Mljekarski list 12-1971

GODINA

VIII

ZAGREB

PROSINAC

1

—-—

o

SASTANAK

—;—

—

o

«-

-..

_

o.

o

SAVJETA KOOPERANATA MLJEKARE«

REGIONALNOG »ZAGREBAČKE

mljekare« »Zagrebačke kooperanata savjeta regionalnog komori 7. XII održan g.

Poljoprivrednoj je dravskoregiju bilogorsku Bjelovaru. diskutanata. neka navesti ćemo Ukratko Ing.Veljko izlaganja važnija mlilitara miliona 29 11 da g. otkupljeno Miličić mjeseci naglasio je, je Dosad litara. bit će do 2,200.000 otkup prebačen godine kraja jeka, nikada više od otkupljeno. mlijeka nije mljekare Bjelovarske postojanja i Adamić Vlado COM-a direktor Nakon je diskusije riječ opširne te nalazi sada mljekara«, »Zagrebačka kojem stanje objasnio opširnije oko dužni redovito zašto kupci mlijeko, pošto isplaćivati nije mogućnosti četiri iznose tri naša devet mjeseca dinara,cjelokupna dugovanja milijardi bi kako se će i su i dnevno, skupljati koje komisije Oformljene polmilijarde. do 9. i 10.

Nadalje mjeseca. dvanaestog kraja mjesec isplatiti moglomlijeko nisu vratile. Što banke bilo i investicionih kojeg kapitala obrtnog ulaganja je koristila kvotu uvoza, samo tiče uvoza je mljekara« »Zagrebačka mlijeka količine neznatne tako bile ali to su i strane mljekara, Bjelovarska druge da ih spominjati. v rijedno nije globalu cijelom kratkim crtama Miličić otkupa plan perspektivni predočio je Veljko Ing. 1972—1975. od mlijeka god. robtežište da Iz stvaranju proizvodnje je je, uočljivo izlaganja njegova 1975. bi tome Prema mikrofarmi. te nih god. krajem proizvođačastvaranju oko te krava deset bilo oko 400 robnih proizvođača području bjelovarskom za

Sastanak

po-

u

u

o.

o.

za

za

a

cca

uzeo

u

se

su

u

za

a

za

se a

s

u

u

u

na

sa

ca oeoao>.o. oo oooao.

SRETNU NOVU

USPJEŠNU .|I 1972.

GODINU SVOJIM

ČITAOCIMA

I SURADNICIMA

ŽELI UREDNIŠTVO ooo

»MLIJEKARSKOG

LISTA« aaa

-_—

—---—--

>>

i

>>

=

>>>

=

s

>

s

>

=>

>

da koj

>

| i

mlipetnaestak Štose tiče količina otkupljenog bi ono 1975. iznosilo 47 miliona litara. svake jeka, god.

Dakle, gotovo godine trebao bi se oko miliona litara. otkuppovećati pet Vlado direktor COM-a dao kraću Drug Adamić, je informaciju mogućnosti i o individualnih povišenja cijene mlijeku prijedlogupremiranje proizvođača kod društvenih i robnih 40 st. d. sa 30, sektora proizvođača zašto Objasnio je zaostaju isplate mlijeka.

Kupciduguju»Zagrebačkoj devet iznosi milimljekari« milijardi dinara,cjelokupna cijena dugovanja 4,5 zadatak da dnevno jarde.

Oformljene komisije novac, kojeimaju sakupljaju kako bi mogloisplatiti dugovanja mlijeko.

Na sastanku stavove: Antun Gec Ivan Matina iznijelisvoje (Cerina), Milenko Kukec (Hlebine), Vimjetal (Hrgovljani), Margetić (Stare Pivnice), (CirStubičan Milan Fridrih Mato Mađarić kvena), (Narta), (Predavac), (Veliko Troji Ambroz Rivoseki. stvo)

mikrofarmi

s

15

i više

krava.

za

o

za

sa

a

a

su

se

za

su

Na

diskusije zaključci: 1. da 1972. redovito odnosno dana mlijeko god. plaća mjesec unazad; 2. da seminara robne na ispita mogućnost održavanja proizvođače teritoriju dobavljača; 3. da molbom da uputipismodruguZjaliću prisustvuje slijedećem sastanku regionalnog kooperanata; savjeta 4. da sredstva robnu od strane osiguraju financijska proizvodnju obliku Republike dugoročnijih kredita; 9. da bi mesna kvalitetne utovindustrija dugoročno osigurala dovoljno da ljenejunadi neophodno je zajedno mljekarskom industrijom na oko fonda uključi zajedničkim poslovima dogovorenog uzgoja krava; 6. da sastanak pozove sve Savjet zajednički predsjednike skupština TPS i komore općina područja otkupamlijeka Bjelovar predsjednika i direktore i kombinata zadruga kojeisporučuju mlijeko mljekari, će od kojem raspravljati perspektivni plan otkupamlijeka god.

1972— 1975; 7. da fondovi robnih od litre kreditiranje proizvođača mlijeka mlijeka i od svrhu kilograma formiraju priSkupštini općina unapređenja govedarstva; doneseni

osnovu se

su

ovi

u

se

za

se

s

se

za

u

se

s

na

s

na

se

se

za

mesa

8. da

u

prigodom održavanja zainteresiranih klubovi proizvođača formiraju se

seminara

za

robnu

proizvodnju mlijeka stočara. naprednih od

I

s

>

-

stočarska

izložba

je izložene Selo S općine Dugo područja Zeline 9.

Sesvete 8, Selo Dugo Rasplodnih junicapodručja o.

a

g. održana

sa

Zeline

— _

-

_

—

=

SELU Selu.

u su

Dugom 23 rasplodne krave, općine s

sa

izloženo

s

a

—————=————a —

IZLOŽBA U DUGOM

STOČARSKA 26. IX

-_ —

10.

O.

Predsjednik

S.

Dugo

Selo

Sesvete

je13, općine s

pozdravnim govorom

8,

otvara

izložbu

nerast, rasplodne toga Sesvete i Dugo Selo, konji (sapodručja brojleri, junad svinje, telad, Kluba te golubova. uzgajivača golubovi pismonoše izložene

Osim

e

m

su

bile

krmače

4

oaPtpdanam

__-

_

i 1

a

uz

to i

Zelina),

area

Sa

izložbe

radila

sastavu:

kojaje rasplodnih grla, komisija ocjenu Ivan i Jeronim Nada Cimperšak Bakran, Š ebalj, P rolić, Stjepan ing. ing.

Stručna

4

za

tovna

u

Milan Jam-

5

ot. 30. 6. 1966. »Šarava« brečec, proglasila je: 1390, šampionkom izložbe. Kravu Bešan iz 67. Šampionka II jeuzgojio Josip Rugvice je laktaciji 3961 masti. proizvela kg mlijeka 4,10%mliječne I klasom krave: »Fela« mb vlasnik Đuro proglašene još 1355, Pajser iz Oborova Krava »Cveta« mb vlasnik iz 267, 1206, Stjepan HerjavićSesvetskog »Beba« mb i krava vlasnik Slava Pavlović iz KraKraljevca 142, Sesvetskog ljevca.

II klasom 6 krava. proglašeno jejoš U kao »Belina« kategoriji rasplodnih junica najbolja proglašena pb je vlasnik Vrbančić iz 2.

8906, Stjepan Dragušičke

kravu

mb

sa

su

Ing.

Još

Kuštrak

predaje

Josipu nagradu »Šaravu« kravu

Bešan

za

uzgojenu

junica je Na izložbi veliko stare stočarskoj zanimanje gledalaca privukle diplome stočara izložbama 1919. i 1933. postignute uspjehe Tako »PRIZNANICA izvanredno pročitali: uspješni uzgojrasplodnih Nikoli iz Oborova 17. 9. 1919. govedadodijeljuje Jugu Nagradno povje7

uvršteno

u

II klasu.

su

za

na

smo

za

se

renstvo.«

obradovala

je diploma, koja ukazuje da tom Sela nalaze stočari. vrsni području Dugog Također Ivana ml. Kosak iz Oborova istu izložbu zapazili diplomu 1919. godine.

Za stočarsku izložbu 1933. III Ivan Košak simengod. nagradu osvojio je Sve

se

nas

dobro

stočarska

sačuvana

i

na

smo

za

za

talsku

Bila

mb.

izložena

i

je

Doznali svetama.

»Lisa«

kravu

smo da

179.

diploma Jurja Pajser će iduća izložba 1972. održati god. vjerojatno za

se

u

kravu

»Fiola«

mb

143.

u

Se-

——_————__——

pi

-

-————

—_——-

_

>

TELJENJE NA Josip Selo.

Dugo od

nekoliko

>

+

—

>

—

-—

—

=.

#4

IZLOŽBI

kravu »Cvetava« izložbu na Prevlake je i da će skoro Znao da visoko steona ali je je oteliti, prije krava izložbi dobila trudove i tjedana.

Međutim, je samoj

Martinek

iz

23

doveo

u

se

ne

na

Vrlo

brzo

je telica

pronašla

vime

prvo

mljezivo

majke

stočarskih

izložba

organizatori teljenje je započelo. službu. veterinarsku dežurnu već i ove, ostalih, imajuosiguranu Selo. stanice bio vet. Šturmiz Veterinarske izložbi dežuran Dugo je Na

svu

sreću

podojila

i slasno

ne

Na

samo

ovoj

6

|

ii

O

E

i

S

Ze

E

E

E)

MILKOVIĆ IZ MALE OSTRNE

MIRKO

Mirko 28

već

Milković

iz

Male

Ostrne

nekoliko

godinauzastopno najbolji je proizvođač mlijeka Sela. Sada područja Dugog posjekrave i steonu dujedvije junicu.

God. 1970.

8851 litru isporučio je do 31. 8. 4379 mlijeka, godine s

a

ove

litara.

stočarskoj Dugom Selu 26. 9. 1971. od »Zaprimio je grebačke mljekare« zasluženu genegradu,koju je predao ralni direktor Rade Tomić. drug novih dinara. iznosi 1000 Nagrada Na

izložbi

u

na-

mu

O NJEZI | DRŽANJU

KRAVA kako

mlijeko uglavnomproizvodi tome, faktori Usto i »Krava kaže: hrani. Narod na se drugi utječu doji gubec«. krava sedmica tako npr. prije pravodobno zasušenje (6— mlijeka, proizvodnju rezerve hranjivih (stvaranja zasušenja teljenja), boljaprehrana vrijeme 8 itd. i držanje njega, izmuzivanje, pravilno tvari), potpuno obraća i Kod njezi držanju premalo pažnje mnogim krajevima i iako to proizvodnju. zdravlje, otpornost utječe njihovo krava, treba i Dok krava živi suncu, pa vjetrukiši, joj paši, izvrgnuta je onda Ako to kožu. ako drži redovno staji, je potrebno. je njegovati Ali, kožu Kroz koža to izlučuje znoj(ljeti onečišćena, sprečava njenufunkciju. mokraneke rudne zatim tako pa temperatura), loj, tvari, regulira tjelesna bit će da kroz kožu tvari. Životinja i ćevina diše, malojmjeri škodljive kao što to čine i sastavine krv neke također koža drugežlijezde svoje izlučuje da Odatle stoke, koja proizlazi, je zdravlje itd.). hipofiza tijelu (štitača, time čistiti redovito drži jer kožu, njegovati tj. je, potrebno staji, pretežno tako i tvari, pa proizhrane, primanje izmjenu njenufunkciju, povećavamo dlakama koži i među Kod prašina, dijedržanja slegne vodnju. stajskog koži i tako i lovi obamrle pa znoj loj, začepljuju šupljinice balega, kože, i klice i nametnici koži Na tako (uši zamazanoj razmnažaju (pore). to djeluje proizvodnju. životinju, nepovoljno kojiuznemiruju šugavci), drže odnosno redovito kad krave Zato zimi, pretežno staji, jepotrebno nečistoće ako ih čistititi. Grube svaki dan balege), (ostaci jedamput najmanje kad možemo oprezno onda, najprije oprati, ukloniti, valja osuše, češagijom da

Općejepoznato,

krava

prema

na

za

nas

se

u

na

ne

na

se

u

se

se

a

u

u

za

u

se

u

se

na

u

se

se

razne

na

a

se

u

ne

a

se

7

asuk

mmm...

valja cijeli očistiti; trup prije mužnje posebnu obratiti čistoći krave i vimena.

Ako kožni pažnju stražnjeg dijela pojave ih tamaniti. nametnici, valja Za kravama i Ako vrijeme stajskog držanja valja pregledati papke. ih skratiti. prerasli, valja skloništem smatramo bilo to zimi ili Stoci nevremena Staju protiv ljeti. da bude što više bilo to na ili valja omogućiti vani, paši ispustu.

Kad kravu držati dovoditi moramo prisiljeni staji, joj dovoljno zraka. biti zračna i kravu za čistog Stoga staja svijetla, ležaj udoban, četkom

osim

svake

toga

vala

se

su

u

smo

u

mora

a

čist i suh.

brojproizvođača misli, staji jakopovišena Radi često male peratura. toga seljačkim gospodarstvima grade staje malim Otvore zidovima blizu koji rijetko otvaraju. prozorima, stropa, služe slamom. zimi U takovim koji prozračivanje začepljuju staje, stajama ali zrak obično i zraka pun pare je toplo, jetežak, tj. plinova.

Izmjena nije nikakova.

Bez može zimi se posebnih uređaja ventilaciju gotovo mijenjati zrak staji. lako možemo ako otvorimo ali zimi i prozore Ljeti staju prozračiti, vrata, ako hoćemo da zrak to da je nemoguće, mijenja, temperatura staji bude oko 10—15* C. Najpriklanija stajska je umjerena. temperatura Koliko zraka treba koliko dovoditi odnosno zraka kravu staju, je možemo lako izračunati.

Krava Kod diše 16 minuti otprilike potrebno, puta. oko 5 litara 4800 tome sat treba pa prema svakogudisaja zraka, prima odnosno 48 miš zraka. litara, teška 1 satu oko izluči do 150 litara Krava 500 dioksida. ugljičnog kg ima zraku U zraku ako ima više od ga normalno 0,03%, stajskom 0,3% kravu.

1 mš zraka štetan Prema tome biti više postaje stajskog smije od 3 litre 150 litara dioksida biti 50 m? ugljičnog dioksida, ugljičnog smije tj. zraka.

Po kravi 15 mš tome pa prema stajskog potrebno jenajmanje prostora, treba da zrak 3 svaki sat Osim u staji najmanje puta(50:153,3). mijenja zrak dioksidom onečisti i amonijakom, ugljičnim staji jer raspada toga mokraćevina da količina zraka i sat povepa balega, jepotrebno čistog da 4 ćava 10 nužno zrak + zato sat stajski mijenjaputa m3, je (50 +10 =60:15 =4). zraka odvodi dioksid i samo stajskog amonijak, ugljični Mijenjanjem od i vodena i krave. para, nego kojauglavnompotječe znojenjaizdisanja 24 sata izluči oko 4—8 Krava i vodene Odvodom pare. kg znojenjemdisanjem zraka dovodi kisik, kojijeprijeko potreban izgaranje hranjivih čistog crvenih krvnih tvari po tijelu, pomoću Pogibeljno prenosi tijelu ako krv 2—3 minute bez kisika. je životinju,njena ostaje treba U izona dovoljno svjetlosti, jer povoljno utječe zdravlje, staji Ako tako i lakše čistimo, pa proizvodnju. jestaja svijetla, je mjenutvari, možemo zaviriti svaki kut. Površina treba prozora prema površini poda jer 1 m?

1:15 15 m* Visina biti kao biti prozora poda (na prozora). tolika, ide izravno kravu i da od prozora da prema nisko), (ne svjetlost stropu da horizontalnu ima otvori mogu napraviti slobodnog mjesta zidu, ventilaciju. biti da udobno krave mora takav, osjećaju, Ležaj uvijek dovoljno redovito iznositi čiste i suhe zato pa po đubre, stelju valja stelje, potrebi Veliki

da

zimi

u

biti

mora

u

tem-

se

s

se

na

za

za

ne

u

nam

se

u

a

u

za

u

na

u

a

u

za

u

ne

u

=

se

se

u

se

se

za

a

na

se

na

ne

se

u

se

u

a

za

se

s

zrnaca.

za

na

na

u

mora

ne

na

na

za

se

za

se

s

a

mijenjati. topao materijala koji da to i žiti, je trajan.

Pravilno čistoću i provedena kanalizacija je preduvjet staje stajskog zraka.

Mokraća treba da što brže odvodi kanalom do Kanal gnojnične jame. biti od nepropusnog da rubovi i materijala, površina glatka (najod betona cementnom 1/2 od 1 1 dužine bolje glazurom)padom Pod

a

mora

biti

i od

se

dađe

lako

čistiti i rasku-

uz

za

se

mora

su

sa

mu

s

cm

—

na

m

kanala.

prijelaza kanalizacije staje napraviti posebanuređaj se, (zapušač plinove), kojionemogućava vraćanje plinova staju.

Razumije da đubre treba što češće izvoziti iz kad zrak. staje, jer rastvara, onečišćuje Budemo li krave i će to bez pravilno njegovalidržali, utjecat sumnje i samu K. povoljno njihovo zdravlje, otpornost proizvodnju.

Kod

treba

izvan

za

u

se

na

NJEGA Kod

krava

koje

stalno

PAPAKA

stajama brigu papcima.

Rožina brzo raste ako može ne toliko da narasti papka kretanjem troši, i, izobliči To ima otežano krave radi izobličepapak. posljedicu stajanje nemirom ili čak otežanim hodaumorom, njarožine,odrazuje životinje, ili Može i na njem šepanjem. utjecati smanjenje proizvodnje mlijeka. su

redovito

u

treba

voditi

o

se

sam

za

a

se

Obrezivanje

dobrih

papaka

koji je tom može bilo loše njempapaka.

Naime, obrezivanju prsitupititko, jeropet obrezana tkiva može znatne popovreda»živog« papku donijeti rožina, sljedice.

Tako kod Palinovcu doznali da Srpaka kooperanta dozvoljava da već redovito vodi krave kovaču. svoje papcizapuste, Svi

znamo

da

malo

kovača

u

selima

su

se

bavili

ne

u

smo

se

u

on

ne

obreziva-

DZ

o

Za

ja NEDE

ARALICA.

U FARKAŠEVCU održala strunedavno Farkaševcu Vrbovec Radna je »Poljotrga« jedinica Centra i su sabiračima čni sastanak stručnjaci mlijeka kojem prisustvovali iz i Bjelovara. mljekare Zagrebačke mlijeka otkup proizvodnju SASTANAK

u

sa

za

Prema onome

što

nam

je

rekao

koristan

sa-

druging.Buraj, je mlistanak će se sabirači kojem s uspjejekaupoznati dosadašnjim to

na

Ing.

Buraj,

Josip

će

10

rada

u

:

kao

i

s programom

god.

1972.

mlijeka proizvođača obrazovanju širokom kvalitete otkupnom mlijeka poboljšanju na

stručnom

na

znatnom

doprinijet području.

i slabostima

Farkaševac

aktivnosti

zimske

Početak

sima

|

DOVRŠAVAJU

SE STAJE...

Posjetili proizvođača zapazilijenjegova s taja već dovršena.

U radu neki nadamo da će pa još manjiposlovi, staja uskoro i krave. primiti Pršira

smo

su

iz Obreža

i

da

samo

se

Pršir

iz

Obreža

Preporučamo proizvođačima, gradnju staje, dođu svakako da i od da proizvođaču Prširu, pogledaju staju, njega dobiju neki stekao koji prilikom gradnje. savjet je ukoliko

se

odluče

za

da

nove

ing. Luković, voditelj izgradnje

Novaki

—

U

Novakima

proizvođača

kraj

Jaske

dovršava

Batušića.

se

pregradnja staje za

22

krave

kod

jepregradnja staje biti vrlo raditi. da starim ove Pregradnja staje potvrđuje pod lagano njoj krovovima sredstava može načiniti suvremena i funkcionalmnogo manje staja.

Možemo

odmah

u

utvrditi

da

stručno

izvedena

i da

će

se

uz

na

ll

CISTERNE ZA GNOJNICU koje staje nakon ranata, kao »gljive« sada

Nove

niču kiše

našim

u

donose

Rad

kod

selima, bolje

rečeno

u

selima

našim

i neke

naših

koope-

novosti.

pašnjaku

na

izđubrivanja podove putem kojeimaju stajama ima cisterne traktorske izvlači koja putemposebne septičke jamegnojnica mlaširokim ili livadama oranicama gnojnice rasprskavanja mogućnost veliku zevima i udaljenost.

'Tako

i način

rešetkaste

u

se

u

na

na

Stara

i nova

cisterna Garašića

Garašića

za u

gnojnicu

Rakovu

zatekli

kod

kooperanta

Potoku

staru

i

cisternu.

Dok

kooperanta više daleko može i sporo ručno cisterna stara istakala, punila je napraviti. cisternu kod Siska selu U Šipraga kooperanta vidjeli kraj Stupno livadi. i iz radu jame njenorazbacivanje gnojnice septičke izvlačenju U

dvorištu

smo

s

se

novom

novu

se

smo

u

12

na

na

mlijekapodručja djelovanja jenajveći proizvođač »Agrocentra« Sesveta.

Vedra i iako ima 71 Ponosi kravama. godinu. je marljiva svojim U ima 4 krave od Ona ima već spremna kojih prodaju. staji jenajstarija 16 otelila oko 14 teladi. Znači po preko godina, godišnje jedno! je 7448 1 U 1970.

Puretić predala mljekari« mlijeka, je»Zagrebačkoj god. dobila stodo 31. 8. 1971. 5260 litara. Kao mlijeka najbolji proizvođač je Selu 1000 novih dinara. izložbi u čarskoj Dugom Ona

iz

s

se

za

Jana

na

a

IAKO BEZ STRUJE

-

DOBAR

GOSPODAR

Beli

kod

Bolman, općina Manastir, radio traktorom.

Kod kao dobar gospodar svojim podneva, jerje togprije Kada ih Jožika tranzikuće ostala žena i sin Jožika. posjetio, je je stoku. kako bi nosio oko vrata storom vodu, napojio da krave da sui mi rekli On i dvije majka imajuotprije njegova sedam.

Osim telića i od sada dvije još junice preuzeli »Belja« togaimajupet kao i desetak svinja. kojetove, daleko do sabirališta. dosta dobili iako im što stoku, je Zadovoljni bliže im nositi selo Po mlijeko je spadaju Bolman, stanovanja mjestu 2—3 km.

Sa od 40 st. oko od selo Novi Bezdan cijenom kojije njihudaljen više i kako sada dinnara po masnoj zadovoljni kažu, isplati jedinici bi svaki dan nosili sabiDa hraniti nego svinje. mlijeko prodati njime među uvrstili krave time uzeli i ralište litara par »beljske« mlijeka, neki Za sada im mlijeka. mužnja pričinjava problem, jer jačeproizvođače brzo tako da ima tri krave sama svaki od muze, koje je mužnja njihtroje svoje ali bi držali sada više Za stoku, namjeravaju mjestagdje nemaju gotova. i tov. bi kombinirali mlijeko izgraditi jednumanjustaju, koju iduće godine uvedenu Potužili to što mi se, da Za sada im struju. jeproblem nemaju Oni starih dinara. dva ih elektrike traže ipak preko milijuna uvođenje Hafner

Janoša

iz sela

nisam

našao

kuće

sa

sam

mu

s

a

su

su

su

za

u

no

u

se

su

na

ne

samo

su

se

ne

za

su

za

raz-

13

promišljajukupnji jednog malogagregata struju, kojim riješili taj blem.

Pitao da li onda ih, namjeravaju kupiti stroj mužnjukojegproizvodi PIK mi da muze »Belje«Kneževu, gazdarica jeodgovorila radije ručno.

Jožika iako ima on onu nijemajciprotuslovio, je proizvodnju gdje kao npr. tov ili iako tov po manjeposla svinja goveda, njihovom mišljenju Svinja isplati.

Na dobrih radi proizvodnju mlijeka ipakprešli uvjeta dobivanje i krava redovita. mlijeka jerjeisplata Na rekao mi Jožika da iako kod kuće dosta kraju je raditi, ipak o

bi

za

sam

i

za

u

ona

za

se

ne

su

za

ne

mora

bi želio ići na

rad

inozemstvo.

u

Mladen

Ing. IZ LUKARIŠĆA

MIJO MATAK

Mijo

Matak

u

Lendvaj

razgovoruNikolom s

Balen

»Zagrebačke

iz

mljekare«

Drug je najboljih proizvođača mlijekapodručja Sela. U ima čistu i urednu stoku.

Dugog prostranoj staji Isporučuje mljekari dnevno oko 20 litara Može reći da on mlijeka. drugipo proizvodnji je Sela. području mlijeka spomenutom Dugog Matak

došao

u

uži izbor

s

se

na

IZ STOČARSKOG Promet

rasplodnom

SELEKCIJSKOG CENTRA

stokom

u

mjesecu

organizacija

broj grla

kate-

proizvođača-kooperanata

Red.

Ime

broj

proizvođača

1.

Švegović

Gola

Gola

8400

Vujčec

Gola

Gola

8469

2.

14

i prezime

Ivan

Ivan

selo

SR HRVATSKE

—

gorija bik

studenom

1971.

kupac Fond

SO

Vrginmost bik

Fond

SO

Vrginmost

Fr

=

__

PN

PP

>

_—.r-

——

| |

i

3.

4.

|

5.

Martin

Mehkek

Šestak

Drago

Franjo

Vedriš

|

6.

7.

Panić

Alojz

Gola

Gola

Gola

Gola

8508

Gola

Gola

8411 bik

Gola

Gola

3864

SO

Sisak

5560

bik

Fond

SO

Sisak

5568

bik

Fond

SO

Sisak

3187

bik

Fond

SO

Sisak

8538 8366

bik

Fond

SO

junica Fond

SO

Slunj Čazma

Mato

11.

Pelikan

Josip

Daruvar Vrbovac G. Daruvar Daruvar

12.

Makšić

Pero

Ivanovo-

Dežanovac

polje

15.

Grivić

Valent

Virje Virje Virje Virje Virje Virje Ivanska Ivanska Trenkovo Mihaljevci ——

:

16.

Hasan

17.

Delić

18.

Josip Ago

Bartošak

Vet. stanica Sl. Požega

bik Lene“

8415

.

—

bik

Kostanjevac

1437

bik

Vet.

stanica

Sl.

Požega

Vet.

stanica

Sl.

Požega

bik

Ivan

Jakšić

Mihaljevci 1404

bik

Grabarje Grabarje Mihaljevci

Grabarje

868

bik

Fond

SO

842

bik

Fond

SO

1467

bik

Fond

SO

3838

bik

20.

Kundakčić

21.

22.

Petriška Ivanović

23.

Plepelić Juraj

Pleso

Rosić

Prvča

Adam

Josip Pero

— Sl. Požega Vet.

Marin

Gradiška

N.

N.

Gradiška

2776

>

27.

Šurić

Ivan

Šurić

ae Ivan

Zabno

Žabno

20693

junica

Zabno

Zabno

junica

Gredelj

Nikola

29.

Gredelj

Nikola

30.

=

Slavko

Koščević

Cirkvena Žabno Cirkvena Žabno

21924

bik

22042

bik

Žabno

21482

Predavac

Linski

Bjelovar

Linski

—

Mirko Mirko

Bjelovar

Vet.

stainca Zabok

Vet.

stainca

Zabok bik

Marija

LA Zena

SO

Gradiška

—

28.

SO

Gradiška

—

20655

Gorica

Fonđ

bik

3051

Gradiška

SO

Fond

bik N.

N.

Petrinja Petrinja Petrinja

Fond

N. 26.

stanica

Vel.

Antun

Mikanović

85

= —Vel. Gorica Grabarje Mihaljevci

zaj.

7385

1396

Mihaljevci

Ivo,

Ploščica

N.

Stjepan

Emovci

Zvonarić

25.

Bartolčić

G.

19.

24.

Vrginmost

Fond

Kirin

Valent

bik

SO

Fond

bik

10.

Grivić

Vrginmost

—

Aćolf

14.

SO

Fond

Mihaljevci 1422 — drovac 5547 Daruvar Ljudevit selo

Hanz

Ivan

Vrginmost

bik

9.

Dragan

SO

Fond

bik

Aleksan-

Pavlović

Petričec

Vrginmost

Gačište Virovitica 3350

8.

13.

bik

bik

Pero

Radijevac

SO

Fond

8458

=

Vet.

stainca

Zabok

Palangić, Zagreb

dom i e

DUŠEVNI POREMEĆAJI

U DJETINJSTVU

jesu godina poremećaji djeteta Da dođe do duševi vezi djetetaobitelji. razvojemodgojem najviše skladan razumii nog potreban brak, koji temelji ljubavi poremećaja je duševni život životu nesklad Svaki odrazuje djeporodičnom jevanju. su

kod

duševni

Posebni

u

oni

do

u

s

Oni

ne

na

se

u

života.

15

se

na

15

Najviše razvoj imaju braka, majke ili i dr. prema nejednak postupak djeci, odgoj prestrog preblag Smetnjekoje pojavljujuodgojudjeteta slijedeće: neuzimanje noćno strah i slaboumnost. hrane, mokrenje, odnosno hrane i hranu Odvikavanje sise, mlječne prelaz mješovitu da Ako to kod nervozno, valja jepostepeno. provodi dijete odbije hranu, ni sili. toga pomažeobećavanjepribjegavanje čistoću i tom prerano provoditi Navikavanje smije grubo, jer mokri stolicu sebe. Obično i ako smatra slučaju dijete pod pravi normalnim, do mokri treće Ako to smatra da dijete najviše svoje godine. dulje traje, je uzrok bolest mokračnih i sustava.

U tom organa centralnog živčanog slučaju kod valja grubepostupke. potražiti savjet liječnika, primjenjivati Strah Strah noći kod obično pojava je najčešća djeteta.

Dijete i vrišti. obično razbuditi Majka pokušava plače dijete, uspravi krevetu, obično Nakon umiri i ponovno Ovasamo uspijeva. zaspi. togadijete čak svake kovi straha noći mogu napadaji često, ponoviti.

Uzrok noćnom strahu može biti ili postupakdjetetom mazenje prestrog U treba tražiti i radi liječnički djeteta. slučaju djeteta savjetpregled li bolesti i ili napadaju uha, grla padavice. kod od vode. i strah Inače djece mraka,samoće, životinja, pojavljuje će Obično to Roditeljima brigeroditeljadjetetu. pretjerane je posljedica dobro doći liječnički savjet. može Slaboumnost duševna zaostalost.

Pojavljuje najranijoj dobi, je bolesti mozga slaboumnost ili stečena.

Stečena biti zbog prirođena jeposljedica Prirođena slabobolesti mozga. i raznih bolesti porodu majke, komplikacija umnost obično nasljedna. je bitno od Slaboumno teže shvaća i ne nebitnog,povezuje razlikuje dijete im oko sebe. slabo uzročno Osjećaji površni, (logično), pamtidogađaje jer i iako katkada Štojenajgore zamjećuju posljedice smiju plaču. glasno kriminalne dadu i pa radnje. nepodesne svojih radnji, nagovoriti Pooblik idiotizam. najteži je slaboumnosti, Razlikujemo stepene neuredni.

Tromi Nečisti i nakaznom su, po izgledu. prvipogled znaje udovi idiota kod naučiti ni vrište. Ne mogu Često govoriti. nespretni, viču, i ima promjena pojavljuje padavica. uzeti, tjelesnih duševni život sveden Sav (jelo, spavanje). radnje je nagonske Kod lakših zavod.

Idiota slučajeva smjestitiodgovarajući je najbolje nekim školu i raditi ali i može slaboumnosti dijete završiti,teže, i neuravnoteženi ali lakovjerni. svadljivi, egoistični, strukama, tvrdoglavi, obratiti treba slaboumnosti vrlo teško. Svakako liječniku. je Liječenje zaostalu kod škole Za slaboumne djecu. specijalne postoje štete

teta.

na

duševni

rastava

se

ili oca,

smrt

u

su

sa

na

se

a

ne

na

ne

se

ne

u

se

se

a

ne

u

—

u

se a

ne

se

se

s

ovom

se

ne

o

nosa

o

se

o

se

a

u

u

ne

su

ne

se

na

se

razne

a

razne

se

su

na

su

se

a

na u

u

osnovnu

su

se

nas

Glavni

Vlasnik

za

ODBOR UREDNIČKI Uređuje: urednik: Vera urednik: i odgovorni Kaštelan, tehnički dipl. inž. Dinko radnika i urečništvo: i izdavač: SRH, Uprava Udruženje mljekarskih 440-476.

Tisak: Ilica 31/III, telefon »Vjesnik«, Zagreb d 4.—, Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove za a proizvođače mlijeka d 1.—

Štamparija

Hoholač

Zagreb,