Mljekarski list 4-1971 by Hrvatska mljekarska udruga

TRAVANJ 1971.

ZAGREB

m ra

pi i moa

Sabora

Predsjedni

Hrvatske

Jakov

drug

Blažević

p riliko m *

Potoku Rakovom posjeta

Kid

š a

piči Fa =H La

ša a

£3

pne

+: S

PVE

ino

asaži

;

< X

ženi

ČLE Ko

Tenk .*

rak

Bi f

Pas

Pao Raja 2

Taj

: “x 3 soi PRIJEDLOZI.

Zeš UIO 2 SELEKCIJSKOG RADAN PODMLATKA“

ate

PREMIRANJA

UZGOJNO RASPLODNOG

>“

jee Ka SRO o

bilo U SR Hrvatskoj 'je 1969. cca 611.000 otkup god. krajem krava, je vršen 72 od 78 675 Ta imala u I mlijeka općine: domaćinstava.su.domaćinstva 6659 matičnih i 128 765: kontrolnih dia: podA.kontrolom krava, krava podK konili ukupno bilo po domaćinstvu krava. trolom Das : je svega.1,7 DIRE LE e SR HrvatNa društvenom sektoru ili matična NADIR: 16. je krava bilo 061 ukupno dio matičnih krava što niska baza vrlo skoj 720, je svega:22 šrprodukciju cjelo+ stada mliječnih: goveda. Korza .kupnog KH LE j krava sektoru iznosila matičnih Prosječnaproizvodnja je3908._ kontrolnih krava 47 ispitanih kg,aukooperaciji 3187, dok:je proizvodnja obzirom 2600. “na krava iznosila, u j selek1969. je proizvodnja laktaciju god. kg.Ukupna e radu iznosila 430 miliona dok u Ž mlječnosti kgmlijeka, je .... cijskom i podkontrolom cca.225.miliona litara. 2500 po matičnoj tržnivišaki 1600 a srzN> iznosio: litarakravii svedu kravi. masti sve kontrolnoj: po na 3,2% litara sova Kada ili otkupljene.količine 10. od da tada: premiju proizlazi BĆa “na premija, 0, dinara, jeostvarena. DE DISneate: pe radu od cca 1 zaš s elekcijskom uzgojno 32 25,000. 000dinara godinu. 'selekcijskog Premakalkulacijama centra SR. Hrvatske stručni RER JELA Stočarskog 360. do 400 dinara. po grlu o“ godišnje uzgojnoili 7000 11% dosad od ostvarenih matičnih. ELLA dinara,.što kravaje. selekcijski:rađ.matičnih:grla,iznosi dok: 175 dinara. kontrolnu premijskih. sredstava, dopada trošak kravu rova 2,800.000 odi SAA RSRR i razlika, m zat ERIE ib 25,000.000. KAŠE uzgojnoRezultati 3 Zo rada ssh ke dosadašnjeg selekcijskog sistem stanovništva Premijski da pokata : : seoskog: je utjecao orijentaciju ishrane obzirom količine strukture za: Zaaši većaju mlijeka:tržište, promjenu. na. + stanovništva: i.to-vrijeme dok jeekonomska KIKS <“ “seoskog cijena:bila otkupu kravi tom se: u Međutim, po nije. u NE a “mlijeka. 2 proizvodnja mlijeka psressla raz, Psu krava. broj. smanjen BE dis doblju, je.i a ose 8E a imaloje.snažanefekatEIN, umjetnogosjemenjivanja Vezivanje. obaveznog: dit Pre teladi i tov što SK «zhjh konapoboljšanu realiziralo kroz: kvalitetu je izvoz tele neje žensko jer se industriju, bolje prodati rasplodno isplatilo. < tov, .— sistema. cijensja (REGAN držati Krede rasplod; Kadi rr To d a. aka znači go za: PA SKAR KAI fj a 2 4,1 E bed Bi Ko ENA Ka rova Nzvakire E vate ae deg Poea odd epi AAA SE der S ru kr e NIK VEK Ze Ke a Priko IZŽITEPSKZI PE Žin Rd A KI VR >; a“ jea BII NSS *» .. ee, LO o. Lak PARKET : bia Sa rosa So, i Este _ ada ši a ja i > & se i čar "8 og ; gdje sio sa sode A Kaka ZA su NS keji *

—

Bass

“

—

še

_—

KRR

]

mesnu

VIZE

aari

ča

«“

“2

i“

“

Ag.

ćes

ši.

rtg

isr

mm,

her

maa

Ige

KELTI

“

pe,

aja

KLE

.*«

«ar

“u

PIREJ

ki,

.“

“

kese

iša»

MIS

Far

IKA

osjemenjivanje Ema: reprodukciju, bitnog. nijeimalo utjecaja na: “ovo ska kaiš i /> strukturu svega krava krajem“ o“ pasminski jerje godine/1969./bilo sastav, Ba 7689 starih 3 ili dana krava od dok junica prekogodinu 6% raj dA obuhvaćenih'selekciU i 288. u mad “jom. tojje godini organiziranom svega prometuplasirano junica 422 i bikova bi da odluka ne ne plasman bio republička bika, taj K zahtijeva obavezno teleta od krave iz kooperacije, oca kako to . istak-. poznatog je je. KARA išlo,samo_u i i mlijeku. ne daske *ra3 prilog nuto mesnojindustriji izvozu,'a > mla uzgojnoVezivanje radaza premijski sistem otkupu diana imalo slabosti. Vršeni zahvati su selekcijskog s. ZAK jeka ozbiljnih je.isvojih gotovoistovjetni kontrole. i kontrole. (umjetno pogledu mliječnosti NE osjemenjivanja osjemerta ili. bikova svim roditelja) njivanje putem poznatim porijeklom krava- ORKE KR i onima nisu i umatičeza ma, pa reprodukcfju. Smotre.krava koje sposobne do dva ali od domaćinstava . njevršeno jejednom ĐĐ; putagodišnje, uglavnom što znači kravajizvan kvalitetenih u ostalo uključenihotkupmlijeka, <<“ da je — su kroz iskakali iz godinu kontrole, odnosno.da pojedini kooperanti. ugovor- H ea nih odnosa i iz na. otkupu pa ispadali selekcijskog mlijeka, rada,odnosno < *. da što znači .' javljali novi, nijebio' osiguran kontinuitet uzgojnoSreLAS rada kravama | ni na ocijskog sposobnim *reprodukciju, neophodno LR jerje selekkrava do Vu e reproduktivnih bar.kroz RAI praćenje dvije trilaktacije. amiee gdje . riješen a Dolazilo. VO je nekimpodručjima nije SI problem nica i do naročito na povremenog prekidaotkupa, nerazvijenom području Korza što rada Republike, je ponovno * utjecalo prekid .kontinuiranog selekva znači da društveno i 'selekcijvoditi'u neopravdano“ ciji. To KEL proizvodno je 2 skim to. knjigamai zahvatimakrave kojenisu sposobne reprodukciju, a * križanci ili u one krave SS koje eksterijerno loše, pojedine tipu pasmine,“> su krave loše niske i takove proizvodnje, pravilu kondicije štoznčida—-ĐĐ-— a | S zahvati njimaskupi i neefikasni. e. Sp umjetno krava obzira Već po eksterijernom bez 0sase en takovih izgledu Gan i bikova 90% odmah može cca jemenjivanje slučajeva putem najboljih ——-— da tek može dati zaključiti hjihov ženski SK podmladak, petoj generaciji. znatĐ_(— interval To idugeneracijski nijerezultate, je4,5godine., zahtijeva skupi rad cca_.20 bi tek ili gotrajan uzgojnood pada godina, jer četvrtoj | svojstva naslijeđena od kvalitetnog gotovo ko A ispoljila petojgeneraciji. do ea selekcijski 100%. do kodi s. Kea JS u ra Pod vrevjnoelskdskog novog Ju Prijedlog Pr programa gaza kz rada. ikaj SA sistema financiranja E i PERS «i ne a Predlažem mlijeka da se uzgojno| rad ili S za otkup" raka. selekcijski ili ukoliko. se vezuje sredstva. ostvare.l_*—— postojeći premijski, dase. sistem, Go ali da nivo Republike.i'nam- Kreda g “na otkupljene mlijeko, koncentriraju kod onih i: “rada t roše. Pao jenski uzgojnonosioca kooperacije koji e Vai na na rad zavisno od za _repro< erganiziraju terenu, kegAGA broja kravaPpososnihi taj selekcijskog id i pussa > dukcijunjihovogpodmlatka ženskimgrlima. be KI još trebao organizirati b i Bine U centar vezi,s tim SR Hrvatske: = Selekcijski krava ja krave i one smotru svih > za kontrolnih koje sposobne reprojednu i uvrstitimatične krave bi“se osnovu za izradio, dukcijuobilježiti kojih ORLA ROJ i bi program selekcijskog rada reprodukcije de stada. osnovnog Proizvođače.se Zee i Pioizrossće zajednice gosedsrske ke Pretposli PR Pia BorEanizirala J zben da serankEj u: e

“

. "

AAA

“*

oca

<“

REBEL

SPRE.

seksa

Vat.

;

sve

“

»%

KP:x4

kT.

Pojmu

KeažiVE ROO Kao

;

Luda

RE E

a: mesa

RR S To, s >.Pa od E mane žao NR EN: RANE DK

od a I SA

deo

kadšie

kdeak

Piz

Ča a SKE Sd ori PodNa Rk

RER

ate de Pt ja rk JKo u ena“ ORE

Kor

Sad

BATA

oma

DEE

zoki s

ELIT

. .

.-.

«mk

=* sd

"odaAV

“

sis

“

PRE #*-

€

Kirištvenom 16.000 | zahvatom, matičnih stavka o sim cca krava na tim sAnjeo bi da je > krave na privatnom, . sektoru uskoromoglobitiprevedeno matične sektobi n/ dinara! iznosio Trošak / ze ru'cca( selekcijskog 15.000krava. rada po, Se A 400 bi Teoretska da n. ili na kravi pretpostavka na bazi. je. ukupno6,000.000dinara. TATE sektoru: Poni moguće. 7000 na krava u zgojiti ovog broja privatnom matičnih bilo“ Ša — < iznosi ukup-“ 600 n./dinara od < po p o junica'što premiji “< steonih grlu minimum gdje i f dinara. bez Tajukupniračuniznosi društvenog sektora no 4,200.000 SO oč premirati sredstvima PIE. cca bi. strebalo istim Teprodukciju; hoka? EA sa ALLE “dinara rad 000 1. uzgojno6,000. s Rede z nae ta. agro — podmlatka dinara 3 RA i 02.za. selekcijski 4,200.000 < Lprepijršn jeDrašplodnog) < PEZ dinara REL ZUkupnoi /10,200.000/n. ASELA Pdgat 000. Razlika. mogla bi! ' financiranje. namjensko | ići dinara. za "do 25, 000 za_ A Koa, S robnu i beneficiranu kamatu “““ progenog testa proizvodnju.“ kini e odnosno“ da bi prilikom junie prodaje grla, rasplodnog. mišljenje: “Postoji “e ce"steone. ili kupcapremirati 4 sa < dalj trebalo prodavače najmanje mjeseca Kad Posta iz bi što 400 dinara za onjih ukupnoiznosilo7000junica koopera-, po grlu, ili eventualno n. društveni sektor,“ toliko za EEA s čije 2,800.000dinara još /i koncepcija izrađeni “Prema uzgojnorada<“ prijedlog tome > bilo vezano premiranje ali ili <“ unaprijed | selekcijskog sigurmlijeka odvojeno, putem! istim d a i izvora omogućuje sredstava sredstvima fonda postignu nog sada do to rezultati «kvalitetniji. nego je činjeno. INI putem postojećeg daleko. hitrada.“ premiranja tome: sistema i“uzgojnoPrema nužnoje Ea no kvalitetno odluke da se već noviuzgoj- deo, donijeti godiniprijeđe ovoj selekcijskog kasistem redi rad qa + predloženi /financiranja /namjenskog istog, \i ES tako si i o na: trošak reproduktivnih premijski grla, _: = selekcije š osa ko u odnosu “bi i. premijski -Time 3 rasplodnog .premiranju u selekciju stem podmlatka. nesi sx novih ekonomskih sistem “postavili društveno odnosa, Bk? s Veni # i u okvirukvalitetno će bila i dala i ude što značida bi ova sredstva. korištena opravdana namjenski že- Eas sada ljene rezultate što nije, od tom . d ruštvenog interesa, do Eni šireg u i kje > dovi. premijskim sistemom. bilo postignuto stvoriti vakuum. <“ ovome da! nikako bi trebalo radu, Napominjem,“ krtkoga uzgojnorad svim. njegovim prekinutidosadašnji “odnosno kvalitetno odmah se a manjkavostima,“ selekcijski koji sistem < primijeniti novi stručnjak, . na i "kao mljekara«,. ja zalaže » Zagrebačka osobno k ooperanata Savjet da aaa bilo i Kare za ostali Centru mlijeka, proizvodnju da“ kolege otkup PASE ži moji okaoi s ši ili “veterinarima,' nam radi prema problemu kas Ke se jer agronomima da i istovjetni. mljekara« i“njen (< stavovi pristupi S obizrom »Zagrebačka 2 cca tržnih mlijeka, smatramda Goa ai., kooperanata viškova: otkupljuju 60% g ZESA Savjet u konačnomzauzimanju na bi istih stavova < stanovište respektirati trebalo Piana S nivou“ Izvršnog »Centrostočara«, SeKINKS privredne “komore, Republičke vijeća, ioiosa odnosu“ mjerodavnih drugih probleulaska Kaaa uče.Jekcijskog. i centra na ovu u bebipei imatikudi ć: Do bitno? S e ih sn fredsa stanovišta »Zagrebačke mljekare«. nije. se ova Sa Paste 2. aag i “dalje di> se “od stva premija ostvaruje. premije, vezivati da za odnosno 0,10 “ oanać sektor, robne. dinara S za za proizvođače društveni. Sed 0,45 nara po litri, i 0,30 putem ili svrhe pal (da se. namjenski republičkog fonda Podsd |posebnog. trošeu ove | E Sa | rad i“ “uzgojnorasplodnog eventual|eo za. | š premiranje. ožeša ERATomčić a no selekcijski beneficiranu Po kamatuzarobne, S tjepan. inž. E Dipl sa MEET REZ ZENE ČRE DO a M ai NENO E sve Eg: TdS Pi ik mje a P

žoser>“

zom

sea

“:

o...

=“

ara

saa:

ak.

(

“

RE:

+7.“

o."

—

EKA

ssa

zara

Zak

ovom

;

Ši

HNS

Ponikva

ft .

REŽERE ido

€

čak

IŠA

rose

e \

.* m

.š

mai

STICANJE

Ara

rot

4 -

-h

.»

JES

sAg,

Zak

Ltd ć

rem

aii

"a.

hi.

PSI

Pad

diči I ki mo

DP ESEVRI re,

rasna

jr: E

avi

“a

ZIP

;

u ol

ana.

| na MLJEKARAMA. Roi

sat

SLEiA Dam

POLUKVALIFIKACIJE U

Pa Paketi PR eh

VAI Ze

AŠ

ODGOVORI 1

Prazan PEZ Ka poći

Kasa zi

deo

PITANJA

= Piera)

Modni

ERdt

kari

KEL:

rak

Najada

sje

oko

pg Er

2 pa

S“

"ka

KAR

šte

ant

Moab

"JE

“

3E< >

SEA

ina

REI

A“

t4%

;

Sto

držat» AE

Pasi A

rnaa der

as?

*i< PILAPIVA

nk ika

Pa“ ye

SE Kada. (najpovoljniji otkos? Danoh: prvi 1 E rok je a S, vata E žVA = cvatnje. livadnih trava. za početak SA Najpovoljniji. a,X 51 SVEVA je Tok prviotkos. zi Zašto najpovoljniji rok? koa 3 DM RR je ile žN: to 2. cvatnje Krajem fvarii najviše što tada 2 hranjivih s adrže ZA a2AR 2>Zato biljke a Kare odrvene. biljke gube količini hranjivih ola .tvari,stabljike be Daj Praha Što to: »sušnje 3. toe x & Pave >. je ni trave«? konzerviranja vla, oduzimanjem hranjivih način 27/3. PRETEKLA tvari Sušenjetravaje 2 AO. i Ed ge trava. stabljikama bi) lišću NA EE poznajete? be POKRZRŽAKE sušenja fa ka“ u POE 4. Kojenačine sosa načina. d 24. Poznata t rava: uglavnom, tri sušenja prosi su, totlu. trave dugotrajan, a na zbog A) aK Sušenje Takav načinsušenja RE je ako i E su ga najveći, sijeno gubici RK još pokisne. pogotovo (»švedmotkama ili nategnutoj žici << vodoravno nie B) Sušenje položenim DEO ski Takav i »kozolcima«. način na — sušenja jahači«) sušenja jebolji nego nro ali radne trave i novaca snage naprave puno iziskuje te ZB lik slaganje Bera na tih naprava, to / I proizvodnju aa zaizradu poskupljuje sijena. E X krovom ili sjenika. način dosuDosušivanje soko: ka C) sijena pod staje Ovaj da dana nakon odtome šivanja sijena sastoji drugog sijeno kosidbe vozi i od letava. tih letava na propuhuje se Pa sjenikstavlja »roštilj« Ispod Zrak ventilatora 6 KS 2.do Prolazeći kroz 2. pomoću (konjskih + jačine snaga). tako i i v lagu sijeno dosušuje, zrakupija sijeno tosvedokvlagane spadnePATER od težine. ŽEOS manje na 20% prvobitne Eko moramo potkrovnom' Na što 5. sijena? pret pri kA paziti dosušivanju KPR prePri da se sijena ne ono moramo. 5. dosušivanju paziti potkrovnom PAAR tada Zato ventilatori PI biti stalno ok lakokvari. grije, jer moraju NANEa uključeni. obično 4 do 6 dana. Tada AP traje ventilatori Dosušivanje moguisključitiPE AR do 2 dana. Iza ih Ako kamare ne izlazi vrhu i 1 toga ponovnouključimo. znači da više toplizrak sijeno zagrijava jerjedovoljno suho. spPoskok 6. Kako nastaju hranjivih tvari sušenjem gubici pokošene he = hda) 3 trave? kroz vlat. 6. Pokošena s0-. travajošživi. Biljka e TE Bi jošdiše, još st trave S koje tome se hranjivim tvarima, pri razgrađuju. edin s kovi Ga Poe Lišće sadrži brz lišće ai AR više hranjivih tvari“nego stabljika. Ali, a že sušiod LA lista strani ima ( stabljike) zato što puno o, Poke vlati donjoj otvora.“ KOL Zbog togašto lišće brže suši ono .. trave, e make Zea sijeprevrtanjem skupljanjem “< PNE te bacanjem otrusi. Po na h ranjivih lako prijevozom sjenik Razgradnjom | lišća tvari i trusenjem Pićan veliki. U gubici nastaju količini sijena,naročito. u Pin .kakvoći > ( kvaliteti) «sijena, = PJ AZALEA tek "provenulu d osušujemo p od travu . krovom. Prag A Ti su gubicinajmanji PES) ako Mek PROIZVODNJA SILAZE peške ad je S ee koke Kaaa što siliranje Za to Reve 1 krme?a je Kaj en I E hranjivih. suki. tvari konzerviranja“ ' krme. Siliranje 1. način krme SPE Prvo a je. eljavanjem« ili Zaba zimu). rnidok, za kiselimo_ kupus krastavce. (slično kao dk Ra ARKA lose jE grdo Ba ok sako SR s SLO ade KoedI TNF na a i epkriif pa Nd ; "dp ki ras ei E PGRECA ZALI piami J AK ga PEŠE De = ERRAORJO spr ka ska KES KOŽI PERNA nu ZOO LEAE DVE RR Sa are Rs DAZAKE SAV VETA NELKLA IS D EO ara dize NEE S ŽNL ZA ZL E E pt SI POR JRI SŠ ER i IN SDA PR Bod PERI s Ssra S ZAR ČL ae SETER URA Parkes AGRE E a dari ke o. zo Part. a. 1 SL Pa ME +5 dara Pa Ek jes Vai DI jo LETE

Praia

tri

Vokaeb

““

“

ZORA

zem-s

sve

mA“

DALA

Sea.

Kri

Sika

PELIJA

2...

“:

na:

nai

Zledešae

kir

dak da

r4:

RDA

eč

zbag

(ae

;

OPG

PTO

PJE

PŽ

Kn.

Grada.

su4

nai

silirati? Što ANE: ATIKA može 2. PRVA sve MRA pod" nazivom. krma. Silirati € 2. svaka »silaža« > Obično može kabasta KA kukuruzne: čitave“ podrazumijevamo_ ukiseljavanje stabljike mbe) «0 > * u. a zriobi sadrži | > sjošbolje voštanoj (tada manje vlage). Irsamt prilikom. tan Osim 2 7“ se dodaje stabljici toga,kukuruznoj ti djetelinskokako bi ma inadrieeenšea “smjesa, povecajpolna id tvari POPA “ža ora Pagea poboljšao hranjivih odnos tvari. između travna 3. priprema Kako k rma silažu? za : NEKI , se. stabljika kosi silažu u kukuruzna t ako da se: priprema se 3. za Krma zriobi. li ili kada u lucerna vrijeme < je voštanoj Dodaju djetelinskotada od- ' ili 65:35%. da se na to čini u To znači + < smjese, omjeru60:40, 60, travne kukuruzne odnosno ili Ida nosno, 35 kglucerne drugih 65kg stabljike stavlja 40, Imamo li tada trava. tri'vrste krme raspolaganju ćemo primjer: a 60 25 lucerne i 15 a. stabljike dodati kg kg kukuruzne kg djetelinskona Lucernu treba i kositi kasni..ne nešto g) djetelinsko- smjese smjese. trav-LEO LALA tada sadrže u jer stadiju jem početku cvatnje, nego vlage manje cvatnje. travne li vlažnost ćemo znati siliranje? Bh AJ smjese Kako je povoljna 4. 4. Ako od od sise (kao isjeckanog materijala siliranje g rudu napravimo snijega),ako onda niti pa ba: TRI stajanja nakon raspadne 'gruda jesmjesa 2 Ako vlažna. nakon da minute znači se »gruda« previše “raspada jedne je Ako tada vlažna _ “vlažnost povoljna. je smjesapreviše smjese siliranje a dodati moramo sjeckane slame, posija isl. GA siliranje? 5. krmu za potrebno sjeckati je FEDOR Zašto zra lakše zbija, krma 5. što Krmu zato sjeckana siliranje ask Sad za sjeckamo lakše do ujedno ada stau bakterije mliječnovrenja dopiru šećera : bijo soku iz ničnom mliječna \ nastaje k iselina. biljki kojega kiselinskog Kako silira krma?» se PoaoE 6. ok dobro i isjeckanu silos 6. Krma silira tako da stavljamo u odmah je poka iša zrak, zato što da Ovo zrasav MCE je potrebno istisnemo prisutnosti (< Za ka i silaža se pa u maslačno vrenje, pokvari stokajeneće jesti. nastaje tehnički šećer rad =uspješan (0,5%/), mliječnobakterija dodaje D1\ kiselina dodavati i a pa agronoma.. prema može melasa, mravlja uputi SŠ kiselinskih SRA: dobro 30 zatvaramo slojem nabijene zemlje cm).Slojzemlje Silos (25do i a brzo treba se povremeno suši ispuca, pukotine nadgledati, “ jer zemlja silosa upotrebljavaju zrak. U za zatvaranje prodire plahte Kia “novije vrijeme “od za se siliranje kojima masa pokrije disjeckana | če polivinila, E optereti vrećama vlažnog pijeska. PERŠIN ČA “silirati? Ba 7U može ok Kar čemu sekrma otvorenom), Krma silo-kosilirati 7, kamarama. zatim može (na KRIS Ti u morama a betonskim = (sobama),najboljeokruglim, tornjevima.tornje- e okzrak i ali vi su u s objekti, jer propuštaju vodu, najskupljiinajbolji < krma se nema SE dg “najbolje zbija, 'uglova. Tornjevi zaruglom objektu jer | dok i uzimaju Kadi sd p uno traju; Nasuprot x dugo gubici beznačajni. mjesta tome do može kamarama 25 u mase. Eoreva iznositi 40% ukupnog gubitak Koliko silaže dnevno?“ č: KSEEGAaa 8. se daje sastavljen fdakletkakofje hrani, 8. ob čime Oztome To Ovisi SPAMA kravajoš kg, 20 Sastav 5 se uz rok. odnosno kg silaže. do 8 kg sijena! Obično daje30 pda o toše Željko PRgica obrokaodrediš EDipL inž. ed k će,šgrenori Č

SKE

LOG

ota

PIVE

LJ:

[

_—

sve

PK,

Sean

—

Sič»

;

data“

rao M PN s pu

KASAJ

PRE

LAK

kas)

PVEGinibra o

OR sti

a Ze g O

ijo o A

vdiR

Nala

KALIJ

SER S

E or

OŠ

Sd e o

SAJAM 23.

III

RASPLODNIH

GOVEDA

g. održan

ĐURĐEVCU

utvrprema je sajam rasplodnih goveda đenom centra /SRH_ programu iz“ Odaziv Stočarskog' selekcijskog Zagreba.“ vrlo dobar. Ponuda bikova bila veća“ kod proizvođača jebio .rasplodnih je Od Stevo junica. kupacapojavio predstavnik Vrginmost drug Gvozdić, članovi Mljekara »Zdenka«, regionalnog poslovnog. udruženja“za stočarstvo iz kao i dr. Siska, o.

Đurđevcu

Ocjenjivačka

komisija -

lion

ER Kor PGO S

oko

1+.

Paza +.

Paka

ite,

Ano

ae nori

ooide

oija

S KAI

RSA

Lao 5“

tena T

«a

aore

koa ,

ELE

psovki

si a si"

radila. Auslender, i nž. sastavu rasplodne: stoke Been Se: “Komisija u oke za inž. r azvrstana kvalitetne razrede, .Klos Ponuđena " stoka i Hadun. inž. jeu EGET podatakasamih roditelja“ i proizvodnih osnovu ana nb kao vanjskog. zg Kraplodnog pr grla.

že

askt

ča“

(

"Mjesto

jaa

daa

inka

pasa

rei,

GAJE PVE

Pad

€.

Pid

“

GOLE

Poa

2 -

MAAL

Piko >

x. že

o...

ATP

sE im 12 dao a

ono

ža

rasplodne junice bioje. Proizvođači čak veći od ponude. suto velik, su povećati pa zapazili, pokušali prodajne bio mudarpotez. cijene, Zbog toga štonije i otišli + su sekupcirasplodne junice pozu sa samogsajma. Broj"NE:

če

Će

e“ Vrginmosta Predstavnici iz bika. ka kupnju 2 2 zainteresirani za .

Akne

Ber

sre

dopremil su: MagdićJakobiz. W/ 93.Uzgojio na Mičetine 5 o jerasplod» 1 nog bika starog, pa oo godinu ateš-. dvije kg. : Posjeduje oko kog 500 Beta dgonio krave: i mljeplu Pi prodaje kari; ETER,

ža

DEBI

Sa a

sa Magdić "Jakob NEO ?e Kaaa a stoji Martin rasplodnu . Kod n udi Kad Patački Đurđevca. iz kuće junicu. . pre ooo: za u REIŠSE ima sabiralište; SK A i redovito mlijeko 5 krava donosi MOA rata nrstikm “Ferenčić ul. 2. iz Đurđevca, I van junio Ciglenska Uzgojio je a Ze od majke_Malenke ocu pr. br. 10. zauzi kojapojteče također uzgoja; —_ izvlastitog 484 “.. ul. 77. Rumek Josipiz Novigrada Podravskog, za LIKE aa Koprivnička Dopremio s od br. 3904 kojapotječe majke »Birke«, ona je poto- 7.“ Bazira “e ojejunicu“> “mak prigojni u <, sEgta kupljena Njemačkoj; kojaje krave»Anite« Izaija uzgojio j e Matiševa u l. 40. (Stjepan prig.a Ferenčić. Đurđevca, seo iz junicu.: pne br. 6185oko. kg 2 i 17dana; prije. mjeseca pripuštena. zA zadaje težine, 500 Gara E sex > A KE ' io i 8 ak bs ze Sike SKK x+ ko TERA A Era eko Hag es E O Mut <6 IRS ži ZLEPBNA Jaduža o Prga eLsvioa Neo td od o, got do dika aj ra nač eia karore Ps E č ni Ao Nka 2 M s: oc: nai anna E SPRE VAS DI PIKE LIŽE DIE KREŠE st RE i s a S ža Ši io "> i ki raza ea da trak gm s Ga + graTi ns Pisa: Pak a de: PICA SEP eI ARDE A I dode E IE E s I s. “> pm < je i e o E RE pd

iz Mičetine

;

mia

"kore

4px

a“

kra?

;

E>-

;

die

pića

mE]

pase

tući

ZLE.

MEKAN

kadi

=»

“

dua

is?

SEK)

jakoo

Pia

ze“

“kr

€

—

RASE

+ fx

K+

“

Psi

Paki

Pro

»Bebu« Nora Đuro. Kelićiz "Đurđevca “junicu stara 22. je kojaje Data da mjesecaa da“nijebila jošpripuštena bika. Smatramo je to lošei e ceca pod materijala; takvajunica ne dolazi obzir sajamrasplodnog podzekA SA

Fs e

za.

GREJ

m“

sava

s s

Sadi

Ko€

stom

a u

KA (

NS z

“

ra :

SEK

=“

E me

ši =...

“+

tata

soka ZI

FerenčićĐurđevca:

Ivan

aaa « PEOrKa Be *

Đurđevca Sokola. Đuro iz bika 4 kravei4 Šoštarić Posjeduje uzgojio je junice. Bik da | o stavlja za uzgoj. »SoKarakteristično vlastiti _je junice »Bebe« (< od oko Uz4700 krave proizvodi. kol«potječe mlijeka. kojagodišnje ž dana također bika. gojioi prije > svojstvima mjesec prodao je Zadovoljan ka bika »Milioner«. “Centra UO Križevci ka ea pod imenom Sis Soo

sve

CIJENA MLIJEKU

NOVA

;

osi cijeni minimalnoj PrEneno k oja mlijeko o Odluci. kravlje za Prema je. ALI A 3 listu SFRJ 12 važnošću od izašla službenom vidljivo < broj 12.III1971. < masnu da proizvođačima: t reba jedinicu“(Ps jeteč d inara “je mlijeka isplatiti e 0,40 2 de do para agi prijevoza“mjestaprerade, odbivtroškove £ gg predloženo RI Kako ima u tojOdluci jošdosta togašto je nejasno, A Bra jeod SRH u iz m ljekarskih 3 dod Za mlistrane Udruženja Zagreba da radnika isplati a < IlI od dana može KE tsTa. jeka za mjesec, kada jenova cijena Š snagu, 2: stupila odEr odobrenih | = dinara bitiproizvođačima. EREo mlijeka ime troškova najviše 0,08 saa samo obliku 'akontacije ali = KE i Se privremeno. znači Eo u iso 2 KELE :

zIaova

;

ČA

—

Mea

Na PO o m GH

RJ ETO

EA o o

VE.

e rp

rađe

JELA o DR

SVI

Pr RK JELE AK REVE OR DRŽI RIA EE BE ti EZ E RA o E SA TEZ Do ISO I I KV ap

BTL

ISLI

ZA PROIZVOĐAČE

PREDAVANJA

“

selu

MLIJEKA

Budenec, kraj je mjeseci iz.Sesveta. proizvođače mlijeka, organizaciji Predava»Agrocentra« bili či su i i to mljekare« stručnjaci »Agrocentra«»Zagrebačke spomenutog _ i Mašek. drugoviBakran,Vrbanić, Magdić, Mataga Sesveta

tokom

održan

zimskih

seminar

| a

.kući u održana Predavanja ovim Čižmekpa putem dobrojvolji. su

moramo

mlijekaStjepana dobrogproizvođača ime i slušaoca zahvaliti u predavača

> '

RADOSTAN

0052

DANI

i robakov posjetio Blažević e; k Predsjednik je drug Potoku i tom Rakovom Garašića ć Kadi prilikom mlijeka Franju nog proizvođača Ka sela iz s vodiorazgovore Ašpergeri. mlijeka i proizvođačima zat dan to radostan *Bio svega sA mnoge proizvođače <,Ž mlijeka. Prije je može i bili a što predsjednikom prisni otvoreni, drugom razgovori Sidra 2 kao i sama zainteresiranost p rotumačiti SK proizvođaču posjeta mlijeka jednom takvu.robnu SAŠI mlijeka. s proizvodnju organizacija oče aos koi rukovodioci nalazili su Rakovom stručnjaci "U Potoku jošmnogi što vezano ji su svemu dalizoipneizvjemlijeka robnuproizvodnju je i štaje. matte Požežanca, i f Predsjednik dišt druga izvještaj je zanimanjem iz poljoprivrednih rektora proizvođača Podsuseda dA Centra obrazovanje sela iz Sami Ašpergeri. za radu Centra. Pajo obrazovanje polaznici tečaja tog tog 3 i korisnosti takve utiscima akcije. obavijestili svojim Pod i Centra.za mlijeka Direktor a »Zagrebačke mljekare« E (4 proizvodnjuotkup aktivsažetim .(————— drugaBlaževića izlaganjem upoznad“je drug Stanivuković i: AGE na nosti programu područja Pot otkupnog. -»Zagrebačke mljekare« proširenju 20 krava. oko > stvaranjarobnihproizvođača.mlijeka Samobor općine bio o Skupštine predsjednika izvještaj Zanimljiv je vek2 obaveza onim gospodarstvima Id koja poljoprivrednim p oreskih smanjenju PJE radi određena u pa novčanasredstva gospodarstvo unapređenja investirala proizvodnje. RAVNA proizvođače i susret predsjedniZa 13 mnoge prisutne stručnjake ovaj će ostat kom SPV s jećanju. itrajnom drugom. Rast Blaževićem gi s S.

Sabora

Hrvatske

dkoau

oN:

SAA

čeka

“-

—

+“

Osa

“

he.

POSJET »ZAGREBAČKOJ

kei

PoE, Ne

A ie

ra.

RA i

X. ni

Mac

Našao

Rd t Ga +

ane

“a.

erca

«ai

saovakvačit SNAKE Maki on ona io Zagreb farme Lužnica »Agrokombinata« A mlječne Radnici priuksns pZasronšč posjeta kogmljekari« o

SS La AA EE OI BS o x Rae AREA CI Evan

-e

KNJ

Res fa:

DLA

Oka A

ave

3 NEKA S e Naši EOrA> do Sore ada 5, nr klena E “o E

;

PPR

“

: Pe

i zo doe dx đ kojm Ž *% Iru Zas ča Sa oka : d

daa

dadoo

Tee

naŠo pa, kan ad ba ska ZH os e Oak dk ue Doma šetg Kaoass aR g = e SHREK st SLO kakve BKs SZRERK odg pt PIPER zoka R MSLA meoe ze s

>. .

SRI

“

ašz

dasa

PLS

ERI:

Zak

EKE

NJ GŽJEA.Za

kradi

SRO Nje pu ai oo

RES

ŠPA

o PR KEIRA RS o ER LAS VI se. PoA e RTS Va A ia a EE TRN ak Pa pooaretont aje ZR S a “*. sa “« La Za Kod Si pa A BaI as sa a. PoV L dj 4% S ke doma jd ide ibi PA ana FRo=resRadnicikoji.su“zaposleni farmi »Agrokombinata« Lužnica Zagreb na Pir. f ajn sa Psi sd pos jetili kasta »Za su. m lj se ekaru«. oznali j T ako: rebačku s. radom 'su Ce u samo Ta mljekarištojeza njihkaoproizvođače mlijeka e PLA bilokorisno. a aa S . re VECI sa Teni ovak 47, iz re kona RAZVOJNI MLJEKARSKE E PROIZVODNJE PUT. | it zadatak = a ma Pol ope JUROVSKI PODRUČJU! NA BROD LGA PZ TAPIRA GAS Eris AF ae > iS PAK ER IKA raj SRA ok EAK, Još prije! području Sačet godinad postojalo Pomina karlovačke na neKa RR 3 a Koliko“ BEG. je bilo ih zadruga. poljoprivrednih eni: Pie godine integracijom Svake je sve dok nisu ostale ito: kraju manje, a samo dvije Poljoprivredna «zadruga:Sao a i Poljoprivredna SAda Pak če Ozalj| zadruga! bilo Godinama Brod. Jurovski 'je mnogo kotome što sela dobila i “komentara i ntegracijom, PKI zadruge da ka 5 postojeće li PNTa .o sE su o. itd. da. da o pstanak, proširile li djelatnost “7 opravdale svoj > svoju: itd, Samo baš ovih se i ovih pregovoriintegraciji REDA oo dana vode. napomenem da dvijuMrak bila bi u slučaju zadruga. tom. Kočani | Znači, organizacija, jednaprivredna dali/u es Dok ovo obliku zadruge, 7B ZRaLa kombinata drugo. pišemjoš/se tome ni- g ze nešto ili govori. odmah ne šta S LE samo napomenem, da službeno da sada tomene bi No, ai : na: BA Pere već. zaista početku. htiopisati, otkupamlijeka. ovompodručju. kera Ka god.“ 1965." Peng > dana uvjete područjuribničke koja Tih kotline, <, sve "daljnji i unapređenje i stočarske. zaseocioseka dio“za ima_ po razvoj <“ proizvodnje,selima se Pre IJE< i selekcija provodila otkupamlijeka, drugestrane organizacija muznih IZadćt krava:Gazeći blato seoskimputevimapredstavnici. Stočarskog iz centra s > Zagreba suradnji lekcijskog agronomomizOzljakao. < općinskim te Bek 3:1 nama iz zadruge, i obavljali poslove posebnim elanom vjerom, da “> maLa sPi će izgodine godinutajrad mukotrpanposao, imatiefekta. Za naše KAKA selu na ljude PEKE zagonetna selu mala: svakom bili zaista smo“mi' ekipa. Jer, Praia da a zdra negdjena.raskršću tj.tetovirali krave.| gorjela je vatra, mi žigosali. ća i vrlo. ovrtjeli Ljudisu nas u čudu gledali, Ri, < Ba četak, poZ a sumnjičavo e glavom. Ž 2 mlijeka, par hi _ stotina a kasnije. otkup litara, količinama Ho iznosio pa je po Ša sa kojase kasnije ka Jurovskim_. U_OPZ/ integrirala Brodom, Ribnik, odJuka je: .otkupljivati. obziraade svakulitru, EE Bo. bila: bez. mlijeko pod svakucijenu, Psa, iz drugihgrana, osobito Sjećam dobro, dotacije, trgovine. na ojetoza- makova, bio. TEO i mukotrpan' organizacija ova mjeseci. par grana teška posao, rljesla ista: kakaa posla, Tag ALI,karstvaDobki Izem u.dankoličine alise ipak" nijestalo. mora susia a 2 Bareicj RPEDEG AA ATI nis a a.proizvođači iskustvo sri “dobivali ači sticali vozači i Sabir su sve a PE Pi Sr aa 2 orijentaciju muznihkrava, Zkje “=: ishrane u pogledu nabavkeboljih pasminatese Koka ujedno svevišeorijentirali ZKL DaRnu proizvodnju Tražitiau za. GDE nji bovi (mljekarstvo). kraj Pija RNA stočarstvo Pasto Rai, poučena. nešto Jurovski Brod Poljoprivredna “U | isvrijeme BOK dar nam to mrak i mlijeka. svom. podsusjeda organizira otkup Zadruge. oke Ribnik, —Eg 4 sistematski zno ERA ručju.. ove dvije. z adruge. rješavaju probZajedničkim naporom i ia pise dak:leme. proširuju otkupamio daljnji količine! $ ken te svoj oiupj popleću, ml u. Pai PJ

cqši

ajeti

gera

sro.

so.

naa

Soba

zani

rodeni

vo.

poi

...

jag

ruda

GRA

ilo

pda

ino

TRA,

o s

Keo3

kan

—

dina

KARA

kre

raže

"u"

tame

prie

.a a

“

Bates

ke$

"af

uzi

“

Zija

ća

urna

sed

iorodna

Java

-.-

"sj

pars

>»

keta

sas

PIA

“

Tilda

kia

EDE

tara:

da.

Cosa

ora

“

(

na.

—

se-

—

“

Gao

—

RKegr

;

sia

otra

Reda

I RI

PKI

Paoa Pesk ELITI Do a

jase.

nee

oda

IJA

PIG

Baka

LEE

<“

Fae

pase

PRIDE A jeka.Integracijom znai ovih

aka!

ao pošponaki kei sKE

Poe

zra

ASK

kosa Stu

eo,

Dagnit: količine Danas: E više mlijeka su još litara Poljoprivredna Brod isporučuje na zadruga Jurovski < oko 5000 mlijeka 6000 i ljetnim mjesecima sa količine mlijeka prelazile dan, litara og Pirata | ove su cca “na dan. < sTuga ošita Eo nijih S Yred najtočni je da u ova Karakterističnospomenuti Zas Koo zadrugaspada mlijeka i vrlo bez obzira na vredobavljača kolebajućim količinama malim mensko Također %o masti od 3,6. Ujedno u razdoblje. mlijeku Sula da nijemanji a da ima i ova napomenem zadruga sve uvjete daljnji razvoj unapređenje BRO: INDA osobito ovom mljekarstvu. stočarstva Nabavkom uređaja području, u pitanje mlijeka laktofriza, kiselosti m jehlađenje riješeno je ljetnim u kvalitetu od mlijeka osigurat sati daljnju bolju .secima, još proizvođača ćebu- <. za kvalitete rear dućaslužba kontrolu mlijeka kooperanata. PVE inž. Ivan Korenić LANA Dipl SEE : pre A ose Ozalj N

ron

—

oka.

AKI

Pesa

KES

: :

| ZAVRŠEN

“=a

TEČAJ U AŠPERGERIMA

;

ŠI

2B u

ispiti travnja održani završni su Početkom mjeseca polaznika tečaja selu Kako već smo u Ašpergeri. poljoprivrednih usavršavanje proizvođača tome Centar iz o kvalifikacije'je pisali organizator tog tečaja sticanje budu Podsuseda. Kada dovršeni završnom će i izvještaji donijet naš ispitu imena kao i »Mljekarski polaznika rezultat list« završnog ispita. za

eda SIRI s

Prezou

Res s Pa e.

sg ,

za SELEKCIJSKOG. CENTRA. SR HRVATSKE

Rog

3 Bk La

STOČARSKOG

Doe

kikans

Proket zatim

zata

;

sate

aja

PVA

tria

kora

veins

*-«

Rok

aiu e

stokomproizvođačaDakerie kooperanata veljači mjesecu sas, 1971. |

“

m 3

Red.

“proizvođača

broj

i prezime

Ime

organizacijakatebroj grla“

Stlo

: :

kupac

gorija

———— si

FondS.O.Kutina bik. Mački 1. Mirko Mato. Žavnica he: Haganj PLI Žugec 2-2. 1811, Ljubo. Zbak ača Žabno Grubačević gi sE Ar Žabno 4 21070 Cesar.Ivan Fond S. O. Pakrac. 20882, stote mL 4. Predavac, Mato 20983. Habijanec RE »n 5. 5337. Ivo 6. Vrbovec stanica Vrbovec Veterinar, E, Kamenović ci Vrbovec i“ TESARI Ia Za ad EA Sabolić Branko EE \, pain 5335 7. 8. Ivurek Sao 8353 P. K. »B. Rađeno-junica Stjepan Virje EE Virje KIKI ADENA vić«, Novska “ sko Stjepan .. Ma Ivurek IRE 8303 š2i7, Sa, PB 279.7. krava 400. 10. .Grginčić Zdenko, — Šišljavić MOGA Šišljavić G. Mekušje 25 ATA msa m gasi Požega Šk. SI. Pož 992 ŠK. bik Fond S. O. 11. Sl.Požega P.D. kros Nova, (Gradiška vlada sz re KITE | 12. P.D.Šk. Požega 9868. +, a5 x »» m Srdonje SSP PoPZ>»G. Bardić Đuro “Oborovo 13. NJ 'D. savina« Bohn Selo 8541 stanica Veterinar. ZR

Senjanec

NINJA

“3841

Farkaševac

—-

Asa

LEA

SRA

“

SK,

“

+e:

kra

Aja

24. +

;

Poštić

14. :

dise

<“

23.

Stjepan

Lazina

Poštić

Franjo.

Poštić

Ružić Bašnec

Donji

A. “

Franjo

TurkLeno Luka

42616.

Josip

Novak

2158.

Čakovec

Miholjanec Prdlog >, D.Kraljevec =,“ Goričan, Palinovec.

: —

7252

"7826.

PintarAnđela Turčišće D.Hraščan_ BaranašićM.

(Ga ja

26..

227. 28. PERA 429. 30. ZA1" 31. 227.32. 0/33. 34.

35.

Stankolvan Kovač

Mato.

Goričan

Hodošan

4.»

447565

Blaž... Vlahek Mato >. 49 Vidović gdi Josip =, Adam Baranašić Palinovec,

58TT

Đuro

Draškovec

asa

mila» f

PREK

Mo:

PINE

Sadie

“

Paza

eri

4 s

Rebra

S KIIRJNAEKI pri

ALPA

LAI»

4.6859 Goričanec Josip 1528. ,x DrKraljevec Podbrest 005802. MatićSlavko =, pin Otok 61, 76785. RajiStjepan. Ivan Bedenicki 06645“, Pa Cirkovljan Slaviček

rta

<),

6735

NE:

6593, 791,

moda

6501

8115

Blagus

7658 1, 0.7480. 9,

-—

ET Ko

59,

M411) S

=»

—

Remetinec

CER

mljekara

Zgb

junica

4958

Čehovec

25.

zao

Ivan

Radiković

Gorica

Franjo

Pongrac

Fond

2884,

V.Gorica ACA

“

Petrinja S. O. Velika

2.715. 16. PaPa 5.17. Maka Cd 18. 19. Dje 20. Kor 2 721. Pa 22. 4 4

ronda

“

dajete

Ašle

LA.

saa

ide

ZRKE

e A

Rana

boa

5, “Red.

rezim proizvođača Belo .

broj

mH gorja organizacija ro

ra ksađo i DAKAČ

drv

jeg"

KSSE

iza

\kupaco Pod

.Zagrebačka mlje> Cirkovljan junica Krušelj kara Remetinec“ a A ASI. LA GO dA 37. Pongrac Franjo Donji 1395.» a Miholjanec Pašica 8081 bik. Fond S. 0. Martin Gola Gola Đurđevac 1 Đ urđevac Đurđevac. 39. PPP Rađeno10397 »B. junica Siptar Ivan Novska “(< vić«, FučekFranjo 40. 2100 krava kE 2479) Gžla Brodić Ta Gola Stjepan o FEEL 42. Pobi S Mijo junica ' ji 7488 krava Petrović'Franjo 1966 o 43.f še 44. Petrović 8582 ž.tele | >; FranjoĐ, ah 45. Pobi 7838 Alojz junica

Stjepan

36.

> 6268

Čakovec

korena

(/(—/ ———— SRI

38.

pe mast

ok!

KORAJ '

ade

PESO

ROLE

—

41.

pok

odud STRA gey SE Zofia

“'?

kid

AAL?

Rie

Osaa

“"

46. 47.

48.“

'Talan

Stjepan

Kertez

Nikola

Pobi

49.

T717

koj

tko

Alojz

JAKE

RARI

#57576

edo

7612.

EEK Pazin: s:

DANA

SVJETSKOG

ane

Boa

šo

"MarijaEalanskia Zagreb PRIGODOM

šo ka

Ba?

7682

Stjepan

Talan

RŠeTIe

ZDRAVLJA . ŠEĆERNE. BOLESTI U ZNAKU BORBE PROTIV K aK dugo, bolovati uoča bolesti "ne Od da o može se očituju MK šećerne čovjek ljivi. | bolesti znakovi. To kod starih goosobito vrijedi osoba, jerje početak z X i kada neke tovo teškekomplie uvijek polagan blag.Otkrije nastupaju za Kod Kod mokraće. disa otkriju kacije. mnogih uobičajene prilikom pretrage buran. Kod do 10 bolesti djece.i djece godinase“. mladihljudipočetak'je/ š kod žena. Tome U češći pridonosi| godinama rjeđepojavljuje.kasnijim maje je “ i sl. To način paĐĐĐ_Đ— b% današnji djeluje naše živce, života, uzrujavanje, brige Nai organe žlijezdeunutrašnjim izlučivanjem. Peč putem njih unutrašnje živaca radom VK žlijezdaunutrašnjim izlučivanjem dražajem kojiupravljaju dolazi do »inzulina« i do šećerne bo(hormona) kočenja stvaranju pojave RA sklon bolesti i po lesti. kod živčaneneu- prdi ka Organizam nasljedstvu šećernoj očitovati. .ravnoteženosti bolest će se če prije PRE, Kod šećerne bolesti radi i tvari poremećaju se = mijene tijelu pore- s Organizam Rode is (pankreasa). izlučivanjem mećajužlijezdeunutrašnjim gušterače šećer: može rastvoriti. može isu ne dovoljnoj oblike, kojetijelo mjeri LO rastvorbe “koristiti. Inače normalno služe za p roizvodi (<. dobivanje< krajnji skladišti.u Neiskorišteni dio i se Te a “energije. jetrima (zaliha)dijelom pretvara (4. da Budući mast. to to u šećer, nastoji nado(7— organizam možeDo hrane. 50%: iskoristiti iz može aš bjelančevine se drugih /— iskoristiti knaditi sastojaka za 10%. mršavi. dobivanje energije. Am bjelančevina ČE Zbog pomanjkanja tijelo S tvorbu masti kruži može g / za po Ostatak“ iskoristiti energije. tijelu. Taj. štetan dote ne acetonskim: otrovan može ze peLad ostatak kojinazivamo tijelima je, vesti do teške smetnjei smrti. Neiskorišteni. šećer kruži pa krvi, organiĐĐ Zato da razrijedio zam ga žeđa KRLSSA bi da u šećeraš izluči nastoji putem bubrega. ve As eo Biska rožno krvi šećer. odstranio ga mokraćom,DREK i <. , 15 ri s MRVE S o e Pa TA Lik PETIC Pes KZT ENTE A ERIE LI DA PARA PA RE Peko: RV AO NOE SL A Sd OO a #. zd pt ns v ek Psi Pa Pada roj Za haa ka zed avi vk S ra PeP do POKRILA HD sa Po SE Vo O RR AES E po E = E E ita

—

fed

one

ČA

..“

SERA

€:

;

DARKA

“a

Koo

ža po NI Va Ba so bolesti. pk“ bolesti gs Kod osjeća. potrebu g naglograzvoja < ŠKt za mokrenjem; i obilnoj mršavite DPI prema osjeća op-PVE Pore a pisloj: doo

srna ka ka o

Meg

“>

gri

€

Bara

zali

Saki

aderaa. CK posta) a'je Kod "stolica tvrda. mišićima je. pa Si a nogu. SE troma, S bolestima. zaraznim *" KME. a otpornost tijela prema prjena nastaje “koje. stanje bolesti je koma« — Najteži slučaj »dijabetička je Fbog gomilanja otrovnih tvari. Ako a pravilno se ketonskih i bolest, dugo traje, Pass “ne liječi, krvnih komplikacije: 2 razne oboljenje bubrežno nastupaju žila, p ileće dask . nje i smetnje u na <“ mrežnici). sem s (osobito očima 7 sši krvnih žila baš ovapnjenja često dolazi do bolesti veoma Kod šećerne kič? ito Raše do dolazi šae pa kapilara ž izumiranja. E (sitnih žila). Opskrbakrvlju jenedovoljna; ola slabe izumrlo Na “tkiva se PEDE (zbog ke prehrane), tj. nastaje n asele tkivo » gangrena«.« klice tkiva. za I razne izazivaju obično izumiranje Gangrenastopala raspad koje ss tj. Ečpočinje od nožnihprstiju pritiskom tijesne mjestu, zbog Ak. koje i jepod. to a | poduzeti z bog kroz ili žulja. daj: protjecanje, | cipele Treba Kiji Koga a sve se = Znoge Ta ipod m jE Seke Taj Osim “ustanovljuje bolest. općih posumnja znakova , čim b olesti, god> Kakose ik sa tj. na "bolest, se zdravstvenoj stanici natašte šećer krvi. Tada ispitati je IGRE mora Pato» 100 kod mg cm: na orma šećera, krvi70— preko šećeraša (miligrama) (180 mokraći se a orijentacija, ako šećer Međutim, Gruba je utvrdi iaceton. 90 mg. i u početku, bolest zgA “takosene možeotkriti samom PIR u Šećerač. ču cijelog?ALOE dijeta. “Liječenje, Najvažnije liječnik. Nj jupropisuje mora je života = čoek biti pod nadzorom. Hoće li liječničkim bolesnik uzimati morati Pada injekcije inzulinaili će samobiti dovoljan izbor odlučit će pravilan liječ-< hrane, također > hoka "nik. Prema od roro svakompojeđinom slučaju način mijenja vrijeme vremena Kaja: “prehrane.omjer Pana izbaci bolesnika kojem. bilo iz šećer svakog je ILI 2 Najvažnije da obliku. treba šećera saharin. Ne uzimati i kolače oja, Umjesto uzimati smije razne sadrži sl. Liječnik i “ograničiti k ruh, hranu,koja tjesteninu, škrob: krumpir će S ži koliko vrsti hrane“ i o. Sa uzimati o težini e odrediti pojedinih smije zavisno tijela kao što i bolesnik ili ga mršav kondiciji radu bolesnik li obavlja (da je debeo). DRIKA inzulina davati to i će vrst ge % injekcije inzulina, . vrijeme. Akoje potrebno daodrediti tako kako i je naprijed isto Bvanja liječnik, dijetu, navedeno.“'((—— aka i i < se se. “obroka, Treba pridržavati h rane, k ao točno redovito količine vrste cijepiti lk: može doći do inzulinom. Ako neugodnih > komtogabolesnik drži, 60 100 krvi. naglo mg jeršećer u plikacija, krvi aš ispod smanjuje cm? tis ia gladi. osjećaj $ rca, jako: lupanje glavobolja, znojenje, Javlja se žeđ. nemir, i Na krajudolazi do grčeva dok'ne S smrt. nastupi Te 6 2“ b olesti, možemo da čim Iz valja znakove spomenute zaključiti dk opazimo toga sh se obratiti i “odrediti koji ž ljsniku de pretrage, lječenje porrebne će PRA Ro as ZN OŠ tE ATA S S Ra. SR RIE EE SRJ S == = — : — > ma _— a U REDNIČKI do Uređuje: ie SA st ODBOR a E E čase 3 Nje iu *a a KETTITM 28) Glavni tehnički i inž. Vera urednik: urednik: Kaštelan, Dinko Hoholač a dipl. Si zea žesa rk i SRH. LAR i uredništvo: Vlasnik Udruženje ra mljekarskih radnika Zagreb, izdavač: Uprava PGS | Tisak: oda Ž Fe4 ra »Vjesnike«, Zagreb Ilica 31III, Fr Štamparija telefon 440Ea DiE ustanove i Mjesečna za pretplata za organizacije zg privredne PRE = d 476. ree koa RIA RI mlijčka VEŽE <a đ l— vka PE Haka zaproizvođače FRRRČEN: ode i

LSI

BARI

Ars

“<

keškia

kis

“xi

“

noi

s5Be

srja

sve

s“

ESA

zA,

So.

—

sia

(77

mi “

x) Ž

Ega

eu ka

ata

side