GODINA
VIII
ZAGREB
PROSINAC
1
—-—
o
SASTANAK
—;—
—
o
«-
-..
_
o.
o
SAVJETA KOOPERANATA MLJEKARE«
REGIONALNOG »ZAGREBAČKE
mljekare« »Zagrebačke kooperanata savjeta regionalnog komori 7. XII održan g. Poljoprivrednoj je dravskoregiju bilogorsku Bjelovaru. diskutanata. neka navesti ćemo Ukratko Ing.Veljko izlaganja važnija mlilitara miliona 29 11 da g. otkupljeno Miličić mjeseci naglasio je, je Dosad litara. bit će do 2,200.000 otkup prebačen godine kraja jeka, nikada više od otkupljeno. mlijeka nije mljekare Bjelovarske postojanja i Adamić Vlado COM-a direktor Nakon je diskusije riječ opširne te nalazi sada mljekara«, »Zagrebačka kojem stanje objasnio opširnije oko dužni redovito zašto kupci mlijeko, pošto isplaćivati nije mogućnosti četiri iznose tri naša devet mjeseca dinara,cjelokupna dugovanja milijardi bi kako se će i su i dnevno, skupljati koje komisije Oformljene polmilijarde. do 9. i 10. Nadalje mjeseca. dvanaestog kraja mjesec isplatiti moglomlijeko nisu vratile. Što banke bilo i investicionih kojeg kapitala obrtnog ulaganja je koristila kvotu uvoza, samo tiče uvoza je mljekara« »Zagrebačka mlijeka količine neznatne tako bile ali to su i strane mljekara, Bjelovarska druge da ih spominjati. v rijedno nije globalu cijelom kratkim crtama Miličić otkupa plan perspektivni predočio je Veljko Ing. 1972—1975. od mlijeka god. robtežište da Iz stvaranju proizvodnje je je, uočljivo izlaganja njegova 1975. bi tome Prema mikrofarmi. te nih god. krajem proizvođačastvaranju oko te krava deset bilo oko 400 robnih proizvođača području bjelovarskom za
Sastanak
po-
u
u
o.
o.
za
za
a
cca
uzeo
u
se
su
u
za
a
za
se a
s
u
u
u
na
sa
ca oeoao>.o. oo oooao. SRETNU NOVU
USPJEŠNU .|I 1972. GODINU SVOJIM
ČITAOCIMA
I SURADNICIMA
ŽELI UREDNIŠTVO ooo
»MLIJEKARSKOG
LISTA« aaa
-_—
—---—--
>>
i
>>
=
>>>
=
s
>
s
>
=>
>
da koj
>
| i
mlipetnaestak Štose tiče količina otkupljenog bi ono 1975. iznosilo 47 miliona litara. svake jeka, god. Dakle, gotovo godine trebao bi se oko miliona litara. otkuppovećati pet Vlado direktor COM-a dao kraću Drug Adamić, je informaciju mogućnosti i o individualnih povišenja cijene mlijeku prijedlogupremiranje proizvođača kod društvenih i robnih 40 st. d. sa 30, sektora proizvođača zašto Objasnio je zaostaju isplate mlijeka. Kupciduguju»Zagrebačkoj devet iznosi milimljekari« milijardi dinara,cjelokupna cijena dugovanja 4,5 zadatak da dnevno jarde. Oformljene komisije novac, kojeimaju sakupljaju kako bi mogloisplatiti dugovanja mlijeko. Na sastanku stavove: Antun Gec Ivan Matina iznijelisvoje (Cerina), Milenko Kukec (Hlebine), Vimjetal (Hrgovljani), Margetić (Stare Pivnice), (CirStubičan Milan Fridrih Mato Mađarić kvena), (Narta), (Predavac), (Veliko Troji Ambroz Rivoseki. stvo)
mikrofarmi
s
15
i više
krava.
za
o
za
sa
a
a
su
se
za
su
Na
diskusije zaključci: 1. da 1972. redovito odnosno dana mlijeko god. plaća mjesec unazad; 2. da seminara robne na ispita mogućnost održavanja proizvođače teritoriju dobavljača; 3. da molbom da uputipismodruguZjaliću prisustvuje slijedećem sastanku regionalnog kooperanata; savjeta 4. da sredstva robnu od strane osiguraju financijska proizvodnju obliku Republike dugoročnijih kredita; 9. da bi mesna kvalitetne utovindustrija dugoročno osigurala dovoljno da ljenejunadi neophodno je zajedno mljekarskom industrijom na oko fonda uključi zajedničkim poslovima dogovorenog uzgoja krava; 6. da sastanak pozove sve Savjet zajednički predsjednike skupština TPS i komore općina područja otkupamlijeka Bjelovar predsjednika i direktore i kombinata zadruga kojeisporučuju mlijeko mljekari, će od kojem raspravljati perspektivni plan otkupamlijeka god. 1972— 1975; 7. da fondovi robnih od litre kreditiranje proizvođača mlijeka mlijeka i od svrhu kilograma formiraju priSkupštini općina unapređenja govedarstva; doneseni
osnovu se
su
ovi
u
se
za
se
s
se
za
u
se
s
na
s
na
se
se
za
mesa
8. da
u
prigodom održavanja zainteresiranih klubovi proizvođača formiraju se
seminara
za
robnu
proizvodnju mlijeka stočara. naprednih od
I
s
>
-
stočarska
izložba
je izložene Selo S općine Dugo područja Zeline 9. Sesvete 8, Selo Dugo Rasplodnih junicapodručja o.
a
g. održana
sa
Zeline
— _
-
_
—
=
SELU Selu.
u su
Dugom 23 rasplodne krave, općine s
sa
izloženo
s
a
—————=————a —
IZLOŽBA U DUGOM
STOČARSKA 26. IX
-_ —
10.
O.
Predsjednik
S.
Dugo
Selo
Sesvete
je13, općine s
pozdravnim govorom
8,
otvara
izložbu
nerast, rasplodne toga Sesvete i Dugo Selo, konji (sapodručja brojleri, junad svinje, telad, Kluba te golubova. uzgajivača golubovi pismonoše izložene
Osim
e
m
su
bile
krmače
4
oaPtpdanam
__-
_
i 1
a
uz
to i
Zelina),
area
Sa
izložbe
radila
sastavu:
kojaje rasplodnih grla, komisija ocjenu Ivan i Jeronim Nada Cimperšak Bakran, Š ebalj, P rolić, Stjepan ing. ing. Stručna
4
za
tovna
u
Milan Jam-
5
ot. 30. 6. 1966. »Šarava« brečec, proglasila je: 1390, šampionkom izložbe. Kravu Bešan iz 67. Šampionka II jeuzgojio Josip Rugvice je laktaciji 3961 masti. proizvela kg mlijeka 4,10%mliječne I klasom krave: »Fela« mb vlasnik Đuro proglašene još 1355, Pajser iz Oborova Krava »Cveta« mb vlasnik iz 267, 1206, Stjepan HerjavićSesvetskog »Beba« mb i krava vlasnik Slava Pavlović iz KraKraljevca 142, Sesvetskog ljevca. II klasom 6 krava. proglašeno jejoš U kao »Belina« kategoriji rasplodnih junica najbolja proglašena pb je vlasnik Vrbančić iz 2. 8906, Stjepan Dragušičke
kravu
mb
sa
su
Ing.
Još
Kuštrak
predaje
Josipu nagradu »Šaravu« kravu
Bešan
za
uzgojenu
junica je Na izložbi veliko stare stočarskoj zanimanje gledalaca privukle diplome stočara izložbama 1919. i 1933. postignute uspjehe Tako »PRIZNANICA izvanredno pročitali: uspješni uzgojrasplodnih Nikoli iz Oborova 17. 9. 1919. govedadodijeljuje Jugu Nagradno povje7
uvršteno
u
II klasu.
su
za
na
smo
za
se
renstvo.«
obradovala
je diploma, koja ukazuje da tom Sela nalaze stočari. vrsni području Dugog Također Ivana ml. Kosak iz Oborova istu izložbu zapazili diplomu 1919. godine. Za stočarsku izložbu 1933. III Ivan Košak simengod. nagradu osvojio je Sve
se
nas
dobro
stočarska
sačuvana
i
na
smo
za
za
talsku
Bila
mb.
izložena
i
je
Doznali svetama.
»Lisa«
kravu
smo da
179.
diploma Jurja Pajser će iduća izložba 1972. održati god. vjerojatno za
se
u
kravu
»Fiola«
mb
143.
u
Se-
——_————__——
pi
-
-————
—_——-
_
>
TELJENJE NA Josip Selo. Dugo od
nekoliko
>
+
—
>
—
-—
—
=.
#4
IZLOŽBI
kravu »Cvetava« izložbu na Prevlake je i da će skoro Znao da visoko steona ali je je oteliti, prije krava izložbi dobila trudove i tjedana. Međutim, je samoj
Martinek
iz
23
doveo
u
se
ne
na
Vrlo
brzo
je telica
pronašla
vime
prvo
mljezivo
majke
stočarskih
izložba
organizatori teljenje je započelo. službu. veterinarsku dežurnu već i ove, ostalih, imajuosiguranu Selo. stanice bio vet. Šturmiz Veterinarske izložbi dežuran Dugo je Na
svu
sreću
podojila
i slasno
ne
Na
samo
ovoj
6
|
ii
O
E
i
S
Ze
E
E
E)
MILKOVIĆ IZ MALE OSTRNE
MIRKO
Mirko 28
već
Milković
iz
Male
Ostrne
nekoliko
godinauzastopno najbolji je proizvođač mlijeka Sela. Sada područja Dugog posjekrave i steonu dujedvije junicu. God. 1970. 8851 litru isporučio je do 31. 8. 4379 mlijeka, godine s
a
ove
litara.
stočarskoj Dugom Selu 26. 9. 1971. od »Zaprimio je grebačke mljekare« zasluženu genegradu,koju je predao ralni direktor Rade Tomić. drug novih dinara. iznosi 1000 Nagrada Na
izložbi
u
na-
mu
O NJEZI | DRŽANJU
KRAVA kako
mlijeko uglavnomproizvodi tome, faktori Usto i »Krava kaže: hrani. Narod na se drugi utječu doji gubec«. krava sedmica tako npr. prije pravodobno zasušenje (6— mlijeka, proizvodnju rezerve hranjivih (stvaranja zasušenja teljenja), boljaprehrana vrijeme 8 itd. i držanje njega, izmuzivanje, pravilno tvari), potpuno obraća i Kod njezi držanju premalo pažnje mnogim krajevima i iako to proizvodnju. zdravlje, otpornost utječe njihovo krava, treba i Dok krava živi suncu, pa vjetrukiši, joj paši, izvrgnuta je onda Ako to kožu. ako drži redovno staji, je potrebno. je njegovati Ali, kožu Kroz koža to izlučuje znoj(ljeti onečišćena, sprečava njenufunkciju. mokraneke rudne zatim tako pa temperatura), loj, tvari, regulira tjelesna bit će da kroz kožu tvari. Životinja i ćevina diše, malojmjeri škodljive kao što to čine i sastavine krv neke također koža drugežlijezde svoje izlučuje da Odatle stoke, koja proizlazi, je zdravlje itd.). hipofiza tijelu (štitača, time čistiti redovito drži jer kožu, njegovati tj. je, potrebno staji, pretežno tako i tvari, pa proizhrane, primanje izmjenu njenufunkciju, povećavamo dlakama koži i među Kod prašina, dijedržanja slegne vodnju. stajskog koži i tako i lovi obamrle pa znoj loj, začepljuju šupljinice balega, kože, i klice i nametnici koži Na tako (uši zamazanoj razmnažaju (pore). to djeluje proizvodnju. životinju, nepovoljno kojiuznemiruju šugavci), drže odnosno redovito kad krave Zato zimi, pretežno staji, jepotrebno nečistoće ako ih čistititi. Grube svaki dan balege), (ostaci jedamput najmanje kad možemo oprezno onda, najprije oprati, ukloniti, valja osuše, češagijom da
Općejepoznato,
krava
prema
na
za
nas
se
u
na
ne
na
se
u
se
se
a
u
u
za
u
se
u
se
na
u
se
se
razne
na
a
se
u
ne
a
se
7
asuk
mmm...
valja cijeli očistiti; trup prije mužnje posebnu obratiti čistoći krave i vimena. Ako kožni pažnju stražnjeg dijela pojave ih tamaniti. nametnici, valja Za kravama i Ako vrijeme stajskog držanja valja pregledati papke. ih skratiti. prerasli, valja skloništem smatramo bilo to zimi ili Stoci nevremena Staju protiv ljeti. da bude što više bilo to na ili valja omogućiti vani, paši ispustu. Kad kravu držati dovoditi moramo prisiljeni staji, joj dovoljno zraka. biti zračna i kravu za čistog Stoga staja svijetla, ležaj udoban, četkom
osim
svake
toga
vala
se
su
u
smo
u
mora
a
čist i suh.
brojproizvođača misli, staji jakopovišena Radi često male peratura. toga seljačkim gospodarstvima grade staje malim Otvore zidovima blizu koji rijetko otvaraju. prozorima, stropa, služe slamom. zimi U takovim koji prozračivanje začepljuju staje, stajama ali zrak obično i zraka pun pare je toplo, jetežak, tj. plinova. Izmjena nije nikakova. Bez može zimi se posebnih uređaja ventilaciju gotovo mijenjati zrak staji. lako možemo ako otvorimo ali zimi i prozore Ljeti staju prozračiti, vrata, ako hoćemo da zrak to da je nemoguće, mijenja, temperatura staji bude oko 10—15* C. Najpriklanija stajska je umjerena. temperatura Koliko zraka treba koliko dovoditi odnosno zraka kravu staju, je možemo lako izračunati. Krava Kod diše 16 minuti otprilike potrebno, puta. oko 5 litara 4800 tome sat treba pa prema svakogudisaja zraka, prima odnosno 48 miš zraka. litara, teška 1 satu oko izluči do 150 litara Krava 500 dioksida. ugljičnog kg ima zraku U zraku ako ima više od ga normalno 0,03%, stajskom 0,3% kravu. 1 mš zraka štetan Prema tome biti više postaje stajskog smije od 3 litre 150 litara dioksida biti 50 m? ugljičnog dioksida, ugljičnog smije tj. zraka. Po kravi 15 mš tome pa prema stajskog potrebno jenajmanje prostora, treba da zrak 3 svaki sat Osim u staji najmanje puta(50:153,3). mijenja zrak dioksidom onečisti i amonijakom, ugljičnim staji jer raspada toga mokraćevina da količina zraka i sat povepa balega, jepotrebno čistog da 4 ćava 10 nužno zrak + zato sat stajski mijenjaputa m3, je (50 +10 =60:15 =4). zraka odvodi dioksid i samo stajskog amonijak, ugljični Mijenjanjem od i vodena i krave. para, nego kojauglavnompotječe znojenjaizdisanja 24 sata izluči oko 4—8 Krava i vodene Odvodom pare. kg znojenjemdisanjem zraka dovodi kisik, kojijeprijeko potreban izgaranje hranjivih čistog crvenih krvnih tvari po tijelu, pomoću Pogibeljno prenosi tijelu ako krv 2—3 minute bez kisika. je životinju,njena ostaje treba U izona dovoljno svjetlosti, jer povoljno utječe zdravlje, staji Ako tako i lakše čistimo, pa proizvodnju. jestaja svijetla, je mjenutvari, možemo zaviriti svaki kut. Površina treba prozora prema površini poda jer 1 m? 1:15 15 m* Visina biti kao biti prozora poda (na prozora). tolika, ide izravno kravu i da od prozora da prema nisko), (ne svjetlost stropu da horizontalnu ima otvori mogu napraviti slobodnog mjesta zidu, ventilaciju. biti da udobno krave mora takav, osjećaju, Ležaj uvijek dovoljno redovito iznositi čiste i suhe zato pa po đubre, stelju valja stelje, potrebi Veliki
da
zimi
u
biti
mora
u
tem-
se
s
se
na
za
za
ne
u
nam
se
u
a
u
za
u
na
u
a
u
za
u
ne
u
=
se
se
u
se
se
za
a
na
se
na
ne
se
u
se
u
a
za
se
s
zrnaca.
za
na
na
u
mora
ne
na
na
za
se
za
se
s
a
mijenjati. topao materijala koji da to i žiti, je trajan. Pravilno čistoću i provedena kanalizacija je preduvjet staje stajskog zraka. Mokraća treba da što brže odvodi kanalom do Kanal gnojnične jame. biti od nepropusnog da rubovi i materijala, površina glatka (najod betona cementnom 1/2 od 1 1 dužine bolje glazurom)padom Pod
a
mora
biti
i od
se
dađe
lako
čistiti i rasku-
uz
za
se
mora
su
sa
mu
s
cm
—
na
m
kanala.
prijelaza kanalizacije staje napraviti posebanuređaj se, (zapušač plinove), kojionemogućava vraćanje plinova staju. Razumije da đubre treba što češće izvoziti iz kad zrak. staje, jer rastvara, onečišćuje Budemo li krave i će to bez pravilno njegovalidržali, utjecat sumnje i samu K. povoljno njihovo zdravlje, otpornost proizvodnju. Kod
treba
izvan
za
u
se
na
NJEGA Kod
krava
koje
stalno
PAPAKA
stajama brigu papcima. Rožina brzo raste ako može ne toliko da narasti papka kretanjem troši, i, izobliči To ima otežano krave radi izobličepapak. posljedicu stajanje nemirom ili čak otežanim hodaumorom, njarožine,odrazuje životinje, ili Može i na njem šepanjem. utjecati smanjenje proizvodnje mlijeka. su
redovito
u
treba
voditi
o
se
sam
za
a
se
Obrezivanje
dobrih
papaka
koji je tom može bilo loše njempapaka. Naime, obrezivanju prsitupititko, jeropet obrezana tkiva može znatne popovreda»živog« papku donijeti rožina, sljedice. Tako kod Palinovcu doznali da Srpaka kooperanta dozvoljava da već redovito vodi krave kovaču. svoje papcizapuste, Svi
znamo
da
malo
kovača
u
selima
su
se
bavili
ne
u
smo
se
u
on
ne
obreziva-
DZ
o
Za
ja NEDE
ARALICA.
U FARKAŠEVCU održala strunedavno Farkaševcu Vrbovec Radna je »Poljotrga« jedinica Centra i su sabiračima čni sastanak stručnjaci mlijeka kojem prisustvovali iz i Bjelovara. mljekare Zagrebačke mlijeka otkup proizvodnju SASTANAK
u
sa
za
Prema onome
što
nam
je
rekao
koristan
sa-
druging.Buraj, je mlistanak će se sabirači kojem s uspjejekaupoznati dosadašnjim to
na
Ing.
Buraj,
Josip
će
10
rada
u
:
kao
i
s programom
god.
1972.
mlijeka proizvođača obrazovanju širokom kvalitete otkupnom mlijeka poboljšanju na
stručnom
na
znatnom
doprinijet području.
i slabostima
Farkaševac
aktivnosti
zimske
Početak
sima
|
DOVRŠAVAJU
SE STAJE...
Posjetili proizvođača zapazilijenjegova s taja već dovršena. U radu neki nadamo da će pa još manjiposlovi, staja uskoro i krave. primiti Pršira
smo
su
iz Obreža
i
da
samo
se
Pršir
iz
Obreža
Preporučamo proizvođačima, gradnju staje, dođu svakako da i od da proizvođaču Prširu, pogledaju staju, njega dobiju neki stekao koji prilikom gradnje. savjet je ukoliko
se
odluče
za
da
nove
ing. Luković, voditelj izgradnje
Novaki
—
U
Novakima
proizvođača
kraj
Jaske
dovršava
Batušića.
se
pregradnja staje za
22
krave
kod
jepregradnja staje biti vrlo raditi. da starim ove Pregradnja staje potvrđuje pod lagano njoj krovovima sredstava može načiniti suvremena i funkcionalmnogo manje staja. Možemo
odmah
u
utvrditi
da
stručno
izvedena
i da
će
se
uz
na
ll
CISTERNE ZA GNOJNICU koje staje nakon ranata, kao »gljive« sada
Nove
niču kiše
našim
u
donose
Rad
kod
selima, bolje
rečeno
u
selima
našim
i neke
naših
koope-
novosti.
pašnjaku
na
izđubrivanja podove putem kojeimaju stajama ima cisterne traktorske izvlači koja putemposebne septičke jamegnojnica mlaširokim ili livadama oranicama gnojnice rasprskavanja mogućnost veliku zevima i udaljenost. 'Tako
i način
rešetkaste
u
se
u
na
na
Stara
i nova
cisterna Garašića
Garašića
za u
gnojnicu
Rakovu
zatekli
kod
kooperanta
Potoku
staru
i
cisternu.
Dok
kooperanta više daleko može i sporo ručno cisterna stara istakala, punila je napraviti. cisternu kod Siska selu U Šipraga kooperanta vidjeli kraj Stupno livadi. i iz radu jame njenorazbacivanje gnojnice septičke izvlačenju U
dvorištu
smo
s
se
novom
novu
se
smo
u
12
na
na
mlijekapodručja djelovanja jenajveći proizvođač »Agrocentra« Sesveta. Vedra i iako ima 71 Ponosi kravama. godinu. je marljiva svojim U ima 4 krave od Ona ima već spremna kojih prodaju. staji jenajstarija 16 otelila oko 14 teladi. Znači po preko godina, godišnje jedno! je 7448 1 U 1970. Puretić predala mljekari« mlijeka, je»Zagrebačkoj god. dobila stodo 31. 8. 1971. 5260 litara. Kao mlijeka najbolji proizvođač je Selu 1000 novih dinara. izložbi u čarskoj Dugom Ona
iz
s
se
za
Jana
na
a
IAKO BEZ STRUJE
-
DOBAR
GOSPODAR
Beli
kod
Bolman, općina Manastir, radio traktorom. Kod kao dobar gospodar svojim podneva, jerje togprije Kada ih Jožika tranzikuće ostala žena i sin Jožika. posjetio, je je stoku. kako bi nosio oko vrata storom vodu, napojio da krave da sui mi rekli On i dvije majka imajuotprije njegova sedam. Osim telića i od sada dvije još junice preuzeli »Belja« togaimajupet kao i desetak svinja. kojetove, daleko do sabirališta. dosta dobili iako im što stoku, je Zadovoljni bliže im nositi selo Po mlijeko je spadaju Bolman, stanovanja mjestu 2—3 km. Sa od 40 st. oko od selo Novi Bezdan cijenom kojije njihudaljen više i kako sada dinnara po masnoj zadovoljni kažu, isplati jedinici bi svaki dan nosili sabiDa hraniti nego svinje. mlijeko prodati njime među uvrstili krave time uzeli i ralište litara par »beljske« mlijeka, neki Za sada im mlijeka. mužnja pričinjava problem, jer jačeproizvođače brzo tako da ima tri krave sama svaki od muze, koje je mužnja njihtroje svoje ali bi držali sada više Za stoku, namjeravaju mjestagdje nemaju gotova. i tov. bi kombinirali mlijeko izgraditi jednumanjustaju, koju iduće godine uvedenu Potužili to što mi se, da Za sada im struju. jeproblem nemaju Oni starih dinara. dva ih elektrike traže ipak preko milijuna uvođenje Hafner
Janoša
iz sela
nisam
našao
kuće
sa
sam
mu
s
a
su
su
su
za
u
no
u
se
su
na
ne
samo
su
se
ne
za
su
za
raz-
13
promišljajukupnji jednog malogagregata struju, kojim riješili taj blem. Pitao da li onda ih, namjeravaju kupiti stroj mužnjukojegproizvodi PIK mi da muze »Belje«Kneževu, gazdarica jeodgovorila radije ručno. Jožika iako ima on onu nijemajciprotuslovio, je proizvodnju gdje kao npr. tov ili iako tov po manjeposla svinja goveda, njihovom mišljenju Svinja isplati. Na dobrih radi proizvodnju mlijeka ipakprešli uvjeta dobivanje i krava redovita. mlijeka jerjeisplata Na rekao mi Jožika da iako kod kuće dosta kraju je raditi, ipak o
bi
za
sam
i
za
u
ona
za
se
ne
su
za
ne
mora
bi želio ići na
rad
inozemstvo.
u
Mladen
Ing. IZ LUKARIŠĆA
MIJO MATAK
Mijo
Matak
u
Lendvaj
razgovoruNikolom s
Balen
»Zagrebačke
iz
mljekare«
Drug je najboljih proizvođača mlijekapodručja Sela. U ima čistu i urednu stoku. Dugog prostranoj staji Isporučuje mljekari dnevno oko 20 litara Može reći da on mlijeka. drugipo proizvodnji je Sela. području mlijeka spomenutom Dugog Matak
došao
u
uži izbor
s
se
na
IZ STOČARSKOG Promet
rasplodnom
SELEKCIJSKOG CENTRA
stokom
u
mjesecu
organizacija
broj grla
kate-
proizvođača-kooperanata
Red.
Ime
broj
proizvođača
1.
Švegović
Gola
Gola
8400
Vujčec
Gola
Gola
8469
2.
14
i prezime
Ivan
Ivan
selo
SR HRVATSKE
—
gorija bik
studenom
1971.
kupac Fond
SO
Vrginmost bik
Fond
SO
Vrginmost
Fr
=
__
PN
PP
>
_—.r-
——
| |
i
3. 4.
|
5.
Martin
Mehkek
Šestak
Drago
Franjo
Vedriš
|
6.
7.
Panić
Alojz
Gola
Gola
Gola
Gola
8508
Gola
Gola
8411 bik
Gola
Gola
3864
SO
Sisak
5560
bik
Fond
SO
Sisak
5568
bik
Fond
SO
Sisak
3187
bik
Fond
SO
Sisak
8538 8366
bik
Fond
SO
junica Fond
SO
Slunj Čazma
Mato
11.
Pelikan
Josip
Daruvar Vrbovac G. Daruvar Daruvar
12.
Makšić
Pero
Ivanovo-
Dežanovac
polje
15.
Grivić
Valent
Virje Virje Virje Virje Virje Virje Ivanska Ivanska Trenkovo Mihaljevci ——
:
16.
Hasan
17.
Delić
18.
Josip Ago
Bartošak
Vet. stanica Sl. Požega
bik Lene“
8415
.
—
bik
Kostanjevac
1437
bik
Vet.
stanica
Sl.
Požega
Vet.
stanica
Sl.
Požega
bik
Ivan
Jakšić
Mihaljevci 1404
bik
Grabarje Grabarje Mihaljevci
Grabarje
868
bik
Fond
SO
842
bik
Fond
SO
1467
bik
Fond
SO
3838
bik
20.
Kundakčić
21. 22.
Petriška Ivanović
23.
Plepelić Juraj
Pleso
Rosić
Prvča
Adam
Josip Pero
— Sl. Požega Vet.
Marin
Gradiška
N.
N.
Gradiška
2776
>
27.
Šurić
Ivan
Šurić
ae Ivan
Zabno
Žabno
20693
junica
Zabno
Zabno
junica
Gredelj
Nikola
29.
Gredelj
Nikola
30.
=
Slavko
Koščević
Cirkvena Žabno Cirkvena Žabno
21924
bik
22042
bik
Žabno
21482
Predavac
Linski
Bjelovar
Linski
—
Mirko Mirko
Bjelovar
Vet.
stainca Zabok
Vet.
stainca
Zabok bik
Marija
LA Zena
SO
Gradiška
—
28.
SO
Gradiška
—
20655
Gorica
Fonđ
bik
3051
Gradiška
SO
Fond
bik N.
N.
Petrinja Petrinja Petrinja
Fond
N. 26.
stanica
Vel.
Antun
Mikanović
85
= —Vel. Gorica Grabarje Mihaljevci
zaj.
7385
1396
Mihaljevci
Ivo,
Ploščica
N.
Stjepan
Emovci
Zvonarić
25.
Bartolčić
G.
19.
24.
Vrginmost
Fond
Kirin
Valent
bik
SO
Fond
bik
10.
Grivić
Vrginmost
—
Aćolf
14.
SO
Fond
Mihaljevci 1422 — drovac 5547 Daruvar Ljudevit selo
Hanz
Ivan
Vrginmost
bik
9.
Dragan
SO
Fond
bik
Aleksan-
Pavlović
Petričec
Vrginmost
Gačište Virovitica 3350
8.
13.
bik
bik
Pero
Radijevac
SO
Fond
8458
=
Vet.
stainca
Zabok
Palangić, Zagreb
dom i e
DUŠEVNI POREMEĆAJI
U DJETINJSTVU
jesu godina poremećaji djeteta Da dođe do duševi vezi djetetaobitelji. razvojemodgojem najviše skladan razumii nog potreban brak, koji temelji ljubavi poremećaja je duševni život životu nesklad Svaki odrazuje djeporodičnom jevanju. su
kod
duševni
Posebni
u
oni
do
u
s
Oni
ne
na
se
u
života.
15
se
na
15
Najviše razvoj imaju braka, majke ili i dr. prema nejednak postupak djeci, odgoj prestrog preblag Smetnjekoje pojavljujuodgojudjeteta slijedeće: neuzimanje noćno strah i slaboumnost. hrane, mokrenje, odnosno hrane i hranu Odvikavanje sise, mlječne prelaz mješovitu da Ako to kod nervozno, valja jepostepeno. provodi dijete odbije hranu, ni sili. toga pomažeobećavanjepribjegavanje čistoću i tom prerano provoditi Navikavanje smije grubo, jer mokri stolicu sebe. Obično i ako smatra slučaju dijete pod pravi normalnim, do mokri treće Ako to smatra da dijete najviše svoje godine. dulje traje, je uzrok bolest mokračnih i sustava. U tom organa centralnog živčanog slučaju kod valja grubepostupke. potražiti savjet liječnika, primjenjivati Strah Strah noći kod obično pojava je najčešća djeteta. Dijete i vrišti. obično razbuditi Majka pokušava plače dijete, uspravi krevetu, obično Nakon umiri i ponovno Ovasamo uspijeva. zaspi. togadijete čak svake kovi straha noći mogu napadaji često, ponoviti. Uzrok noćnom strahu može biti ili postupakdjetetom mazenje prestrog U treba tražiti i radi liječnički djeteta. slučaju djeteta savjetpregled li bolesti i ili napadaju uha, grla padavice. kod od vode. i strah Inače djece mraka,samoće, životinja, pojavljuje će Obično to Roditeljima brigeroditeljadjetetu. pretjerane je posljedica dobro doći liječnički savjet. može Slaboumnost duševna zaostalost. Pojavljuje najranijoj dobi, je bolesti mozga slaboumnost ili stečena. Stečena biti zbog prirođena jeposljedica Prirođena slabobolesti mozga. i raznih bolesti porodu majke, komplikacija umnost obično nasljedna. je bitno od Slaboumno teže shvaća i ne nebitnog,povezuje razlikuje dijete im oko sebe. slabo uzročno Osjećaji površni, (logično), pamtidogađaje jer i iako katkada Štojenajgore zamjećuju posljedice smiju plaču. glasno kriminalne dadu i pa radnje. nepodesne svojih radnji, nagovoriti Pooblik idiotizam. najteži je slaboumnosti, Razlikujemo stepene neuredni. Tromi Nečisti i nakaznom su, po izgledu. prvipogled znaje udovi idiota kod naučiti ni vrište. Ne mogu Često govoriti. nespretni, viču, i ima promjena pojavljuje padavica. uzeti, tjelesnih duševni život sveden Sav (jelo, spavanje). radnje je nagonske Kod lakših zavod. Idiota slučajeva smjestitiodgovarajući je najbolje nekim školu i raditi ali i može slaboumnosti dijete završiti,teže, i neuravnoteženi ali lakovjerni. svadljivi, egoistični, strukama, tvrdoglavi, obratiti treba slaboumnosti vrlo teško. Svakako liječniku. je Liječenje zaostalu kod škole Za slaboumne djecu. specijalne postoje štete
teta.
na
duševni
rastava
se
ili oca,
smrt
u
su
sa
na
se
a
ne
na
ne
se
ne
u
se
se
a
ne
u
—
u
se a
ne
se
se
s
ovom
se
ne
o
nosa
o
se
o
se
a
u
u
ne
su
ne
se
na
se
razne
a
razne
se
su
na
su
se
a
na u
u
osnovnu
su
se
nas
Glavni
Vlasnik
za
ODBOR UREDNIČKI Uređuje: urednik: Vera urednik: i odgovorni Kaštelan, tehnički dipl. inž. Dinko radnika i urečništvo: i izdavač: SRH, Uprava Udruženje mljekarskih 440-476. Tisak: Ilica 31/III, telefon »Vjesnik«, Zagreb d 4.—, Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove za a proizvođače mlijeka d 1.—
Štamparija
Hoholač
Zagreb,