KE) A
$
Kg A +"
sa
di
sva
AAE
RAŠŠa
s Da
g
š
PREZ
e
X
kaaa BAčina55 š
ŠT
i
Sd
o
?
:
Sa
ve
I
dova
regionalne
stočarske
.
R
izložbe
oko
čkaŠo ča
a
dat
me
o
»Čakovec
Tl«
pi
eo,
--
--—=——
>
—_————_——-
=
_a_________
=—==:":—=ZĐ
IZLOŽBA STOKE U BABINOJ GREDI bili
idealni
godina Slavonije dijelu jugoistočnom Podolska ekstenzivni livadama uzgajana goveda goveda. uzgoj uvjeti livadnim hranila salašima dana i šumama, sijegdje sniježnih hranile su i i kukuruzovinom. mangolica, bijele uglavnom Svinje, nalazila šumama. i ostalom žirom i zimi koja je hranom, ljeti intenzivisektoru društvenom i 10—20 privatnom Posljednjih godina i vezi kanalizacijom, komasacijom melioracijom, ranjempoljoprivrede tako bila kulturi pa m ogućnost smanjena je p ovršine, podvodne privedene i svinja g oveda uzgoj stajski prijelazom Uporedo stočarenja. ekstenzivnog 1929. osnovana stoke. God. sastav i mljekarska zadruga je pasminski mijenjao niz govedarstvu. selekciju p rovodila godina je Gredi, koja Babinoj više i savremeni Proces je trajao uzgojgoveda svinja ekstenzivnog slavonsku i crnu simentalsko i svinju. govedo prelazilo desetljeća radne za PPK 10 suradnju jedinice Županja preko Posljednjihgodina Individualni selom proizvođačiulogu. odigrao jepresudnu »Napredak« stručnu i visoko veliki ranti dobili i pomoć. svinja goveda produktivnih koopebroj ementalske oko 90% Danas goveda Slavonije je spomenutomdijelu i 80—90% simentalca odnosno visokoproduktivnih bijelih tipu pasmine, unazad
U
više
stotina
su
za
a
u
su
na
za
su
na
se
se
crne
nom
u
se
na
s
u
su
s
na
se
u
u
na
s
se
na
na
sa
su
na
u
svinja.
suradnja j edinici radnoj općine području godina Posljednjih služba i selom selekcijskim suradnju selekcijska d jeluje »Napredak« na
par
sa
u
sa
uz
centrom
za
stočarstvo
SRH-e.
goveda. pridonijelo je osjemjenjivanje Umjetno člana Mike Gredi stoke Izložba pod pokroviteljstvom Tripala, Babinoj koliko se 1971. 26. IX održala pokazala je je koja SFRJ, predsjedništva i svinjakonja. goveda, napredovalouzgoju Baizložbe i krave sa navesti ćemo junice rasplodne nagrađene Ovdje Gredi. binoj krave: Nagrađene iz Mato vlasnik mb krava Kopić 1967., god. oteljena 234, »Ljuba« šampion: mnogo
kvaliteti
u
se
u
u
Babine
Grede.
(nagrada) iz Ožvat vlasnik mb krava Samojel god.1965., »Jagoda« 223,oteljena Soljana; Antun vlasnik mb krava Begović 1965., god. oteljena 207, »Višnja« iz Vrbanje; VrIvka vlasnik mb »Cura« krava Krmpotić, god.1962., oteljena 142, banja; II klasa (nagrada) iz Pelučević Mato vlasnik mb »Mala« krava god.1968., 147,oteljena Babine Grede; Vinko vlasnik mb krava Sikirevci; Jarić, god.1965., »Šarica« 31,oteljena Antun vlasnik mb krava Optrkić, god.1961., »Šarica« 35,oteljena Jaruge; iz Đuro vlasnik mb »Lisa« krava Stojanović god.1967., 47,oteljena Grede. Babine
I klasa —
—
—
—
—
—
—
2
|
—_-
bile
o
i
i
3
s
i
3
Rs.
s
=
Ukupno privatnog PPK Županja. pasmine Nagrađene junice: I klasa (nagrada) »Zlata« vlasnik Đuro Babina Đaković, pb 4035, oteljena 1970., Greda; vlasnik Petar »Jagoda« pb 3856, oteljena god.1970., Plavšić, Bošnjaci; »Bula« 29. 11. vlasnik Ivan pb 3896, oteljena 69., Lešić, Bošnjaci; II klasa (nagrada) 27. 5. vlasnik Babina pb 4360, »Draga« oteljena 70., GrgaIvić, Greda; »Milka 5. 4. vlasnik Babina pb 4480, oteljena 1970., Stjepan Vuković, Greda; vlasnik Đuro »Šarica« pb 2594, oteljena god.1969., Lenić, Bošnjaci; Osim domaćih krava izloženo bilo i 7 krava uvezenih Od iz je Austrije. ovih krava tele žensko 30 000 d i dva teleta 15 000 po nagrađeno jejedno su
izložene
krave
44
sektora
s
i 5 krava
crno-šare
—
—
—
—
—
—
sa
sa
dinara.
izložena
je
Zatim u.
Slavonski
o.
Od
ove
dinara.
15 000
Brod.
kolekcija od
Radi
se
o
biku
kolekcije nagrađena su
Osim
teladijednog »Pol« mb Slav. Brod ili HB 42, potomci dva teleta 30 000.—
10
bika
sa
toganagrađena je kolekcija težine 200 kg. Vlasnik iz Babine kolekcije jeLojzaStojanović i
tovne
teladi
ove
REGIONALNA
STOČARSKA
i
po
od
10
iz Centra
2327.
jedno
kom KE
za
tele
sa
prosječne
Grede.
IZLOŽBA »ČAKOVEC
Pod
71«
pokroviteljstvom Stjepana Ivića, predsjednika Socijalističkog naroda SRH održana 19. IX 1971. stočarska izložba U Čakovcu. radnog je narednom održat će stočarske izložbe centrima razdoblju općinskim cijele varaždinske regije. saveza
u
se
u
'
Ing. Alojz Hudiček
organizacija vrijednih uspjeha sačuvati individualnih i radnih koji uspjeli proizvođača, poljoprivrednih da da im stočarfond i dokazati stočni svim žele, situacijama nepovoljnim izvor dosad važan i kao i buduće i bude stvo njihovih trajan desetljećima prihoda. Izložba
i smotra
je
napora
i svih
radnih
i
su
u
u
izložbe
Sa
radne
Čakovcu proizvođači Marof. Ivanec i Novi Čakovec, Varaždin, općine: područja organizacije regijinajvećim najveća varaždinskoj OpćinaČakovecje prostorno stoke kvalitetne i domaćinstava najvećim brojem brojempoljoprivrednih stočarstva imala znatan cijeloj Čakovec) utjecaj razvoj kojaje (Prelog, Na
izložbi
izložili
u
su
i
individualni
stoku
s
s
u
s
u
na
regiji.
Ocjenjivačka
komisija tržištu
situacije zbog regiji je varaždinskoj bilo nekoliko 15 pa pokolja kriza,je nemilosrdnih godina posljednjih proživjelo i ženske kvalitetne rasplodnih svinjakonja. teladi, iz stoke i Pored ipakjeproizvodnja padabroja stagnacije brojčane 1966. po Tako tako i isto pa mlijeka. god. proizvodnja rasla, godine godinu Stočarstvo
u
nestabilne
na
u
mesa
u
4
kravi
jednoj
bilo
jeproizvedeno kg mlijeka godišnje3,6%masti,god. 1970. 2828 masti. kg mlijeka3,7% Iako stoke variralo iz do kroz jebrojno stanje godine godine promatrano možemo reći da kvalitetnom razdoblje, ipak stagnira pogledu izmjenom 2402
s
a
s
u
=.
-
op
su
Zna »
.
pasminskog
službe
veterinara
suvremenom
i agronoma
HM
šampionka
Krava
sastava,
E
i konstantnom
ishranom
uspjelo jepostići
vidni
selekcijom napredak.
stručne
Srpak
Tomo
općinske skupštine regije individualne kao Varaždin fond npr. pređenje poljoprivrede općina preko 50 mil. st. d i fond 160 mil. st. što će ostale Čakovec općina preko d, imati znatni individualne odgovarajuće uvjete utjecaj razvoj poljoprivrede Neke
varaždinske
formirale
su
fondove
za
una-
sa
sa
uz
na
5
'
rasplodne poredostalog stočarstvo. suvremenih i kvalitetnih stoke objekata pasmina izgradnja krava izloženo bilo izložbi Na Čakovcu područja raspl. je stočarskoj Marof Novi Ivanec Varaždin 4, 3, Čakovec29,općine 12,Ludbreg12, općine Varaždin Čakovec34,općine 6,Ludbreg općina rasplodnih junica područja nazimica bilo izloženo 1. Uz Marof to Novi Ivanec krmača, rasplodnih je 7, 4, landrace i holandske i švedske i jorkšir pasmine. njemačke, nerastića, Karola Habuš mb 304 »Franci« krava Šampionkom(Ia)je proglašena Ia dala 5256 4. iz kg) 4,0%masti, kg(281 Čehovca laktaciji 37,kojaje 2. 5. 1969. »Benca« steona oteljena pb 7102, rasplodna junica je nagrađena i
će
jer stočarstva,
se
tim
kreditirati
sredstvima
nabava
za
s
u
s
a
sa
u
Andrija
sa
Sobočanec
iz Hodošana
Mije (majka laktaciji kg mlijeka3,9%masti), 7. 22. 8. 194 i čija jemajka oteljena 70., »Lipa« pb 11417, rasplodna junica masti. dala 3840 kg mlijeka3,9% laktaciji 7 steonih i 4 nesteone 11 rasplodne junica rasplodnih krava, rasplodnih I nagrađeno je nagradom. junice 12 steonih i 6 nesteonih 18 I junica. nagradomnagrađeno je krava, od PZK dobio kravu iz Habuš Karol Čehovca, šampionku, je »Franci«, kravi SRH centar Stočarski dodijelio »Čakovec« je selekcijski TVzvono. prijemnik, dobili novčane I krava Ostali koje nagrađene nagradom uzgoj i krmnu električni mlin štednjak smjesu. prešu grožđe, nagrade, čekićar, krmnu dobili novčane također nagrade, smjesu, umjetno junica Uzgajači čekićar. i mlin električni krunjač gnojivo, dobio steonu iz Hodošana Nushol projunicu » Benca«, koja je je Mijo dinara od iz Čakovca. 2000 »Vajde« šampionkom, glašena izložbi Na proizvođače nagradila najbolje mljekara« jesvoje »Zagrebačka muznim uređajem. mlijeka u
2.
3240
Nushol
s
u
s
a
za
a
su
su
za
za
su
za
6
rr
—————
_-
>
-
>>
_-
> ---
——-—
s
:
3
-
2.
3
>
i proizvođača 1970-71. 162 kao iz Palinovca 'Tomo mlijekagod. proizvođač najjači Srpak kao Glavna iz Sobočanec i 44, dugogodišnji proizvođač Preloga, Andrija stočar. i vrstan mlijeka U
uži
izbor
došla
su
to:
2
u
uzoran
pa
BNP
mI
————
Nagrada
mužnju
stroj za
proizvođačasamoj zanimanje pobudio uređaj je i nabaviti. da bi ga i mnogihtjeli ukazuje
Izloženi izložbi
—
veliko
muzni
SMOTRA
na
KRAVA I JUNICA U BUJAMA
RASPLODNIH
je Bujama rujna grožđa praznika proslave stočari smotri Na krava i smotra područja sudjelovali junica. rasplodnih Smotra SR Pazin i n/m,Umag, Kopra Slovenije. Novigrad Buzet, općine Buje, Dokomore Tomaža Privredne održana predsjednika pod pokroviteljstvom je Pino SO otvorio brića iz Pule. Smotru govorom predsjednikBuje jeprigodnim svim nakon i prisutnima pozdrava kojije Šepić predaoriječ pokrovitelju, važnost i većegpriliva zbog govedarstva podizanja naglasio izlagačima Istre. turista područje 4 i izvan i 22 bilo 33 krave Na smotri konkurencije koopejunice junice je iz i 5 iz Buzeta »Jadran« ranata kooperanata »Agrarije« junica poduzeća Kopra. 3.800 imale 33 krave Izložene laktacije najveće godinamanjihove imala »Bruna« krava masti. litara laktaciju je Najbolju mlijeka3,7%mliječne VI iz A. Martinčića vlasništvo mb laktaciji PetrovijeUmag,kojaje 110, masti. i 1 dala 5324 proglašena Najbolje jeocijenjena mlijeka3,7%mliječne U
okviru
na
1971.
19.
održana
u
sa
su
sve
na
— a
su
u
s
—
u
s
7
—_..-._
_
s
—
<
s
s
o
i
>
R3
>
—
——..
—
>
o
>
—
I
Škavnice šampionkom "73, V dala 4.273 1 masti. I opć. laktaciji mlijeka3,6% nagradom Umag,kojaje krava mb. vlasništvo V. Melona »Bruna« iz Kovri nagrađena 79, je opć.Buje, imala 4.380 1 VIII masti. laktaciji mlijeka3,8% kojaje »Vidra« krava vlasništvo mb. Ila V. Radina nagradomnagrađena je 70, V Vasi 4123 1 imala iz Nove kojaje laktaciji opć.Novigrad, mlijeka3,6% »Viola« mb 84 I kravi i I/b kojaje dodijeljena laktaciji nagrada je masti; masti. imala 3.520 1 mlijeka3,7% krava
smotre
»Manda«
mb.
vlasništvo
u
V.
Maurić
iz
s
u
s
u
s
u
s
a
RE ZK
E
REE
>
l
Buje
Smotra
—
Krava
»Manda«
MB
73
nagrada
Ia
laktaciji nagradomnagrađena 82,kojaje je dala 3.996 I IIIb. krava »Ava« mlijeka3,7%masti; nagradomnagrađena je mb. vlasništvo M. Jeci VIII dala 4242 Petričić;opć. laktaciji 22, Umag,kojaje mb. 114 vlasnika A. I »Viola« IIIc krava Žumlijeka3,6%masti, nagradom III dala 4.160 1 žića iz opć. laktaciji mlijeka3,7%/0 Pterovoje Umag,kojaje IIlLa
Minka
krava
mb.
u
V
s
<
u
s
a
u
s
masti.
do
din
orgapored nagrade grla Udružene veterinarske iz odbora dale stanice Zagreba (1.500 d); nizacionog Stočarski iz zavod i centar Zagreba, Središnji razmnožavanje selekcijski iz Lovačko iz domaćih iz Zagreba, udruženje »Mesopromet«Pule, životinja goj iz komora iz Pule i dr. Stočarski Privredna centar selekcijski Zagreba Umaga, izboru tei stručni smotru grla pomagačpri glavni jeinicijator smotri. Pored dao isti renu, ocjenjivačkoj komisiji priodržanoj pomoć toga je trake itd. u grla, najbolje ocijenjena naravi, dala novčane pomoćiorganizatorima,je najOpćinaBujepored mb. ista krava »Bruna« i kravu za 79, nagrađena bolju mliječnu je pokalom ljepotu.
Novčane
izložena
za
visini
u
od
500
1.000
su
uz-
za
za
samu
na
u
zvona
za
zvono
za
a
8 1
m
m
Sa
smotre
u
2
3
RR
+
s
> >
>
ns
2-3
Bujama
rasplodnih govedaBujštine prikazala je veći održana izloženih smotra nego prva prosjek kojaje mliječnosti grla 1969. što nešto iz Istre interes stočara god., ukazuje povećani držanje kvalitetnijih goveda. Ova
redu
po
2. smotra
znatno
u
na
za
J. Kucel
Dr
IZLOŽBA RASPLODNIH
KRAVA I JUNICA SMEĐE PASMINE U LOKVAMA
općine pod pokroviteljstvom je Andrić. Nede stvom Rijeka predsjednika Skupštine općine Delnice 37 krava i 12 OPZ Brod izložili PD izložbi Na kooperanti junica, »Jedinstvo« 13 krava i 6 Iniz Moravice OPZ te 4 krave i 4 Čabra junica, junice, fakulteta iz stitut poljoprivrednog bilja Zagreba objekta oplemenjivanje izložbi bilo 61 krava i 24 Na 7 krava i 2 LIČ junice. jeukupno junice. od 5 2 i 1 agronoagr. sastavljena veterinara, Ocjenjivačka komisija ing. službenikom Ivanom Dabac, Stočarskog selekcijskog predsjednikom ing. izložena Hrvatske centra grlaslijedećim nagradama: nagradila je 24 kravu mb 1965 od Visle Ia »Vespu« oteljenu majke nagradom(šampion) Glad iz Golik 14 PD Elio HB 69 vlasništvo 47 i poMatije mjesta Delnice, III dala 4.135 1 Na masti. Brod gona laktaciji mlijeka3,5% Kupikojaje od izložbe 1.500 od »Brodovlasnik ime nd, nagrade jeprimio organizatora 100 nd. i iz komerca« hladnjak. Rijeke 19. IX
1971.
održana
u
Lokvama
Delnice
su
s
za
ma
s
oca
na
u
s
e
o
>
= 3)
s
s.
-— >
3.“
—_—_
Žar
vlasnika
An-
vlasnik
Ma-
1966, nagradomnagrađene MoGračanin Jure vlasnik ot. mb. 452 »Beba« iz Pintar tuna 1964., Zeline; 30. Janeš iz Gerova Mara vlasnik ot. mb »Jelenka« ravičko 262, 1969., Selo; vlasnik Draot. mb »Jelenka« krave: II. 27, 1966., nagradomnagrađene Cenčić vlasnik 64 ot. mb »Maca« Lazac Španj. go Štemberger, Matija 1967., 1.; »JeIševnica vlasnik ot. mb »Svilka« boraca 12; Kovačić, Josip 21, 1966., 168; 1961. mb. ot. »Jelenka« Slavica iz Marica vlasnik mb lenka« 42, 16; Opačić 9, vlasnik ot. »Jela« mb Vode iz Malnar Viktor vlasnik Drago 17, 1964., 2; Bijele I.
»Planinka«
krave:
su
60
mb
ot.
su
Maršanić
iz Brod
51.
Moravice
73, 1966., nagradomnagrađene KauKatica vlasnik mb ot. 122 a; »Siva« boraca Špan. 3, 1959., Grgurić, rijan Klarić Kazimir vlasnik mb ot. »Srna« XIII zlarić 11, 1962., Divizije 14; iz Mihelčić vlasnik ot. mb »Košuta« iz Marijan 1963., 5, 7; Topolovca iz Rude vlasnik ot. mb boraca 1; Bujan Sljemena Špan. 60;»Jagoda« 22, 1967., vlasnik mb ot. »Košuta« Remo vlasnik ot. mb »Zeka« 24, 1961., Rački, 12, 1964., iz Albert vlasnik »Meda« mb ot. iz Antun Jugović 1965., 46, Sela; Belog Bujan Malo Selo Rudolf vlasnik ot. mb »Srna« Kovačeva 27; Kruljić, 1969., 58, 2; 22. Kuti vlasnik mb ot. »Maca« Crnković, Josip 19, 1966., III.
Bik
su
»Elio
R-T«
HB-69,
otac i
»Jelenka«
krave:
Ia
nagrađene u
nagradom
ot.
mb
—
24
»Vespe«
na
izložbi
Lokvama
2.781
1
prvom je nagradom nagrađenih mliječnosti Prosjek niti realan iznos masti. pravo proizvodvrijednosti mjerilo je nije Ovaj 3,7% količina kontrolirana mb 262 »Jelenka« krave kod ovih jerje mlijeka grla, I 2 krave Kod I nagradom nagrađene preostale laktacije. dijela jednog mlijeka masti. 3.324 1 iznosio kategoriju Nagrada 3,7% mliječnosti je prosjek 1.000 nd. iznosila krava je iznosio
krava
s
ne
s
10
za
ovu
|
.—
o.
<
o
o
Rss
— e
Prosjek mliječnosti nagrađenih nagradom je masti. Novčana iznosila 800 nd. 3,6% nagrada kategoriju je krava III iznosio 1 3.078 Prosjek mliječnosti nagrađenih nagradom je iznosila 500 nd. 3,6%masti,nagrada je I steona 942 »RumiNagrađene junice:nagradomnagrađena je junica, pb ot. vlasnik Razdrto iznosu od 1.000 nd. i Štajduhar, 1969., Drago štednjak »Rade nesteona »Siva« ot. 1971. vlasnik Končar«, junica pb 1.386, VjekoslaDelač iz Kuti nd. s 800 nagrađena je steone »Ruska« ot. Drugomnagradomnagrađene junice pb 414, 1970., vlasnik Mule »Siva» i ot. 1969. vlasnik Čedanj5, junica Matija pb 301, god. Slabica 10. 800 »Sivka« nesteona DragoPetrović, Nagrađene nd., junica vlasnik ot. Pleše iz boraca 64 Španskih pb.490, 1970., Josipa nagrađena je krava
za
s
II
iznosio
3.254
1
s
ovu
a
ca«
u
a
va
su
su
sa
a
s
500
nd.
nagradomnagrađene junice pb.336, 1970., vlasnik Remo Vrata »Siva« vlasnik Rudolf ot. Rački, 22;junica pb 706, 1970., i »Siva« vlasnik ot. KvaterRisnjak Malnar, pb.1121, 1970., 16, junica Drago Velika »Meda« i nesteone ot. vlasnik Tonik, Draga22, junice pb.571, 1971., boraca »Srna« ot. vlasnik FraŠpan. Jurković, pb.502, 1970., 123;junica boraca »Kovilka« mb. 722 vlasnik ot. Emil Špan. njoGrgurić, 77,junica 1970., iz Leske. Treća iznosila steone i nesteone Raukar, nagrada junice je400, Trećom
su
»Vidra«
steone
ot.
mo
za
300
za
nd.
vlasnici
grlaprimili organizacionog od 100 do 300 dinara ime naknade od tvornice troškova, prigodne diplome, »Pliva« iz dodataka hrani upulijekova Zagreba paket goveda potrebnim tama davanje. bila Izložba Lokvama dobro rasplodnih goveda je organizirana, da i izložena smeđe po uvođenje alpske grlaprikazala pasmine, poznate Gorskom To bez podobroj proizvodnji Kotaru, uspješno provodi. je sumnje i zasluga rasplođivanja govedaprimjenom umjetnog sljedica osjemenjivanja Kotara Centar Gorskog počeoprovoditi kojeje području službe 1954. kao i rukoDelnicama radu uzgojnogod. prateće Hrvatske centrom iz Stočarskim vođene selekcijskim Zagreba. selekcijskom Dr J. Kucel Nenagrađeni
izloženih
od
su
odbora
na
za
s
za
u
su
veoma
se
u
na
u
za
u.
0.
osnovan
u
STRUJNI PASTIR
11
i
— o
---
8-0
ss.
m
s
s
>
ss
2-3
i
Rakovom
s
>
s
Potoku
———
7
pregonskom pašnjaku Franje zapazili kroz da isti bio tankom žicom određene kojujeprolazila ograđen struja je jastoke. kosti i tako onemogućavala razilaženje rada vrlo jednostavan. Princip strujnog pastira je Prije puštanja životinja određeni i žicom zatvori ulaz i ukogradi prostor njegapusteživotinje, udar Prilikom dodira da upozorava ljuči žicomstrujni životinjuje struja. i vrlo dobar učinak da bi ga nepoželjan. Povoljna cijena ukazuju mnogi prilaz trebali nabaviti. naši proizvođači Na
Garašić
u
smo
u
se
sa
SPRIJEČIMO OPADANJE MLIJEČNOSTI KRAVA POČETKU ZIME!
VEĆ U
prijelazpaše početku, mliječnosti opadanje spriječimo biti suhu zimsku zelene odnosno pa prehranu krme, postepen, dobro krma. Zato zelena obroku i suha sjeckati sijeno, jepotrebno miješati kravu hranit takove krme ćemo krmu. kukurizanac i zelenu Smjesom slamu, suhu Kada krmu. suhu dok više miješati privikne prestanemo dana, suhu krmu nešto dat ćemo krmu voluminoznu npr. sočne, zelenom, ili stočne repe. postrne sadrži više kako Zelena navedeno, prosječno hranjivih krma, jenaprijed dok davati kravi muznosti kod pa krepkekrme, osrednje nijepotrebno tvari, suhom volukad hrani i nakon pretežno periodu, togazimi, prelaznom krme zavisit će Količina bit će to minoznom uglavkrepke potrebno. krmom, krme i muznosti voluminozne i sočne suhe kvaliteti (silaža, repe) dan litara treba više vode krmu krava voluminoznu krava. Uz suhu (40— 30 g marvinske soli nešto davati treba Osim i dan). (oko joj više). toga 50 li Hranimo kako Po probava. odvija zaključujemo, balege konzistenciji bit će tvrda ili kukuruzinca više po (suša), sijenu balega lošeg sijena, slame, li ili bit će mekša. krme i sočne od Dajemo mekinje silaže) (repe, leguminoza bit će nešto krmu suhu voluminoznu pa balega mekša, melase, rastopljene biti Zimi možemo tako regulirati njenukonzistenciju. smijebalega tvrda, i da krmni znak da Tvrda mekana. spora nego je, jeprobava balega osrednje dobro obrok sastavljen. nije krmu suhu sočnu obroku zimskom kravi Kad voluminoznu, dajemo to uzima i pa djeluje mliječnost. iskorišćuje, povoljno bolje radije je bude voluminoznu krmu zelene suhu da važno što Kao prijelaz je kolitakove važnosti od iste da je naglompadumlijeka, postepen, izbjegne Ne krme tom i sočne voluminozne čina i kvaliteta periodu. smijemo propustiti ostalo od 3—4 damo da kravi (uz kg dobrogsijena leguminoza najmanje 10—15 i nešto oko krme sočne i slamu kg krepkekrme, kukuruzinac), sijeno, to će zavisiti mliječnosti. steone i što da moramo junicekrave, paziti,prijelaz manjeosjete Najviše otelit dobar i zimi će prehranu postupak odgovarajuću teliti, jer koje više telad i dat će će težu i razdoblju mlijeka. otpornu onda ćemo već od kravu i hranimo Ako tako početka zime, postupamo kako količina krave zimi da kod mlijeka tolikoj mjeri, padne spriječiti, K. krava
Da
već
sa
u
se
mora
na
mora
u
se
na
ne
uz
sa
se
a
u
nom
o
o
na
na
se
a
s
sa
ne
uz
u
na
na
sa
se
u
ne
o
a
uz
se
u
muznom
u
ne
se
to
često
dešava.
12
!
1
, 1
i
—-—
—
o
m
--
>
o
3
s
o
Prevozi
ns
mlijeka. marljiv jeprevoznik Bukevja kraj Tu Vrbovcu. Zeline od sabirnim prema mjestima mlijeko kojepreuzima ohlađeno zatim u prevozimljekaru žitnjaku. stavlja mlijeko hlađenje, Nikole Balena referenta Prema mljekare« druga »Zagrebačke rjiečima i rad Blažić pohvalu. zaslužujesvojsavjestan priznanje prevoznik Nikola
Blažić
Zeline
iz
na
na
a
na
za
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE IZ STOČARSKOG stokom Promet proizvođačarasplodnom 1971. i listopadu rujnu kooperanata mjesecu u
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
1. 2.
Franjo
Havranek
Domović
Kazimir
\
gorija
Daruvar
5450
bik
Dežanovac
3060
organizacija
selo Daruvar
G.
broj grla
Dežanovac
kate-
kupac Fond
SO
Kostajnica SO
Fond
bik
Kostajnica 3. 4.
Kirin
Mato
Stanko
Slivar
Vrbovac
Daruvar
5477.
Dežanovac
Dežanovac
2492
Fond
bik
SO
Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
5. 6.
Šironja
G.
Imbrišak
Paljevine
Lazo
Josip
—
Daruvar 70
4929
Daruvar
junica
Reg.
Sisak 7126
Ivanska
bik
8.
Valentić
9.
Buhin
10.
11. *2.
Andrija
Maturanec
Slavko
Josip
Penezić Sabol
Stevo Pavao
Vinković
Stevo
Virovitica
3551
ViroviticaVirovitica
3709
bik
Predavac die
5567
junica
Korija
Kozarevac G.
Plavnice
Grginac
N.
'
Rača
Pa-
Crkvenac vao,
7.
posl. udr.
Šimljana
Domitrović
bik
Ivan,
i
Taborište
Šajer Gačište
Mijo,
Fond
SO
Slunj
1,
11816
junica
Fond
SO
Slunj V.
V.
Trojstvo Trojstvo
1747 1645
junica
Fond
junica
Fond
SO
Slunj SO
Slunj
S
ki
ZZ Red.
oomompopo::essj;beebvev
Ime
prezime proizvođača
broj
i
>
13.
14. 15.
16. 17.
Majak
Đuro
Blaž
Čizmar
kate-
organizacija grla gorija a<=— mp 30 HrgovljaniPredavac 5504 junica Nevinac 2169 junica Nevinac selo
kupac
sosa Fond
Stražanac Brestovac
3041
—
1891
Černy
Ivanovo
Gazdić
V.
Franjo Stevo
selo
Grđevac
Ivanovo
bik
SO
Slunj
a
Mato
Brnić
broj
SO
Fond
Slunj Jelača Luka, Grabovac
selo
bik
stan.
Vet.
Polje
Grubišno V.
Grđevac
1248
bik
stan.
Vet.
Polje
Grubišno 18.
19. 20. 21. 22.
Klipić Ljuban Borojević
Mirko
Svinica Tal
Kostajnica 31 BorojevićiKostajnica 14
29
m
38
Borojević Zebić
Bjelovac
Ljubišić
Dragan
Joco
bik
Fond
Kostajnica
41
bik
43
bik
Kostajnica bik
Fond
24. 25.
26. 271.
Borojević Čavac
Kostajnica
Marko BorojevićiKostajnica
51
Boško BorojevićiKostajnica
50
Antun
Ljubičić
Antun
Šk. SI. Požega
PD
Grabarje
Grabarje Grabarje
379
ŠK. SI. Požega
PD
Sl.
Požega
bik
Vet.
998
Zarilac
'
bik
Fond
30.
Šk. SI. Požega
PD
Šk. SI. Požega
PD
Sl.
1003
bik
Sl.
PD
Požega
995
bik
Petrinja 997
bik
32.
33. 34.
Krivaj
Mihaljevci
Trenkovo
Mihaljevci
1456
Pajić
Cerovac
Mihaljevci
1432
Delić
MihaljevciMihaljevci
1429
St.
6449
bik
4342
bik
Delić
Ivan
Stjepan Ivan
35.
Konjević
36.
Šolić Đuro
37. 38.
Petrović
Drljača
Ivan
Petr.
Selo
Rovišće Đuro
Đuro
R.
M.
Rašće Gradac
13
bik
Petr.
Selo
Rovišće
SO
Fond
Petrinja bik
SO
Fond
Petrinja
434
St.
SO
Fond
Petrinja 1448
Slavko
Drkulec
SO
Fond
žega 81.
SO
Fond
Petrinja
ŠK. SI. Požega PD ŠK. SI. Po-
Požega
SO
Petrinja
žega 29.
stan.
Požega Finzi Ivan,
krava
LA
Šk. Sl. Po-_
PD
SO
Fond
Sl.
Šk. SI. Po-
PD
bik
Kostajnica
Grabarje
Požega
SO
Fond
Kostajnica
806
Sl.
bik
žega 28.
SO
|
:
Borojević
SO
Fond
U
23.
SO
Fond
Kostajnica
46
'
SO
Kostajnica
ja
:
SO
Fond
Kostajnica
KukuruzariKostajnica BorojevićiKostajnica
Ilija
bik
bik
SO
Fond
Petrinja bik
SO
Fond
Petrinja L Vet.
stan.
Križevci
— _ Glina
Glina
9
bik
Fond
SO
Glina
8
bik
Fond
SO
Glina 39.
Zgb.
mljekara
40.
Balatinac
41.
Hodalić
42.
Petar Ivan
Šiptar
Mijo
Kutina
Kutina
1888
bik
Fond
SO
Kutina
Durđevac Đurđevac izašla | DĐurđeva Đurđevac
10718
bik
10753
bik
Đurđevac Đurđevac
10594
DraDomjanić Majkovac gan,
Fond
SO
Đurđevac
junica
Reg.
posl.
udr.
Sisak
14
| jn
e
A
a
I
|
—__——
PE
Red.
broj
prezime proizvođača Ime
i
43.
Magdić
44.
Kovač
45.
46. 47. 48. 49.
50.
Stjepan
Požgaj
Rok
Josip
Bogadi
Blažeković
Milan Milan
Blažeković Domazetović
Đurđevac
Đurđevac
Franjo
Pobi
organizacija grla gorija 10516 junica Đurđevac
selo Mičetinac
Jakob
Ivan
kate-
broj
kupac
Sisak
posl. udr.
Reg.
junica
10572
posl. udr.
Reg.
Sisak
Gola
Gola
8030
Gola
Gola
8118
Gola
Gola
8076
Gola
Gola
1971
Gola
8736
posl. udr.
Reg.
junica
Sisak
posl. udr.
Reg.
junica
Sisak
Gola
St.
Adžamovci
posl. udr.
Reg.
junica
Sisak
—
krava
posl. udr.
Reg.
Sisak
posl. udr.
Reg.
Žž.
Sisak
tele selo
Petr.
Gradiška
N. 51. 52. 53.
Rafajec Šofić
Ivan
Nikola
Hajduković
Nikola
Adžamovci
St. Petr.
Žabno
Žabno
Žabno
Žabno
selo
Gradiška
N.
Vojnić SO
Fond
bik
21682
Vojnić Marija
Žena
SO
Fond
bik
21773
SO
Fond
bik
6609
SO
Fond
bik
6617
Palangić
i dom
HIGIJENA ODJEĆE I OBUĆE i lične uže i obuća važne higijene područje pripadaju Odjeća da svrha im Glavna tijela našeg površini je zdravlja. dobrog održavanje kako bi koža zračnom klimatske takove u vršiti mogla sloju, prilike održavaju ako će svrsi normalnu načinjene najbolje, odgovorit Svojoj funkciju. svoju osobi. i veličinom od dotičnoj krojemodgovaraju materijala, zgodnog svile i od vune, pamuka, sintetike, lana, izrađuje Materijal odjeću i svrsi vremenskim i sezonskim već prema predmeta. odjevnog prilikama kože, Ta zrakom. količinu sadrži stanovitu tkanina Svaka koje ispunjene šupljina, loš vodič Zrak tkanine. od čitave količina iznosi 30—90% topline, je zapremine vlastite od čuvati većim tkanina pora pa će tijelo gubitaka bolje postotkom i zato sadrži veliki tkanina Vunena pora pretežno upotrepostotak topline. da zračni tkanine zimsku prostor Šupljikavost omogućuje, odjeću. bljava da Time kože i između nagomilavaju sprečava provjetruje. odjeće zrak da i tako isto razni i vodene pare površini kože, plinovi površini Da uzmogne s vrsi, udovoljavati tojsvojoj odjeća previše zagrije. tijela zrakom biti otvorene, nečistopore ispunjene prolazne, slobodne, moraju su
veoma
u
na
za
su
a
se
za
su
s
se
se
za
se
se
na
se
a
na
ne
ne
a
ćom
ne
ili vodom.
prašinom, onečišćuje znojem, koje najviše Donjerublje, normalna i tako oslobodile da bi treba redovno omogućila šupljinice prati, lakše i bolje uklanja nečistoća, rublja Iskuhavanjem tijela. ventilacija nečistoći i time zadržavaju, bakterije, koje brojne uništavaju ujedno kože. Prai na razna i mogu pa prouzrokovati gnojenjaupale površini množe, zateći može eventualna uništava i gamad,koja rublja njem iskuhavanjem treba sušiti po suncu i ličinke. i mogućnosti Rublje jajašca rubljunjihova čistoća. time dobro mu i nakon osigurava jošbolje izglačati, jer toga masnoćom
se
i
se
sva
se
a
se
se
se
u
se
na
u
se
15
tako, je vanjska odjeća čista, postižemo Nečistoća zračimo i sunčamo. ali redovito peremo odjeća četkamo, isprašujemo, te također i lakšeg stvaranju tijela,pogoduje zračenjeisparivanje sprečava treba i gumenu Naročito odjeću, koju vrijedi impregniranu stupnja a onda kad zaštititi od nositi mora kabanica), vanjske vlage(kišna nikako služiti kao stalan odjevni predmet. smije zraka više sunčanih i zato tkanine. Tamna Važna i je bojaupija je boja zrake sunčane i zimi. napose poželjbijela odbija boja zgodnija Svijetla nija jeljeti. kiša ili i to bilo izvana tkanini mogu Šupljinice slično, ispuniti vodom, brže dobar vodič će vlažna Voda bilo pa odjeća topline, jakimznojenjem. je zraka suha. Ako odvoditi nego tijela temperatura toplinupovršine jevanjska će da time će vlažna onemogućit tijelu nagloohlađuje, niska, odjeća Zato oblicima raznim i prema prehlada. prirodna organizma smanjiti otpornost više često nose teži fizički radnici i košulje jošjednu osobe, koje znoje, ispod suhe i ovlaali zraka između od košulje ovlaži, sloj koja znojenja majicu, od od žene odnosno, topline tjelesne tijelo nagloggubitka majicezaštićuje debele mornari i slični fizički radnici vunene sklonosti nose prehladi. Ložači, veliki čak i pora, postotak koje djelomično imaju ljeti, jer majice kao izolacioni sadrži čuva i sloj dalje zrak, koji znojem, preostatak ispune od ohlađivanja. tijelo naglog što mokra i obuća Zato zimi u skinuti, odjeća prije jer sezoni, svako kad bolesti iz tjelesne otpornosti prehlada češće, smanjivanje skupine bolestima. raznim pogoduje da nas od raznih Svrha može čuva važna. Radna napose biti, odjeća joj je nečistom da rada ili kod štetnih proizvoda pak spriječi zagađivanje produkata Zato kao npr. industriji. je proizvodnjaprehrambenoj odjećom ceste, određena zaštitna i obuća zakonom takovim odjeća odgovarajuća prilikama zaštite. lične i higijenskohigijene drugemjere obuća također obratiti obuće brigu. Nehigijenska najveću Higijeni tehničke bolesti izaziva kvari nego noge nogu i koje ograničuju treba redovito redu U i čitavom i prvom noge organizmu. čarape očituju Obuća biti ni svaki po ljeti. smije pretjesna prati, mogućnosti dan,pogotovo biti izrađena od će zaštititi nogu ni koji takvogmaterijala, preširoka, da nikako neće od i zrači. Zato noga sprečavati, vanjskih nepogoda, da zaštiti od obuću nositi nego povremeno, gumenu stalno, valja kožnata obuća, Higijenski zadovoljava zaštićuje jerdovoljno vanjske vlage. i da zrači. Za od noga vanjske vlage,ujedno dopušta, ljeto jeprikladna obuća ili nogu. platnena, jernajbolje omogućuje zračenje šupljikava dovodi do obuća osim nogu, deformacije Tijesna togaonemogućuje krvi. ozeblina malno dolazi zimi do i kolanje Stoga stvaranja drugih neugodobuća tvorbi naknadno nosti. Ni preširoka valja koji jerpogoduje naboja, veće kod obuće Visoke ženske inficirati i izazivati mogu i neugodnosti. pete moda. Prim. dr Nežić higijenskog gledišta Eugen jesunajnesretnija treba
I
da
bude
da
to
a
povremeno
za
omare.
nas
samo
ne
—
—
se
u
s
se
a
se
se
se
se
one
samo
a
mora
se
su
u
u
sa
uz
moramo
se
razne
samo
ne
se
na
u
ne
a
mora
a
se
ne
samo
a
nas
se
nor-
a
ne
se
s
Glavni Vlasnik
:
UREDNIČKI ODBOR Uređuje urednik: i odgovorni Vera dipl. inž. Dinko Kaštelan, tehnički urednik: radnika i izdavač: SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Ilica telefon 440-476. Tisak: »Vjesnik«, Zagreb d 4.—, Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d 1.—
31/III,
Štamparija
Hoholač
Zagreb,