Mljekarski list 2-1971

Page 1

ZAGREB

_

m

o.

|

mlijeka u mljekari Preuzimanje ostalim među mljekara« »Zagrebačka

»Gervais«

u

surađuje

i s tvrtkom

jednom

selu

mlijeka.

pokrajine

»Gervais«

u

=

Gornje Bavarske, cilju unapređenja

Njemačka. i prerat proizvodnje SR


=.

g

-s

i

nno

=

Re.

m0

2

s

2

a.

-

“o

se

non

- —— i

POVEĆANJE

OTKUPNE

CIJENE MLIJEKA

Radnički

savjet »Zagrebačke mljekare« svojoj sjednici donio Odluku iznosi dinara je povećanju cijene mlijeku. Povećanje 0,25 će od 1. I 1971. kao iz: prosjeku, primjenjivat povećanje koje sastoji 1. od dinara od 1. XII 1970. povećanja cijena 0,15 koja isplaćuje i važili dan 30. XI cijenuuvjete koji 1970; 2. od dinara Odluci prema daljnje povećanje cijene 0,10 Radničkog savjeta od 1. I 1971. »Zagrebačke mljekare« koje isplaćuje “Povećana 1. i 2. čine povecijena pod daljnje povećanje pod zajednički od dinara i od 1. I 1971. se i važili ćanje 0,25 isplaćuje cijenu koji uvjete dan 30. XI 1970. od

na

21. XII

1970.

o

u

a

se

se

se

su

na

na

se

na

su

na

GENERALNI

DIREKTOR

Tomić

Rade

ZAKLJUČCI SAVJETA KOOPERANATA »ZAGREBAČKE MLJEKARE«

|

Savjet kooperanata »Zagrebačke mljekare«, Zagreb, od 30. 1. 1971. sjednici slijedeće:

donio

je

svojoj

na

-

ZAKLJUČKE Tačka

1. Prihvaćen

Izvještaj

radu

o

Savjeta kooperanata kojega jepodnio

predsjednik Savjeta 1. Donesena Odluka izbora II a) je provođenju Savjet k ooperanata izbori će način: saziva, provestiovaj Izabiru iz redova i dobavljačaproizvođača kooperanata regionalni tvornicama TMP TEM TS kooperanata savjeti pri Zagreb, Karlovac, Bjelovar, i Livno. »Vinđija« Varaždin, Knin,Pag,Senj Centralni bira sistemu izabran Savjet kooperanata delegatskom redova odluka izbora “iz regionalnih savjeta kooperanata (Prilog raspisivanju članova i Centralni broja regionalne savjetebrojdelegata koopesavjet ranata). Tačka 2. Na osnovu i izlaganja primjeni cijene mlijekaopširne diskusije zaključeno je: da da se a) povećanje cijene mlijeka provede t ako, proizvođaču mlijeka obračunava 32 st. dinara ili masnu st. dinara jednu jedinicu 115,20 1 litru bazi tu osnovu doda 5 dinara st. 3,6%masti, mlijeka posebne što iznosi st. dinara litru republičke premije fiksno, zajedno 120,20 jednu bazi obračun na svakih masti više ili od 3,6%masti; 0,1% 3,6% manje masti vrši bazi 32 st. dinara ili st. dinara masnu više jedinicu 3,2 ili manje; društvene za obračunava 32 st. dinara se masnu b) mlijeko proizvodnje ili st. dinara litru bazi jedinicu 115,20 jednu 3,6% masti, dodajese 5 st. dinara i st. dinara tvorničke posebne republičke premije 14,80 premije što iznosi 135 st. dinara litru na bazi za masti. Obračunska ukupno jednu 3,6% Vukić

inž. Prelović. o

a

se

za

na

se

se

na

o

za

za

o

:

se

za

za

na

a

na

za

za

se

na

za

za

za

na

a

|

|


mo

-

e

_—

——-__——

o

svo

. —

3,6% postotak manji vrijednost od 32 st. dinara; jedinice jednosti i da okolip roizvođača mlijeko p roizvedeno isporučeno premira c) ali tih odnosno tvornica Karlovac i Varaždin cama gradova, Zagreb, gradova osnovnu fiksno litri do 15 st. dinara po cijenu računajući jednoj najviše troškova razlika odnosu i to dinara od područja udaljenih prijevoznih 120,2 razrada i Da tvornica. već do franko rampa takvog primjena spomenutih i primijeniti razraditi će koja je mljekari« »Zagrebačkoj povjeri premiranja Velike dio Ta Remetinca, dobavljačima.područja prigradski zajednici da tim i Karlovca okolice uže te i Sesveta Varaždina, Sela, Dugog Gorice, tvorničkom nakon nakon stimulacija odmrzavanja cijena stabilizacije će prema nastupiti; koji uvjetima premijomriješi veći

za

==

zasniva

od

masti

odnosno

na

se

vri-

masne

i

u

se

na

s

u

i af i

se

su

s

u

s

se

Savjet

»Zagrebačke

kooperanata

mljekare«

količine

stimulacijuisporučene d)prihvaća 5 st. d po litara od _5 do 10.000 jest od 10 do sena 15.000, na

od

15

do

20.000

od

20.000

litara

i više

isporuku računajući godišnju kao

>

__,,

u

alo 20

skali:

prema

lit.

okno

koo

1971. bi trebala

biti

po isporučenim mlijeka proizvođača Stimulacija Takvim u za takmičenjem mlijeka. takmičenjaproizvodnji uvođenje to bi bio i interesantan i utakmica vila bi mlijeka, proizvodnji isporuci i gospodarstva proizvodnje prilagođivanje ulaganjegospodarstvo i robnu materijala. mlijeka rasplodnog proizvodnju stimui količine razradu primjenu stimulacijeisporučene Detaljniju okviru po prema predviđenih proizvodnjeregijama, specifičnostima lacije izboru i konstitvornica će sredstava po savjeti regiju provest regionalni tuiranju;

količinama

raz-

osnov

osnov

a

na

se

na

u

za

na

a

za

u

a


Ko lp

e) Savjeta kooperanatasjednice travnju mjeobavezi 5 st. dinara svi onim 1970, »Zagrebačka mljekara« stoji isplate toku 1970. više od 10.000 litara mliproizvođačima mlijeka koji isporučili Svi će po proizvojeka. dobavljači pokazatelja isporuci mlijeka đačima iskazati takve izvršiti obračun i proizvođače mlijeka, podnijeti zahtjev stimulativne trebalo bi izisplatu »Zagrebačkoj mljekari«. Isplatu premije vršiti osnovnih prema konstituirajućim sjednicama savjeta kooperanata Odluci te im tim dati ovoga Savjeta, putem javnopriznanje. Tačka 3. »Osnove samokooperanata Savjet prihvaća predložene društvenog i i i uzgaupravnog dogovora grupacije proizvođača prerađivača mlijeka tim da »Osnove« izuče i jivača rasplodnih goveda« predložene organizacije dostave tome i radi »Zagrebačkoj mljekari« svoje prijedloge mišljenja, daljrada njeg ovojproblematici. Predsjednik Savjeta: Odluci

prema

održane

sa

secu

u

u

su

na

u

osnovu

o

za

na

mesa

s

o

na

Prelović

CIJENA MLIJEKA IZUGOVORENE PROIZVODNJE ZA PODRUČJE SISKA Mliječna :

mast

,! %*

u

Cijena

za

riitrustt

o

Republička :

3

premija

dinara

3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9

102,4 105,6 108,8 112,0 115,2 118,4 121,6 124,8

5

4,0 4,1

128,0

5

131,2 134,4

5

4,2

za

5

107,4 110,6 113,8 117,0 120,2

5

123,4

1

5

126,6 129,8 133,0 136,2 139,4

1

5 5 5

5

1

1

1

1 1 1

prema

analizi

dinara

106,4 109,6 112,8 116,0 119,2 122,4 125,6 128,8 132,0 135,2 138,4

1

a

SIJENA POD

= starih

1

za

DOSUŠIVANJE

1

isplatu po litri. mijeka

1

Mlijeko, koje preuzeto proizvođača, bit će 25 starih dinara 1 masnu manjumasnoću, plaćeno od 1 I 1971. do vrijede Gornje cijene promjene. od

Za

1 lit

laktofriz

dinara

5

će biti

će sadržavati

jedinicu.

KROVOM

pokošene predstavlja Sušenje svježe jedan konzerviranja čime krme, ujednoprodužava vrijeme njeneuporabivosti. Smanjivanjem i sasvim tvari se, pa kretanje smanjuje prestaje, hranjivih vlage biljci tar između organa njenih pojedinih (korijena, stabljike, biljke lišća, cvjetova). troši se Tokom biljka gubitka vlage, sušenja, jošdiše, dakle, energija, čime Ubrzatvari, gubi hranjivoj vrijednosti građuju hranjive sijena. kraćim i što trave izlaganjem vlage je moguće pokošene vanjemgubitka dio tvari. će sačuvat sunčevih zraka suncu hranjivih Istina, djelovanjem ali D korist od količina vitamina raste sijenu, je toganeuporedivo manja od

trave

*

ZA GOD. 1971.

Ukupna = «ijena st. Odbitak po

inž. Vukić

načina

|

se

u

unu-

raz-

se

se

na

se

u

|

a

,

E

eia


F

m

-

e

>

3

.——_-

>

>

7...a

_——

se

o

so

s.

>

gubitaka produženom hranjivih zbogdugotrajnog razgradnjom tlu. Osim trave količinu D vitamina možepokošene potrebnu šenja toga, dodatkom vitaminsko-mineralne mo .smjese(npr. osigurati VAM). višednevno trave često Napokon, jesušenje ugroženo nenadanim, jakim svi imamo iskustva kako ljetnim pljuskovima. Nažalost, previše vlastitog takvim i sasvim nego prilikama propadne sijeno prije pocrni prije posuši. sadrži oko trava po85% vlage, Svježa dugotrajno čuvanje sijena da trebno sadrži Slaba 20% i kasno košena trava je sijeno najviše vlage. može vremenskim odvesti livade (nakon cvatnje) povoljnim prilikama dana Za nakon kosidbe. trave drugog mlade,bjelančevinama sušenje bogate dobro trebat će vremenskim 3 do gnojenih površina, povoljnim prilikama 4 dana. visoki trave i kosidba proDakle, prinosi razvojnom stadiju Time trave. dužujutrajanje sušenja povećavaju gubici hranjivih tvari, kroz to čitav posao. poskupljuje krovom ili siliraUpravo dosušivanje sijena pod pravilno provedeno dva tvari nego kojaosiguravaju nje načina, hranjivih manjegubitke sušenje tlu. U način ali na sijena novije vrijeme proširujejošjedan krme, sušenja čitavi ćemo pa ga industrijski taj predstavlja uređaj, drugom opisati Oba načina krme i mogu pa prilikom. spomenuta konzerviranja znatno, mehanizirati. Osim zavise vremenskim potpuno manje prilikama. toga, Već i kvalitzv. »kozolcima« ili »švedskim sijena je sušenje jahačima« način tlu. Nedostatak tim na nego tetniji sušenja sijena sušenje sušenja što tome takove načine napravama mnogo je je sušenja sijena potrebno radne to ne samo veoma snage, ljudske prilikama skupo, je današnjim često i nego neprovedivo. Posebno da nikakva kiša neće tvari iz valja naglasiti hranjive isprati rastuće trave. to će kiša lakše hratome, što Nasuprot jesijeno suše, isprati veliki naročito lišća. njive tvari, gubici nastaju otpadanjem U načinu suvišne potkrovnom dosušivanja gubitak sijena vlage postiže zraka kroz propuhivanjem protjerivanjem tj. sijeno. U krme i sip a usporedbisušenjem tlu, »jahačima« dosušivanje krovom ima ove prednosti: jenapod krovom može sijeno pod pokisnuti; tokom vlaži rosa; po noći, jer njemu pada ukoliko da tada primijeti naslaga sijena počinje zagrijavati kroz zrak; naslagu propuhuje takav način velikih ako se stručne dosušivanjapričinjava poteškoća, od kosidbe svi do no se mogu radi, poslovi suhogsijena jer potpuno od

tvari

su-

na

|

u

se

a

se

|

za

u

s

s

u

u

ranom

se

a

su

se

se

o

na

na

u

za

a

u

a

1

se

|

|

sa

na

ne

na

ne

se

ne

se

se

se

mehanizirati.

Prvog »digla« pokosimo ujutro, je travu, dana kasno dva otkose. istog je poslije podneprikupimo putaobrnemo, neće i Okretanjeprikupljanje otkosa prouzročiti gubitke trusenjem (otpališća i danjem cvjetova). »nakon raširimo do dva rose«, ponovno Drugogdana,opet otkose, jedan i Hoćemo li otkose ili dva prevrnemo prikupimo. puta prevrtati jedan puta dana zavisit će zaostale postotku vlage provelom toga sijenu. Taj postotak bi smio biti od nižem zaostale vlage manji 35%,jerpri postotku vlage nastati naročito kvaliteti mogu prilični gubici količini, uslijed sijena treba lišće brže nego mnogo trusenja. Naime, naglasiti, gubivlagu stabljika, time lakše se dakle, otpada (trusi se). potpuno osuši, dana

nakon

što

se

tokom

rosa

a

| |

o

u

ne

u

a

a

|


precizne skupa, jer potrebne prilično vlage sijenu jeprocjena i oprema. vage Čestoprepušten snalažljivosti vlastitoj drugalaboratorijska nalai svojazapažanja proizvođač je uspoređivao poljoprivredni iskustvu, svakodnevnu zima pa (usmjeravapraksuorijentaciono stručnjaka, služiti ovi mogu podaci: juće) teško vilama ako sadrži 50 do 45% nabada, sukanjem vlage sijeno izlazi iz (žmikanjem)stabljika sok; rukama ako šušti dok sadrži 45 do 35% ga nježni stišćemo, sijeno vlage vilama ali iznutra listovi jošvlažna, je potpunosuhi, stabljika lakše nabada; nabada lako ako sadrži 35 do 30% jakošušti, vilama, sijeno vlage lako prstima; usitnjuju dijelovi nježni suho i lako ako sadrži 30 do 25% jakotrusi, potpunoje vlage sijeno osim stabljike. dijelova debljih da kada odvoziti prema zaključimo opisanome sijeno Najprikladnije je ako samo 45 i 35% između vlažnost primjenjujemo pot(ovovrijedi sijena je truće dosta tada krovno provenulo,ipak gubici sijeno dosušivanje) jerje a bilo kiše Ako biti svedeni predkosidbu, nije najmanjumjeru. senjem uskoro meteorolozi ne te ako ni je odvoženja sijena, predstoji vrijeme većim i može tada dakle postotkom vlage, sijeno pospremiti predviđaju, biti će troškovi 45%. Svakako vlage većegpostotka sijena pridosušivanju Ne biti troškove ali nam smije presudno. smijemo gledanje veći, i bržim da ćemo zaboraviti dosušivanjem sijena potkrovnim pospremanjem dobiti vrijednosti sijena. hranjivoj dakle, većoj kakvoći, ima količina da svaka nova postotak vlage. sijena drugačiji Razumljivo je od vozovima u da svim raspon Treba postigne sijena prosjeku nastojati će znače ti 45 do 35% ovajprimjer: Šta postoci praktički pokazat vlage. bilo za Da bi 100 20% vlagemoraju kg sijena pogodno uskladištenje vode: količine biti isparene 28 25 30 40. 35. 45 60 50 %/o 80 sadržini vlage pri Točna

su

u

s

za

nam

:

a

se

se

no

su

5

se

se

se

a

na

za

ne

s

se

sa

samo

ne

na

na

na

se

u

nam

sa

ove

iznosi

količina

vode

100.

300.

litara

45.

60.

45%

35

23

14.

dvostruko

117

veća

ispariti vlage kg sijena 23 litre 35% 100 iz vode količina nego vlage(svega kg sijena (45litara), 20% da bi dobili vlage. sijeno vode) treba raditi U samom promišljeno. Sijeno sijena pospremanja postupku uzrokovati kolima duže bi dosta pa pretjeramoglo stajanje vlažno, jejoš život i i vlažnost su mnogih razmnažanje uvjeti Toplina zagrijavanje. tvari im vrsta mogu hranjivih jer kvarenje sijena, prouzročiti koje bakterija, da brzo! se i treba raditi Zato neće Valjanastojati neprekidno nedostajati. kako bi slaže što v entilat jeran zrak, propuhivani rahlije, jemoguće sijeno od biti viša trebala bi kroz lakše torom, Naslaga sijena prolazio sijeno. tada do 50% vlažno ako 2 sijena naslaga vlage) (45 jako sijeno je metra, biti viša od 1 metar. bi smjela krovom da služi kao Neka nam pod sijena dosušivanjem pravilo a od dana od 20% roku od u vlažnost dosušivanja. početka tjedan najviše postići ventiRadi da će treba računati U sijena. toga plijesan pojaviti protivnom m kroz da biti tako latori sijena, naslage p rolazeći zrak, uključeni dugo moraju ON zavisi da zraka suvišnu oduzme primavlagu Mogućnost vlagu. sijenu DD zraka. i vlazi i kao vlažnosti relativnoj toploti sijena o G To

znači

da

se

iz 100

sa

mora

sa

sa

na

za

no

ne

a

ne

mora

se

se

o

ne

o

:

am


Vlažnost

zraka

kišu

pred prilično je sušenje nakon kiše da zrak nakon kiše veliku kolipokazuje je sposoban primiti činu vlage. Vlažno ako se sijeno zagrijava prozračuje. Ovajporast toplote je bez obzira dnevno nepoželjan. Stogaje, vlažnost, potrebno najmanje jedan kroz zrak sat kako bi Učinak protjerivati sijeno, zagrijavalo. proutoliko veći: zračivanja je ukoliko niža vlažnost zraka i je ukoliko zraka. viša toplota je U klimatskim SR način prilikama Njemačke, gdjeje ovaj dosušivanja kakve često od nas sijena proširen, prilike vladaju polovine svibnja do može 1 kubični metar iz polovine rujna, zraka, vedrogdana,iznijeti 1 gram vode 1 obzirom u na grama nas, sijena stoga (1000 kg), toplije i više. Ovo i prevrijeme, vjerojatno jepogotovo mogućejersijeno disanjem stalno nešto proizvodi topline. vrijevanjem radi i zato Ograničavanje prozračivanja sijena štednje struje jepogrešno štetno. Pri kratkotrajnom, dakle, nedovoljnom prozračivanju sijeno jako Ovo ide naročito račun kvalitete grijava. zagrijavanje sijena. Probavljivost ako znatno od 45%. bjelančevina opada zagrijano sijeno pređetoplotu ZAPAMTIMO DA UMANJENA VRIJEDNOST SIJENA STOJI NOVACA VIŠE NEGO POTREBNA ENERGIJA ZA SIELEKTRIČNA PROZRAČIVANJE JENA. više zraka kroz to će dosušiti. Što protjerujemo sijeno sijeno prije Zato će dobro sprava poslužiti jednostavna vlagomjer (higrometar). te sprave možemo sami tako da omotamo vlažnom Ispravnost provjeravati je maramicom. Ako nakon 10 minuta vlažnost zraka vlagomjer pokazuje od 96% tada S vlažnost sprava je ispravna.pomoćunje. očitavamo, dakle, niska.

krovova

Brzo

i asfalta

nam

se

ne

na

ono

se

ne

veoma

a

u

za

=

a

s

se

za-

na

se

nam

zvana

nam

zraka.

dosušuje sijeno? Objašnjenje je jednostavno. Uzdižući kroz se zrak oduzima vodu sijeno, svježi, propuhivani najdoIznad iz zrak može ovoga njemsloju sijena. sloja, dakle, slijedećeg sloja uzeti već zasićen. netom u pravlagu, jerje Najgornji, navezeni, sloj s ijena, ima U tom zrak time se a povilu, povišenu toplotu. sloju sijena zagrijava raste i da stanovitu količinu Površina preuzme njegovasposobnost vlage. vrhu kamare nešto i zrak tu nešto te se sijena je hladnija ohladi, dio čime ta orosi. Ta orošenost otpušta vlage, površina nestaje prozračivaali ako loše može i se Zato treba da njem, popljesniviti. postupa upamtiti treba dok navozi Ukoliko prosijeno prozračivati neprekidno sjenik. tokom nekoliko može se zračivanje sijena provodi neprekidno dana, jedan do dva dana Kako

zrak

vrlo

ne

na

samom

se

se

na

se

izostaviti.

povlagesijena pada je nekoliko sati 65%. sljednjih prozračivanja najviše Nakon završetka dosupovremeno dosušivanja sijena provjeravamo uspjeh tako što ventilator i nekoliko šivanja, uključujemo mjesta p rovjeravamo li iz izlazi što bi bilo znak da je sijena topli zrak, sijeno još uvijek zagrijava i da treba ventilatore ostaviti uključene. Na će se stranu ventilator će koju svijeta postaviti nije v ažno, jer topli zrak obično strani roku od nekoliko na minuta usisati nakupljen južnoj zgrade, i kroz budući da ventilator izaziva zraka protjerati sijeno, strujanje svojim radom.

Sadržina

na

20%

ako

samo

vlažnost

zraka

u

na

a

se

se

u

-.—


trebaju dovoljno odvođenje zraka, propuhanog sijeno, biti izvedeni veliki kako Ti otvori zrak ne bi zadržavao na sjeniku. moraju taj ventilatoru. zraka prema takoda priječe propuhanog vraćanje ili više kanala Ima više načina dovođenje zraka, postavljanje jednog što veličini Radi će navesti to zavisi ovdje je sjenika. toga većini tih načina. zajedničko onih letve metra Iznad visini od u polažu dimenzija pola podasjenika, tvori neka Tako vrsta razmak od 6 do 8 cm. »roštilja«, crijep krovu, bočnih Na većim primijenjuje izvođenje sjenicima koji stavlja sijeno. Za drvenim umecima. međusobno kamare kanala ili razdvajaju posebnim zraka će dovoda odlučiti način i treba svako provoda koji gospodarstvo posebno primijeniti. ovi većih Od kolike govore pregrađivanje kamarasijena jevrijednosti rezultati nakon ogleda: brojnih JE IZGUBLJENO SIJENA U ISTOJ DOSUŠIVANJEM KOLIČINI Otvori

biti

kroz

za

se

za

za

a

samo

se

o

ono

u

se

na

se

na

na

za

se

se

|

se

se

nam

Gubici

probavljivih % bjelančevina

suhe

broj pregrada

tvari

%

14,17 8,25 pregrada 12 mtc svakih 9,57 6,47 jedna sijena pregrada svakih 6 mtc 4,80 5,19 jedna pregrada sijena odnose (količine sijenapregradama navezeno sijeno). svježe svakih Za treći otkos ostaviti jednupregradu drugi, odnosno, dovoljno je oblika 12 do 15 mtc. Ove dimnjaka pregrade četvrtaste, zidanog zatvorenog da zrak Ove i nego kojekuda širi, donjem gornjem kraju. pregrade priječe tih količinu kroz ga usmjeravaju prolaz Utjecaj pregrada određenu sijena. 14% da bez ako preko probavljivih njihizgubljeno jeuočljiv usporedimo je 6 mtc kada ista količina po pregrađena svježe bjelančevina, je sijena iznosio 4,80%probavljivih bjelančevina. gubitak dovezenog sijena je količinu od 50 mtc da do došlo U više sijena podataka ogleda kWh 20% troši električne (kilovatsatima): vlage energije sadržavalo ako tih 50 mtc sijena je 70% 50% 60% 30% 35% 40% vlage 20% tada vlage je sušenje bez

na

na

se

u

na

na

su

se

na

na

na

a

se

se

sa

za

u

za

utrošeno

na

105

kWh

248

172

751

451

1248

učinak

prekoljeta jemoguće je topliju električne time utrošak“ dosušivanja energije manji. veći, zraka. upotreba toplog Cijena Daljnji sijena jenapredak dosušivanju zrak tome čime zavisi tome i prema pa zraka, dosušivanja, grijavanja zagrijava (strujom, naftom, mazutom). od mehaniziranom domaćinstvu obzir da Uzmemo li sve poslove je radnici i da do sam nepotrebni, drugi dovoljan gospodar košnje suhogsijena troškovima dosušitih radnika i troškove nadnica pa prehrane usporedimo krovom i da ćemo da jeftinije je sijena pod vanja, uvidjet jedosušivanje rad u jednostavan. biti, pritome, svojoj Inž. Željko Magdić S

obzirom

klimu

na

u

nas

da

lako

a

za-

u

o

u

se

|

za

u

su

I

|

s

sav

|


FAKTORIMA

ZAVISI O MNOGIM

STANJE TRAVNJAKA

više

kolebaju pod travnjaku da više utvrdilo U mnogim pokusima površini.usporednim ratarskoj travlakše se odnosi vodni regulirani, postiže kojima gospodarstvima, U zimi kad nema 20%. od od veći nego površini 50%, ratarskoj njaku prinos treba i kad odvodnji. pristupiti moguć, vegetacije jepristup travnjaku suvišnu ili drenažom kanalima odvodnim mogućeodgovarajućim Gdjenije će i biti neće odvodniti vođu Često njegu gnojenje. većeguspjeha najbolju odvodi vlažnost Preveliku očistiti. biti nemogućnost grabe postojeće dovoljno zimi su i korova. kiselih trava dovoljno koje Livade, pospješuje porast nje tek Livade i brže brže potjeraju. koje razviju odvodnjene,proljeće vriistom i učinak često odvodne odvodnje opaža prehladne proljeće vode kad trava jepotrošak najveći. porasta jemeglavnog Prinosi

na

znatno

okolnostima

istim

sve

na

u

se

na

su

u

nego

na

na

uz

.

za

se

su

NE TREBA STAJSKOG

TRAVNJAK

DOBAR

u

se

se

u

GNOJA

preporučiti gnojiti uvijek starih i mladih razlika između znatnih Ima đubrom. travnjaka. Dugostajskim starom npr. g nojepašnjaku povećati prinos je u spjelo pokusima trajnim Dobar travu. i mineralnim travnjak stajskimpoboljšati gnojem, njem ratarska sadrži više humusa nego površina. (crnice) može

ispitivanjima novijim

Prema

ne

zimi

se

|

na

a

KOD

SE DODAJE

HUMUS

ne

LOŠEG STANJA TRAVNJAKA

travnjaka koji je travnjaka mladog postupiti Drukčije trave. na može znatno U lošem utjecatiporast stajski gnoj slučaju stanju. tvari i humus pospješuju koji mikroorganizme, hranjive Njemu dodajemo Tamno do što dođe da mineralni tla i rastvorbu boljeg izražaja. gnoj doprinosi, da će zime izmaku trava zelena travnjaku pokazuje travnjaku boja trava uslijediti. prije stajskim gnojem, porast kojijepognojen isto zarana izvoziti može je Gnojnica proljeće. napolje, Stajski gnoj korova. Sadrži tako korisno uglavnom djeluje porast gnojivo, kojepovoljno Zato kiselini i vapnu. i dušik preporuča kalij oskudijevafosfornoj fosfornim i tlo thomasfosfatima Gnojnicom gnojivom. drugim gnojiti gnojnicu inače malo zime mnoge izmaku jer vegetacije, početka prije tj. gnoji tvari hranjive propadnu. i izravnati tlo Uz to treba preostale pokositi (krtičnjake) travnjaku K. trave. i kod

kod

treba

u

ovom

za

na

na

na

u

se

na

,

se

uz

se

na

a

na

na

SUVREMENA

I FUNKCIONALNA

modernu

gradi Ljuban Dragaš proizvođač Sunje Sjeverovcu Kada nacrtima 18 krava. za prema mljekare«. »Zagrebačke gradi Staja staju trebalo krovište upravo smo je koje pripremalo je staje gradilište posjetili biti sutradan postavljeno. će što Radosni smo staja njegova gradnji, jer p rišao s mjelo Dragaš drug je će i biti će To tom od biti koje mnogi mjesto Banije. području jedna prvih dobra treba kako zanimati od će izgledati obilaziti, jer svakog njih proizvođači krave. za staja U

nedaleko se

se

na

—-

— _ — _ ——

STAJA


Staja

za

18

krava

da se mokrača i dubokim kanalima U staji jepredviđeno balega skuplja rešetkastim od U će biti koji prekriveni podom željeza.njoj smještene automatske muzni kao i sve ostalo što će znatno napajalicevodu, uređaj olakšati fizički rad u svakodnevnom u staji. poslu ćemo Čitaoce obavještavati napredovanju gradnje. u

su

za

o

BARIŠIĆ BARICA IZ GRADIĆA Barica

svoje dvije predaje oko mentano 10 litara Jedna mlijeka. je uskoro će i Ona oteljena, druga. također 3 obradivih poposjedujejutra samo

vršina.

krave

sa

a

mo-


ram

o

_-—-—-_-—_——— 7

:

š

š

š

|

CRKVENI BOK

ZADRUGA

'.

izgradnji prišla je zapazili spomenutoj posjete služe za cisterna mlijeka. prijevoz koje prostora pranje radi održatakav da potreban objekat je o cijenili zadruge Stručnjaci što uvjeta. higijenskih vanja boljih zadruzi

Prilikom

smo

ista

da

za

su

——-

|

mjezadruga Usputnapominjemošto kvalitetno da rashladne stima garanciju isporučuje uređaje predstavlja do sutra. danas od da stočarima i samim nije ukazuje otkupmlijeka mlijeko,

|

Bok

Crkveni

da

ima

sabirnim

svim

na

a

ZANIMLJIVE SU POLJOPRIVREDNE

|

EMISIJE

namijeemisije televizijske nedjelje pratiti zanimljive Tome više i da tko više uzrečica Stara vrijedi. je poljoprvirednicima. njene i mogu emisije. poljoprivredne spomenute pridonijeti mjeri znatnoj i robnu odnosila i a Tako mlijeka proizvodnju snimali, jednu takovih Staje gospodarstava. formiranju mljekare« »Zagrebačke akciju sada smatramo već To kravama. i već velikim jednaje popunjena niču, uspjehom. slušamo redovito Krunića Riste nedjeDivne radiju druga reportaže i vrlo selo. Ima također 7 sati. To već uspješnu dugu emisija je ljom selo da to radiocijelo vrijeme je činjenica svjedoči Najbolje tradiciju. kako ruke« iz »prve popute i nitko propušta informacije kažu. larno njih prijemnike tako nastave! da i im Možemo poželiti dalje vrlo

možemo

Svake

zna

u |

|

na

se

smo

na

a

na

|

| | |

|

|

za

u

u

ne

uz

se

za

11

| i


ALPSKA ZVONA Na

u

-

ZAPAŽENA

NAGRADA

one održana prve, mnogim prošle godine koja je i od Starom Petrovom Gerovu,jedne zadnjih Selu, podijeljenaalpska najbolje proglašena grla.

zvona

stočarskim

izložbama

od

u

su

za

tu direktor selekPretpostavljamo je inicijativu pokrenuo Stočarskog centra SRH inž. Brlek. bila dobiven cijskog drug Ideja j e odlična, jer trofej će ukrašavati ostale uz i »alpsko dugo zidoveuzgajivača diplome medalje.

da

zvono«

USKORO NOVA STAJA U STUPNOM U

Stupnokraj preuređuje u savremenu svojustaju proizvođač Šiprag. služba stručnih Uz pomoć »Zagrebačke kao i mljekare« »Regionalnog iz Siska poslovnog udruženja« proizvođaču znatno će olakšati Šipragu oko poslovi preuređenja staje. U će biti znatno preuređenoj staji olakšan to od velikih rad, jejedan prednostisvakodnevnoj proizvodnji mlijeka. selu

Siska

se

a

u

'

Proizvođač

Šiprag kraj Siska

iz sela

Stupno


Fr

>

or

ms

2

s

s.

>

Rs

2

o

HE

o.

f

U MOKRICAMA

Braća

Tri brata

Galijan

kao

iz Mokrica

kraj

Petrinje

poznata Galijan Mirko, Stjepan U nalaze od nedavna i krava velikoj staji dvije rasplodne junice prvotelka muškim Tu stoku nabavili teletom. rasplodnu putemRegionalnog poslovstočarstvo iz Siska. Svakako da će oni nog rekonstrukudruženja pristupiti modernu. ciji stajepotpuno su

vrsni

stočari.

To

i Ivan.

su

se

s

su

za

u

BUTKOVIĆ VRSTAN STOČAR

FRANJO Zatekli

zanatom njegovoj Izrađuje bačve; bave naši »stari« se samo Došlo doba još majstori. je, naime, plastičnih bačava, i iz izrađuju drugih materijala. krave »Zaltu« i kćer »Moravu« .»Zalta« 12 se Posjeduje dvije je godina telila oko 8 Vrlo dobra Potomak krave »Morave« puta. jeplotkinja. je kojaje selu. kupljena Pr Treba istaći da su krave bile vrlo uredne i u čiste,odličnoj kondiciji, to reklama a stočara. Mi mu želimo jenajbolja dotičnog jošpuno uspjeha radu! njegovomdaljnjem Krave slikane i bit će su prikazivanemnogim predavanjima. a

smo

ga

radioni.

u

odlične

tim

se

u

u

za

u

na

13


MREGJAZS

—-o————

|

IZ STOČARSKOG Promet

SELEKCIJSKOG

SR HRVATSKE

CENTRA

proizvođačarasplodnom studenom 1970. mjesecu kooperanata stokom

u

prezime

Red.

Imei

broj

=

1.

Bradić

2.

Maltarić

3.

Talan

4.

Vuk

broj grla

organizacija

selo

proizvođača

Stjepan Franjo Stjepan

Gola

Gola

Torčec

Đelekovac

1549

Gola

Gola Čakovec

8048

Hodošan

Kvirim

22

6.

Tota

7.

Huras

8.

Marđetko

9.

Marđetko

10.

Markač

11.

Sobičanec

Andrija

12.

Ivan

14.

Čižmešija Mato Vagaj Mato Vagaj

15.

Mraz

Franjo

16.

Mraz

Franjo

17.

Međimurec

18.

Šoš

13.

Mijo Mijo

ks

Tomo

20.

Dorčec

21.

Kudumija

22.

Tomica

Ferdo

23.

Barušić

24.

Barušić

Mijo Mijo Stjepan

Mato

Legradi Pavin

27.

Lenardić

Ivan

23.

Šostarec

Ivan

29.

Lovašen

Petar

30.

Vranić

Josip

31.

Matkov

Tomo

32.

Novosel

Stjepan

33.

Ribić

34.

Vodstrčil

Hinko

35.

Bernašek

Ludva

36.

Buđina Gebik

38.

Bašić

39.

Shinar

54

=

Varaždin =,

Martin

: m

Đurđevac »

-.

I

Z

S

u

_

>

-

>

+

>

Dežanovac

Poljani Daruvar — D. D.

Daruvar

Kovačica

Franjo

G.

Dežanovac

Dežanovac

Stanko

Franjo

40.

Bašić

41.

Vodstrčil

42.

Pelikan

Hinko

Josip

ze

s

-

Daruvar

=

bik

10593

1302

Fond

>

_

s

_

.

u

bd

sra

SO

Fond

m

Dvor

na

=

Z

Ž

m

2

E

u

me

po

junica

o

S

Reg. posl. Sisak udruženje

S

-

u

o

bik

968

S

Veterin.

stanica

Grubišno

Polje <a

-

2482. 2439

Fond S.

Uni

Ma

tele

m.

Vojnić

SO =

>.

996

pe

=

--

2473

Pakrac

SO

SO

Fond

5084

5083

*

S

-

Sa

.

-

Marija

14

=

Vrginmost

Dežanovac Daruvar Daruvar G.

=

10555

Daruvar Grđevac

:

mm

1289

V.

o

krava

112

Pisanica

pa

172

Polje

M.

m

.

4632

Imbro

p

2

10561

Polje

=

903

10535

Grub.

=

S

10534

e

S.

“<

10525

Grub.

.

878

10514

Dežanovac

M

junica

10512

s

=

811

10493

.

.

-

tele

10545

S

-;

>.

11625

10575

_

=

-

krava

10558

»

=

“>

S

1015.

10600

:

-

Martin

Josip

21

Struga Đurđevac

Đuro

26.

37.

9163

:

-

Jančijev

9035

u

Dubovica

Valent

10563

=

2

Đuro

10108

-

Prelog 44 64 Prelog Čekovec 42

Petar

6745

=

m

Stjep.

5397

oz

54

Stjepan, Podgorje udruReg. posl ženje Sisak

Zgb. mljekara poljop. Remetinec

6036 4791

a

Goričan

Sabolić

junica

So“,

Z

Palinovec

Petar

>

kupac

a

pm

187

Draškovec

Antun

19.

25.

33

Goričan

Stjepan

Dominik

bik

7979

s

5.

— gorija — kate-

Palangić,

Zagreb


o.

o

o

Zena

s

sos

s

Rs

o

<

-

+

-

i

-

Pa

_.—

i dom ČUVAJTE DJECU OD NEZGODA

Najčešće nezgode koje dogoditi djeci godine jesu i nesreće. da utapljanje, opekotine saobraćajne Promatrajte dijete kojepočinje hoda. Ono teško održava svaku često i svoju ravnotežu, spotiče prepreku tako da može Ono svuda samo dira ne sve, pada podići. vrluda, razumije nikakve zabrane. još se

se

mogu

u

dobi

se

na

od

1. do 4.

ne

Utapljanje Dovoljno je dijete koje privlači voda, padne banjicu, ili lavor i da Gotovo takva od 1 do 2 u dobi sva proutopi. utapljanja godine uzrokovana količini vode. minimalnoj da

neobično

kotao

u

se

su

u

kući

U

Ne

vode ostavljajte poduposudeispunjene bilo bi da vaša beba. dovoljno utopi Dijete nemojte ostavljati kupki ili čak ni da odete otvoriti vrata nekom punom predbanjicom vode, posjetiocu. vodom.

na

Samo

15

se

zaštitnu

20

samo

U

Stavite

do

dvorištu cisterne

u

i vrtu

ogradu barica, može lako ili da odstrani podići spustiti. Preporučljivo je i dok ispuni zemljom cvijećem dijete poraste. oko

cm

i oko

visoku

se

i čvrstu

bazenčić

koja

se

u

ne

i

vrtu

ne

Opekotine povrNajveći brojopekotina nastaje izljevom Povrijeđena šina često vrlo velika i da tekućina bude da pa je nijepotrebno kipuća, ipak smrt. dira. Ono k sebi sve što može nastupi Dijete privlači privući, popet će i da bi radoznalost. stolicu, doseglo predmet kojijepobudio njegovu U će držak vruće odvrnut će slavinu rezervoara kuhinji zgrabiti zdjele, tople će sebe vruće Ono prevrnut da i ali ne vode, mlijeko. boji opeče, njeradoznalost tolika da će šibicama i gova da vidi je igrati potpaliti papir kako gori. |

vruće

sve

se

tekućine.

se

na

na

se

se

se

Kako Okrenite

ga

zaštititi?

unutarnjoj posude. Sakrijte otvorenu stavite zaštitnu Ni bebu ni za radijatore, vatru, svjetla, ogradu. od lako Ne od celuloida nije odjeća zapaljivog materijala. dajte djetetu igračke lako i koje zapalejakogore. prema

strani

držak

šibice.

Pred

za

vas

se

15


-_=—-

---_

--. -

=.

--

—.

-

a

-

elektrike

od

Opekotine

ih

ispidijete. koju žalost, priključci, ili kakav metalni da ugura time što predmet nastoji prste zabavlja tuje, utikače svuda utikač. Stavite čiodu ili po stanu osigurane iglu) pletaću (čavao, stavite čvrste U utikače kontaktom. zaštićenim »šuko« koje upotrebljavate služite sobi da svjetiljkom pokretnom dječjoj Preporučamo zapušače. više električni neki žicom. vezanom Čim služi, isključite aparat dugačkom Električni

dosiže

visini

na

na

su

Ono

se

u

ne

sa

ne

u

se

ne

ga

i uklonite.

biti

glačalo, kuhinjadrugomoraju opskrigračke željeznica, transformatora 24 ređaciranom (maksimum volta) upotrebu strujom bljene može dohvatiti metalni dio Pazite da ni snižava koji jedan jakost struje. koji dodir dođe strujom. Električne

i

uz

se

sa

u

ne

nezgode Saobraćajne kasnije dijete počinje saobraćaja. Djeca vrata dvorišta će se Čim opasnosti. poznavajući uopće istraživanje uputiti ulice će ulici. na ostanu ga preko majku potrčati Opazivši otvorena, U

žrtve

često

su

da

kad

doba

ni

ni

automobile

za

ne

ono

evo

se

i

ne

u

brineći

hoda

za

znakove.

budnim

Vi

nadzorom.

ćete

izbjeći nezgoda Ne mali ili držite ga za ruku malo ostavljajte povesti šetnju: dijete trotoaru. ni da ni da nikad potrči, poigra ulici,dajte dijete Tu

vrstu

ničim

možemo

ne

osim

samo

remen.

za

na

na

se

ne

na

P. K.

1970.

ODO DGRDEUOUBOVE DHE ODG TUBESBBOGODODO BRENDHKOKOK KEKO

MODUO GOGO BOBO GETO PRODOBROODO KOR VEDNEBROOO BRO BAOO RROROBOODBONO BOG ODOKOCOBEROVO DUBBOOUODBERODOBOORORKOGROOOEBOGNEOO

KTRG AK

REGOKNR

PROIZVOĐACI,

ČISTOČA VAŽAN

JE

MLJEČNIH

KRAVA

MUŽNJE,

KOD

ZA

PREDUVJET

VIMENA

POSEBNO

ČISTOG

PROIZVODNJU

MUZLICE

I

I DOBRIH

MLIJEKA

PROIZVODA!

BA ADO R ROO DOO RROBRA BR KG R DKA R BRAK NONA

POROD KRDO BE HER ROBOBO BOBO OO BROD ORO NO DOBODEROVBOGRDO BOR ROR SOS OVDE DE KUOO BODO DODOBODO DG EONA ODEETD BT OGO OTUD AGO OD ROADOTOOR BRDO RO DRA OOBROK EKKU

Uređuje: Glavni

i odgovorni

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

lica

16

A

31III,

telefon

dipl.

UREDNIČKI

inž.

440-476.

Kaštelan,

Dinko

mljekarskih

ODBOR

radnika

Tisak:

SRH.

tehnički

Uprava

Štamparija

urednik:

Vera

i uredništvo:

»Vjesnik«,

Zagreb

Hoholač.

Zagreb,


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.