ODDOČEENKI
—
-
s >.
-.-.———
anna
a
>
>
"
___
vaaa>Za“._aa<_
>
SEMINAR ZA PROIZVOĐAČE
MLIJEKA U SELU AŠPERGERI
organizirao je mljekare« »Zagrebačke Poljoprivredni selu Seminar Spomenuti Ašpergeri. mlijeka proizvođača obrazovanje Seminar i oko 120 sati će imat minar znanja. predavanjautvrđivanje ukupno 18. II 1971. završetka datum 15. I je 1971, predviđen jepočeo pogon
Remetinec
se-
u
za
a
Sabirno
organiziran je pomoć iz Podsuseda. i kooperanata teme da potrebnim objavimo
seminar
Ovaj nih
radnika Smatramo
uz
Polaznici
Centra
i
u
selu
Ašpergeri
poljoprivredobrazovanje seminara.
predavače
seminara u
za
mjesto
selu
proizvođače Ašpergeri
za
mlijeka
PROGRAM
obrazovanje proizvođača mlijeka robni (veliki proizvođači)
za
Tema:
Sati:
značaj mljekarstva (struk. porijeklo) opispasmine, Predavač: inž. MIRKO. ANIČIĆ kodkuće 2. robne radni Odnos Koncepcija proizvodnje Predavač: STEVO . STANIVUKOVIĆ 3. i oprema Programinvesticija projekti 1. Privredni
.
.
3
74.4
uz
4
.
—
Predavači:
.
inž. Lesković
i inž. Tomšić
Uzgojno(reprodukcija) Predavač: inž. STJEPAN TOMŠIĆ selekcijski ishrana, odIshrana i (krmnabaza,suhostajni period ljetna biće teladi) Predavač: inž. MAGDIĆ ŽELJKO. muznost dnevna i godišnja, i Proizvodnja mlijeka (proizvodnja, kvalitet mlijeka) snoća, MAŠEK Predavač: vet... ZLATKO, dipl. mužnje) način Fiziologija lučenja mlijeka (građa vimena, Predavač: PLAH vet... RADOSLAV, dipl. od do mliPostupakmlijekom mužnje predaje (način preuzimanja od jeka proizvođača) Predavač: PLAH vet. RADOSLAV, dipl. hrane, skladišta i muznih krava Držanje tretiranje (higijena staja, rad
.
.
.
.
.
ka.
.
.
:
pa.
bid.
e
+4...
.
8
3
s
.
.
14
ma-
.
.
3
rano
.
.
i
.
.
,
<
3
cisterna
12 ŠKRGETIĆ Kontrola kod preuzimanja mlijeka i ambalaže Manipulacija mlijekom čuvanje Predavač: dr ROMAN. 2 ŠKRGETIĆ (naslijeđena svojstva, Faktori kojiutječu proizvodnju mlijeka ishrana i starost, dr.) Predavač: dr ROMAN 3 ŠKRGETIĆ uzrokovane Promjene mlijeku mikroorganizmima Predavač: vet... 3 MAŠEK ZLATKO, dipl. Bolesti i mlijeka Predavač: vet. 3 Ša MAŠEK ZLATKO, dipl. (mljekara— Tehnika obračuna mlijeka Predavač: VUKELJA MIJO proizvođač) 3 (vlastita. kartica, dnevne i Obračun individualnog proizvođača tehnika način obračuna i mjesečne prihode, vođenja LL Predavač: VUKELJA MIJO 7 _ dužnosti) i prava Samoupravna praksa kooperanata, (Savjeti Predavač: inž. 6 MAGDIĆ ŽELJKO
Predavač: .
.
.
.
dr ROMAN...
2
s
.
.
_.
+...
č
na
u
1...
.
.
.
4.4.0.
mane
.
.
"
.
aii
.
.
:
za
s
.
+...
0.
.
.
Praktični
rad
u
SVEUKUPNO
ae
4...
_ RR PLEČAŠ decimalnim brojevima računske i Četiri operacije cjelini Predavač: Osnovna škola »Ašpergeri«_ i svaki 3 sata... po Ponavljanje utvrđivanje, predavač inž.
PERO
.
.
.
PE
RIČA
A8
u
.
.
.
izmuzištu
Predavač: .
.
.
SATI:
.
.
4.0.
.
20 121.
da
iz
sela
Zapazili proizvođači koristiti da će im vrlo mnogo smatraju smo
u
Ašpergeri radu daljnjem
rado
PRIZNANJE ZASLUŽNOM
na
pohađaju proizvodnji mlijeka. seminar
i
RADNIKU
povodom je Velikoj Antoliš direktora vinu poljoprivrednih Poslovnog udruženja organizacija Stjenašli radnici Na pana. prisuokupu mnogipoljoprivredni koji svojim skromnu uveličali stvom proslavu. Nedavno
Gorici
u
su
održana
odlaska
svečanost
u
miro-
|
su
se
| | I l
Ša
:
sd
d
Inž.
Deneš
drugu
čestita Antoliš
slavljeniku Stjepanu
|
glavnog mljekare« govorio jepomoćnik »Zagrebačke Antoliša oko aktivnost U govoru druga organizaDeneš. svojem Gorica. Velika komuni proizvodnje mlijeka cije U
direktora
ime
osvrnuo u
4
se
na
inž.
ZIMSKA AKTIVNOST udruženje Regionalno poslovno je niz iskoristiti zimsko Želilo predavanja proizvođačima. svojim nađu da kada radovi proizvođači mlijeka mirujupoljoprivredni tako mlijeka. proizvodnje upoznajuproblematikom iz Siska
održalo
u
ovim
se
ma
na
se
— _——— _ ——-
zimskim
dani-
vrijeme i okupu
s
_ — -
__ —— — _ — = — Ć
| |
—
pra a
opa
oren
Sa
predavanja
Mečenčanima
u
Zanimljiva predavanja Žestokoginž. štine Kostajnica. su
bila
inž.
i
Račića
|
—_ ———
_.
A
Nakon
predavanja
u
Knezovljanima
iz
Općinske skup-
ODRŽAN
JE SASTANAK
KOOPERANATA
mljekare« sastanka, kooperanata »Zagrebačke je Savjet bio održan Prvi bila vezana s promlijeku. povišenjem cijene je mjesecu Evo slike sastanka. krajemsiječnja.dvije togzanimljivog sincu,drugi održao
dva
a
oba
u
su
sa
a
Uvodno
:
izlaganje
druga
Stanivukovića
o
oba
zaključaka broju 1971. god. mlijeka proizvođače cijeni U
donosimo
idućem
tekst
kao
sastanka,
i
obavijest
u
za
Savjet
s
kooperanata
SKUPŠTINA U KOSTAJNICI
MEĐUOPĆINSKA
kojem priKostajnica Općinskoj skupštini sastanka Tema Dvor. te sustvovale Glina, Sisak, Petrinja, općine regije: sastanku Tom bila vezana prisustvovali poljoprivredu. problematika je Odavno
održan
je
sastanak
u
su
sve
uz
6
su
sastanka
Sa
Kostajnici
u
»Mlađen
PK
govori predstavnik Stojanović« —
poddjeluju'na koje organizacija poljoprivrednih predstavnici i PK kao Stojanović« »Mladen mljekara, Zagrebačka »Gavrilović«, ručju, druge. tom
velikih
i
STOČNI KELJ pratiti grlu mlijeka proizvodnja poveća Nastojanje da tom i mogućnosti postigne da odgovarajuće pruže grlu nastojanja tih od Jedna od ishrana, je mogućnosti očekuje. njega koja proizvodnju očekutih količini i i prema proizvoda koje proizvodu podešena usmjerena obroka sastav da Poznato od mlijeka proizvodnju je je grla. jemo tog tova. obroka mesa, prirasta, od sastava dakle, proizvodnju različit i kravi od Jedna po priplodni odabiranje je mliječnosti povećanju mjera visokom teladi krava ženske opravdano jer. mliječnošću, majki uzgoj takve isto bikom da će parena majke, krava, pretpostavlja visokoIsti odliku visoke postupak pripotomstvo. svoje mliječnosti prenijeti mliječna onih dobiti sjeme i pojedinih bilja. Nastoji proizvodnji krmnog mijenjuje vrste. iznad tvari sadržinu Daljprosjeka svoje hranjivih biljaka kojeimaju sadri takvih (odlika) nastoji svojstvo biljakaodabiranjem njimkrižanjem da se to ustaliti žine veće svojstvo smanjuje postići vrijednosti tj. hranjive ili čak i posve izgubi. razmnožavanjem daljnjim odavno više sorta radom Takvim jedne, poznate, uzgojeno je dugotrajnim i nas kultura krmna To stočni to po vjerujemo, kojaće, kelj. je biljke, je krmnih kultura. »društvo« ubrzo najkvalitetnijih dospjeti rasprostranjenosti krmne »vrhunske« i stočni odlikama nekim Po mnoge kelj premašuje svojim stočni sadržinom kulture. Tako npr: (proteina) kelj bjelančevina probavljivih da stočni sadrži znatne utvrđeno švedsku kelj Nadalje, je djetelinu. premašuje nezai aminokiselina sadržinom karotina (važnih A), (provitamina količine. krmno Sustočni tvorbi bilje. bjelančevina) keljnadmašuje mjenjivih i od stočni sadrži vlaknine pa kelj pogodan (celuloze) manje lucerne,je što i Naročita tome ishranu prednost perad). je nepreživara (svinje, minus 10%C. hladnoću i mrazevi preko škode, jerpodnosi kasnosušne Istri stočni sušu. Tako i u tome jedne godine je je Nasuprot otporan jesenski ostale krmne kulture znatno dok 180 od dao podkelj prinos preko mtc/ha, neke i sasvim propale. bacile, da
i mesa
se
mora
po
onu
se
se
za
nam za
u
se
s
—
s
se
na
se
u
se
ne
u
a
u
—— _ ——— _ ——— ——
a
sve
u
za
rove
u
ne
na
su
a
mu
Pr
Gao
Još
no
ostalim krmnim jedna daje kelju prednost kulturama. većine krmnih kultura Naime,najpovoljnije vrijeme korišćenja je Već nakon nekoliko te vrijemepočetkacvatnje. cvatnje, koja traje dana, krmne kulture i znatno kvaliteti. naglo gube Vrijemekorišćenja stočnog bez ikakve štete pa stočni može koripo kvalitet kelja jedugotrajnije, kelj stiti do tri tako da dnevno može količina samo mjeseca, popobirati trebna obročnu
odlika
stočnom
veliku
u
se
se
ili dnevnu
za
Stočin
kelj
sjetvom. Ovisno
da
ishranu.
i direktnom proizvoditi dvojako:presađivanjem
može
se
ona
li se
naknadna ili pokeljproizvodi glavna, strna stočni se do šest pet kultura, presađivanje prekeljsije tjedana prije nikako dolaze ni hladne ako pa sađivanja. Topleleje obzir, njima je tlo tanke i bogatohranjivim tvarima, jer dobiju previsoke Najpresadnice. vrtna S od 150 m? i do 0,8 boljaje zemlja. površine sjetvom kg 1,2 sjemena dobit ćemo rasada 1 ha. Pri rasad (ovisnosorti) dovoljno sjetvi sije stočni razmak redova 15 do 20 cm, unutar reda neka razmak bikelj je 5 do 6 Prilikom svaku sadnicu preporuča umočiti ljaka presađivanja žitku ilovače i razmak 50X30 do smjesuvode, balege. Presađuje 60X40 Za ishranu cm. ili može vrtu razmak peradi svinja presađivati 8060 cm, čemu će dobiti veća količina lišća Neka stapri (iako m anji urod). 80X60 čemu će dobiti veća količina cm, lišća Neka pri (iako m anji urod). da može starija ispitivanjapokazala presađivanjem prinos k elja s točnog i do povećati 30%, radne više snage Međutim,zbogpomanjkanja novije v rijeme primjedirektna ako Hrvatske Štoviše, njuje sjetva. područjima sjeveroi direktna obavi od do intenSlavonije sjetva kraja ožujka kraja travnja, zapadne zivnu tada razlike uroda između i direktno gnojidbu, presađivanoga sijanoga Za direktnu odnosu 3 do 5 se stočnog kelja.neznatne. sjetvu, sije sortu, ha razmak redova 60 li po. tek razmak kg sjemena Sije svibnju redova i iznosi 50 jemanji Kada stočni 3 do 4 lista direktno keljrazvije (akoje okopa, sijan) plitko kada visinu od 25 do 30 Nakon dosegne primijenjuje prašenje. toga stočni ubrzo čime štiti od posve ga kelj zasjenjuje tlo, prekomjernog ispariiza sebe čisto tlo. pa vanja, ujednoguširazvoj korova, ostavlja unutar reda 20 do 30 tek kada stočni Prorjeđivanje primijenjuje visinu 10 do 12 Treba da keljdostigne naglasiti mišljenja potrebi Tako dr Karlo navodi da podijeljena. prof. prorjeđivanja Šoštarićje humidne klime stočnim području (vlažne) neprorijeđenim Pisačić keljom postigao 40% veći Osim n ego stočni preko prinos prorijeđenim. toga, n eprorijeđeni lakše kosi. kelj Rano stočni kosi puta Kosi posijan, kelj prvi početkom srpnja. visini 10 do 15 Ovako visoka radi što stočni košnja potrebna j e kelj toga ima veliku moć Padne li tada ili regeneracije (obnavljanja). dovoljno k iše, ako dodatak 200 do 300 dušika po postoji mogućnost navodnjavanja, kg ha, otkos može dati kao i otkos. drugi gotovojednakprinos prvi U sušnom. ali stočni periodu keljmiruje, prvimkišama, kojenajavljuju krajljeta, bujnoobnavlja (regenerira). U krava može proizvođača mlijeka, gospodarstvima dakle, manjibroj koristiti stočni U obiranje donjeglišća, kojeg keljpostepeno odbacuje. o
tome
stočni
kao
za
ne
u
u
se
o
za
na
za
se
a
cm.
se
se
se
u
na
cm
u
na
se
se
su
se
u
se
se
u
uz
su
u
na
na
cm.
se
u
aa
cm.
se
a
cm
se
a
na
cm
se
cm.
u
su
o
s
s
se
se
se
na
cm.
uz
;
s
on
.
se
g
se
za
ne-
o
i.
20%
i do
zelene
urod
dvo-
ispitivanjima je obištete po i bez ikakve tome, kratno razvoj biljke. Nasuprot daljnji obiranje, količinski stočne lišća repe ranjem (kvansmanjuje ukupinprinos kakvoći i nego (kvalitativno). titativno) udio lišća od da listopada smanjuje početka pokazala Istraživanja studezelene urod ali odnosu najveći stabljiku,jeukupni cijelu tek Jači uroda i kvalitete do pa uslijedio je polovine prosinca. pad može služiti da vrlo tih osbina Radi iduće dugo polovinom siječnja godine. siliramo silira. Ako hrana i stočna stočni kao zelena ga zajedno kelj uticati tada će stočni silažnim kukuruzom povećanje bjelankeljpovoljno silaže. čevina (proteina) ovisni sorti i načinu zelene proizkelja stočnog Ukupniprinosi naknadna ili Po vremenu naročita kultura). sjetve vodnje (glavna, postrna može i otocima kao naknadne području kulture, priobalnom jevrijednost i U ozimi izvrstan i kao prinosi proizvoditi međuusjev. postignuti mtc/ha rezultati 1500 Za zelene mogu poslužiti preko orijentaciju 1961. do imenovani proveo kojaje četverogodišnjih (god. 1964.) ispitivanja kukuruza i kao autor, uspoređujući kelja naknadnog silažnog stočnog prinose (skraćeno): usjeva time
kim
dobilo
se
veći
uz
a
samo
ne
se
mase,
u
se
su
u
na
nome
sve
u
mase
sa
ne
se
na
su
mase
o
mu
a
u
nas
se
su
nam
mase.
“
zelena
masa
probavljivi
surovi
silažni
kukuruz
557
mtc/ha
stočni
kelj
864
mtc/ha
silažni
kukuruz
687
stočni
kelj
1.541
protein
kg/ha kg/ha
Stajskim gnojem gnoji predusjev ujesen stajmože skoggnoja. stajskog Zaoravanje gnojapredsjetvu uvjetovati pojavu štetnika. srži ili Mineralna količinama gnjiloće pojavu gnojiva daju nalazi: 150 dušika 100 kojima (okvirno) kg pentoksida (N), kg fosfornog i 150 do 200 oksida (P:05s) kg kalijevog (K20). Preporučujeproizvođačima da uzorke tla naročito sadržine Ima li ga prethodno daju zbog ispitati kalija. tlu više od 120 mineralnom U dovoljno prepručuje kg/ha gnojivu. može doći do masi što može nepoprotivnom kalijazelenoj nagomilavanja odraziti stoci. voljno trećine fosfornih i trećina kalijevih Dvije gnojiva zaoravaju,jedna brazdu Dušična 20% trokratno: posipa predsjetvu. dodaju gnojiva trebne količine 30% kada visinu od 25 cm, 50% predsjetvu, dosegne početkom kišu Ako stočni kao rujna, odnosno, pred krajemljeta. kelj sije glavna kultura i dva tada 200 do 300 dušika i to: 30% otkosa, daje kg/ha prigodom kada 20% 30% 25 cm, naraste odmah nakon kosidbe i 20% sjetve, početkom rujna. Buhač i lišće pa stočni štitimo prvo stjenica napadaju nježno kelj DDTU ishrani može dati 20 do 30 Pri većim dnevnoj najviše kg stočnog kelja. preparatima. dnevnim količinama i može doći do dugotrajnijem hranjenju anemije ( slaboProf. dr navodi interesantnu Šoštarićkrvnosti). jednu (zanimljivu) računicu: Pisačić računamo li od 700 mtc/ha zelene tada može mase, prinosom dnevni obrok od 25 uz tokom tri p o hektara, toga kg stočnog kelja kravi, mjeishraniti 31 krava! dodatak seca i prema (Naravno drugih hranjiva zahtjevima dobro izbalansiranog izjednačenog, uravnoteženogobroka). ili se
se
zaorava
300
se
u
mtc/ha
u
se
se
u
ne
se
u
u
se
na
se
se
u
a
se
a
oo
se
za
se
crvena
se
———— >
samo
s
se
uz
—
—
sa
dl
s
2
s
2.
R0
s.
sol,
>>
-
ide |
kelja kg stočnog ishranom krava stočnim nekim Prema je keljompovećana ispitivanjima i zimskom i do 30% kasnoperiodu. mliječnost zimska hrana i izvrsna stočni U lovnim niskojplegospodarstvima je jesenskom kelj inž. Dipl. Željko Magdić divljači. menitoj Priplodnim
krmačama
može
se
dati
do
dnevno.
8
u
KALENDAR 1971. simentalske pasmine Hrvatskoj god. goveda rasplodnih sajmova za
u
Hrvatske
selekcijski godine, prošle utvrdio kalendar i kupcimarasplodnih goveda je dogovoru proizvođačima bikova i i i klasiranju rasplodnih jupriocjenjivanju cijeneuvjete sajmova, nica simentalske pasmine. 1. Kalendar sajmova Dan Mjesto Kategorija Kao
tako
i
i za
ovu
Stočarski
centar
u
s
IL 1971
Žabno
bikovi
23.
I
1971
2.
II
1971
10.
III
1971
junice bikovi i junice
23.
III
1971
Čakovec Gola Sl. Požega
IV
1971
20.
IV
1971
6.
V
1971
12.
V
1971
18.
V
19171
25.
VV
1971
Nova
8.
VI
1971
15.
VI
1971
22.
VI
1971
6.
VII
1971
21.
VII
19171
24.
VIII
1971
Đurđevac Sl. Požega Daruvar Predavac (kodBjelovara) Vrbovec
27.
VIII
1971
7.
IX
1971
14.
IX
1971
16.
IX
1971
21.
IX
1971
6.
X
1971
12.
X
1971
2.
XI
1971
9.
XI
1971
18.
XI
1971
9.
8.
bikovi
Đurđevac
bikovi
Žabno Daruvar Gola
bikovi bikovi
i
junice
junice i bikovi junice bikovi i junice junice i bikovi junice i bikovi junice
Vrbovec
Čakovec Rača
i
bikovi
bikovi
bikovi bikovi
Đurđevac
bikovi
i
junice junice
Čakovec Narta (kodBjelovara) Slav. Požega Žabno Daruvar Vrbovec Gola Đurđevac Čakovec
bikovi
bikovi bikovi
bikovi
junice bikovi i junice i bikovi junice bikovi i junice junice
Žabno
i
bikovi
9 ovako kalendara Na mogu utvrđenog proizvođači planirati proizkako bi kvalitet steovodnju sajmuponudili kupcimanajbolji starosti, nosti i dan kojajenajpovoljnija težine, kupca sajma. ovako utvrđenom kalendaru sredstva mogu po Kupci planirati kupnju bikova i steonih i pravovremeno Stočarskom junica prijaviti selekcijskom Sajampočinje
zakazani
dan
sati.
u
osnovu
na
u
za
na
za
se
10
DU
=
-
s
o
Res
o.
f
je kupaca traženja većeg sajam, željeni određene već Neki sajmove prijavili kupci grla prodaju. ponuđeno onim će imati i svakako sajam prijave koji kupcima, pred prednost kao što bilo ili godini. čas prošloj slučajeva je uopće prijave, zadnji bikova i 2. junica rasplodnih Cijene i bikovi klasirani kada odnosu U junice rasplodni godine ranije i težini, prevladalo dijela proizvođača organiziranih po mišljenje je prodavali komadu ali utvrđena bude po 1971. po klasi, da (grlu) cijena godini kupaca korak svakako težinu. Ovo proizvodnje bez obzira stimuliranju naprijed je klase bik da sada Do lošije je dešavalo, materijala. genetskog kvalitetnog ali lakši bik dok radi u vijek (još k lase, bolje težine, je bio plaćen svoje bolje iznosu. dotičnu traži ukupnom plaćen manje starost) koja težini, 1971. Ovako i stvar Slična god. cijene dogovorene izgledaju junicama. je 11 bikovi stari) mjeseci (najmanje a)rasplodni
centru
kako
za
do
bi došlo
ne
u
za
se
u
ne
se
li
za
se
su
za
nego
su
na
se
u
u
na
se
u
u
za
se
za
s
I klasa
6300
II klasa
6000
III klasa
5800
bikove
Za
dinara
»
do
2»
ii,
sinove
—
komadu
po
cijena 9000
minimalna
krava
elitnih
dinara.
(bređe mjesecaviše) junice b)rasplodne i
3
I klasa
7500
II klasa
7000
klasa
6500
III
dinara
—
po
komadu
,,
3
2?
,,
>
3
dinara.
9000
cijena ući i U IL i III klasu majke, mogu poznate tj. junicepolaporijekla tabele iz To 3 imati dok ocu dalje vidljivo po je generacije. poznate moraju i načinu junica. rasplodnih klasiranja ocjenjivanja unutarneće i telad krave sajmovi, organizirati rasplod c) formirati će po pogodbi. cijene organizacijama uzgajačkim njemprometu tokom Ukoliko to 1971. i iznesene kupce. god. vrijede cijene Naprijed tovnim do većih dođe kategorije o dgovarajuće grlima c ijena promjena godine će i bikove i će Mjerodavan junice. rasplodne cijene dogovorene mijenjat kataće bit svaki Za »Centrostočara«, biti Bilten pripremljeni sajam Zagreb. voditi tome Pri svakom lozi trebaju prodavaoci grlu. ponuđenom podacima i da stručnom računa g rla, predvode sajam službom, skupa svojom da budu od klasa. razvrstana po komisiji jednu uvjete koja ispunjavaju od niži 11 od bik star biti može na Tako mjeseci, manje sajmu primjer 122 od niža 3 od cm, steona 115 cm, majke mliječnosti mjeseca, manje junica dana 305 2900 od I laktacije. kg mlijeka manje laktaciji smatram i kvalitet bikova Kad potrebnim junica govorimozahtjevima načinu smislu vladali nisu ni svi kupodogovora kupci ,da spomenuti duhu i rasplodnih promet stavljanja uvjetima postojećih propisa prodaje radi bikova kvaliteta uštrb radimo da Ne ograničedopustiti grla. smijemo bikom simentalskim bile sredstava. nih Česte kupaca želje financijskih ovakvih Do 350 teškim normalnim skok kg. opterećenjem pod sposobnim bikove ako dolaziti neće ubuduće korištenje daju koje organizacije htijenja bika držaocu i interesu da takve bika sačine držaocem ugovorne obaveze, je da sada do kao često što i iskorišten što da bik bude je duže, bolje interes i prirast. prihod postignuti glavni kćeri
junice
Za
elitnih krava
minimalna
samo
s
o
za
za
.
a
se
na
se
u
za
za
za
se
o
s
ne
na
sa
u
ne
ne
na
a
u
u
o
na
o
u
se
u
o
u
na
za
su
a
za
na
u
s
a
ne
mu
11
a
E
O
M
E
A
O
i; |
3.
|
Ocjenjivanje klasiranje
bikova
i
TABELA
1
|
a)Ocjenjivanje proizvodnje mlijeka majki I II III laktacija laktacija laktacija rm %/o %/ kg kg kg kg kg kg masti masti masti masti masti masti mlijeka mlijeka mlijeka Ia U starosti od 8 da ima 5 normal. i standardnih god. teljenja laktacija od 305 dana. 22 000 masti i 880 Ukupno kgmlijeka 4,00% kg ukupne masti I 3200 122 3600 137 4000 152 3,80 3,80 3,80 II 3100 118 3500 133 3800 144 3,80 3,80 3,80 III 2900 110 3300 125 3600 137 3,80 3,80 3,80 Iz tabele krava bikovskih jasni zahtjevi proizvodnju mlijeka majki.
|
|
€
sa
ove
su
TABELA
na
|
—
|
2
b) Tjelesne mjere
i težine
Visina
Dubina
do
= grebena najmanje
Klasa
mjeseci prsa prsa = Širina
12
sa
% do
%
visine
grebena
do
Širina
bokova
%
visine
visine
grebena
do
Najmanja težina kg
grebena
I
Ia
120
52
38
38
450
|
I
118
52
38
38
450
|
II
116
52
38
38
400
III
115
52
38
38
zahtjevi dana. godinu Ovi
treba
TABELA
da
-
posluže
i kao
bikove
orijentacija za
400
.
mlađe
i
od
starije
3
c) Ocjenjivanje klasiranje Klasa Oblik Otac Tip Proizvodnja Porijeklo 5—1 i uzgojna 5— mlijekamajke majke Ia 4 —5 4 —5 E 3 testiran 1 generacije pozitivno I 4 —5 4 —5 I—E netestiran II IN —E 3,5— 3,5— III 3 —5 3 —5 II E 5 5 Na iz tabela elementima iz tabele 3 kopo podataka prednjih dviju načno i klasira bika. komisija ocjenjuje 4. i Ocjenjivanje klasiranje junica vrši se po istim elementima kao a)Ocjenjivanje proizvodnje mlijeka majke bikova (tabela 1). i
bikova
oca
|
e
>
,
—
"
osnovu
za
TABELA
4
|
b)Tjelesne mjere
i težina
Visina
Klasa
do
= grebena najmanje
i
Dubina
% do
prsa
Širina %
visine
grebena—
do
prsa
* Širina
visine
grebena
bokova
%
visine
do
grebena
a
a
Težina
Ia
126
52
38
38
550
I
126
52
38
38
550
II
124
52
38
38
500
III
122
52
38
38
450
kg
PA
PV da m a
el m
o
.-—
-
=
s
o
|
>
Rss
3
—-->—
bređosti
stupnja junice sajam i oblika junice. tipa priocjenjivanju orijentacija
Budući
dolaze
na
5
TABELA
raznog
ova
tabela
kao
služi
.
klasiranje c)Ocjenjivanje Oblik Porijeklo Proizvodnja Tip Uzgojna otac 5—1l majke majka mlijeka 5— klasa 3 E 3 1 —5 4 gen. 4 — gen. Ia i
4
—5
I
4
II
3,0 4 —5—5
III
3,0 4 —9—5
I
—5
II
3
—5
3
I—E
—5
—E
IN —E E
—
Otac
testiran
pozit.
netestiran
2 gen.
3 gen.
2
gen.
3
gen.
,
1 gen.
3
gen.
-
2
3
gen.
=
3 gen.
>
gen.
3,0 3,5 _ —5načinu —9 tabikova i po ovoj rasplodnih klasiranja ocjenjivanja Analogno klasu II i III da Budući klasa. konačna i beli ocjenjujujuniceutvrđuje različiti tri po samo doći i generacije mogu majke poznate junice od i oblik porijekla. junice potpunog životinje zahtjevi tip inž. Pavo Caput, Dipl. centar Stočarski selekcijski Hrvatske, Zagreb II
1 gen.
E
—
ŽE
u
se
se
su
ocu
uz
na
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE
IZ STOČARSKOG Promet
rasplodnom
mesom
Bee psi 1. 2.
3.
u
mo Prača dam Jovo Kip Popović Živko
Domović Palić
Andrija
4.
PDšk.SLPožega
5.
PDšk.
SI
6.
Katić
Ivan
7.
Silović
Petar
8.
Rogić
Alojz
9.
Rogić
Alojz
44
Daruvar
5106
Dežanovac
2425
Rešetari
N.
SLPožega m
Grabarje k:
Biškupci m
Krivaj
10.
Englman
Mato
P.
11.
Zvonarić
Ivan
Jakšić
12.
Krmpotić
Ivan
Vetovo
13.
Kapl
Karlo
14.
Đurić
Đuro
15.
Kundakčić
Gradiška
A
o
ve
Kupac
bik
M.
I. »Zdenka«
BL
2571
ce
m
Fond
2
— Mihaljevci — Grabarje =
a
S
Mihaljevci m
Toranj Bankovci Grabarje Grabarje —
S.O.
Nova
Gradiška
982, S
V.
Zdenci
'
=
Ivan
OOO
—J
Dežanovac
Požega
1970.
prosincu
mjesecu
proizvođačaoR O IE EO I AO AV TP kooperanata rike > Selo Organizacija
stokom
985 690
:
-
S
po
725
-
2
1279
Z
u
1278
s
po
1235
-
_
1282
=
>
1264
-
m
1290
S
»
1349 745
=
.
m
Vet.
st. Sl. Požega
13
Red. broj
prezime proizvođača i
Ime
16.
Drkulec
17.
Delić
Aga
18.
Jukić
Marko
19.
Slivar
Antun
20.
saga
---—-——-—
—
— Trenkovo Poljanska Kloštar Prugovac —
Holer
Mihaljevci
Krivaj
P.
1335
bik
—
DĐurđev?c
P.
130
Đurđevac
22.
Ujlaki
Stjepan
7962
23.
Šestak
Drago
7952
24.
Večenaj
Josip
25.
Topolčić
Blaž
Adam
27.
Kundakčić
Pero
28.
Rogić
29.
PDšk.Sl.
30. 31.
ELI
Rafajac
Jovo,
Zrinska
103
Grabarje
LL
"
— —
733
bik
746
"n
_
Biškupci
Mihaljevci
1178
škole
981
PD
Petrinja
SO
Fond
s»?
Emil, Jogun Toranj
junica
Seneš
S1.. Požega
Ivan, kbr.
Svilna
23
980
>"
Adžamovci
Luka,
Ivanković Turanovac
Grabarje
Sl. Požega
Glina
S.O. "n
10681
Đurđevac
ELI
Ivan
Jović Fond
8069
Z
—
Mijo,
Barušić
krava
7865
Đurđevac
Dragan
Požega
Gola
-
—
"
2169
Franjo
Kundakčić
st. SL. Požega
Vet.
Čepelovac
Zlatar
26.
Kupac
1323
21.
Gola
Kate-
1331
a
Tomo
gorija
Organizacija
Selo
Slavko
Broj grla
St. Petrovo
S.
5098
bik
S.0O. Nova
Fond
Gradiška 32.
33.
Fusić
Luka
Tomica
Đurđevac
Ferdo
—
Đurđevac
a
10629
*
junica
selo
_Turanovac
zp.
Virovitica
»Braća
PPP
Hodalić
35.
Fusić
36.
Sedmak
Slavko Luka
31.
Stjepan 3
38.
Dorčec
39.
Jančijev
Valent
40.
Bobovčan
Stjepan
41.
42.
Mato
Sočnić
Hržić
Stjepan
Florijan
_
os
"
"
:
S
+"
»
..
-
=
-
=:
,
10580
Prelog
PZ
"n
10559 10601
bi
10540 10686 10312
"n
10414
Oborovo savina« 226
»G.
Po-
Dugo
Selo
PZK
Čakovec
8418.
"
bi
Žeželj
Pavao
44.
31
"nn
45.
Mikec
46.
Modrić
Pavao
Markač
Tomo
47.
48.
14
Vuk
Cirkovljan
Josip
Stjepan
Cirkovljan Belica Goričan
=
Oborovo 5296
6811
»"
6827
-
5546
._
>
_
zajednica
Mjesna
junica
Zgb. —
43.
Ra-
Novska
đenović« 34.
Luka
Ivanković
10696
3583 1313
6568
mljekara
Remetinec
_
EL
»
"
»
"
»
"n
>
"»
*
ELI
e
aotača
or
as
ere
is Organizacija
Selo
7
Kupac
__Đ—..j...........——————————
Andrija
Barić
49.
Čakovec
PZK
D. Hrašćan
Zgb.
junica
6849
mljekara
Remetinec
—
i
Palinovac Palinovac Prelog
Kata
50.
Marcijuš
51.
Zelenić
Antun
52.
Posavec
Jakob
53.
Kavran
Nikola
54.
Škoda
Ivan
Draškovec
55.
Vadlja
Franjo
Cirkovljan
56.
Orehovec
57.
Setnik
e
Pavao
ER
—
.
=
6202
junica
"
»
5929
2
5462
>
S
»
n
»
5299,
Z
Cirkovljan iv
3
6856
S
Čukovec
m
6041.»
ia
S
Marija
Sa
6763
S
6310 i
=
9
>
e
onak
Zagreb Palangić, Marija Žena
i dom O NJEZI DJETETA da
održi
koje jojpripomoći stvari, i omladine. i djeteta razvoj uspješan omogući zdravlje znati: domaćica stvari osnovnih nekoliko ćemo Navest koje održavažnih od to 1. drži preduvjeta jerje jedan djecusvojučistu, ni uskratiti To dan svaki valja kupati. Dojenče zdravlja. vanje kusedmicu do tri dva treba Tek puta dijete godini drugoj većojdjeci. obaviti to sedmično. barem do 14 veće Najbolje je jedamput godina pati, treba Prati neka Voda naveče blagim topla. je kupanje spavanja. prije treba Tom ručnikom. čistim osušiti dobro nakon prilikom sapunom, pranja svrab nametnike kakove da li ima (uši, i tijelo cijelo glavu pregledati djetetu bi kako po potrebi i i eventualne lijepodvrglo tijelu, promjene dr.) čenju. do pasa, pa da svuku kad da učiti treba malena Od gola ustanu, djecu, I vodom. i i uši i zube vrat, sapunom prsa da si operu svježom umijulice, zubi treba obratiti pažnju. pranju kuće okolini i dvorištu nikako da vrše treba Nuždu u drugdje WC—————————— i zgrada; u, gospodarskih 14 svakih treba 2. dana; najmanje posteljinu mijenjati izvana i unosi hoda Po malo da 3. po dijete puzi podu. podu pustiti tacka ručicama klice. i i sitna Dijete nečistoća,njom krupna i eto razne onda ih i mogućnosti otpatke pa pobire ustima, prinosi —capka, zaraze; — bez toga 4. hrani djeci (doMaloj napretka. jer d jecu, svoju valjano Ono hrana prvih mjeseci, dovoljno je mlijeko. majčino najbolja je jenčadi) razlito pa davati zatim mlijekom), gris j ela ( riža, mlječna potrebno je _ 15 ——Svaka
domaćica
znati
mora
će
osnovne
mora
za
ne
mora
se
na
u
a
s
za
a
se
na
se
u
u
a
se
ne
a
s
razne
zarazne
a
nema
a
uz
s
-_-
-—
e
>
“e
na
o
zn
a
čite Ne
krupice, davati smije djetetu kašice
i
meko
kuhano
jaje, kravlji svježi sir, od pređašnjeg dana;
kuhano
ostatke
se
voće
i dr. a
malena i daj djeci opojnapića.Djecaostaju ako vino ili U školi slabo im pamet kržljava, piju rakiju. napreduju, jer slabi; 5.
vina
ne
ikakva
niti
redovno više dijete dovoljno Djeca spavaju odrasli To im nego i da ljudi. jepotrebno njihov r azvoj odmaraju, jer dana U krevet treba da idu preko srazmjerno (skaču). Manja ostati ali treba mogu da kad i djeca opadalje krevetu, pridržavati toga, može više zimo, da treba da i urediti ga, jer dijete spavati, digne vlja da krevetu. Veća ustati dobrano će školu nego dijete ljenčari moraju prije da da urede i da imaju doručkuju. Ako ikako svako imati je moguće, dijete. svojkrevet; 7. red kući! Ne i ga podaj djetetu najbolji zapostavljaj psuj Ne loš ga pogrdnim ni način. Ne riječima. daj primjer koji d ijete pusti da čeka kad ne uči i da svaki mu dan ga obroke, ometaj daj prilike svoje zadaće i nauči. Prozrači će sobi napiše sobu, kojoj djeca spavati, puši i viči dok Ne drži sobi različite spava. kvočku i životinje (mačku, dr.) j er to je djecuškodljivo. već čistoću i Uopćepodučavaj djecu najveći red, urednost, jer kako zamala nauče takva će i poslije biti; 8. teški rad. Mala tjeraj djecu djeca smiju upotrebljavati idu školu neka bave škoposlove,kojenijesu podobna. Djecakoja kada da kod lakših mogu kući lom, slobodna, pripomognu poslova i izvan nje;
6.
da
mora
treba
spava.
z
se
zamore
rano.
u
se
ne
se
ne
u
vremena
al
da
za
se
a
o i
u
M
ne
|
se
mora
svome
u
mu
na
na
u
ne
ne
u
|
u
za
zarana
na
se
ne
na
ne
za
a
se
u
samo
za
se
samo
su
|
|
u
zimi imati odjevaj djecuprema godišnjoj dobi, t j. moraju toplo o dijelo i da bi Kod kaputiće,po mogućnosti čizmice, prehladila. gumenih čizmica navući mora kod vunene kuće ih treba noge svući i čarape, vući papuče. treba ih lakše i što Ljeti odjenutiobući, jeposve razumljivo; 10. od zaraznih bolesti. Nakon treba močuvajdjecu po poroda dojenče odmah zatim gućnosti besežirati, tj. cijepiti protiv tuberkuloze, cijepiti protiv tetanusa. Na treba da boginja, difterije, dječje paralize, vrijeme majka interesira kako bi to cijepljenje, propustilo. Osim čuvati da od bolesnih zaraze osoba. djecu toga treba Zato nećemo bolesnika djecu susjedstvo, pustiti kojem sumnja da od bolesti. I zarazne bolesnom da'se boluje smijemo djecom puštati Ako vaše oboli od kakve bolesti zarazne treba tražiti igraju. dijete liječničku i da zdravom i da ide školu. pomoć puštati igra djecom
9.
a
se
ne
na
a
na-
|
a
se
za
se
ne
se
ne
u
u
se
s
ne
ESSR
se
ne
sa
ARARARASAARIA
na
u
ARARABABABABA
PABA |
Uređuje: Glavni
Vlasnik
i
odgovorni
i izdavač: Nica
16
UREDNIČKI
urednik:
dipl. inž. Dinko
Udruženje
mljekarskih
31/III, telefon
440
-
476.
ODBOR
tehnički Kaštelan, radnika
Tisak:
SRH.
Uprava
urednik:
VeraHoholač.
i uredništvo:
»Vjesnik«, Zagreb. Štamparija
Zagreb,
|
|