Mljekarski list 3-1971

s........

so.............

GODINA

VIII

OŽUJAK

ZAGREB

—.

-

Bua

'

ža

*.

mai

i

gi

ai

koe

opis . Ž

[vanManolić

Kn

nno

iz Severovca

a

<

e

ded da

koadoii

Po

aan,

PRNGA

PERA savi Bo

RUŽA

(o

o

s

, k

vrag

ee

a;

_.

ao

2 či

'.

X :

SDB

GRAA+a poe,

omatna

E

I

:

hero sabela

»Ružu« kraj Đurđevca uzgojio je kravu koja je mlijeka (prosjek laktacije 5.140 litara)

a_——_

s.

“

Me

a

.

200

ROMA:

ča

beA

vac

BUEN

ZA

POP

2

skom

s

1971.

a

o

u

IV

laktaciji proizvela

7.101

lit:

==.

—-.—-—v—— 4

>.

>

e ss

1

o

+

s

+2

ss

1-3.

s

ree

2-2

+.

TAKO

SE RADI!

skupštini kojaje Općinskoj od 19. II 1971. Odluku o djelatdonijela doprinosa poljoprivredne smanjenju kako onim nosti vrše određena poljoprivrednicimakoji ulaganja teksta bi To može iz samog kooperantima vidjeti proširili svojuproizvodnju. najbolje Odmah

na

početku

treba

Samobor

čestitati

se

Odluke:

IZVOD o

izmjenama dopunama

Odluke

i

IZ

ODLUKE

o

doprinosimaporezima građana i

temelju Osnovnog doprinosimaporezima građana list SFRJ« i člana 207. točka 5. i 20. Statuta Sa(»Službeni broj13/70) općine 19.

Samobor mobor,Skupština zajedničkoj sjednici Općinskog vijeća općine radnih Odluku i 19. II Vijeća zajednica održanoj donijela kojaglasi: 1971., je »Obveznicima od vrše doprinosa poljoprivredne djelatnosti koji orijentai ulažu veću mlijeka, gradnju cijugospodarstva proizvodnju koji ili nabavu i ili rasopreme adaptaciju stajskih objekata, mehanizacijekupuju rade radne programu po plodni materijal plemenite pasminegoveda, i s istom ugovor ganizacije dugoročni kooperaciji, priznaju imajusačinjen olakšice vidu to: i doprinosa smanjenja Na

člana

zakona

9.

i

o

na

.

"

na

“

mesa

u

a

l

or-

o

se

u

je iš

Pi di

|

—

za

ulaganje preko

2.000

5.000

—

za

preko ulaganje

—

za

preko ulaganje

do

5.000

dinara

aa

30%

a

o

do

10.000

10.000

dinara

50%

dinara

75%

pismeni Upraviprihoda do zahtjev podnijeti doprinosa elaborat traži olakšica i investi1. XI za se zahtjev priložiti godine koju zahvatima.« služe kao dokaz računima investicionim cionim koji ulaganjima da će takva Odluka pokrenuti kooperante proširenje njihove Vjerujemo veliki stimui predstavlja doprinosa proizvodnje modernizaciju, jersmanjenje lans proizvođačima. da slične odluke JastrebarGlina, pripremaju općine Petrinja, Doznajemo odluka donesena i zvanično sko i dr. Čim bude pojedinoj općinspomenuta odmah mi ćemo objaviti. skojskupštini, je dužni

Obveznici

su

uz

m ki

o

o

s

na

BEK

s

i

di

i a

u

i —

>

*

.

o.

i

t o

PROGRAM

I PRISTUP »ZAGREBAČKE MLJEKARE« ROBNOJ PROIZVODNJI MLIJEKA UVOD

srednjoročnom je »Zagrebačke mljekare« krajem i 150 miliona.

100 otkupipreradi sadašnjih umjesto mlijeka Taj 50% će se do završiti program povećanja otkupa mlijeka jerealan, jer ne pogona. modernizacija preradbenih U vezi tim se: programira društvenim farmama i poljoprivrednih a) »Agrokombinata« Zagreb kombinata farmi 8000 krava Slavonije formiranje mlječnih kapaciteta visoko 6000 litara produktivnih pasmina prosječnom mliječnosti preko Na dobio osnovi bi tržni višak od oko 45 miliona mlijeka. toj mlijeka litara; oko 3000 robnih b)formiranje proizvođača mlijeka kooperanatapro8 krava i tržnim viškom oko 3500 litara po kravi 84 što iznosi sjeku mlijeka miliona litara mlijeka godišnje.

Iz navedena dva dobio bi tržni višak od 129 programa gornja mlijeka miliona razlika do 150 koliko litara, miliona, jepredviđeno srednjoročnim do dobila bi od ostalih programom god.1975, proizvođača. tržni da bi 1975. od 3000 Napominjemo krajemgod. otkupilo proizvođača višak sada 50 000 sitnih mlijeka koji isporučuje preko proizvođačaširokom Zato način ima vrlo velike otkupnompodručju. sadašnji kooperanata otkupa troškove i troškove malom takvom sabiranja, transportne proizvodnjom može ostvariti time i mlijeka proizvođač siguran dohodak, dovoljan U

da

programu miliona litara

1975.

se

za

s

:

na

s

se

u

—

s

se

a

se

se

na

a

| |

s

ne

a

standard.

Tako

prema prokooperanti kojih robnoj proizvodnji iz Batušić iz Jastregramu »Zagrebačke mljekare« (GarešićRakovogPotoka, Pršir iz Obreža i tržni višak ostvariti 20—50 litara barskog, dr.) preko hiljada što sada 20—50 sitnih mlijeka godišnje, ostvaruje proizvođača.

S robnim proizvođačima »Zagrebačka mlijeka mljekara« sklopiti jevoljna i teladi i kroz ugovor dugoročni otkupu mlijeka osigurati siguran plasman od 5—10 viška sigurnost. plasmana period godina.

Naime,dugoročna tržnog i teladi određenu i oslobađa što ga mlijeka dajeproizvođačima garanciju je rizika kakav kod niza najvažnije postoji plasmana drugih poljoprivrednih proizvoda.

Za telad i veća oko 30% od rasplodnu junadostvaruje cijena cijene tovnih što znači da robni i robni goveda, proizvođači mlijeka ujedno stoke. rasplodne proizvođači Proizvođač ima uslove i u snazi može koji stajskim kapacitetimaradnoj imati time i dohodak od tova i dopunsku djelatnost,a teladi, goveda svinja.

U okolici i Rovišća toviti mogu Bjelovara proizvođači upotrebom svinje vrlo 8—10 litara sirutke kon1 sirutke, štoje rentabilno, jer zamjenjujekg centrata.

To rentabilnost 1 oko dinara za po povećava kg prirasta 0,50— radi uštede hrani i klaoničkim randmanom. boljim 0,70 »ZagreKreditiranje proizvođača najuspješnije rješava gdje tamo, je bačka ili kombinat imao mljekara«, zadruga poljoprivredni organiziranu

će

kod

se

već

radi

na

a

—

o

|

se

—

za

su

| | |

u

—

na

—

se

3

a

A

RR

A

O

A

aan |

proizvođač štednje trećine dobiva kredit ili najmanjejedne investicija adaptaciju gradnju nabavu krava ili bilo iz ili Kredit uzgoja zemlji junica, staje, 2—5 daje godina. i Radnički »Zagrebačke mljekare« predložili Savjetkooperanata savjet beneficirana Saboru SRH da uvede kamata investikooperante koji tako da bi kamata bila oko bi robnu razliku 4%, proizvodnju, raju sila iz fonda, republika posebnog i Radnički »Zagrebačke mljekare« predložili Savjetkooperanata savjet da robnu skupštinama općina, proizvođače kojiinvestiraju proizvodnju i mesa, stimulira olakšicama.

To društveno i ekonomski mlijeka poreskim je dio zadržava gospodarstava opravdano, poljoprivrednih jer dugoročno selu i stabilan i visoki dohodak. robnojproizvodnji ostvaruju svoj obrtnika sektoru Slični imamo dio te u pojedinim komunama, primjer stimulira poreznom dugoročne investicije politikom. sada robnih takovu Do su poresku politiku proizvođača mlijeka izjasnile Čazma,Bjelovar, skupštineSamoboru, Jastrebarskom, općinske Glina, komunama Ludslična su Zabok,Varaždin, razmišljanja Karlovac, Kutina, Selo i dr. breg,Đurđevac, Novska, Vrbovac, Križevci, Ozalj, Kostajnica, Dugo i Radnički inikooperanata »Zagrebačke mljekare« podržava Savjet savjet »Centrostočara« da i cijativu Zagreb, mlijeka, prometa formira fond kao stočari sredstava Republike, republički unapređenje stimulira fond SR stva. Takav u postoji Sloveniji, koji proizvodnju rasplodi do 400 dinara nog po steonoj goveda premijom junici. uslovima Na zadatku našim selekcije »Zagrebačka definiranja ciljeva Institut čelu dr. stočarstvo ugovorno mljekara« angažirala prof. je Carem seki problemima govedarske proizvodnje društvenogindividualnog Problematiku oranička tora. krme,pregonskih pašnjaka, kultiviranja livada, krme i dr.

Institut iz oplemenjivanje proizvodnja uključen je bilja Zagreba, dok veterinarsku čelu dr. Čižekom, će Veteprof. problematiku rješavat institut čelu dr rinarski Alerajom. robnim »Zagrebačka mljekara« proizvođačima osiguranje goveda preporuča nadoknadom sam štete od program predviđena uginuća, osiguranja je zdravstvena i besplatna preventivno zaštita, uključujući lijekove.

Povoljni aranžmani oko zavodom »Croosiguranja postignuti Osiguravajućim veterinarsku službu u komunama. atia«,prekonjega osim Viši oblik mlijeka, kreditiranja, sastoji kooperacije proizvodnji bilo vlasništvu krava u društvenom »Zagrebačke mljekare«, koje davanju iskorikombinata ili kooperantima proizvodno zadruga poljoprivrednih investira vlastita sredstva U tom proizvođačsvoja slučaju štenje. krme.

Proizvođač uzima i proizvodnju mehanizaciju adaptaciju staje, kooperant nakon 4 može ih otkukrave eksploataciju godine, proizvodnu toga učešće amortiu dijela.

Godišnje jošneamortiziranoga piti vrijednosti dinara iznosi 600—800 krava programu prema godišnje, pomenutih zaciji odnosu litru od nabavne zavisno spome1 mlijeka vrijednosti krava, robtolika i novčana iznosi nuta stimulacija je amortizacija 0,14dinara, 15 000 litara Na nog godišnje mlijeka. kojiisporučuje mlijeka proizvođača robni razlici otplatu proizvođači postižu amortizacije cijeni predviđenoj službu.

štedno-kreditnu

Tako

na

s

osnovu

od

učešćem

za

nove

u

uvoza.

na

se

su

—

se

za

u

a

sno-

su

—

u

se

se

na

u

u

se

.

se

za

u

u

a

—

.

se

na

osnovu

mesa

za

s

u

za

na

s

na

za

na

s

na

I |

s

—

s

a

u

su

|

s

a

se

u

—

su

na

u

u

a

na

na

u

a

a

u

u

na

za

u

sia

abe dao

ai

mae

ao on

mlijeka 1,10 cijenom rasplodne preuzete teleta od dobivenim režijske proizvođačpokriva prodaje rada i dr. ishrane troškove kooperant rad te društvenih kamata, uzgojnokrava, otplatu Osiguranje vlakombinat ili snosi kojije zadruga poljoprivredni mljekara«, »Zagrebačka selekcijski Ta saveznu snik tih krava. premiju mlijeko. ostvaruje organizacija oni od 40 takvima Mlađi mogu godina starosti, smatraju proizvođači, zasnovati nosiocem ili kooperacije mljekarom« drugim »Zagrebačkom Pod smatra kod ako to radu radni odnos kuće, imajuuvjete. uvjetima ishranu obradivih i 10 ili više krava da dovoljno površina posjeduje ima i uža odnosa nosilac istih. U tom puno njegova obitelj radnog slučaju radnim kao a i zdravstveno organizacijama, osiguranje, drugizaposleni Tako konačno tim programom odnosa i nosilac pravo penziju. radnog sela i dusvim radu kod kuće i odnosa proizvođač pravima radnog Proizvođačradnim žnostima organizacijama. zaposlenima izjednačuje Kod dotičnim stiče i samoupravna prava organizacijama. opisazdravstveni odnosa po nog doprinos procjenje-, proizvođačplaća radnog kooperant da odnosa.

S obzirom iz već katastarskom radnog prihodu, isključivo ima dotična odnosa iz osnova dio pripada komunidoprinosaradnog katastarskom obaveze po poreske smanjenje općiniprihodu. odnosa i oblika iz Proizvođači perspektivno kooperacije, radnog višeg kombinatima i »Zagrebačka mljesuradnji zadrugama poljoprivrednim slično kara« će uključujući polukvalifiosiguratkooperantima obrazovanje kao i kadrova Centra Podsusedu, Poljopriobrazovanje kaciju putem krave.

za

dinara

od

Redovnom

i

novcem

za

a

—

se

sa

za

na

za

se

u

na

se

sa

na

u

u

sa

u

ne

nom

za

u

a

—

sa

u

za

vredne

—

škole

u

Križevcima.

poljoprivredinstitutima, mljekara«suradnjiangažiranim »Zagrebačka robnim stanicama i veterinarskim nim »inženjering« proizvoosigurava ili stare odnosi To đačima. tipski projekat adaptaciju staje, i nabavu kao i opreme program potrebnih mnogih strojeva kreditiranja, kao što sistem takovu proizvodnju, je izđubrivanja staji, specijaliziranu to ograde pregonskim pašnjacima, žičanoaparati mužnju, i teladi. rentabilnu elementi proizvodnju mlijeka potrebni neophodno strujne Stanivuković Stevo, s

u

novu

za

na

se

za

u

na

za

a

za

su

direktor

CP

i OM-a

PITANJA I ODGOVORI ZA STICANJE POLUKVALIFIKACIJE U MLJEKARAMA PAŠNJACI pašnjaci? stoke vlasnitravnate 1. Seoski površine ispašu pašnjaci trajne stoke istovremeno vrste ili više sela. Te štvu napasuju površine jednog perad). svinje, goveda, (konji, 1. Kakvi

su

seoski

naši

za

su

u

razne

2. Je

2.

njem

li to dobro?

Stoka

Nije!

uništi

znatan

se

dio

kreće trava.

pa pašnjaka, površinom gažecijelom hodajući cijelom pašnjaka Nadalje, površinom

slobodno

5

m

D

stoka

na

vrste trava i korova probire najukusnije trava,slabije izbjegava. trave i korovi rastu i i tako više Zbogtogaslabije osjemenjuju još tome kvalitetne trave stoka stalno žavaju.

Nasuprot podgriza.

Svinje o štećuju izmetom i ta pa pašnjak rovanjem,perad perjemzagađuje pašnjak, mjesta govedaizbjegavaju. vrste

a

se

razmno-

a

Koje

3.

dobre

odlike

pašnjaka?

3. Ishrana način ishrane pašnjaku jenajprirodniji goveda.

Sunce, s vježi zrak i stoke kretanje povoljno utječu kondiciju, razvoj pogotovo mlade stoke i srce, (razvijaju pluća, zglobovi mišići, Mlada, jačaju k osti). sočna trava i hrana osnovna stoci. je nezamjenjiva 4. Kako treba urediti pašnjake?

4. treba urediti kako nakon Pašnjake slijedi: ujesen, prestanka izgona stoke dobro tratinu fosfornim u pašu je pognojiti gnojivima; proljeće, kada treba zemlja dovoljno prosuši, blanjom krtičnjake. p oravnati Ogoljela onim vrstama trava to ga( plješine) mjesta podsijati koje podnose i spašu jest i ženje popasivanje.

Dodati, dakle, prihraniti pašnjake umjetnim gnojivima.

Vrste količine i vrste odredit će Dobro trava, umjetnih gnojiva agronomi. je svake treće tlu pašnjake gnojiti stajskim gnojem godine, jer moraju doknaditi tratinom iznose iz hranjive koje tvari, (biljem) tla; pomičnim ili žicom kroz električna treba ogradama kojuprolazi struja pašnjak podijeliti Veličina pregone. stoke će propregona prema određuje broju (to računati Na 1 hektar dobro mogu agronomi). uređenog pašnjaka pašnom ishraniti 3 do 4 krave. periodu su

na

na

a

na

se:

—

na

—

se

se

na-

se

na

—

se

se

5. Kada

u

može

početi ispašom?

5. S treba tek kada tratina naraste 15 do 25 Tokom ispašom početi trava raste svakom dobu. To zavisi kogodine ravnomjerno godišnjem ličini i Računa da će nakon trava vlage(oborinama) dnevnoj toploti. ispaše izrasti ponovno 14 do 18 25 do popasivanje: proljeće dana; ljeti 30 35 do 40 stoka tek nakon pa dana; ujesen dana, navedenog broja dana dobu može vratiti istu ponovno godišnjem prepovršinu.

Raspored treba biti takav da stoka može gona doći do ili cisp regona svakog pojilišta terne vodom.

Računa da dnevno treba 50 do 60 1 vode.

Dobro prosječno stoka ima nadstrešnicu ili hladovinu drveća. jeako krajpojilišta se

cm.

ne

u

o

se

za

—

u

za

za

—

za

—

se

u

na

sa

s

se

6. Kako

stoka

priprema za ispašu?

6. sa ishranu i s u Prijelazistajske pašnu proljeće pašne stajsku ishranu kasnu biti od u nekoliko dana.

N jesen moraju postupnitrajanju agli teške U toku ishrane prijelazi izazivaju probavne smetnje. pašnjaku svakog dana treba stoci izlaska na dati do 1 radi ujutro prije pašu 0,5 kg slabog sijena, da stoka uzima sočnu travu želudac«. prazan toga svježu, 7. Štatreba raditi nakon ispaše jednog pregona?

7. Nakon treba: travu p regona nepopasenu ispaše jednog (obično slabije vrste i korove sredstvima po odrede korove) pokositi;potrebi agprskati koje kako bi trava balegu ronomi; razgrnuti, podnjom propala »izgorila«; tratinu razliti po prihraniti umjetnim Gnojovku gnojivima. pašnjaku nakon tratinu će stoka uskoro doći. ispasivanja,razlijevati je koju se

na

na

u

na

ne

»na

—

ne

—

—

—

samo

a

ne

na

na

KITE

_———-—

TTTITTIT

korištenja?

6 do dana nekoliko može stoka 8. U Bolji pregonu dana).

(5 pasti jednom stoka samo Najtakozvani pase dan. su jedan pregoni, kojima jednodnevni samo stoka pase su po pregoni kojima (najjačiiskorištavanju) intenzivniji obrok pregonu predveče). drugom ujutro, jednom (na jedan pašnjaka

ima

8. Kakvih

intenzitetu

po

na

na

a

na

LIVADE

imamo? livadne sijane livada: vrste 1. Imamo površine; trajne prirodne, dvije obično trave takve livade livade. Prirodne samonikle, kojima trajne tala. U nas kvalitete oranice u tlima mogu zbogslabije pretvoriti koja »zatzv. odredi zatim u takve obično proljeće, popasuju površine na stoka na kosidbu. da bi trava brana« pušta pašu Ujesen opet porasla kooranične ili livadne livade tim na površine, trajne Sijane površinama. ili ili više vrsta višegodišnjih jednogodišnjih j ednu sije jimapoljoprivrđenik trava. od ili trava Zašto 2. bolje sjetve djetelinsko- smjese smjese vrste? jedne travne što zato i trava ..2. mješavine bolje smjesa djetelinskoSmjese kada Urod krmu. trava više vrsta sigurniji je h ranjivima' bogatiju dobijemo travnih hratrava vrstu. kada nego s mjese 'sijemo Sjetvom jednu s mjesu, sijemo i lucerna koriste. iz tla lepirnjadruge Djeteline, ravnomjernije tvari njive žive tih tlo če koje bakterije biljaka korijenju dušikom, jer obogaćuju (soja) može. što iz dušik koristiti mogu zraka, drugobilje livade 3. Kako njeguju? livade i 3. Prirodne (kako gnojem stajskim gnojidbom njegujemo: sijane bi ako kulture bi rodile ratarske gnojovkom, gnojidbom oranice?); gnojili unito i mineralnim otkosa; svakog poslije gnojivima, prihranjivanjem uništaili odrede sredstvima korova (herbicidima) agronomi koja štavanjem miševa meka otrovnih ili insekticidima štetnika (protiv postavljanjem vanjem obično i nastaju koja ogoljelih mjesta, nadosijavanjem glodara); drugih i nakon voda nakon ili nakon dugotrajnih snijega (bare dugostojećih poplava Koi kiša). travnih tlo Kako 4. djetelinsko smjesa? priprema sjetvu do prokako tlo onda trave 4. Ako bi ujesen, proljeće siju usitni i razrahli tla tada samo Pred tlo dobro sloj gornji sjetvu sleglo. ljeća tla nakon odmah tlo. Ako kao vrtno slijeganje p ostići treba tada oranja sije dije valjanjem.

1. Kakvih

livada

vrsta

—

—

se

na

su

na

su

ne

se

rano

se

se

za

su

samo

su

su

samo

se

u

i

ne

o

se

dat

j

ne

—

—

—

—

—

'

Tart

|

za

se

se

u

se

se

ore

se

se

da

i

djetelinsko- smjese? siju dobro IZMIJEŠAJU da tako se 5. travne najprije smjese siju Djetelinskoi vrste trava trave i s it+ posiju i zmiješaju posebno sjemena, krupnog posiju travne količinu pa jednu Dobro polovinu p odijeliti nog sjemena je ukupnu sjemena. rebratreba tlo Nakon valjati sjetve poprijeko. polovinu drugu uzduž, sijati tlu takva da biti na tla mora »kembridž« stim ostaje trag Zbijenost valjkom. dobro tek da tla biljke korjenčići ponikli sitni, hodanja. potrebno je Zbijanje između zraku« lako ostanu ti tlu U gruda korijenčići nezbijenom ukorijene.

5. Kako

se

se

a

a

ne

se

»u

1

i niske zemlje bilje propasti.smjesutreba birati visoke, srednje trave, kako bi što prostor između iskoristio.

Time tlo se biljaka bolje bolje zasjenjuje od time i korova. isparavanja vlage, ujedno priječi razvoj 6. Koliko treba kositi livadu? puta 6. To zavisi oborinama i kraju kojemjelivada,toploti, rasporedu i oborina tokom da toplote godine.

Općenito vrijedi pravilo djetelinskotreba birati vrste trava nakon kosidbe brzo smjese koje regeneriraju travbrzo Tlo hra(brzo obnavljaju, rastu). mora biti dobro opskrbljeno biljnim tvarima.

Po njivim mogućnosti primijenjivati navodnjavanje poskup(ako iznad i kosidba kvaljuje proizvodnju prodajne Češća cijenesl.). daje mlađu, naročito teže tvalitetniju krmu, bogatubjelančevinama manje probavljivih češća kosidba borbu korova.

Dobro i ri, pospješuje protiv prihranjegovanu livadu može kositi 4 do 5 pa i više Urod takvih livada može njivanu puta.

70 90 pa i više mtc. iznositido vidi listu« br.

(Zaproizvodnju kelja opširniji stočnog opis »Mljekarskom 1.

1971. siječanj godine). inž.

Dipl. Željko Magdić i

će

U

se

a

se

o

u

o

za

ne

one

se

ne

s

a

se

s

u

za

TRAŽENJE DOHOTKA U SPECIJALIZIRANOJ PROIZVODNJI TRŽNIH VIŠKOVA MLIJEKA I MESA Prerađivačka

pa mljekarska industrija potrebe mlijekom, da će 100 litara 1972. predviđa otkup sadašnjih milijuna god. povećati 150 litara na milijuna obuhvatio ali se ili Otkup'je područja, posjedovanjem jedne dvije krave većini ne gospodarstava poljoprivrednih proizvođačamogu podmiriti povećani zahtjevi otkupumlijeka. količina kravi od p o godišnju Postojeću stopupovećanja mlijeka jednoj 26 70—80 robnih samo prokg mlijeka mogućejepovećati kg stvaranjem izvođača tržnih viškova mlispecijaliziranih gospodarstavaproizvodnju Za visoki troškovi jeka. organizaciju kojaotkupljuje mlijeko transportni radi sabirališta mreže i radi vrlo loših dose ono razgranate putovakojima međutim vrlo kod prema.

Sadašnje mlijeko je skupo proizvođača sadašnje kravi od 1300 1 dok kod po progodišnje proizvodnje je »jeftinije«godišnje od 2000 1. Proizvođač tome dobit litri prema upravo po izvodnje gubinajveću mlijeka, jer proizvodi jeftinije mlijeko. interesantna Cijenamlijekuje proizvođača mlijeka kojiposjeduje 5 i više interes robnost već krava, povećani proizvodnje mlijeka p ored rezultira iz i sredstava navedenog, sigurnosti plasmana konstantnog priliva toku robnih indise godine.

Stvaranjem proizvođača mlijeka u smjeravaju vidualni i ekonomske poljoprivredni proizvođači stabiliziraju njihove mogućtržnih nosti viškova i mesa. pravcu proizvodnje mlijeka i danas mesa ali Proizvodnja mlijeka goveđeg nije najrentabilnija, najekonomsku moć prosigurniji poljoprivredni proizvod koji poljoprivrednog do velikih zarada ili izvođača dovodi ne ih stabinego financijskih krahova, robne tržnih lizira i konsolidira viškova. procesu proizvodnje

ima

se

veće

za

sa

se

u

sva

s

na

na

na

za

—

su

za

ne

za

a

za

u

u

u

zad a

nal m

Poljoprivredni proizvođač je dovoljno orijentacije, proizvodnom smislu, orijentiran proizvodnju poljoprivrednih proizvoda koji toku Na žalost svi godinepostizavali najviše cijene. proizvođači imaju slična sastava doba programa mišljenjapogledu proizvodnje upadaju velike niskih i dovode ekonomsku moć Ovo i ponude cijena svoju pitanje. je uzrok siromaštva i pa glavni poljoprivrednih proizvođača,jestoga razumljiva robnost i U mesa. njihova orijentacija proizvodnje mlijeka planu stvaranja dohotka kroz tržnih viškova i otišlo proizvodnju mlijeka najdalje je podiz Studiozno ručje kojemdjeluje poslovno udruženje »Styrija«Celja. prilazeći dohotka okviru maksimuma ublažili formiranju najvećeg zemljišnog odlazak su mladih i nagli sposobnih uglavnom poljoprivrednika industriju inozemstvo. danas

bez

svaštar

u

na

su

u

u

u

—

u

na

mesa

na

u

u

Problem

napuštanja poljoprivrede inozemstvo SRS i industrijuprostudiran temeljito je njegovom aktivno banka i rješavanju je sudjelovala SS,općinska skupština, poljoprivredna organizacija. eminentni da Studije koje pravili stručnjaci pokazale jenajsigurnije i dužem formirati dohodak najekonomičnije planu specijaliziranoj robnoj tržnih viškova i mesa. proizvodnji mlijeka dohotka i procesu Studija formiranju proizvodnje mlijeka je svim nivoima SRS i nizom ekonomskih zahvata forprihvaćena prišlo robnih miranju specijaliziranihproizvođača. zainteresirana tržne viškove »Zagrebačka mljekara« mlijeka pomoć naučnih i svog ustanova kadra Republike, općine, banaka, dobavljača, stručnog će robnih provodit akciju formiranja proizvođača. inž. Luković Dipl.

Zagrebačka mljekara sela

masovnog ili

u

—

i odlazak

—

u

—

u

su

su

u

u

o

u

mesa

na

se

za

SLAME U

zimskom

rad

na

I KUKURUZINAC

obroku

u

U PREHRANI

GOVEDA

gospodarstvu goveda, pogotovo

individualnom

rodnim

uz

u

žito-

krajevima, prevladavaju malo malo fosfora i dok u veće vapna, bjelančevine, masti, pepelu natrija, količine vlaknine 36 — 42%.

Vlaknina teško surove (celuloze) je probavljiva i koristiti i u mogu nju preživači (goveda, koze), manjojmjeri Preživači takav im da rastvore konji. imaju probavni ustroj, koji omogućava tu vlakninu i tvari sokovima.

Ona hranjive postaju pristupačne probavnim je dosta snage utroši i razni pa tvrda, žvakanjem, mikroorganizmi, kojiju dio sebe stanoviti što iskoritrebaju hranjivih rastvaraju tvari, smanjuje krme. tom krmom može šćenje Zbogtogaprehrana spomenute zadovoljiti hrani ni na kamo li i potrebe uzdržnoj goveda, proizvodnju mlijeka.

Kod nas voluminozna u krma (dobro općenitozimskoj prehrani manjkavaljana do stanovite slamom odnosno kukurupa sijeno),ju mjerenadomješćujemo zincem. slame žitarica zavisi klimatskim faktoVrijednost vrsti, zrelosti, sorti, itd. Poznato da slama rima,tlu, đubrenju je, jenajbolja jarih žitarica, dok ozimina slame redu prvom stelju.' zobena, upotrebljavaju slame

žitarica

i kukuruzinac.

Ta

krma

sadrži

a

samo

ovce

se

a

a

za

ne

a

za

mesa

h

o

a

se

za

u

BO

=.

—---

S KAZ PRE KAKARANČ AB BRZ |

1 |

j

S

|

kukuruzinca

Sastav

jeslijedeći:

i slame

|

daDIn sječen listopadu studenom u sječen

kukuruzinac

zobi

jare prosječno jarepšenice, ozime pšenice

slama slama slama

*

zobi

hr.j.

jedinica

=

(sovjetska

hranidbena

kojom mjere, jedinica).

0,9 0,8 =

0,4

41,8

ražena

slama

E

409

izražava

vrijednost

hranidbena

se

|

43,5 23,3 35,3 21,3 17,8 16,7

1,5

25,7 31,9 36,2 34,4

u

kukuruzinac

bjelančevina hre

krme,

1

hr.j.

=

1

kg

i lošeg ukupnihhranjivih sječeni od slama te više žitarica.

Njegovahranjiva bjelančevina probavljivih sijena ako ili da vremena ako ga se, polju stoji pustimo dulje vrijednost smanjuje izluži odnosno Lišće kiši i se da spremamo otpadne, tako, jeizvrgnuto tvari malo i time pa hranjivih kojeposjeduje. znatnoj mjeriizgubi i dobro čim kukuruzinac ga Radi (danije spremiti sjeći prije togajepotrebno kiši ili mrazu). izvrgnut to ga kukuruzinac slabe kod da nas Budući prosječno kvalitete, sijeno je možemo kukuruzinca Kada ga silirati. može mnogo zamijeniti. raspolažemo kukuruzinac vodom. slanom i Za silažu ga sječkati Bolje-sječkani politi valja silirati. bundevama krmom ga sočnom pa repom, itd.), je (sječkanom miješati nešto dolazi.

Uz dobro nuždi Ta nam njuvaljaprihranjivati dobrog silaža koncentrata a i (mekinja, prema još bolje mlijeka proizvodnji sijena, livadnog zato treba kukuruzinca ga krmnih pa (3 sječkati jetvrda, Stabljika smjesa). zaliti sočnom sve i pa sa i davati 4 u ga krmom, sijenom smjesi isječkanim cm) Ovakovu koncentrata. i nešto dodati k tome vodom. slanom smjesu Boljejejoš hraniti, onda da i pa dobro možemo (2—3 dana) prevrije, ju ugazitipustiti suh bi bilo uzimati. krmu takovu će krava U tom kuNajbolje radije slučaju i tako ga čehati s pomoćučehalica kuruzinac upotrijebiti. kraćemo davat obroku zimskom kukuruzinca količinu Veću jalovim krava 500 Tako količinu npr. i onima teška, kg mlijeka. kojidajumanju kukuruzinca trebat će na dan uz 10 kg dobrog oko 71 na mlijeka dan, kojadaje sačme suncokretove i 1 stočne 10 repe 3 livadnog kg kg sijena, dobrog kg obroku Kod muzara krmne količine ili valja boljih smjese. odgovarajuće sočnu krme voluminozne dobre davati manjekukuruzinca, (sijena), više težini što će zavisiti i koncentrate, krmu starosti i njenoj muznosti, krave, steonosti. stepenu JARIH OD SLAMA VREDNIJI JE KUKURUZINAC DOBAR ŽITARICA! K. kukuruzinac

Rano

tvari

više

ima

od

slama

u

mrazu.

ono

u

se

s

ili

sa

u

a

—

u

vama

u

uz

a

o

| |

,

do

10

o

E

Ak

e

pa

a

o

aa

EK

GAZA

SETGE PREZIR

LG

|

i '

ZELENA Zelenu mo

krmu

nalaske.

KROZ

konzerviramo

obično

za

(silaža, sijeno).

ima-

jepotakla čovjeka

nove

pro-

Pri

tvarima.

u

u

GODINU tome

zimu

gubitakahranjivim tako i nužda uvijek, slučaju,

znatnih

Kao

KRMA

CIJELU

ovom

na

Indiji područja,kojimazbog nije moguće proizvesti krmno Zato uvedena zelene bilje odgovarajući prinos. je proizvodnja krme metode.

To po kojem pomoćuhidroponik jesistem, proizvodnju je samo količina i h ranjive bilja potrebna voda, tvari, odgovarajuća toplote svjetla. Krma stakleniku.

U se staklenici 60 i proizvodi Indiji pokusni dugi visoki. U m sterilan u se količina 2% njimaje pijesak koji zasije potrebna kukuruza i određenih vrsti Kao hrasjemena (ponajviše zobi, ječma, trava). služi vodena iz količine hranjiva otopina, koja sastojipotrebne dušika, fosfora i kalija.

Prema i američkim a u može se indijskim, novije vrijeme podacima, stakleniku dan tone zelene krme.

Za to pospomenutom proizvesti pola je trebno 45 Utrošak iznosi 1 sat na dan. kg sjemena.

Kravi 500 dan 9 takove hrane. se Uz to se nešto kg teškoj daje kg daje dodatne krme to zelena krma sadržava 22% i jeftine.

Hidroponik bjelančeviosim karotina i vitamina. tvari se dovode ne, tace u mnogo toga Hranjive automatski. staklenika, gdje uzgaja bilje spomenuto U

ima

malo

u

oborina

uz

s

za

u

su

na

m

se

u

na

vremena na

a

se

K.

RAZMNAŽANJE

SREDIŠNJI ZAVOD ZA DOMAĆIH ŽIVOTINJA

—

| UZGOJ KRIŽEVCI

posljednjih godina umjetno osjemenjivanje potpuno obuhvatom i uklopio plotkinja rasplodnim materijalom kojimraspolaže stočarsku ovog proizvodnju područja. kao stvorili i Stručni i zootehnički zahtjevi prirodni slijed napretka našlo se ekonomskomaterijalne probleme.

Rješenje objedinjavanju dvaju centara SR Hrvatske i u najvećih (Križevci Kalinovica) jedinstvenu organiTime stvorena zaciju. je mogućnost korištenje tehnologije dubokog širim što ostalim stočarskim zemsmrzavanja razmjerima, je naprednim već stvarnost. ljama postala Nakon rada centara i centra Istri bilo u objedinjavanja dvaju Buje je fonda bikova izabrati ovom gućeiz postojećeg najbolje, koji području odgoNa čitavom i oko drži se varaju. području novoformiranog zavoda, uzgaja 370.000 krava i doraslih Od rasplod junica. ovog brojaprošle godine je 186.198 što iznosi oko 50 Obzirom raznolike uslove na osjemenjeno plotkinja %/9. ogroman pojedinih područja predstavlja uspjeh.

Na Novska području općine primjena umjetnogosjemenjivanja goveda 1954. i sela se na sva započinje godine postepeno proširuje središnjeg dijela U

nekoliko

Centar

za

se

u

su

u

za

u

nove

u

mo-

za

ovo

3

l1

povećanje brojaosjemenjenih plotkinja. obuhvaćeno od Umjetnimosjemenjivanjem goveda je 35% ukupnogbroja To zootehnička plotkinja Općini. je posljednje vrijeme jedina mjera, koja znatno Stare Susastava utječe poboljšanje pasminskog goveda.

Primjer bocke ilustrira dovoljno pozitivan utjecaj umjetnogosjemenjivanjaizmjenu sastava sela. pasminskog govedatog Komune

i

dio

Posavine

stalno

uz

na

u

na

na

OPERITE RASHLADNI

isporuke mlijeka Ako to odmah pristupe pranjuistoga.

Upozoravamo odmah hladnog uređaja

da

sabirače

nakon

odnosno

se

Sabirno

olakšan.

UREĐAJ!

mjesto

Novaki

I

Mehaničko

—

čišćenje

je mlijeko koje je Treba više truda i vremena. rashladnog kasnije uređaja oprati.

Zato kao slici sabiračicu kojojprikazujemo postupite Dubrave/Vrbovačke. vakima I kraj znatno

Vrlo

teško

osušeno

na

pražnjenja uradi posao je ras-

se

zadržalo

na

na

stranicama

mlijeka u

No-

PODRUČJE

PERSPEKTIVNO

se da mogućnosti Područje Krivog Senja razvije Završeni i obnove snažnog proizvođača mlijeka. modernizacije programi kao i tom mljekare Senju, unapređenje govedarstva programi daljnje krava. od do nabave pašnjaka rasplodnih području

Puta

u

Blizini

ima

su

u

u

—

12

velike

za

na

me

BA

da

e

:

njegovog

rada

kontrolom

drug selekcijske obavlja

oko

Poslove

službe

30 čistokrvnih

ima

krava

»montafonske« oko

krava, brojproizvođača

760

a

m.

Tomljenović.području Ukupnojepod pasmine.

Na

Ivan

400.

mn

H d

Tomljenović

Ivan

Anton

Prpić

Posjetili druga Prpića koji bivšeg zadružnog je predsjednik da čas da nešto već Smatra učini njihovu kraju, savjeta. jezadnji jerje uočeno da »starci« mladež odlazi ostajukućama, poslom drugekrajeve. smo

Antona

i

i

se

u

Sabirač

Stjepan

u

a

za

U BLINSKOM

KUTU

Šipuš

s

u

razgovoru

inž. Žestokim

u

iz Siska

13

|

Sabirač krasnu kućicu u mlijeka drugŠipušStjepan izgradio je kojoj je rashladni znatno sada olakšano i svim smješten po uređaj.

Sabiranje mlijeka je donosi oko 20 dnevno zahtjevima higijene.

Mlijeko proizvođača preuzima oko 150 litara mlijeka. a

IZ STOČARSKOG Promet

SELEKCIJSKOG

CENTRA

se

SR HRVATSKE

rasplodnom proizvođača1971. mjesecu kooperanata siječnju stokom

u

Red.

Ime

i prezime

proizvođača

broj

broj grla

Kupac organizacija gorija ) poeteRaGRJAJE REPRRSRISRPRRR 407 Mihaljevci krava Veselinović, Dragan, — ——

Selo

_————_————————

1.

Guliš

Pero

kate-

Biškupci

Sažije

'

'

:

2.

Kolar

Anka

3.

Beneš

Slavko

4.

Buđina

V.

Zdenci

Grub.

>=

Martin

D.

Polje

1839

p

Kovičica

»

junica

Polj. stanica Bjelovar

E

Kooperativa

1984

V, Grđevac

701

Garešnica

Majcen

.-

V. 6.

6.

7.

8.

9.

Rodić

Delić

Slavko

Trenkovo

Mijo

Hodalić

Ivan

Fucak

—Mihaljevci

Bankovci

Mijo

Đurđevac

Ivan

Čampiš

Slavko, Grabarje

Z

krava

Babić

10568

bik

Fond

Ivan, Kutjevo S.

O.

Đurđevac

Bi

.

Međimorec

Pisanica

388

.

—

Đurđevac

1173

Mato,

10355,

Bočkaj Cabuna

2277.

z

Ivan,

krava

Regional.

posl. udr.

Sisak '

10.

Magdić

Mičetinec

Jakob

2184

2

2

=

Fond 11.

Dragović

Petar

Sjeverovac

Sunja

12.

Živković

Čedo

Kostajnica

Kostajnica

Bulinac

Bedenik

13.

Vučinić

Slavko

;

14.

Rašek

31

2

bik

33

Predavac

6

—

junica

5125

16.

17.

18.

Stanković

Vrban

Pajser Varga

Kozarevac

Ivan

Nikola Đuro

Đuro

.

= Sasovac Oborovo

Orlovac

Nova

Rača

S.

Ivanić

Grad

—

Hapavel

Dugo Nova

Selo

Rača

._

8915

1954

O.

Stjepan, Virje

Ivo, Bartolčić

11223

11153

“m

Novi

Fond

.

15.

O.

-

2538,

Predavac

S.

Bosanski

:

Milan

s,

E

_

bik

N.

Ploščica

=

o

Jambrek

Josip,

Prečno krava

Varga N.

|

60

Mato,

Ploščica

—__EE==-__________——

Marija 14

Palangić,

Zagreb

|

———

Žena

i dom

> | TRUDNOĆA

DOJENJE, MENSTRUACIJA

pranje) dobije menstruaciju (mjesečno jednapolovina dojilja Otprilike da sklon Naš ostale četiri toku prva vjeruje je dojenja, kasnije. svijet mjeseca i da štetno takvo da kvalitetu da mlijeko mlijeka, je utječe menstruacija Ustvari tačno.

Naravno ova opomena nije prestanak dojenja. pojava je tim vezi dolazi do navale krvi malojzdjelici, vrijeme menstruacije i smai tome krvnosti te prema do prolaznog do relativnog dojkama, slabije kao kod dovodi do Ovo količine pojava dojenčeta mlijeka. smanjenje njenja Sve nemir i što proje nezadovoljstvo. težinom, zastojnapredovanju red. će doći lazno i sve menstruacije prestankom Kvaliteta trudnoće. štiti od nove do mlijeka dojilje Dojenje izvjesne mjere da može trudna tome i te se, prema produži majka kojajezanijelamijenja isto vribreme i nositi Svakako da trudnu da za napor svoje majku doji. je sebi namisao samo te po prema odbijanju postepenom jemedojiti, tome, nailazi odmah trudnoća i ova Kao što meće. početka poslije prije vidjeli odmaklo. kad i onda već obično Dojenče je prilično dojenjem laktacije, trudnoće Po nastanku onda opasna. ojačalo, umjetnaprehrana manjeje odbitreba to i može pristupiti vrijeme dojenje produžiti jošmjesecdana.

15 obrok u po jedan dvaotprilike ukidajući janju, u

_

na

ovo

za

a

u

za

s

u

u

su:

ovo

u

u

s

ne

u

o

se

ne

smo

se

s

nove

za

se

SLABOKRVNOST Pod crvenih

slabokrvnosti

krvnih

zrnaca

KOD

DJECE

(anemija) razumijevamo je odnosno crvena (eritrocita), smanjena kad

u

smanjenbroj krvna boja(hemo-

krvi

globin). hranu

i cendrava

blijedilo.

Djecaodbijaju zidnu žbuku tvari. i Dešava da slabokrvna zemlju, druge djeca jedu crvenih krvnih 4—5 litara Zdrav ima zrnaca.

4,6—5 krvi, milijuna čovjek da krvna krvnih zadaća crvenih Glavna zrnaca, bojakojaje je Na kisik iz zraka te ga raznosi veže po cijelom tijelu. njih plućima također veže dioksid, koji otpušta ugljični povratku plućadisanjem krvnu crvenu boju. od 65% 4 i ima U grama željeza, toga crvenoj pol ljudskom tijelu skladišti Suvišak željezo)slučaj jetrima (rezervno željeza krvnoj boji. nedostatka odnosno povremenog željezakrvi). potrebe (kodmanjegkrvarenja, slabokrvnosti

Znakovi

su

su.

se

a

ve-

crvena

zana

u

uz

uz

se

u

a

samo

se

u

u

za

u

15

Slabokrvnost

često

pojavljuje dojenčadi, pogotovo Novorođenče dolazi stanovitom količinom djece. svijet željeza, kojaje normalan razvitak crvenih krvnih 6 potrebna prvih mjeseci. i uzroka Nepravilna prehrana dojenčadiuopćedjece jedanjeod glavnih se

kod

na

kod

a

nedonošene

sa

za

zrnaca

za

slabokrvnosti.

dijete izbjegne dojenčadi majkadoji treba već davati vitamine D i A prsima, drugomtjednu (5kapi), drugom voćnim sokovima krumjesecu prehranjivati (soknarandže, banana, jabuke, ške i i to 1—2 žličice. s u dr.), koji bogati vitaminima, čajne Od 2—4 dobro davati 5—10 da bi željeza mjeseca je (orferon kapina dan), slabokrvnost. spriječila U trećem može obrok mjesecu jedan postepeno zamijeniti povrćem(mrkPovrće i vica, karfiol, krumpir). prokuha, propasira dodaje mlijeku.

U od telećih kosti ukuhanim i meso, petommjesecu daje juha grisom i to istisnuti sok od početku U šestom hrana. raznovrsna mjesecu daje Pravilnom ćemo slabokrvnosti.

Ona obično prehranom predusrest pojavu ako hrani brašnatom hranom i bez voćnih pojavljuje dijete pretežno mlijekom sokova i povrća.

Moramo imati da može da Debela mogu izgled djece djeca biti dok mršava i zdrava. slabokrvna, blijeda Ako slabokrvnost krvi možemo posumnjamo jedino pregledom sigurno da li slabokrvno ili tom obratiti ustanoviti, jedijete nije.

Najbolje je slučaju liječniku.

Da

slabokrvnost

se

kod

i kad

na

u

a

u

se

se

se

se

s

:

u

mesa.

se

.

se

se

na

umu

zavara.

na

u

se

NSS

EEE

Eau

PROIZVOĐAČI, ČISTOČA

KRAVA

VAŽAN JE

PREDUVJET

MLJEČNIH

PROIZVODA!

KOD ZA

MUŽNJE,

A

POSEBNO

VIMENA

ČISTOG

PROIZVODNJU

>

BB

Boss

Uređuje:

Glavni

i odgovorni

Vlasnik

i izdavač:

urednik:

UREDNIČKI

dipl. inž. Dinko

MLIJEKA

BD

I MUZLICE I DOBRIH

222“

ODBOR

Kaštelan, tehnički

Vera Hoholač. urednik:

Udruženje Ilica telefon 440-476.

Tisak: Zagreb »Vjesnik«, 31/III, Štamparija i ustanove d. za privredne Mjesečnapretplata organizacije 4. d 1.— proizvođače mlijeka —, .

mljekarskih

radnika

SRH.

Uprava

i uredništvo:

Zagreb,

a

za