Mljekarski list 11-1971

KE) A

$

Kg A +"

sa

di

sva

AAE

RAŠŠa

s Da

g

š

PREZ

e

X

kaaa BAčina55 š

ŠT

i

Sd

o

?

:

Sa

ve

I

dova

regionalne

stočarske

.

R

izložbe

oko

čkaŠo ča

a

dat

me

o

»Čakovec

Tl«

pi

eo,

--

--—=——

>

—_————_——-

=

_a_________

=—==:":—=ZĐ

IZLOŽBA STOKE U BABINOJ GREDI bili

idealni

godina Slavonije dijelu jugoistočnom Podolska ekstenzivni livadama uzgajana goveda goveda. uzgoj uvjeti livadnim hranila salašima dana i šumama, sijegdje sniježnih hranile su i i kukuruzovinom. mangolica, bijele uglavnom Svinje, nalazila šumama. i ostalom žirom i zimi koja je hranom, ljeti intenzivisektoru društvenom i 10—20 privatnom Posljednjih godina i vezi kanalizacijom, komasacijom melioracijom, ranjempoljoprivrede tako bila kulturi pa m ogućnost smanjena je p ovršine, podvodne privedene i svinja g oveda uzgoj stajski prijelazom Uporedo stočarenja. ekstenzivnog 1929. osnovana stoke. God. sastav i mljekarska zadruga je pasminski mijenjao niz govedarstvu. selekciju p rovodila godina je Gredi, koja Babinoj više i savremeni Proces je trajao uzgojgoveda svinja ekstenzivnog slavonsku i crnu simentalsko i svinju. govedo prelazilo desetljeća radne za PPK 10 suradnju jedinice Županja preko Posljednjihgodina Individualni selom proizvođačiulogu. odigrao jepresudnu »Napredak« stručnu i visoko veliki ranti dobili i pomoć. svinja goveda produktivnih koopebroj ementalske oko 90% Danas goveda Slavonije je spomenutomdijelu i 80—90% simentalca odnosno visokoproduktivnih bijelih tipu pasmine, unazad

U

više

stotina

su

za

a

u

su

na

za

su

na

se

se

crne

nom

u

se

na

s

u

su

s

na

se

u

u

na

s

se

na

na

sa

su

na

u

svinja.

suradnja j edinici radnoj općine području godina Posljednjih služba i selom selekcijskim suradnju selekcijska d jeluje »Napredak« na

par

sa

u

sa

uz

centrom

za

stočarstvo

SRH-e.

goveda. pridonijelo je osjemjenjivanje Umjetno člana Mike Gredi stoke Izložba pod pokroviteljstvom Tripala, Babinoj koliko se 1971.

26. IX održala pokazala je je koja SFRJ, predsjedništva i svinjakonja. goveda, napredovalouzgoju Baizložbe i krave sa navesti ćemo junice rasplodne nagrađene Ovdje Gredi. binoj krave: Nagrađene iz Mato vlasnik mb krava Kopić 1967., god. oteljena 234, »Ljuba« šampion: mnogo

kvaliteti

u

se

u

u

Babine

Grede.

(nagrada) iz Ožvat vlasnik mb krava Samojel god.1965., »Jagoda« 223,oteljena Soljana; Antun vlasnik mb krava Begović 1965., god. oteljena 207, »Višnja« iz Vrbanje; VrIvka vlasnik mb »Cura« krava Krmpotić, god.1962., oteljena 142, banja; II klasa (nagrada) iz Pelučević Mato vlasnik mb »Mala« krava god.1968., 147,oteljena Babine Grede; Vinko vlasnik mb krava Sikirevci; Jarić, god.1965., »Šarica« 31,oteljena Antun vlasnik mb krava Optrkić, god.1961., »Šarica« 35,oteljena Jaruge; iz Đuro vlasnik mb »Lisa« krava Stojanović god.1967., 47,oteljena Grede.

Babine

I klasa —

—

—

—

—

—

—

2

|

—_-

bile

o

i

i

3

s

i

3

Rs.

s

=

Ukupno privatnog PPK Županja. pasmine Nagrađene junice: I klasa (nagrada) »Zlata« vlasnik Đuro Babina Đaković, pb 4035, oteljena 1970., Greda; vlasnik Petar »Jagoda« pb 3856, oteljena god.1970., Plavšić, Bošnjaci; »Bula« 29. 11. vlasnik Ivan pb 3896, oteljena 69., Lešić, Bošnjaci; II klasa (nagrada) 27. 5. vlasnik Babina pb 4360, »Draga« oteljena 70., GrgaIvić, Greda; »Milka 5. 4. vlasnik Babina pb 4480, oteljena 1970., Stjepan Vuković, Greda; vlasnik Đuro »Šarica« pb 2594, oteljena god.1969., Lenić, Bošnjaci; Osim domaćih krava izloženo bilo i 7 krava uvezenih Od iz je Austrije. ovih krava tele žensko 30 000 d i dva teleta 15 000 po nagrađeno jejedno su

izložene

krave

44

sektora

s

i 5 krava

crno-šare

—

—

—

—

—

—

sa

sa

dinara.

izložena

je

Zatim u.

Slavonski

o.

Od

ove

dinara.

15 000

Brod.

kolekcija od

Radi

se

o

biku

kolekcije nagrađena su

Osim

teladijednog »Pol« mb Slav. Brod ili HB 42, potomci dva teleta 30 000.—

10

bika

sa

toganagrađena je kolekcija težine 200 kg.

Vlasnik iz Babine kolekcije jeLojzaStojanović i

tovne

teladi

ove

REGIONALNA

STOČARSKA

i

po

od

10

iz Centra

2327.

jedno

kom KE

za

tele

sa

prosječne

Grede.

IZLOŽBA »ČAKOVEC

Pod

71«

pokroviteljstvom Stjepana Ivića, predsjednika Socijalističkog naroda SRH održana 19. IX 1971. stočarska izložba U Čakovcu. radnog je narednom održat će stočarske izložbe centrima razdoblju općinskim cijele varaždinske regije. saveza

u

se

u

'

Ing. Alojz Hudiček

organizacija vrijednih uspjeha sačuvati individualnih i radnih koji uspjeli proizvođača, poljoprivrednih da da im stočarfond i dokazati stočni svim žele, situacijama nepovoljnim izvor dosad važan i kao i buduće i bude stvo njihovih trajan desetljećima prihoda.

Izložba

i smotra

je

napora

i svih

radnih

i

su

u

u

izložbe

Sa

radne

Čakovcu proizvođači Marof.

Ivanec i Novi Čakovec, Varaždin, općine: područja organizacije regijinajvećim najveća varaždinskoj OpćinaČakovecje prostorno stoke kvalitetne i domaćinstava najvećim brojem brojempoljoprivrednih stočarstva imala znatan cijeloj Čakovec) utjecaj razvoj kojaje (Prelog, Na

izložbi

izložili

u

su

i

individualni

stoku

s

s

u

s

u

na

regiji.

Ocjenjivačka

komisija tržištu

situacije zbog regiji je varaždinskoj bilo nekoliko 15 pa pokolja kriza,je nemilosrdnih godina posljednjih proživjelo i ženske kvalitetne rasplodnih svinjakonja. teladi, iz stoke i Pored ipakjeproizvodnja padabroja stagnacije brojčane 1966. po Tako tako i isto pa mlijeka. god. proizvodnja rasla, godine godinu Stočarstvo

u

nestabilne

na

u

mesa

u

4

kravi

jednoj

bilo

jeproizvedeno kg mlijeka godišnje3,6%masti,god.

1970. 2828 masti. kg mlijeka3,7% Iako stoke variralo iz do kroz jebrojno stanje godine godine promatrano možemo reći da kvalitetnom razdoblje, ipak stagnira pogledu izmjenom 2402

s

a

s

u

=.

-

op

su

Zna »

.

pasminskog

službe

veterinara

suvremenom

i agronoma

HM

šampionka

Krava

sastava,

E

i konstantnom

ishranom

uspjelo jepostići

vidni

selekcijom napredak.

stručne

Srpak

Tomo

općinske skupštine regije individualne kao Varaždin fond npr. pređenje poljoprivrede općina preko 50 mil. st. d i fond 160 mil. st. što će ostale Čakovec općina preko d, imati znatni individualne odgovarajuće uvjete utjecaj razvoj poljoprivrede Neke

varaždinske

formirale

su

fondove

za

una-

sa

sa

uz

na

5

'

rasplodne poredostalog stočarstvo. suvremenih i kvalitetnih stoke objekata pasmina izgradnja krava izloženo bilo izložbi Na Čakovcu područja raspl. je stočarskoj Marof Novi Ivanec Varaždin 4, 3, Čakovec29,općine 12,Ludbreg12, općine Varaždin Čakovec34,općine 6,Ludbreg općina rasplodnih junica područja nazimica bilo izloženo 1. Uz Marof to Novi Ivanec krmača, rasplodnih je 7, 4, landrace i holandske i švedske i jorkšir pasmine. njemačke, nerastića, Karola Habuš mb 304 »Franci« krava Šampionkom(Ia)je proglašena Ia dala 5256 4. iz kg) 4,0%masti, kg(281 Čehovca laktaciji 37,kojaje 2. 5. 1969. »Benca« steona oteljena pb 7102, rasplodna junica je nagrađena i

će

jer stočarstva,

se

tim

kreditirati

sredstvima

nabava

za

s

u

s

a

sa

u

Andrija

sa

Sobočanec

iz Hodošana

Mije (majka laktaciji kg mlijeka3,9%masti), 7.

22. 8.

194 i čija jemajka oteljena 70., »Lipa« pb 11417, rasplodna junica masti. dala 3840 kg mlijeka3,9% laktaciji 7 steonih i 4 nesteone 11 rasplodne junica rasplodnih krava, rasplodnih I nagrađeno je nagradom. junice 12 steonih i 6 nesteonih 18 I junica. nagradomnagrađeno je krava, od PZK dobio kravu iz Habuš Karol Čehovca, šampionku, je »Franci«, kravi SRH centar Stočarski dodijelio »Čakovec« je selekcijski TVzvono. prijemnik, dobili novčane I krava Ostali koje nagrađene nagradom uzgoj i krmnu električni mlin štednjak smjesu. prešu grožđe, nagrade, čekićar, krmnu dobili novčane također nagrade, smjesu, umjetno junica Uzgajači čekićar. i mlin električni krunjač gnojivo, dobio steonu iz Hodošana Nushol projunicu » Benca«, koja je je Mijo dinara od iz Čakovca.

2000 »Vajde« šampionkom, glašena izložbi Na proizvođače nagradila najbolje mljekara« jesvoje »Zagrebačka muznim uređajem. mlijeka u

2.

3240

Nushol

s

u

s

a

za

a

su

su

za

za

su

za

6

rr

—————

_-

>

-

>>

_-

> ---

——-—

s

:

3

-

2.

3

>

i proizvođača 1970-71.

162 kao iz Palinovca 'Tomo mlijekagod. proizvođač najjači Srpak kao Glavna iz Sobočanec i 44, dugogodišnji proizvođač Preloga, Andrija stočar. i vrstan mlijeka U

uži

izbor

došla

su

to:

2

u

uzoran

pa

BNP

mI

————

Nagrada

mužnju

stroj za

proizvođačasamoj zanimanje pobudio uređaj je i nabaviti. da bi ga i mnogihtjeli ukazuje

Izloženi izložbi

—

veliko

muzni

SMOTRA

na

KRAVA I JUNICA U BUJAMA

RASPLODNIH

je Bujama rujna grožđa praznika proslave stočari smotri Na krava i smotra područja sudjelovali junica. rasplodnih Smotra SR Pazin i n/m,Umag, Kopra Slovenije.

Novigrad Buzet, općine Buje, Dokomore Tomaža Privredne održana predsjednika pod pokroviteljstvom je Pino SO otvorio brića iz Pule. Smotru govorom predsjednikBuje jeprigodnim svim nakon i prisutnima pozdrava kojije Šepić predaoriječ pokrovitelju, važnost i većegpriliva zbog govedarstva podizanja naglasio izlagačima Istre. turista područje 4 i izvan i 22 bilo 33 krave Na smotri konkurencije koopejunice junice je iz i 5 iz Buzeta »Jadran« ranata kooperanata »Agrarije« junica poduzeća Kopra.

3.800 imale 33 krave Izložene laktacije najveće godinamanjihove imala »Bruna« krava masti. litara laktaciju je Najbolju mlijeka3,7%mliječne VI iz A. Martinčića vlasništvo mb laktaciji PetrovijeUmag,kojaje 110, masti. i 1 dala 5324 proglašena Najbolje jeocijenjena mlijeka3,7%mliječne U

okviru

na

1971.

19.

održana

u

sa

su

sve

na

— a

su

u

s

—

u

s

7

—_..-._

_

s

—

<

s

s

o

i

>

R3

>

—

——..

—

>

o

>

—

I

Škavnice šampionkom "73, V dala 4.273 1 masti.

I opć. laktaciji mlijeka3,6% nagradom Umag,kojaje krava mb. vlasništvo V. Melona »Bruna« iz Kovri nagrađena 79, je opć.Buje, imala 4.380 1 VIII masti. laktaciji mlijeka3,8% kojaje »Vidra« krava vlasništvo mb.

Ila V. Radina nagradomnagrađena je 70, V Vasi 4123 1 imala iz Nove kojaje laktaciji opć.Novigrad, mlijeka3,6% »Viola« mb 84 I kravi i I/b kojaje dodijeljena laktaciji nagrada je masti; masti. imala 3.520 1 mlijeka3,7% krava

smotre

»Manda«

mb.

vlasništvo

u

V.

Maurić

iz

s

u

s

u

s

u

s

a

RE ZK

E

REE

>

l

Buje

Smotra

—

Krava

»Manda«

MB

73

nagrada

Ia

laktaciji nagradomnagrađena 82,kojaje je dala 3.996 I IIIb. krava »Ava« mlijeka3,7%masti; nagradomnagrađena je mb. vlasništvo M. Jeci VIII dala 4242 Petričić;opć. laktaciji 22, Umag,kojaje mb. 114 vlasnika A. I »Viola« IIIc krava Žumlijeka3,6%masti, nagradom III dala 4.160 1 žića iz opć. laktaciji mlijeka3,7%/0 Pterovoje Umag,kojaje IIlLa

Minka

krava

mb.

u

V

s

<

u

s

a

u

s

masti.

do

din

orgapored nagrade grla Udružene veterinarske iz odbora dale stanice Zagreba (1.500 d); nizacionog Stočarski iz zavod i centar Zagreba, Središnji razmnožavanje selekcijski iz Lovačko iz domaćih iz Zagreba, udruženje »Mesopromet«Pule, životinja goj iz komora iz Pule i dr. Stočarski Privredna centar selekcijski Zagreba Umaga, izboru tei stručni smotru grla pomagačpri glavni jeinicijator smotri.

Pored dao isti renu, ocjenjivačkoj komisiji priodržanoj pomoć toga je trake itd. u grla, najbolje ocijenjena naravi, dala novčane pomoćiorganizatorima,je najOpćinaBujepored mb. ista krava »Bruna« i kravu za 79, nagrađena bolju mliječnu je pokalom ljepotu.

Novčane

izložena

za

visini

u

od

500

1.000

su

uz-

za

za

samu

na

u

zvona

za

zvono

za

a

8 1

m

m

Sa

smotre

u

2

3

RR

+

s

> >

>

ns

2-3

Bujama

rasplodnih govedaBujštine prikazala je veći održana izloženih smotra nego prva prosjek kojaje mliječnosti grla 1969. što nešto iz Istre interes stočara god., ukazuje povećani držanje kvalitetnijih goveda.

Ova

redu

po

2. smotra

znatno

u

na

za

J. Kucel

Dr

IZLOŽBA RASPLODNIH

KRAVA I JUNICA SMEĐE PASMINE U LOKVAMA

općine pod pokroviteljstvom je Andrić.

Nede stvom Rijeka predsjednika Skupštine općine Delnice 37 krava i 12 OPZ Brod izložili PD izložbi Na kooperanti junica, »Jedinstvo« 13 krava i 6 Iniz Moravice OPZ te 4 krave i 4 Čabra junica, junice, fakulteta iz stitut poljoprivrednog bilja Zagreba objekta oplemenjivanje izložbi bilo 61 krava i 24 Na 7 krava i 2 LIČ junice. jeukupno junice. od 5 2 i 1 agronoagr. sastavljena veterinara, Ocjenjivačka komisija ing. službenikom Ivanom Dabac, Stočarskog selekcijskog predsjednikom ing. izložena Hrvatske centra grlaslijedećim nagradama: nagradila je 24 kravu mb 1965 od Visle Ia »Vespu« oteljenu majke nagradom(šampion) Glad iz Golik 14 PD Elio HB 69 vlasništvo 47 i poMatije mjesta Delnice, III dala 4.135 1 Na masti.

Brod gona laktaciji mlijeka3,5% Kupikojaje od izložbe 1.500 od »Brodovlasnik ime nd, nagrade jeprimio organizatora 100 nd. i iz komerca« hladnjak.

Rijeke 19. IX

1971.

održana

u

Lokvama

Delnice

su

s

za

ma

s

oca

na

u

s

e

o

>

= 3)

s

s.

-— >

3.“

—_—_

Žar

vlasnika

An-

vlasnik

Ma-

1966, nagradomnagrađene MoGračanin Jure vlasnik ot. mb.

452 »Beba« iz Pintar tuna 1964., Zeline; 30.

Janeš iz Gerova Mara vlasnik ot. mb »Jelenka« ravičko 262, 1969., Selo; vlasnik Draot. mb »Jelenka« krave: II. 27, 1966., nagradomnagrađene Cenčić vlasnik 64 ot. mb »Maca« Lazac Španj. go Štemberger, Matija 1967., 1.; »JeIševnica vlasnik ot. mb »Svilka« boraca 12; Kovačić, Josip 21, 1966., 168; 1961. mb. ot. »Jelenka« Slavica iz Marica vlasnik mb lenka« 42, 16; Opačić 9, vlasnik ot. »Jela« mb Vode iz Malnar Viktor vlasnik Drago 17, 1964., 2; Bijele I.

»Planinka«

krave:

su

60

mb

ot.

su

Maršanić

iz Brod

51.

Moravice

73, 1966., nagradomnagrađene KauKatica vlasnik mb ot.

122 a; »Siva« boraca Špan.

3, 1959., Grgurić, rijan Klarić Kazimir vlasnik mb ot. »Srna« XIII zlarić 11, 1962., Divizije 14; iz Mihelčić vlasnik ot. mb »Košuta« iz Marijan 1963., 5, 7; Topolovca iz Rude vlasnik ot. mb boraca 1; Bujan Sljemena Špan.

60;»Jagoda« 22, 1967., vlasnik mb ot. »Košuta« Remo vlasnik ot. mb »Zeka« 24, 1961., Rački, 12, 1964., iz Albert vlasnik »Meda« mb ot. iz Antun Jugović 1965., 46, Sela; Belog Bujan Malo Selo Rudolf vlasnik ot. mb »Srna« Kovačeva 27; Kruljić, 1969., 58, 2; 22.

Kuti vlasnik mb ot. »Maca« Crnković, Josip 19, 1966., III.

Bik

su

»Elio

R-T«

HB-69,

otac i

»Jelenka«

krave:

Ia

nagrađene u

nagradom

ot.

mb

—

24

»Vespe«

na

izložbi

Lokvama

2.781

1

prvom je nagradom nagrađenih mliječnosti Prosjek niti realan iznos masti. pravo proizvodvrijednosti mjerilo je nije Ovaj 3,7% količina kontrolirana mb 262 »Jelenka« krave kod ovih jerje mlijeka grla, I 2 krave Kod I nagradom nagrađene preostale laktacije. dijela jednog mlijeka masti.

3.324 1 iznosio kategoriju Nagrada 3,7% mliječnosti je prosjek 1.000 nd. iznosila krava je iznosio

krava

s

ne

s

10

za

ovu

|

.—

o.

<

o

o

Rss

— e

Prosjek mliječnosti nagrađenih nagradom je masti.

Novčana iznosila 800 nd.

3,6% nagrada kategoriju je krava III iznosio 1 3.078 Prosjek mliječnosti nagrađenih nagradom je iznosila 500 nd.

3,6%masti,nagrada je I steona 942 »RumiNagrađene junice:nagradomnagrađena je junica, pb ot. vlasnik Razdrto iznosu od 1.000 nd. i Štajduhar, 1969., Drago štednjak »Rade nesteona »Siva« ot. 1971. vlasnik Končar«, junica pb 1.386, VjekoslaDelač iz Kuti nd. s 800 nagrađena je steone »Ruska« ot.

Drugomnagradomnagrađene junice pb 414, 1970., vlasnik Mule »Siva» i ot.

1969. vlasnik Čedanj5, junica Matija pb 301, god.

Slabica 10.

800 »Sivka« nesteona DragoPetrović, Nagrađene nd., junica vlasnik ot.

Pleše iz boraca 64 Španskih pb.490, 1970., Josipa nagrađena je krava

za

s

II

iznosio

3.254

1

s

ovu

a

ca«

u

a

va

su

su

sa

a

s

500

nd.

nagradomnagrađene junice pb.336, 1970., vlasnik Remo Vrata »Siva« vlasnik Rudolf ot.

Rački, 22;junica pb 706, 1970., i »Siva« vlasnik ot.

KvaterRisnjak Malnar, pb.1121, 1970., 16, junica Drago Velika »Meda« i nesteone ot. vlasnik Tonik, Draga22, junice pb.571, 1971., boraca »Srna« ot. vlasnik FraŠpan.

Jurković, pb.502, 1970., 123;junica boraca »Kovilka« mb.

722 vlasnik ot.

Emil Špan. njoGrgurić, 77,junica 1970., iz Leske.

Treća iznosila steone i nesteone Raukar, nagrada junice je400, Trećom

su

»Vidra«

steone

ot.

mo

za

300

za

nd.

vlasnici

grlaprimili organizacionog od 100 do 300 dinara ime naknade od tvornice troškova, prigodne diplome, »Pliva« iz dodataka hrani upulijekova Zagreba paket goveda potrebnim tama davanje. bila Izložba Lokvama dobro rasplodnih goveda je organizirana, da i izložena smeđe po uvođenje alpske grlaprikazala pasmine, poznate Gorskom To bez podobroj proizvodnji Kotaru, uspješno provodi. je sumnje i zasluga rasplođivanja govedaprimjenom umjetnog sljedica osjemenjivanja Kotara Centar Gorskog počeoprovoditi kojeje području službe 1954. kao i rukoDelnicama radu uzgojnogod. prateće Hrvatske centrom iz Stočarskim vođene selekcijskim Zagreba. selekcijskom Dr J. Kucel Nenagrađeni

izloženih

od

su

odbora

na

za

s

za

u

su

veoma

se

u

na

u

za

u.

0.

osnovan

u

STRUJNI PASTIR

11

i

— o

---

8-0

ss.

m

s

s

>

ss

2-3

i

Rakovom

s

>

s

Potoku

———

7

pregonskom pašnjaku Franje zapazili kroz da isti bio tankom žicom određene kojujeprolazila ograđen struja je jastoke. kosti i tako onemogućavala razilaženje rada vrlo jednostavan.

Princip strujnog pastira je Prije puštanja životinja određeni i žicom zatvori ulaz i ukogradi prostor njegapusteživotinje, udar Prilikom dodira da upozorava ljuči žicomstrujni životinjuje struja. i vrlo dobar učinak da bi ga nepoželjan.

Povoljna cijena ukazuju mnogi prilaz trebali nabaviti. naši proizvođači Na

Garašić

u

smo

u

se

sa

SPRIJEČIMO OPADANJE MLIJEČNOSTI KRAVA POČETKU ZIME!

VEĆ U

prijelazpaše početku, mliječnosti opadanje spriječimo biti suhu zimsku zelene odnosno pa prehranu krme, postepen, dobro krma.

Zato zelena obroku i suha sjeckati sijeno, jepotrebno miješati kravu hranit takove krme ćemo krmu. kukurizanac i zelenu Smjesom slamu, suhu Kada krmu. suhu dok više miješati privikne prestanemo dana, suhu krmu nešto dat ćemo krmu voluminoznu npr. sočne, zelenom, ili stočne repe. postrne sadrži više kako Zelena navedeno, prosječno hranjivih krma, jenaprijed dok davati kravi muznosti kod pa krepkekrme, osrednje nijepotrebno tvari, suhom volukad hrani i nakon pretežno periodu, togazimi, prelaznom krme zavisit će Količina bit će to minoznom uglavkrepke potrebno. krmom, krme i muznosti voluminozne i sočne suhe kvaliteti (silaža, repe) dan litara treba više vode krmu krava voluminoznu krava.

Uz suhu (40— 30 g marvinske soli nešto davati treba Osim i dan). (oko joj više). toga 50 li Hranimo kako Po probava. odvija zaključujemo, balege konzistenciji bit će tvrda ili kukuruzinca više po (suša), sijenu balega lošeg sijena, slame, li ili bit će mekša. krme i sočne od Dajemo mekinje silaže) (repe, leguminoza bit će nešto krmu suhu voluminoznu pa balega mekša, melase, rastopljene biti Zimi možemo tako regulirati njenukonzistenciju. smijebalega tvrda, i da krmni znak da Tvrda mekana. spora nego je, jeprobava balega osrednje dobro obrok sastavljen. nije krmu suhu sočnu obroku zimskom kravi Kad voluminoznu, dajemo to uzima i pa djeluje mliječnost. iskorišćuje, povoljno bolje radije je bude voluminoznu krmu zelene suhu da važno što Kao prijelaz je kolitakove važnosti od iste da je naglompadumlijeka, postepen, izbjegne Ne krme tom i sočne voluminozne čina i kvaliteta periodu. smijemo propustiti ostalo od 3—4 damo da kravi (uz kg dobrogsijena leguminoza najmanje 10—15 i nešto oko krme sočne i slamu kg krepkekrme, kukuruzinac), sijeno, to će zavisiti mliječnosti. steone i što da moramo junicekrave, paziti,prijelaz manjeosjete Najviše otelit dobar i zimi će prehranu postupak odgovarajuću teliti, jer koje više telad i dat će će težu i razdoblju mlijeka. otpornu onda ćemo već od kravu i hranimo Ako tako početka zime, postupamo kako količina krave zimi da kod mlijeka tolikoj mjeri, padne spriječiti, K. krava

Da

već

sa

u

se

mora

na

mora

u

se

na

ne

uz

sa

se

a

u

nom

o

o

na

na

se

a

s

sa

ne

uz

u

na

na

sa

se

u

ne

o

a

uz

se

u

muznom

u

ne

se

to

često

dešava.

12

!

1

, 1

i

—-—

—

o

m

--

>

o

3

s

o

Prevozi

ns

mlijeka. marljiv jeprevoznik Bukevja kraj Tu Vrbovcu.

Zeline od sabirnim prema mjestima mlijeko kojepreuzima ohlađeno zatim u prevozimljekaru žitnjaku. stavlja mlijeko hlađenje, Nikole Balena referenta Prema mljekare« druga »Zagrebačke rjiečima i rad Blažić pohvalu. zaslužujesvojsavjestan priznanje prevoznik Nikola

Blažić

Zeline

iz

na

na

a

na

za

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE IZ STOČARSKOG stokom Promet proizvođačarasplodnom 1971. i listopadu rujnu kooperanata mjesecu u

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

1.

2.

Franjo

Havranek

Domović

Kazimir

\

gorija

Daruvar

5450

bik

Dežanovac

3060

organizacija

selo Daruvar

G.

broj grla

Dežanovac

kate-

kupac Fond

SO

Kostajnica SO

Fond

bik

Kostajnica 3.

4.

Kirin

Mato

Stanko

Slivar

Vrbovac

Daruvar

5477.

Dežanovac

Dežanovac

2492

Fond

bik

SO

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

5.

6.

Šironja

G.

Imbrišak

Paljevine

Lazo

Josip

—

Daruvar 70

4929

Daruvar

junica

Reg.

Sisak 7126

Ivanska

bik

8.

Valentić

9.

Buhin

10.

11. *2.

Andrija

Maturanec

Slavko

Josip

Penezić Sabol

Stevo Pavao

Vinković

Stevo

Virovitica

3551

ViroviticaVirovitica

3709

bik

Predavac die

5567

junica

Korija

Kozarevac G.

Plavnice

Grginac

N.

'

Rača

Pa-

Crkvenac vao,

7.

posl. udr.

Šimljana

Domitrović

bik

Ivan,

i

Taborište

Šajer Gačište

Mijo,

Fond

SO

Slunj

1,

11816

junica

Fond

SO

Slunj V.

V.

Trojstvo Trojstvo

1747 1645

junica

Fond

junica

Fond

SO

Slunj SO

Slunj

S

ki

ZZ Red.

oomompopo::essj;beebvev

Ime

prezime proizvođača

broj

i

>

13.

14.

15.

16.

17.

Majak

Đuro

Blaž

Čizmar

kate-

organizacija grla gorija a<=— mp 30 HrgovljaniPredavac 5504 junica Nevinac 2169 junica Nevinac selo

kupac

sosa Fond

Stražanac Brestovac

3041

—

1891

Černy

Ivanovo

Gazdić

V.

Franjo Stevo

selo

Grđevac

Ivanovo

bik

SO

Slunj

a

Mato

Brnić

broj

SO

Fond

Slunj Jelača Luka, Grabovac

selo

bik

stan.

Vet.

Polje

Grubišno V.

Grđevac

1248

bik

stan.

Vet.

Polje

Grubišno 18.

19.

20.

21.

22.

Klipić Ljuban Borojević

Mirko

Svinica Tal

Kostajnica 31 BorojevićiKostajnica 14

29

m

38

Borojević Zebić

Bjelovac

Ljubišić

Dragan

Joco

bik

Fond

Kostajnica

41

bik

43

bik

Kostajnica bik

Fond

24.

25.

26.

271.

Borojević Čavac

Kostajnica

Marko BorojevićiKostajnica

51

Boško BorojevićiKostajnica

50

Antun

Ljubičić

Antun

Šk. SI. Požega

PD

Grabarje

Grabarje Grabarje

379

ŠK. SI. Požega

PD

Sl.

Požega

bik

Vet.

998

Zarilac

'

bik

Fond

30.

Šk. SI. Požega

PD

Šk. SI. Požega

PD

Sl.

1003

bik

Sl.

PD

Požega

995

bik

Petrinja 997

bik

32.

33.

34.

Krivaj

Mihaljevci

Trenkovo

Mihaljevci

1456

Pajić

Cerovac

Mihaljevci

1432

Delić

MihaljevciMihaljevci

1429

St.

6449

bik

4342

bik

Delić

Ivan

Stjepan Ivan

35.

Konjević

36.

Šolić Đuro

37.

38.

Petrović

Drljača

Ivan

Petr.

Selo

Rovišće Đuro

Đuro

R.

M.

Rašće Gradac

13

bik

Petr.

Selo

Rovišće

SO

Fond

Petrinja bik

SO

Fond

Petrinja

434

St.

SO

Fond

Petrinja 1448

Slavko

Drkulec

SO

Fond

žega 81.

SO

Fond

Petrinja

ŠK. SI. Požega PD ŠK. SI. Po-

Požega

SO

Petrinja

žega 29.

stan.

Požega Finzi Ivan,

krava

LA

Šk. Sl. Po-_

PD

SO

Fond

Sl.

Šk. SI. Po-

PD

bik

Kostajnica

Grabarje

Požega

SO

Fond

Kostajnica

806

Sl.

bik

žega 28.

SO

|

:

Borojević

SO

Fond

U

23.

SO

Fond

Kostajnica

46

'

SO

Kostajnica

ja

:

SO

Fond

Kostajnica

KukuruzariKostajnica BorojevićiKostajnica

Ilija

bik

bik

SO

Fond

Petrinja bik

SO

Fond

Petrinja L Vet.

stan.

Križevci

— _ Glina

Glina

9

bik

Fond

SO

Glina

8

bik

Fond

SO

Glina 39.

Zgb.

mljekara

40.

Balatinac

41.

Hodalić

42.

Petar Ivan

Šiptar

Mijo

Kutina

Kutina

1888

bik

Fond

SO

Kutina

Durđevac Đurđevac izašla | DĐurđeva Đurđevac

10718

bik

10753

bik

Đurđevac Đurđevac

10594

DraDomjanić Majkovac gan,

Fond

SO

Đurđevac

junica

Reg.

posl.

udr.

Sisak

14

| jn

e

A

a

I

|

—__——

PE

Red.

broj

prezime proizvođača Ime

i

43.

Magdić

44.

Kovač

45.

46.

47.

48.

49.

50.

Stjepan

Požgaj

Rok

Josip

Bogadi

Blažeković

Milan Milan

Blažeković Domazetović

Đurđevac

Đurđevac

Franjo

Pobi

organizacija grla gorija 10516 junica Đurđevac

selo Mičetinac

Jakob

Ivan

kate-

broj

kupac

Sisak

posl. udr.

Reg.

junica

10572

posl. udr.

Reg.

Sisak

Gola

Gola

8030

Gola

Gola

8118

Gola

Gola

8076

Gola

Gola

1971

Gola

8736

posl. udr.

Reg.

junica

Sisak

posl. udr.

Reg.

junica

Sisak

Gola

St.

Adžamovci

posl. udr.

Reg.

junica

Sisak

—

krava

posl. udr.

Reg.

Sisak

posl. udr.

Reg.

Žž.

Sisak

tele selo

Petr.

Gradiška

N. 51.

52.

53.

Rafajec Šofić

Ivan

Nikola

Hajduković

Nikola

Adžamovci

St. Petr.

Žabno

Žabno

Žabno

Žabno

selo

Gradiška

N.

Vojnić SO

Fond

bik

21682

Vojnić Marija

Žena

SO

Fond

bik

21773

SO

Fond

bik

6609

SO

Fond

bik

6617

Palangić

i dom

HIGIJENA ODJEĆE I OBUĆE i lične uže i obuća važne higijene područje pripadaju Odjeća da svrha im Glavna tijela našeg površini je zdravlja. dobrog održavanje kako bi koža zračnom klimatske takove u vršiti mogla sloju, prilike održavaju ako će svrsi normalnu načinjene najbolje, odgovorit Svojoj funkciju. svoju osobi. i veličinom od dotičnoj krojemodgovaraju materijala, zgodnog svile i od vune, pamuka, sintetike, lana, izrađuje Materijal odjeću i svrsi vremenskim i sezonskim već prema predmeta. odjevnog prilikama kože, Ta zrakom. količinu sadrži stanovitu tkanina Svaka koje ispunjene šupljina, loš vodič Zrak tkanine. od čitave količina iznosi 30—90% topline, je zapremine vlastite od čuvati većim tkanina pora pa će tijelo gubitaka bolje postotkom i zato sadrži veliki tkanina Vunena pora pretežno upotrepostotak topline. da zračni tkanine zimsku prostor Šupljikavost omogućuje, odjeću. bljava da Time kože i između nagomilavaju sprečava provjetruje. odjeće zrak da i tako isto razni i vodene pare površini kože, plinovi površini Da uzmogne s vrsi, udovoljavati tojsvojoj odjeća previše zagrije. tijela zrakom biti otvorene, nečistopore ispunjene prolazne, slobodne, moraju su

veoma

u

na

za

su

a

se

za

su

s

se

se

za

se

se

na

se

a

na

ne

ne

a

ćom

ne

ili vodom.

prašinom, onečišćuje znojem, koje najviše Donjerublje, normalna i tako oslobodile da bi treba redovno omogućila šupljinice prati, lakše i bolje uklanja nečistoća, rublja Iskuhavanjem tijela. ventilacija nečistoći i time zadržavaju, bakterije, koje brojne uništavaju ujedno kože. Prai na razna i mogu pa prouzrokovati gnojenjaupale površini množe, zateći može eventualna uništava i gamad,koja rublja njem iskuhavanjem treba sušiti po suncu i ličinke. i mogućnosti Rublje jajašca rubljunjihova čistoća. time dobro mu i nakon osigurava jošbolje izglačati, jer toga masnoćom

se

i

se

sva

se

a

se

se

se

u

se

na

u

se

15

tako, je vanjska odjeća čista, postižemo Nečistoća zračimo i sunčamo. ali redovito peremo odjeća četkamo, isprašujemo, te također i lakšeg stvaranju tijela,pogoduje zračenjeisparivanje sprečava treba i gumenu Naročito odjeću, koju vrijedi impregniranu stupnja a onda kad zaštititi od nositi mora kabanica), vanjske vlage(kišna nikako služiti kao stalan odjevni predmet. smije zraka više sunčanih i zato tkanine.

Tamna Važna i je bojaupija je boja zrake sunčane i zimi. napose poželjbijela odbija boja zgodnija Svijetla nija jeljeti. kiša ili i to bilo izvana tkanini mogu Šupljinice slično, ispuniti vodom, brže dobar vodič će vlažna Voda bilo pa odjeća topline, jakimznojenjem. je zraka suha. Ako odvoditi nego tijela temperatura toplinupovršine jevanjska će da time će vlažna onemogućit tijelu nagloohlađuje, niska, odjeća Zato oblicima raznim i prema prehlada. prirodna organizma smanjiti otpornost više često nose teži fizički radnici i košulje jošjednu osobe, koje znoje, ispod suhe i ovlaali zraka između od košulje ovlaži, sloj koja znojenja majicu, od od žene odnosno, topline tjelesne tijelo nagloggubitka majicezaštićuje debele mornari i slični fizički radnici vunene sklonosti nose prehladi.

Ložači, veliki čak i pora, postotak koje djelomično imaju ljeti, jer majice kao izolacioni sadrži čuva i sloj dalje zrak, koji znojem, preostatak ispune od ohlađivanja. tijelo naglog što mokra i obuća Zato zimi u skinuti, odjeća prije jer sezoni, svako kad bolesti iz tjelesne otpornosti prehlada češće, smanjivanje skupine bolestima. raznim pogoduje da nas od raznih Svrha može čuva važna.

Radna napose biti, odjeća joj je nečistom da rada ili kod štetnih proizvoda pak spriječi zagađivanje produkata Zato kao npr. industriji. je proizvodnjaprehrambenoj odjećom ceste, određena zaštitna i obuća zakonom takovim odjeća odgovarajuća prilikama zaštite. lične i higijenskohigijene drugemjere obuća također obratiti obuće brigu.

Nehigijenska najveću Higijeni tehničke bolesti izaziva kvari nego noge nogu i koje ograničuju treba redovito redu U i čitavom i prvom noge organizmu. čarape očituju Obuća biti ni svaki po ljeti. smije pretjesna prati, mogućnosti dan,pogotovo biti izrađena od će zaštititi nogu ni koji takvogmaterijala, preširoka, da nikako neće od i zrači. Zato noga sprečavati, vanjskih nepogoda, da zaštiti od obuću nositi nego povremeno, gumenu stalno, valja kožnata obuća, Higijenski zadovoljava zaštićuje jerdovoljno vanjske vlage. i da zrači. Za od noga vanjske vlage,ujedno dopušta, ljeto jeprikladna obuća ili nogu. platnena, jernajbolje omogućuje zračenje šupljikava dovodi do obuća osim nogu, deformacije Tijesna togaonemogućuje krvi. ozeblina malno dolazi zimi do i kolanje Stoga stvaranja drugih neugodobuća tvorbi naknadno nosti. Ni preširoka valja koji jerpogoduje naboja, veće kod obuće Visoke ženske inficirati i izazivati mogu i neugodnosti. pete moda.

Prim. dr Nežić higijenskog gledišta Eugen jesunajnesretnija treba

I

da

bude

da

to

a

povremeno

za

omare.

nas

samo

ne

—

—

se

u

s

se

a

se

se

se

se

one

samo

a

mora

se

su

u

u

sa

uz

moramo

se

razne

samo

ne

se

na

u

ne

a

mora

a

se

ne

samo

a

nas

se

nor-

a

ne

se

s

Glavni Vlasnik

:

UREDNIČKI ODBOR Uređuje urednik: i odgovorni Vera dipl. inž. Dinko Kaštelan, tehnički urednik: radnika i izdavač: SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Ilica telefon 440-476.

Tisak: »Vjesnik«, Zagreb d 4.—, Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d 1.—

31/III,

Štamparija

Hoholač

Zagreb,