ZAGREB
_
m
o.
|
mlijeka u mljekari Preuzimanje ostalim među mljekara« »Zagrebačka
»Gervais«
u
surađuje
i s tvrtkom
jednom
selu
mlijeka.
pokrajine
»Gervais«
u
=
Gornje Bavarske, cilju unapređenja
Njemačka. i prerat proizvodnje SR
=.
g
-s
i
nno
=
Re.
m0
2
s
2
a.
-
“o
se
non
- —— i
POVEĆANJE
OTKUPNE
CIJENE MLIJEKA
Radnički
savjet »Zagrebačke mljekare« svojoj sjednici donio Odluku iznosi dinara je povećanju cijene mlijeku. Povećanje 0,25 će od 1. I 1971. kao iz: prosjeku, primjenjivat povećanje koje sastoji 1. od dinara od 1. XII 1970. povećanja cijena 0,15 koja isplaćuje i važili dan 30. XI cijenuuvjete koji 1970; 2. od dinara Odluci prema daljnje povećanje cijene 0,10 Radničkog savjeta od 1. I 1971. »Zagrebačke mljekare« koje isplaćuje “Povećana 1. i 2. čine povecijena pod daljnje povećanje pod zajednički od dinara i od 1. I 1971. se i važili ćanje 0,25 isplaćuje cijenu koji uvjete dan 30. XI 1970. od
na
21. XII
1970.
o
u
a
se
se
se
su
na
na
se
na
su
na
GENERALNI
DIREKTOR
Tomić
Rade
ZAKLJUČCI SAVJETA KOOPERANATA »ZAGREBAČKE MLJEKARE«
|
Savjet kooperanata »Zagrebačke mljekare«, Zagreb, od 30. 1. 1971. sjednici slijedeće:
donio
je
svojoj
na
-
ZAKLJUČKE Tačka
1. Prihvaćen
Izvještaj
radu
o
Savjeta kooperanata kojega jepodnio
predsjednik Savjeta 1. Donesena Odluka izbora II a) je provođenju Savjet k ooperanata izbori će način: saziva, provestiovaj Izabiru iz redova i dobavljačaproizvođača kooperanata regionalni tvornicama TMP TEM TS kooperanata savjeti pri Zagreb, Karlovac, Bjelovar, i Livno. »Vinđija« Varaždin, Knin,Pag,Senj Centralni bira sistemu izabran Savjet kooperanata delegatskom redova odluka izbora “iz regionalnih savjeta kooperanata (Prilog raspisivanju članova i Centralni broja regionalne savjetebrojdelegata koopesavjet ranata). Tačka 2. Na osnovu i izlaganja primjeni cijene mlijekaopširne diskusije zaključeno je: da da se a) povećanje cijene mlijeka provede t ako, proizvođaču mlijeka obračunava 32 st. dinara ili masnu st. dinara jednu jedinicu 115,20 1 litru bazi tu osnovu doda 5 dinara st. 3,6%masti, mlijeka posebne što iznosi st. dinara litru republičke premije fiksno, zajedno 120,20 jednu bazi obračun na svakih masti više ili od 3,6%masti; 0,1% 3,6% manje masti vrši bazi 32 st. dinara ili st. dinara masnu više jedinicu 3,2 ili manje; društvene za obračunava 32 st. dinara se masnu b) mlijeko proizvodnje ili st. dinara litru bazi jedinicu 115,20 jednu 3,6% masti, dodajese 5 st. dinara i st. dinara tvorničke posebne republičke premije 14,80 premije što iznosi 135 st. dinara litru na bazi za masti. Obračunska ukupno jednu 3,6% Vukić
inž. Prelović. o
a
se
za
na
se
—
se
—
na
o
za
za
o
:
se
za
za
na
a
na
za
za
se
na
za
za
za
na
a
|
|
mo
-
e
_—
——-__——
o
svo
—
. —
—
3,6% postotak manji vrijednost od 32 st. dinara; jedinice jednosti i da okolip roizvođača mlijeko p roizvedeno isporučeno premira c) ali tih odnosno tvornica Karlovac i Varaždin cama gradova, Zagreb, gradova osnovnu fiksno litri do 15 st. dinara po cijenu računajući jednoj najviše troškova razlika odnosu i to dinara od područja udaljenih prijevoznih 120,2 razrada i Da tvornica. već do franko rampa takvog primjena spomenutih i primijeniti razraditi će koja je mljekari« »Zagrebačkoj povjeri premiranja Velike dio Ta Remetinca, dobavljačima.područja prigradski zajednici da tim i Karlovca okolice uže te i Sesveta Varaždina, Sela, Dugog Gorice, tvorničkom nakon nakon stimulacija odmrzavanja cijena stabilizacije će prema nastupiti; koji uvjetima premijomriješi veći
za
==
zasniva
od
masti
odnosno
na
se
vri-
masne
i
u
se
na
s
u
i af i
se
su
s
u
s
—
se
Savjet
»Zagrebačke
kooperanata
mljekare«
količine
stimulacijuisporučene d)prihvaća 5 st. d po litara od _5 do 10.000 jest od 10 do sena 15.000, na
od
15
do
20.000
od
20.000
litara
i više
isporuku računajući godišnju kao
>
__,,
u
alo 20
skali:
prema
lit.
okno
7»
koo
1971. bi trebala
biti
po isporučenim mlijeka proizvođača Stimulacija Takvim u za takmičenjem mlijeka. takmičenjaproizvodnji uvođenje to bi bio i interesantan i utakmica vila bi mlijeka, proizvodnji isporuci i gospodarstva proizvodnje prilagođivanje ulaganjegospodarstvo i robnu materijala. mlijeka rasplodnog proizvodnju stimui količine razradu primjenu stimulacijeisporučene Detaljniju okviru po prema predviđenih proizvodnjeregijama, specifičnostima lacije izboru i konstitvornica će sredstava po savjeti regiju provest regionalni tuiranju;
količinama
raz-
osnov
osnov
a
na
se
na
u
za
na
a
za
u
a
Ko lp
e) Savjeta kooperanatasjednice travnju mjeobavezi 5 st. dinara svi onim 1970, »Zagrebačka mljekara« stoji isplate toku 1970. više od 10.000 litara mliproizvođačima mlijeka koji isporučili Svi će po proizvojeka. dobavljači pokazatelja isporuci mlijeka đačima iskazati takve izvršiti obračun i proizvođače mlijeka, podnijeti zahtjev stimulativne trebalo bi izisplatu »Zagrebačkoj mljekari«. Isplatu premije vršiti osnovnih prema konstituirajućim sjednicama savjeta kooperanata Odluci te im tim dati ovoga Savjeta, putem javnopriznanje. Tačka 3. »Osnove samokooperanata Savjet prihvaća predložene društvenog i i i uzgaupravnog dogovora grupacije proizvođača prerađivača mlijeka tim da »Osnove« izuče i jivača rasplodnih goveda« predložene organizacije dostave tome i radi »Zagrebačkoj mljekari« svoje prijedloge mišljenja, daljrada njeg ovojproblematici. Predsjednik Savjeta: Odluci
prema
održane
sa
secu
u
u
su
na
u
osnovu
o
za
na
mesa
s
o
na
Prelović
CIJENA MLIJEKA IZUGOVORENE PROIZVODNJE ZA PODRUČJE SISKA Mliječna :
mast
,! %*
u
Cijena
za
riitrustt
o
Republička :
3
premija
dinara
3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9
102,4 105,6 108,8 112,0 115,2 118,4 121,6 124,8
5
4,0 4,1
128,0
5
131,2 134,4
5
4,2
za
5
107,4 110,6 113,8 117,0 120,2
5
123,4
1
5
126,6 129,8 133,0 136,2 139,4
1
5 5 5
5
1
1
1
1 1 1
prema
analizi
dinara
106,4 109,6 112,8 116,0 119,2 122,4 125,6 128,8 132,0 135,2 138,4
1
a
SIJENA POD
= starih
1
za
DOSUŠIVANJE
1
isplatu po litri. mijeka
1
Mlijeko, koje preuzeto proizvođača, bit će 25 starih dinara 1 masnu manjumasnoću, plaćeno od 1 I 1971. do vrijede Gornje cijene promjene. od
Za
1 lit
laktofriz
dinara
5
će biti
će sadržavati
jedinicu.
KROVOM
pokošene predstavlja Sušenje svježe jedan konzerviranja čime krme, ujednoprodužava vrijeme njeneuporabivosti. Smanjivanjem i sasvim tvari se, pa kretanje smanjuje prestaje, hranjivih vlage biljci tar između organa njenih pojedinih (korijena, stabljike, biljke lišća, cvjetova). troši se Tokom biljka gubitka vlage, sušenja, jošdiše, dakle, energija, čime Ubrzatvari, gubi hranjivoj vrijednosti građuju hranjive sijena. kraćim i što trave izlaganjem vlage je moguće pokošene vanjemgubitka dio tvari. će sačuvat sunčevih zraka suncu hranjivih Istina, djelovanjem ali D korist od količina vitamina raste sijenu, je toganeuporedivo manja od
trave
*
ZA GOD. 1971.
Ukupna = «ijena st. Odbitak po
inž. Vukić
načina
|
se
u
unu-
raz-
se
se
na
se
u
|
a
,
E
eia
F
m
-
e
>
3
.——_-
>
—
>
7...a
_——
se
o
so
s.
>
—
gubitaka produženom hranjivih zbogdugotrajnog razgradnjom tlu. Osim trave količinu D vitamina možepokošene potrebnu šenja toga, dodatkom vitaminsko-mineralne mo .smjese(npr. osigurati VAM). višednevno trave često Napokon, jesušenje ugroženo nenadanim, jakim svi imamo iskustva kako ljetnim pljuskovima. Nažalost, previše vlastitog takvim i sasvim nego prilikama propadne sijeno prije pocrni prije posuši. sadrži oko trava po85% vlage, Svježa dugotrajno čuvanje sijena da trebno sadrži Slaba 20% i kasno košena trava je sijeno najviše vlage. može vremenskim odvesti livade (nakon cvatnje) povoljnim prilikama dana Za nakon kosidbe. trave drugog mlade,bjelančevinama sušenje bogate dobro trebat će vremenskim 3 do gnojenih površina, povoljnim prilikama 4 dana. visoki trave i kosidba proDakle, prinosi razvojnom stadiju Time trave. dužujutrajanje sušenja povećavaju gubici hranjivih tvari, kroz to čitav posao. poskupljuje krovom ili siliraUpravo dosušivanje sijena pod pravilno provedeno dva tvari nego kojaosiguravaju nje načina, hranjivih manjegubitke sušenje tlu. U način ali na sijena novije vrijeme proširujejošjedan krme, sušenja čitavi ćemo pa ga industrijski taj predstavlja uređaj, drugom opisati Oba načina krme i mogu pa prilikom. spomenuta konzerviranja znatno, mehanizirati. Osim zavise vremenskim potpuno manje prilikama. toga, Već i kvalitzv. »kozolcima« ili »švedskim sijena je sušenje jahačima« način tlu. Nedostatak tim na nego tetniji sušenja sijena sušenje sušenja što tome takove načine napravama mnogo je je sušenja sijena potrebno radne to ne samo veoma snage, ljudske prilikama skupo, je današnjim često i nego neprovedivo. Posebno da nikakva kiša neće tvari iz valja naglasiti hranjive isprati rastuće trave. to će kiša lakše hratome, što Nasuprot jesijeno suše, isprati veliki naročito lišća. njive tvari, gubici nastaju otpadanjem U načinu suvišne potkrovnom dosušivanja gubitak sijena vlage postiže zraka kroz propuhivanjem protjerivanjem tj. sijeno. U krme i sip a usporedbisušenjem tlu, »jahačima« dosušivanje krovom ima ove prednosti: jenapod krovom može sijeno pod pokisnuti; tokom vlaži rosa; po noći, jer njemu pada ukoliko da tada primijeti naslaga sijena počinje zagrijavati kroz zrak; naslagu propuhuje takav način velikih ako se stručne dosušivanjapričinjava poteškoća, od kosidbe svi do no se mogu radi, poslovi suhogsijena jer potpuno od
tvari
su-
na
|
u
se
a
se
|
za
u
s
s
u
u
ranom
se
a
su
se
se
o
na
na
u
za
a
u
a
1
se
|
|
sa
na
ne
—
—
na
ne
se
ne
se
—
se
se
—
mehanizirati.
Prvog »digla« pokosimo ujutro, je travu, dana kasno dva otkose. istog je poslije podneprikupimo putaobrnemo, neće i Okretanjeprikupljanje otkosa prouzročiti gubitke trusenjem (otpališća i danjem cvjetova). »nakon raširimo do dva rose«, ponovno Drugogdana,opet otkose, jedan i Hoćemo li otkose ili dva prevrnemo prikupimo. puta prevrtati jedan puta dana zavisit će zaostale postotku vlage provelom toga sijenu. Taj postotak bi smio biti od nižem zaostale vlage manji 35%,jerpri postotku vlage nastati naročito kvaliteti mogu prilični gubici količini, uslijed sijena treba lišće brže nego mnogo trusenja. Naime, naglasiti, gubivlagu stabljika, time lakše se dakle, otpada (trusi se). potpuno osuši, dana
nakon
što
se
tokom
rosa
a
| |
o
u
ne
u
a
a
|
precizne skupa, jer potrebne prilično vlage sijenu jeprocjena i oprema. vage Čestoprepušten snalažljivosti vlastitoj drugalaboratorijska nalai svojazapažanja proizvođač je uspoređivao poljoprivredni iskustvu, svakodnevnu zima pa (usmjeravapraksuorijentaciono stručnjaka, služiti ovi mogu podaci: juće) teško vilama ako sadrži 50 do 45% nabada, sukanjem vlage sijeno izlazi iz (žmikanjem)stabljika sok; rukama ako šušti dok sadrži 45 do 35% ga nježni stišćemo, sijeno vlage vilama ali iznutra listovi jošvlažna, je potpunosuhi, stabljika lakše nabada; nabada lako ako sadrži 35 do 30% jakošušti, vilama, sijeno vlage lako prstima; usitnjuju dijelovi nježni suho i lako ako sadrži 30 do 25% jakotrusi, potpunoje vlage sijeno osim stabljike. dijelova debljih da kada odvoziti prema zaključimo opisanome sijeno Najprikladnije je ako samo 45 i 35% između vlažnost primjenjujemo pot(ovovrijedi sijena je truće dosta tada krovno provenulo,ipak gubici sijeno dosušivanje) jerje a bilo kiše Ako biti svedeni predkosidbu, nije najmanjumjeru. senjem uskoro meteorolozi ne te ako ni je odvoženja sijena, predstoji vrijeme većim i može tada dakle postotkom vlage, sijeno pospremiti predviđaju, biti će troškovi 45%. Svakako vlage većegpostotka sijena pridosušivanju Ne biti troškove ali nam smije presudno. smijemo gledanje veći, i bržim da ćemo zaboraviti dosušivanjem sijena potkrovnim pospremanjem dobiti vrijednosti sijena. hranjivoj dakle, većoj kakvoći, ima količina da svaka nova postotak vlage. sijena drugačiji Razumljivo je od vozovima u da svim raspon Treba postigne sijena prosjeku nastojati će znače ti 45 do 35% ovajprimjer: Šta postoci praktički pokazat vlage. bilo za Da bi 100 20% vlagemoraju kg sijena pogodno uskladištenje vode: količine biti isparene 28 25 30 40. 35. 45 60 50 %/o 80 sadržini vlage pri Točna
su
u
s
za
nam
:
a
se
se
no
su
5
se
se
se
a
na
za
ne
s
se
sa
samo
ne
na
na
na
se
u
nam
sa
ove
—
iznosi
—
količina
vode
100.
300.
litara
45.
60.
45%
35
23
14.
dvostruko
117
veća
ispariti vlage kg sijena 23 litre 35% 100 iz vode količina nego vlage(svega kg sijena (45litara), 20% da bi dobili vlage. sijeno vode) treba raditi U samom promišljeno. Sijeno sijena pospremanja postupku uzrokovati kolima duže bi dosta pa pretjeramoglo stajanje vlažno, jejoš život i i vlažnost su mnogih razmnažanje uvjeti Toplina zagrijavanje. tvari im vrsta mogu hranjivih jer kvarenje sijena, prouzročiti koje bakterija, da brzo! se i treba raditi Zato neće Valjanastojati neprekidno nedostajati. kako bi slaže što v entilat jeran zrak, propuhivani rahlije, jemoguće sijeno od biti viša trebala bi kroz lakše torom, Naslaga sijena prolazio sijeno. tada do 50% vlažno ako 2 sijena naslaga vlage) (45 jako sijeno je metra, biti viša od 1 metar. bi smjela krovom da služi kao Neka nam pod sijena dosušivanjem pravilo a od dana od 20% roku od u vlažnost dosušivanja. početka tjedan najviše postići ventiRadi da će treba računati U sijena. toga plijesan pojaviti protivnom m kroz da biti tako latori sijena, naslage p rolazeći zrak, uključeni dugo moraju ON zavisi da zraka suvišnu oduzme primavlagu Mogućnost vlagu. sijenu DD zraka. i vlazi i kao vlažnosti relativnoj toploti sijena o G To
znači
da
se
iz 100
sa
mora
sa
sa
na
za
no
ne
a
ne
mora
se
se
o
ne
o
:
am
Vlažnost
zraka
kišu
pred prilično je sušenje nakon kiše da zrak nakon kiše veliku kolipokazuje je sposoban primiti činu vlage. Vlažno ako se sijeno zagrijava prozračuje. Ovajporast toplote je bez obzira dnevno nepoželjan. Stogaje, vlažnost, potrebno najmanje jedan kroz zrak sat kako bi Učinak protjerivati sijeno, zagrijavalo. proutoliko veći: zračivanja je ukoliko niža vlažnost zraka i je ukoliko zraka. viša toplota je U klimatskim SR način prilikama Njemačke, gdjeje ovaj dosušivanja kakve često od nas sijena proširen, prilike vladaju polovine svibnja do može 1 kubični metar iz polovine rujna, zraka, vedrogdana,iznijeti 1 gram vode 1 obzirom u na grama nas, sijena stoga (1000 kg), toplije i više. Ovo i prevrijeme, vjerojatno jepogotovo mogućejersijeno disanjem stalno nešto proizvodi topline. vrijevanjem radi i zato Ograničavanje prozračivanja sijena štednje struje jepogrešno štetno. Pri kratkotrajnom, dakle, nedovoljnom prozračivanju sijeno jako Ovo ide naročito račun kvalitete grijava. zagrijavanje sijena. Probavljivost ako znatno od 45%. bjelančevina opada zagrijano sijeno pređetoplotu ZAPAMTIMO DA UMANJENA VRIJEDNOST SIJENA STOJI NOVACA VIŠE NEGO POTREBNA ENERGIJA ZA SIELEKTRIČNA PROZRAČIVANJE JENA. više zraka kroz to će dosušiti. Što protjerujemo sijeno sijeno prije Zato će dobro sprava poslužiti jednostavna vlagomjer (higrometar). te sprave možemo sami tako da omotamo vlažnom Ispravnost provjeravati je maramicom. Ako nakon 10 minuta vlažnost zraka vlagomjer pokazuje od 96% tada S vlažnost sprava je ispravna.pomoćunje. očitavamo, dakle, niska.
krovova
Brzo
i asfalta
nam
se
ne
na
ono
se
ne
—
—
veoma
a
u
za
=
a
s
se
za-
na
se
nam
zvana
nam
zraka.
dosušuje sijeno? Objašnjenje je jednostavno. Uzdižući kroz se zrak oduzima vodu sijeno, svježi, propuhivani najdoIznad iz zrak može ovoga njemsloju sijena. sloja, dakle, slijedećeg sloja uzeti već zasićen. netom u pravlagu, jerje Najgornji, navezeni, sloj s ijena, ima U tom zrak time se a povilu, povišenu toplotu. sloju sijena zagrijava raste i da stanovitu količinu Površina preuzme njegovasposobnost vlage. vrhu kamare nešto i zrak tu nešto te se sijena je hladnija ohladi, dio čime ta orosi. Ta orošenost otpušta vlage, površina nestaje prozračivaali ako loše može i se Zato treba da njem, popljesniviti. postupa upamtiti treba dok navozi Ukoliko prosijeno prozračivati neprekidno sjenik. tokom nekoliko može se zračivanje sijena provodi neprekidno dana, jedan do dva dana Kako
zrak
vrlo
ne
na
samom
se
se
na
se
izostaviti.
povlagesijena pada je nekoliko sati 65%. sljednjih prozračivanja najviše Nakon završetka dosupovremeno dosušivanja sijena provjeravamo uspjeh tako što ventilator i nekoliko šivanja, uključujemo mjesta p rovjeravamo li iz izlazi što bi bilo znak da je sijena topli zrak, sijeno još uvijek zagrijava i da treba ventilatore ostaviti uključene. Na će se stranu ventilator će koju svijeta postaviti nije v ažno, jer topli zrak obično strani roku od nekoliko na minuta usisati nakupljen južnoj zgrade, i kroz budući da ventilator izaziva zraka protjerati sijeno, strujanje svojim radom.
Sadržina
na
20%
ako
samo
vlažnost
zraka
u
na
a
se
se
u
-.—
trebaju dovoljno odvođenje zraka, propuhanog sijeno, biti izvedeni veliki kako Ti otvori zrak ne bi zadržavao na sjeniku. moraju taj ventilatoru. zraka prema takoda priječe propuhanog vraćanje ili više kanala Ima više načina dovođenje zraka, postavljanje jednog što veličini Radi će navesti to zavisi ovdje je sjenika. toga većini tih načina. zajedničko onih letve metra Iznad visini od u polažu dimenzija pola podasjenika, tvori neka Tako vrsta razmak od 6 do 8 cm. »roštilja«, crijep krovu, bočnih Na većim primijenjuje izvođenje sjenicima koji stavlja sijeno. Za drvenim umecima. međusobno kamare kanala ili razdvajaju posebnim zraka će dovoda odlučiti način i treba svako provoda koji gospodarstvo posebno primijeniti. ovi većih Od kolike govore pregrađivanje kamarasijena jevrijednosti rezultati nakon ogleda: brojnih JE IZGUBLJENO SIJENA U ISTOJ DOSUŠIVANJEM KOLIČINI Otvori
biti
kroz
za
se
za
za
a
samo
se
o
ono
u
se
na
se
na
na
za
se
se
|
se
se
nam
Gubici
probavljivih % bjelančevina
suhe
broj pregrada
tvari
%
14,17 8,25 pregrada 12 mtc svakih 9,57 6,47 jedna sijena pregrada svakih 6 mtc 4,80 5,19 jedna pregrada sijena odnose (količine sijenapregradama navezeno sijeno). svježe svakih Za treći otkos ostaviti jednupregradu drugi, odnosno, dovoljno je oblika 12 do 15 mtc. Ove dimnjaka pregrade četvrtaste, zidanog zatvorenog da zrak Ove i nego kojekuda širi, donjem gornjem kraju. pregrade priječe tih količinu kroz ga usmjeravaju prolaz Utjecaj pregrada određenu sijena. 14% da bez ako preko probavljivih njihizgubljeno jeuočljiv usporedimo je 6 mtc kada ista količina po pregrađena svježe bjelančevina, je sijena iznosio 4,80%probavljivih bjelančevina. gubitak dovezenog sijena je količinu od 50 mtc da do došlo U više sijena podataka ogleda kWh 20% troši električne (kilovatsatima): vlage energije sadržavalo ako tih 50 mtc sijena je 70% 50% 60% 30% 35% 40% vlage 20% tada vlage je sušenje bez
na
na
se
u
na
na
su
se
na
na
na
a
se
se
sa
za
u
za
utrošeno
na
105
kWh
248
172
751
451
1248
učinak
prekoljeta jemoguće je topliju električne time utrošak“ dosušivanja energije manji. veći, zraka. upotreba toplog Cijena Daljnji sijena jenapredak dosušivanju zrak tome čime zavisi tome i prema pa zraka, dosušivanja, grijavanja zagrijava (strujom, naftom, mazutom). od mehaniziranom domaćinstvu obzir da Uzmemo li sve poslove je radnici i da do sam nepotrebni, drugi dovoljan gospodar košnje suhogsijena troškovima dosušitih radnika i troškove nadnica pa prehrane usporedimo krovom i da ćemo da jeftinije je sijena pod vanja, uvidjet jedosušivanje rad u jednostavan. biti, pritome, svojoj Inž. Željko Magdić S
obzirom
klimu
na
u
nas
da
lako
a
za-
u
o
u
se
|
za
u
su
I
|
s
sav
|
FAKTORIMA
ZAVISI O MNOGIM
STANJE TRAVNJAKA
više
kolebaju pod travnjaku da više utvrdilo U mnogim pokusima površini.usporednim ratarskoj travlakše se odnosi vodni regulirani, postiže kojima gospodarstvima, U zimi kad nema 20%. od od veći nego površini 50%, ratarskoj njaku prinos treba i kad odvodnji. pristupiti moguć, vegetacije jepristup travnjaku suvišnu ili drenažom kanalima odvodnim mogućeodgovarajućim Gdjenije će i biti neće odvodniti vođu Često njegu gnojenje. većeguspjeha najbolju odvodi vlažnost Preveliku očistiti. biti nemogućnost grabe postojeće dovoljno zimi su i korova. kiselih trava dovoljno koje Livade, pospješuje porast nje tek Livade i brže brže potjeraju. koje razviju odvodnjene,proljeće vriistom i učinak često odvodne odvodnje opaža prehladne proljeće vode kad trava jepotrošak najveći. porasta jemeglavnog Prinosi
na
znatno
okolnostima
istim
sve
na
u
se
na
su
u
nego
na
na
uz
.
za
se
su
NE TREBA STAJSKOG
TRAVNJAK
DOBAR
u
se
se
u
GNOJA
preporučiti gnojiti uvijek starih i mladih razlika između znatnih Ima đubrom. travnjaka. Dugostajskim starom npr. g nojepašnjaku povećati prinos je u spjelo pokusima trajnim Dobar travu. i mineralnim travnjak stajskimpoboljšati gnojem, njem ratarska sadrži više humusa nego površina. (crnice) može
ispitivanjima novijim
Prema
ne
zimi
se
|
na
a
KOD
SE DODAJE
HUMUS
ne
LOŠEG STANJA TRAVNJAKA
travnjaka koji je travnjaka mladog postupiti Drukčije trave. na može znatno U lošem utjecatiporast stajski gnoj slučaju stanju. tvari i humus pospješuju koji mikroorganizme, hranjive Njemu dodajemo Tamno do što dođe da mineralni tla i rastvorbu boljeg izražaja. gnoj doprinosi, da će zime izmaku trava zelena travnjaku pokazuje travnjaku boja trava uslijediti. prije stajskim gnojem, porast kojijepognojen isto zarana izvoziti može je Gnojnica proljeće. napolje, Stajski gnoj korova. Sadrži tako korisno uglavnom djeluje porast gnojivo, kojepovoljno Zato kiselini i vapnu. i dušik preporuča kalij oskudijevafosfornoj fosfornim i tlo thomasfosfatima Gnojnicom gnojivom. drugim gnojiti gnojnicu inače malo zime mnoge izmaku jer vegetacije, početka prije tj. gnoji tvari hranjive propadnu. i izravnati tlo Uz to treba preostale pokositi (krtičnjake) travnjaku K. trave. i kod
kod
treba
u
ovom
za
na
na
na
u
se
na
,
se
uz
se
na
a
na
na
SUVREMENA
I FUNKCIONALNA
modernu
gradi Ljuban Dragaš proizvođač Sunje Sjeverovcu Kada nacrtima 18 krava. za prema mljekare«. »Zagrebačke gradi Staja staju trebalo krovište upravo smo je koje pripremalo je staje gradilište posjetili biti sutradan postavljeno. će što Radosni smo staja njegova gradnji, jer p rišao s mjelo Dragaš drug je će i biti će To tom od biti koje mnogi mjesto Banije. području jedna prvih dobra treba kako zanimati od će izgledati obilaziti, jer svakog njih proizvođači krave. za staja U
nedaleko se
se
na
—-
— _ — _ ——
STAJA
Staja
za
18
krava
da se mokrača i dubokim kanalima U staji jepredviđeno balega skuplja rešetkastim od U će biti koji prekriveni podom željeza.njoj smještene automatske muzni kao i sve ostalo što će znatno napajalicevodu, uređaj olakšati fizički rad u svakodnevnom u staji. poslu ćemo Čitaoce obavještavati napredovanju gradnje. u
su
za
o
BARIŠIĆ BARICA IZ GRADIĆA Barica
svoje dvije predaje oko mentano 10 litara Jedna mlijeka. je uskoro će i Ona oteljena, druga. također 3 obradivih poposjedujejutra samo
vršina.
krave
sa
a
mo-
ram
o
_-—-—-_-—_——— 7
:
š
š
š
|
CRKVENI BOK
ZADRUGA
'.
izgradnji prišla je zapazili spomenutoj posjete služe za cisterna mlijeka. prijevoz koje prostora pranje radi održatakav da potreban objekat je o cijenili zadruge Stručnjaci što uvjeta. higijenskih vanja boljih zadruzi
Prilikom
smo
ista
da
za
su
——-
|
mjezadruga Usputnapominjemošto kvalitetno da rashladne stima garanciju isporučuje uređaje predstavlja do sutra. danas od da stočarima i samim nije ukazuje otkupmlijeka mlijeko,
|
Bok
Crkveni
da
ima
sabirnim
svim
na
a
ZANIMLJIVE SU POLJOPRIVREDNE
|
EMISIJE
namijeemisije televizijske nedjelje pratiti zanimljive Tome više i da tko više uzrečica Stara vrijedi. je poljoprvirednicima. njene i mogu emisije. poljoprivredne spomenute pridonijeti mjeri znatnoj i robnu odnosila i a Tako mlijeka proizvodnju snimali, jednu takovih Staje gospodarstava. formiranju mljekare« »Zagrebačke akciju sada smatramo već To kravama. i već velikim jednaje popunjena niču, uspjehom. slušamo redovito Krunića Riste nedjeDivne radiju druga reportaže i vrlo selo. Ima također 7 sati. To već uspješnu dugu emisija je ljom selo da to radiocijelo vrijeme je činjenica svjedoči Najbolje tradiciju. kako ruke« iz »prve popute i nitko propušta informacije kažu. larno njih prijemnike tako nastave! da i im Možemo poželiti dalje vrlo
možemo
Svake
zna
u |
|
na
se
smo
na
a
na
|
| | |
|
|
za
u
u
ne
uz
se
za
11
| i
ALPSKA ZVONA Na
u
-
ZAPAŽENA
NAGRADA
one održana prve, mnogim prošle godine koja je i od Starom Petrovom Gerovu,jedne zadnjih Selu, podijeljenaalpska najbolje proglašena grla.
zvona
stočarskim
izložbama
od
u
su
za
tu direktor selekPretpostavljamo je inicijativu pokrenuo Stočarskog centra SRH inž. Brlek. bila dobiven cijskog drug Ideja j e odlična, jer trofej će ukrašavati ostale uz i »alpsko dugo zidoveuzgajivača diplome medalje.
da
zvono«
USKORO NOVA STAJA U STUPNOM U
Stupnokraj preuređuje u savremenu svojustaju proizvođač Šiprag. služba stručnih Uz pomoć »Zagrebačke kao i mljekare« »Regionalnog iz Siska poslovnog udruženja« proizvođaču znatno će olakšati Šipragu oko poslovi preuređenja staje. U će biti znatno preuređenoj staji olakšan to od velikih rad, jejedan prednostisvakodnevnoj proizvodnji mlijeka. selu
Siska
se
a
u
'
Proizvođač
Šiprag kraj Siska
iz sela
Stupno
Fr
>
or
ms
2
s
s.
>
Rs
2
o
HE
o.
f
U MOKRICAMA
Braća
Tri brata
Galijan
kao
iz Mokrica
kraj
Petrinje
poznata Galijan Mirko, Stjepan U nalaze od nedavna i krava velikoj staji dvije rasplodne junice prvotelka muškim Tu stoku nabavili teletom. rasplodnu putemRegionalnog poslovstočarstvo iz Siska. Svakako da će oni nog rekonstrukudruženja pristupiti modernu. ciji stajepotpuno su
vrsni
stočari.
To
i Ivan.
su
se
s
su
za
u
BUTKOVIĆ VRSTAN STOČAR
FRANJO Zatekli
zanatom njegovoj Izrađuje bačve; bave naši »stari« se samo Došlo doba još majstori. je, naime, plastičnih bačava, i iz izrađuju drugih materijala. krave »Zaltu« i kćer »Moravu« .»Zalta« 12 se Posjeduje dvije je godina telila oko 8 Vrlo dobra Potomak krave »Morave« puta. jeplotkinja. je kojaje selu. kupljena Pr Treba istaći da su krave bile vrlo uredne i u čiste,odličnoj kondiciji, to reklama a stočara. Mi mu želimo jenajbolja dotičnog jošpuno uspjeha radu! njegovomdaljnjem Krave slikane i bit će su prikazivanemnogim predavanjima. a
smo
ga
radioni.
u
odlične
tim
se
u
u
za
u
na
13
MREGJAZS
—-o————
|
IZ STOČARSKOG Promet
SELEKCIJSKOG
SR HRVATSKE
CENTRA
proizvođačarasplodnom studenom 1970. mjesecu kooperanata stokom
u
prezime
Red.
Imei
broj
=
1.
Bradić
2.
Maltarić
3.
Talan
4.
Vuk
broj grla
organizacija
selo
proizvođača
Stjepan Franjo Stjepan
Gola
Gola
Torčec
Đelekovac
1549
Gola
Gola Čakovec
8048
Hodošan
Kvirim
22
6.
Tota
7.
Huras
8.
Marđetko
9.
Marđetko
10.
Markač
11.
Sobičanec
Andrija
12.
Ivan
14.
Čižmešija Mato Vagaj Mato Vagaj
15.
Mraz
Franjo
16.
Mraz
Franjo
17.
Međimurec
18.
Šoš
13.
Mijo Mijo
ks
Tomo
20.
Dorčec
21.
Kudumija
22.
Tomica
Ferdo
23.
Barušić
24.
Barušić
Mijo Mijo Stjepan
Mato
Legradi Pavin
27.
Lenardić
Ivan
23.
Šostarec
Ivan
29.
Lovašen
Petar
30.
Vranić
Josip
31.
Matkov
Tomo
32.
Novosel
Stjepan
33.
Ribić
34.
Vodstrčil
Hinko
35.
Bernašek
Ludva
36.
Buđina Gebik
38.
Bašić
39.
Shinar
54
=
Varaždin =,
Martin
: m
Đurđevac »
-.
I
Z
S
u
_
>
-
>
+
>
Dežanovac
Poljani Daruvar — D. D.
Daruvar
Kovačica
—
Franjo
G.
Dežanovac
Dežanovac
Stanko
Franjo
40.
Bašić
41.
Vodstrčil
42.
Pelikan
Hinko
Josip
ze
s
-
Daruvar
=
bik
10593
1302
Fond
>
_
s
_
.
u
bd
sra
SO
Fond
m
Dvor
na
=
Z
Ž
m
2
E
u
me
po
junica
o
S
Reg. posl. Sisak udruženje
S
-
u
o
bik
968
S
Veterin.
stanica
Grubišno
Polje <a
-
2482. 2439
Fond S.
Uni
Ma
tele
m.
Vojnić
SO =
>.
996
pe
=
--
2473
Pakrac
SO
SO
Fond
5084
5083
*
S
-
Sa
.
-
Marija
14
=
Vrginmost
Dežanovac Daruvar Daruvar G.
=
10555
Daruvar Grđevac
:
mm
1289
V.
o
krava
112
Pisanica
pa
172
Polje
M.
m
.
4632
Imbro
p
2
10561
Polje
=
903
10535
Grub.
=
S
10534
e
S.
“<
10525
Grub.
.
878
10514
Dežanovac
M
junica
10512
s
=
811
10493
.
.
-
tele
10545
S
-;
>.
11625
10575
_
=
-
krava
10558
»
=
“>
S
1015.
10600
:
-
Martin
Josip
21
Struga Đurđevac
Đuro
26.
37.
—
9163
:
-
Jančijev
9035
u
Dubovica
Valent
10563
=
2
Đuro
10108
-
Prelog 44 64 Prelog Čekovec 42
Petar
6745
=
m
Stjep.
5397
oz
54
Stjepan, Podgorje udruReg. posl ženje Sisak
Zgb. mljekara poljop. Remetinec
6036 4791
a
Goričan
Sabolić
junica
So“,
Z
Palinovec
Petar
>
kupac
a
pm
187
Draškovec
Antun
19.
25.
33
Goričan
Stjepan
Dominik
bik
7979
s
5.
— gorija — kate-
Palangić,
Zagreb
o.
o
o
Zena
s
sos
s
Rs
o
<
-
+
-
i
-
Pa
_.—
i dom ČUVAJTE DJECU OD NEZGODA
Najčešće nezgode koje dogoditi djeci godine jesu i nesreće. da utapljanje, opekotine saobraćajne Promatrajte dijete kojepočinje hoda. Ono teško održava svaku često i svoju ravnotežu, spotiče prepreku tako da može Ono svuda samo dira ne sve, pada podići. vrluda, razumije nikakve zabrane. još se
se
mogu
u
dobi
se
na
od
1. do 4.
ne
Utapljanje Dovoljno je dijete koje privlači voda, padne banjicu, ili lavor i da Gotovo takva od 1 do 2 u dobi sva proutopi. utapljanja godine uzrokovana količini vode. minimalnoj da
neobično
—
kotao
u
se
su
u
kući
U
Ne
vode ostavljajte poduposudeispunjene bilo bi da vaša beba. dovoljno utopi Dijete nemojte ostavljati kupki ili čak ni da odete otvoriti vrata nekom punom predbanjicom vode, posjetiocu. vodom.
na
Samo
15
se
zaštitnu
20
samo
U
Stavite
do
dvorištu cisterne
u
i vrtu
ogradu barica, može lako ili da odstrani podići spustiti. Preporučljivo je i dok ispuni zemljom cvijećem dijete poraste. oko
cm
i oko
visoku
se
i čvrstu
bazenčić
koja
se
u
ne
i
vrtu
ne
Opekotine povrNajveći brojopekotina nastaje izljevom Povrijeđena šina često vrlo velika i da tekućina bude da pa je nijepotrebno kipuća, ipak smrt. dira. Ono k sebi sve što može nastupi Dijete privlači privući, popet će i da bi radoznalost. stolicu, doseglo predmet kojijepobudio njegovu U će držak vruće odvrnut će slavinu rezervoara kuhinji zgrabiti zdjele, tople će sebe vruće Ono prevrnut da i ali ne vode, mlijeko. boji opeče, njeradoznalost tolika da će šibicama i gova da vidi je igrati potpaliti papir kako gori. |
vruće
sve
se
tekućine.
se
na
na
se
se
se
Kako Okrenite
ga
zaštititi?
unutarnjoj posude. Sakrijte otvorenu stavite zaštitnu Ni bebu ni za radijatore, vatru, svjetla, ogradu. od lako Ne od celuloida nije odjeća zapaljivog materijala. dajte djetetu igračke lako i koje zapalejakogore. prema
strani
držak
šibice.
Pred
za
vas
se
15
-_=—-
---_
--. -
=.
--
—.
-
a
-
elektrike
od
Opekotine
ih
ispidijete. koju žalost, priključci, ili kakav metalni da ugura time što predmet nastoji prste zabavlja tuje, utikače svuda utikač. Stavite čiodu ili po stanu osigurane iglu) pletaću (čavao, stavite čvrste U utikače kontaktom. zaštićenim »šuko« koje upotrebljavate služite sobi da svjetiljkom pokretnom dječjoj Preporučamo zapušače. više električni neki žicom. vezanom Čim služi, isključite aparat dugačkom Električni
dosiže
visini
na
na
su
Ono
se
u
ne
sa
ne
u
se
ne
ga
i uklonite.
biti
glačalo, kuhinjadrugomoraju opskrigračke željeznica, transformatora 24 ređaciranom (maksimum volta) upotrebu strujom bljene može dohvatiti metalni dio Pazite da ni snižava koji jedan jakost struje. koji dodir dođe strujom. Električne
i
—
uz
se
sa
u
ne
nezgode Saobraćajne kasnije dijete počinje saobraćaja. Djeca vrata dvorišta će se Čim opasnosti. poznavajući uopće istraživanje uputiti ulice će ulici. na ostanu ga preko majku potrčati Opazivši otvorena, U
žrtve
često
su
da
kad
doba
ni
ni
automobile
za
ne
ono
evo
se
i
ne
u
brineći
hoda
za
znakove.
budnim
Vi
nadzorom.
ćete
izbjeći nezgoda Ne mali ili držite ga za ruku malo ostavljajte povesti šetnju: dijete trotoaru. ni da ni da nikad potrči, poigra ulici,dajte dijete Tu
vrstu
ničim
možemo
ne
osim
samo
remen.
za
na
na
se
ne
na
P. K.
1970.
ODO DGRDEUOUBOVE DHE ODG TUBESBBOGODODO BRENDHKOKOK KEKO
MODUO GOGO BOBO GETO PRODOBROODO KOR VEDNEBROOO BRO BAOO RROROBOODBONO BOG ODOKOCOBEROVO DUBBOOUODBERODOBOORORKOGROOOEBOGNEOO
KTRG AK
REGOKNR
PROIZVOĐACI,
ČISTOČA VAŽAN
JE
MLJEČNIH
KRAVA
MUŽNJE,
KOD
ZA
PREDUVJET
VIMENA
POSEBNO
ČISTOG
PROIZVODNJU
MUZLICE
I
I DOBRIH
MLIJEKA
PROIZVODA!
BA ADO R ROO DOO RROBRA BR KG R DKA R BRAK NONA
POROD KRDO BE HER ROBOBO BOBO OO BROD ORO NO DOBODEROVBOGRDO BOR ROR SOS OVDE DE KUOO BODO DODOBODO DG EONA ODEETD BT OGO OTUD AGO OD ROADOTOOR BRDO RO DRA OOBROK EKKU
Uređuje: Glavni
i odgovorni
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
lica
16
A
31III,
telefon
dipl.
UREDNIČKI
inž.
440-476.
Kaštelan,
Dinko
mljekarskih
ODBOR
radnika
Tisak:
SRH.
tehnički
Uprava
Štamparija
urednik:
Vera
i uredništvo:
»Vjesnik«,
Zagreb
Hoholač.
Zagreb,