Mljekarski list 5-1971

a...

-

—.-.

a

od

a

Pr

o

STRUČNI SASTANAK Poljopriproizvodnju otkupmlijeka zajednici vrednom stanicom Velika Prehrambeno-tehnološkim Gorica, institutom, predstavnicima fakulteta održali stručni su »Stirya«- Veterinarskog Zagreb sastanak Novim Dvorima.

Svrha sastanka bila kritički razmotriti Celje, je dosadašnji Stručnjaci

Centra

i

za

u

s

u

Sastanak

robnoj

o

proizvodnji

mlijeka

novih mehaniunapređenju proizvodnje mlijeka, izgradnja staja, dati određene gospodarstvu robne i zacija ciljeve daljnjeg razvoja proizvodnje sam vodio direktor Centra Sastanak i mlijeka. je proizvodnju otkupmlijeka Stanivuković. »Zagrebačke mljekare« drug rad

robne

na

u

i

za

NOVE

MLIJEKU

CIJENE

odredio i proizvodnju otkupmlijeka »Zagrebačke mljekare« je individualnim Uz cijene mlijeku proizvođačimacijenu određena »Odlukom iznosi dinara o kooperantima. kojaje otkupnoj cijeni«, minimalnoj 0,40 ili dinara litru masnu »Zaosnovu 1 3,6%mliječne jedinicu1,44 masti i grebačka mljekara« dodaje posebne premije.

Takoće proizvođačima mlijeka»prvom kruguproizvodnje« isplaćivati Centar

za

nove

a

za

za

se

na

u

|

1 litru

mlijeka 1,54

dinara.

»drugi krugproizvodnje« 1,49dinara, dinara.

To odnosi na masti. svaki 1,44 mlijeko 3,6%mliječne 0,1% Za mliječne masti više ili niže dodavat će ili dinara. odbijati 0,044 koji Proizvođači mlijeka više od 10. litara: do000 isporuče mlijeka godišnje bivaju dinara će za što obrase n agradu posebnu mlijeka, od 0,10 svakulitru čunati godine. kraju za

Za

a

se

s

se

na

hn

:

za

treći

NEMA

JUNICA

RASPLODNIH

dovoljtvrditi, Sigurno trenutačna kolika steonih barem pone t oliko je junica, ponuderasplodnih čekati može i više dana novčana ima sredstva, godinu tražnja.

Kupackoji budući da To i do da dođe proprogram njegov grla. je razumljivo, željenog realiziran. biti i mlijeka izvodnje tržinisu imali tako Stočari povoljnu rasplodne junice, dugo koji uzgajaju i da zahvaliti i Za to treba šnu mljekara«, činjenici»Zagrebačka situaciju. izrađenim dobro prilaze organizacije poslovnim partnerima drugemljekarske i mesa. programom robnih mlijeka proizvođača stvaranja kvaliveliko. »šarenilo« bilo U junica je ponudirasplodnih dosadašnjoj nisu matične znak da .teti. To knjige »pročešljane« selekcijske jošuvijek je Zašto kvalitetom onih odgovaraju. podškartiranja grlakojasvojom cilju biti više razloga.

Loše biokao matere i očevi može istu kvalitetu mladak kvalitete da loške vrijednosti mogu roditelja, podmladak svoje prenijeti kvaliteti kontrolni loše ili strane roditelja proizvodnje podaci upisani druge rezuldobri očekivati da tada od uzrokom mogu i proizvodni podmlatka služba prokod i dr. Selekcijska kao i loša ishrana tati. i smještaj kupca Utječe kuraščisti oko kvalitete vodi da ta velikog broja zadovoljstvo akciju pitanja buduće određenu traže paca, junicu. proizvodnje kupljenu garanciju ipak koji dobiti. sada oni to nisu Do mogli Tako ima mnogo. inozemstvu Ponuda rasplodnih junica kupovinu iz Murske došla i Sobote, kupovinu »Agraria« udruženja ponudaPoslovnog je kako kreću Evo steonih iz cijene: junica Austrije. sada

da

možemo

stočarskom

našem

na

tržištu

nema

no

ne

mesa

mora

a

s

s

.

u

u

ne

nema

na

ne

o

s

ne

se

su

na

za

nam

u

za

za

se

Crveno-šara Junice

pasmina simentalac —

teške

mjeseci

6—8

steone

3.300

litara

3.600

“o

4.000

-:,

MRI laktacija II

»

III

no

oko

kg

350

do

400

materas kg.Mliječnost

3,8% mliječne

masti

s

»

»»

a

»

ZETE

»

na razumijeva jugoslavenskoj cijena Cijena junici je9.746,26 i kado da treba dodati To znači karantene prijevozamjesta troškove granici. proizvođača. do samestaje snije dinara.

Ta

se

'

Sivo-smeđe

pasmine —

montafonac

.

crvenoosim Iste kvalitete pasmine, opisane kod šare d. oko 470 9.104,50 kg.Cijena junica kao

su

ist. frizijsko pasmine Prosječna matera oko 550 Težina proizvodnja kg. junica je dinara. masti.

3,6%mliječne 9.516,55 Cijena

Crno-šare

s

što

što

težina

je

—

jeSko4.500 1

VALERI KRI ZR SIRA OK RIA BEDVE

=

PROŠIRENJE OTKUPA KK

top

Aktivnost

con.

eat

I

selo

prog

ovo

na

treba

PIK

e

ni

a

obuhvatiti

MLIJEKA

remena

ave

otkupom

mlijeka...

»Sljeme« jedinice organizaciji otkupa svakim danom veća. i se time jeka je Obuhvaćaju sela, otkupljuju količine nove To tom mlijeka. jeznačajan doprinos kraju m arljivim proizvođačima tako nikada bio budući mlijeka, jer ostvaruju prihod k oji nije »planiran« da bilo Radne navike će tek nije otkupa mlijeka. stvoriti, izjavio jesusretljivi direktor radne PIK-a Udbini.

Svakako treba istaći odličnu jedinice »Sljeme« inž. Plečašem odlična suradnju kojipronalazi organizaciji rješenja samoj i do otkupa daljnje manipulacije mlijekom mjesta prerade. radne

Udbina

sve

mli-

na

nova

a

se

u

s

u

UPOZORENJE Na

svrha nost.

sabirnim

mjestima odmah nakon hlađenje mlijeka nalaze

PROIZVOĐAČIMA se

rashladni

uređaji. jenjihova i tako mužnje produžava njegova trajZnamo

da

se

samo Zapažamo, mnogim mjestima mlijeko jedamdnevno i to hladno onim tek pomuzeno. puta prethodne mužnje toplim koje je I šta dešava rashladnom »Staro« mlijekom uređaju? mlijeko prethodne klica kvare i zato nema nikakve puno svrhe mužnje je koje mlijeko hlađenje sabirnim mjestima.

Zato sabirače i da dužni upozoravamo mlijekaproizvođače preuzimati, odnosno tek pomuzeno bilo ili naisporučivati, mlijeko kojeje ujutro, podne veče. Tek tada ima svrhu sabirnim svoju hlađenje mlijeka mjestima!

da

se

sabirnim

na

donosi

s

se

s

u

na

su

u

na

|

KADA

ZAŠTO TREBA PAZITI PRELAZIMO SA SUHE KRME NA ZELENU?

Svakom

jegospodaru mliječnost najmanje poznato, bude li ih ostale faktore hranio obrokom onda, jednake potpunim dulje bez većih sastavu. suhe krme zelenu promjena Prijelaz mijenja količinu i kvalitetu krme da ta odnosno može biti štetako, promjena prijelaz ako vrši Zato nikada tan, postepeno. nije dovoljno upozoravati gospodare, da

krava

će

kolebati

uz

mena

u

se

4

vre-

ne

sa

na

krme

suhe

prijelaza njihpoznato, manje vrlo oprezno. zelenu treba postupati ozime krmu zelenu Dobar si morao gorušice, sjetvom gospodar jeosigurati krmu i zelenu itd. Koseći zelenu žitarica mijekrmu) (raž, zob, ječam repice, krmu. zelenu može i slame prelaziti sijena postepeno šajući je sječkom da treba zelenu da kad treba Pritom krmu, je jednomprijeđemo računati, i za bude u Onaj,kojinije proizveo raniju prehranu. dovoljnoj mjeri daljnju To neće biti bez štete će stoku zelenu morat pagoniti pašu. krmu, 10 barem Osim mokar ako i ako tratina nije porasla togapuštajući šnjak, je Ako od stoku pripašnjak izvrgavamo jeopasnostimetilja. podvodni nešto nahraniti onda stoku nuđeni izgona jeprije pašu, puštati treba stoku U tom osim toga regulirati. slučaju vrijeme paše sijena, obrok Budemo li li nego smanjivali postepeno napajati prije jepuštamo pašu.

Za stoka će i njupostepeno privikavati. paše, trajanje sijenaproduljivali da li to moramo zapravo kontrolirati konzistenciju, gustoću balege, tj. vrijeme da li služiti kao suha.

To će više ili mjerilo, ispravno postuje manje Ako zelenu. suhe krme mokad na premekana, jebalega prelazili pali, skratiti. ramo trajanje paše će stoci prokrme suhe li sa zelenu, poremetit Prijeđemo prenaglo onih gospokod krava često dešava kao što će od bava, oboljet proljeva, tj. zelene krme suhe i sočne nestašice da pa krme, koji prinuđeni,zbog dara, bez krave prijelaza.

Proljev smanjuje pašu postepenog oranica, puštaju kvalitet i krava i količinu nego mlijeka, jer oslabi, pogoršava mlijeka, Tom teško da kad balegom. jak, jespriječiti, mlijeko zagadi jeproljev da ga ni možemo kvalitetu cijedimo, jer mlijeka popravititako, prilikom krute ukloniti su ćemo način koje rastopljene nečistoće, taj čini velike se sirevi Takovo poteškoće sirarima, napuhnu. jer mlijeko mlijeku. količina zelenu suhe krme Ako će povećat prijeđemo postepeno, bit će što krava.

To kod povećanje veće, je mlijeka, pogotovo novooteljenih krma kvalitete. zelena i što zimi bila bolje oskudnija je prehrana iako

je

da kod

od

svakom

to više

sa

na

za

na

se

sa

na

za

na

sam

cm.

smo

na

s

moramo

na

moramo

a

na

se

na

smo

nam

sa

smo

se

na

se

s

su

ne

na

se

a

samo

ne

se

ne

a

samo

na

ne

one

u

se

na

sa

K.

ŠTO JE TO MUŽNJA

I GDJE SE ONA

MOŽE

ODVIJATI?

proizvodnje mlijeka.

Sav prethodkrava što veće ni trud i rad uložen na u pravcu jedmliječnosti postizavanja Lošim farmi upravo pravilnom mužnjom. postup,ostvaruje nojmlječnoj može znatradom kao cima kravama i nepravilnim aparata mužnju, rad trud i time količina dugogodišnji mlijeka, upropastiti smanjiti naročito zavisi kvaliteti kvaliteti. ishrani mlijeka Higijena selekciji, izaziva tom i pravcu pa kvarenje istog. najmanji propust nojmužnji, od ovih Svaka izmuzištu i na može paši. odvijatistaji, Mužnja Bez obzira će i nedostatke. ima gdje mužnja gućnosti svojeprednosti uktreba svega potrebne uvjete,prije odvijati, joj obezbijediti farme. tehnološko rješenje lopiticjelokupno I NEDOSTACI U PREDNOSTI KOJE SU MUŽNJE IZMUZIŠTU? obzir Izmuzište kao mužnja,dolazi mjestogdje odvija da od 100 izodređene veličine. Smatra farmama grla stajama mlječnim Mužnjaje

završni

tehnološki

proces

se

za

s

a

no

se

sav

o

na

u

mo-

u

se

se

mora

se

a

se

u

-

u

se

samo

na

se

5

———_

m...

—

-—--

m

.

3

sr

s

3 3.

3

.

>

.

muzište

nijepotrebno jer isplati.stajama grla lazi obzir iz posve i higijenskih razloga zbogpovoljnijeg radnogmjesta muzača.

Izmuzište ima kod od 200 puno opravdanje staje preko grla.

al

Prednosti

Š

se

U

ne

od

200

izmuzište

do-

u

o

a

'

izmuzišta

m —

a

m

su:

nam ma

investicijama; radno povoljnije mjestomuzača; udovoljeni higijenski uvjeti.

Kao kod izmuzišta primjer štednje ulaganja pripodizanju dovoljno je koliko dužine Na farmi od 400 spomenuti dobije skraćenjem mljekovoda. kod 600 dok izmuzištu isti grla stajske mužnjepotrebno je cijevi, treba oko 50 brojgrla cijevi.

Kod ovakove radnici i obavrade specijalizirani,smjenama mužnje posao ljaju isključivo mužnje; Ovakvim rada i radne se snage rasporedom izbjegne mogućnost što kod isti mlijeka, je stajske mužnjeuvijekmoguće,jer ljudi obavljaju od ishrane do poslove staji mužnje.

—

uštede

na

—

—

se

m

u

za

m

su

u

zaraze

sve

u

Nedostaci

izmuzišta

su:

ograničeni kravama; krava izmuzište i ispuštanje problempronalaženja mjesta staji; od lomova zimi krava priseljenju izmuzište; opasnost kontakt krava i što se stajskom mužnjompostizava potpuni muzača, nije kod izmuzištu.

Kravu izmuzištu radnik slučaj mužnje kojije hrani i već izborom određen radnik izmuzipoznaje, njeguje, slučajnim radnika štu. Prema tome zavisi da li će krava davati maksisposobnosti malnu količinu mlijeka.

Kod krava ispuštanja izmuzište, grla uznemiravajuodvezivanjem i krava i teže se ponovnimvezivanjem gubi vrijeme pripovratku staju lazi svojemjesto. loma zimi ukoliko nisu tako prigovor ozbiljan Mogućnost je putovi faltirani da bi se padovi. izbjegli kontakt

—

muzača

s

u

—

u

u

—

—

u

u

ne

muze

u

i

o

u

—

se

a

u

—

na-

as-

IZMUZIŠTA sastavu farme Izmuzište je objekt mlječne Osnovne izmuzišta prostorije svakog izmuzišteužem smislu; — mljekara; vakuum i pumpu bojlere; prostorija i WC. s tuševima garderoba I

PODJELA

SVAKOG

OPIS

u

ODJELJENJA?

koji

ima

više

prostorija.

su:

—

u

—

za

|

'

;

—

prostorije veterinarska graditi jošlaboratorij, prostorija umjetnoosjemenjivanje, ambulanta i kancelarija.

O

veličini

farme

zavisi

da

li će

se

za

uz

ove

muzne

izmuzišta

iz-

|

|

|

Izmuzište

—

mjestogdje predstavlja

smislu

užem

u

odvija

proces

sam

se

mužnje; dolazi do izmukojeputemmljekovoda mlijeko mljekari sakuplja hladi i sprema zišta. Tu daljni transport; vakuum normalno sistem pumda bi čitav mogao raditi, mužnje strojne vrši moći usisnom vakuum vakuum stvara pa čijom cijevima, potreban čitav sistem održava iz vodom potpunoj bojlera Toplom mužnja. čistoći; radnilične služi i WC-om tuševima održavanje higijene garderoba se

u

—

se

za

ono

—

se

u

za

s

—

ka

u

se

sama

u

izmuzištu.

U IZMUZIŠTU?

KRAVAMA

S

POSTUPAK

JE

KAKAV

postupak kojikojima Razlikujemo bude što da Treba kravama. imamo nastojatimužnja grupnipostupak izmuziradnik način više individualni jerje taj postupak kravama, time oko radom zištu maksimalno povećanje postiže krave, zaokupljen količine pomuzenog mlijeka. izmuzištu krave oko Svi ostali jednaki mužnju poslovi priprema itd. masaža i kod kao sušenje, pranje vimena, tj. mužnje staji, Kod krave grupama. ovakvogpostupGrupnimpostupkom i oko ka imamo po grupa muznosti, krava, mliječnosti poteškoća formiranja efikasnost što samog postupka. smanjuje izmuzišta

i

individualni

imamo

u

u

s

ma

u

na

s

se

a

su

u

za

u

se

POSTOJEĆI

SISTEMI

—

IZMUZIŠTA

I

NJIHOVE

KARAKTERISTIKE

sisteme:

postupak tanden sistem dvoredni) (jednoredni, kralježnica«) (»riblja stajališta paralelna sisteme: ima Grupnipostupak tanden prolazni kralježnica« >»riblja neke i grupnog karakteristike određene ima Rotolaktor individualnog, postupka. kako sistem da Smatra zbog stajališta najprihvatljiviji, paralelnih je korištako i zbogracionalnog krava, tretiranja individualnog mogućnosti će više sistem ima opreme. prihvarješenje rješenja,koje Ovaj tenja sisistem tanden odnosu veličini stada. U titi zavisi kojijeisključivo 800 i izmuzišta sistema kod malih stem ovog mužnju izgrađena stada, ima

Individualni

—

u

muzu

ove

ove

—

—

i

_— ——-

—

a

se

se

a

na

o

za

su

————

više

krava.

mjesto kralježnice« »riblje Grupni krava dok i muzača grupi je racionalan, jebroj pogledu prostora nedostatak. len što je tome neki ima Svaki sistema pa prema po nedostatak, Idealnog izabrati treba odgovora. onajkojinajbolje Martić inž. Zoran Dipl. ima

sistem

dobro

uređeno

radno

ma-

u

u

<.

dni

nema.

| |

7

OPĆINE

OTKUP MLIJEKA NA PODRUČJU

GRAČAC

1970. «»Zagrebačka mljekara« travnju mlijeka je započela otkupom nakon 22 rashladna temeljitih priprema u ključujući investiciju uređaja selima RadućLovinac, Papuča, Ploča, Kik,Parčići, Vagan, Zdunići, Smokrić, Sv. i Kneževići Žmelovača, Rok,Cerje, Štikada.

Ričice, Lipač, u

s

u

Vet.

Ivan na

Klinar

unapređenju

Otkupmlijeka

kretao

God. IV

i Ivan

se

po

u

Pavičić

(Jolanov) iz Lovinca proizvodnje i otkupa mlijeka

rade

mjesecima

ovako:

1970.

mj.

V 46.199 mj.

VI 67.688 mj.

VII 62.513 mj.

VIII 73.332 mj.

IX 92.184 mj.

X 90.409 mj.

XI 61.927 mj.

XII 53.972 mj.

587.508 Ukupno: 39.284

God.

1971.

I

31.899

mj.

II 50.961 mj.

82.860 Ukupno:

otkupumlijeka problema ceste, stanci što rada rashladnih dolazi struje uzrokuje prestanak uređaja, uslijed čega do kao i teški oko zimi radi kvarenja mlijeka, uvjeti manipulacije mlijekom velikog snijega. niz »Zagrebačka mljekara« poduzela akcija daljnjem je unapređenju tom Tako službi npr. govedarstva području. priznaje veterinarskoj togpodod ekonomske kod ručjapolovicu koštanja umjetnogosjemenjivanja cijene krava kojoj jeakciji zaposlen jedan stručnjakveterinar.

U

susrećemo

niz

kao

što

na

na

na

su:

loše

česti

ne-

Razmatra

mogućnost unapređenja proizvodnje mlijeka, izgradnja novih i starih obnova nabava što adaptacija staja, livada, rasplodnih goveda, stvari program je »Zagrebačke mljekare« cijelom otkupnom području. robne

se

u

na

DOŽIVJELA GODIŠNJICU! Predsjedništvo Skupštine općine Lika, jesvojuredovitu rad i otsjednicu kojoj jeocijenjen dosadašnji organizaciji proizvodnje Prema samog kupa mlijeka mljekare«. putem »Zagrebačke izrečenoj ocjeni O. S. Gračac to predsjednika drugaIvezića,jeprva akcijapoljoprivredi koja To već smatra velikim Zato i jedoživjela svoju»godišnjicu«. uspjehom. je rukovodstva da i kako bi želja tamošnjeg akcijudalje pomaže proširila komune. cijelo područje Gračac

održalo

—

na

na

u

se

samu

se

na

Predsjedništvo

Predstavnik

S. Gračac

O.

»Zagrebačke mljekare« jetemeljiti rada i kao i prikaz dosadašnjeg unapređenju proizvodnje otkupamlijeka Ne zaboraviti služba aktivnost stručnih i program daljnjeg razvoja. smije komune i unapređenju govedarstva, oplemenjivanjem domaćeggoveda bavom čistokrvnih montafonske ima U tom radu grla pasmine. najviše zasluga Veterinarska ambulanta Lovinac čelu veterinarom Klinarom i poljoprivredni O. S. Gračac inž. Rade stručnjak Dupor. inž. Plečaš

dao

i stručni

na

se

na

na

na-

na

s

KOŠNJA Za

kvalitetu

i količinu

SIJENA

sijena košnje je vrijeme Sve ostale kod i kao: sušenja. mjere djetelišta livada, ispravne smjese, gnojenje i ako i ne mogu slično, uspjeh, griješimo osigurati pravi prikošnjisušenju.

Kod koliko sadržava nego sijena nijenajvažnija količina, kvaliteta, tj. sijeno sastavina našu stoku. U tom ima velikih razlika. hranjivih pogledu S istog ili livade ima 1 i pravodobno djetelišta pokošenogispravno kg osušenog sijena istu kao stoke ili loše vrijednostprehranu 1,5 kg prekasno pokošenog —3 nam

za

za

naročito

važno

i način

E

GREJ

KR

g

djetepostupkom znači, osušenog sijena. ili 2 lina i trava kojejeotprilike putaveći, pak sijeno brojstoke, proizvesti veću i imati od kud i kamo možemo mnogo stoku da nje prehraniti bolje svoju inkarkod važno korist. Naročito djeteline, lucerne, tj. leguminoza, je izvanhranivima kod natke i gubici nepovoljnog gdje grahorice, radi i veliki redno pa preokrelistića, čestog košnje otpadanja zbogprekasne sijena. tanja da ako Nećemo mjera poljoprivredi pretjerati,ustvrdimo, nijedna i način kao i ogromnu dati tako brzu može košnje korist, prijelaznapredni Usto i švedskim ostrvama, piramidamakrovištima). jahačima, (na sijena sušenja što i da nego treba odmah zahvata, jeftinijega jednostavnijega istaknuti, i nešto investiodržati rok treba samo košnje pravodobno koji jetajprijelaz, suši se izradu rati naprava, sijeno. kojima da treba i kakove rok Kako proizpoduzeti,osiguramo mjere utječe košnje sijena? vodnjukvalitetnog ali nešto rok Za »Bolje jeproizvesti manjukoličinu, pravilo: vrijedi košnje količinu veću vrlo nego sijena«. bezvrijednog dobrog sijena, ruku zavisi i ostale krme sadržini jednu stoku, sijena, Hranjivost J ruku o količini škrobnih edvrijednosti. drugu bjelančevina, probavljivih i služe rečeno: nostavno proizvodnju mlijeka, bjelančevine probavljive stoka treba oni sastavni škrobne gibakoje hrane, dijelovi vrijednosti jesu da Naročito masnoća. i ostale rad pa važno, je proizvodnju funkcije, nje, krma Osim dobiva rastu stoka mlada bjelančevina. toga probavljivih dovoljno i pa količine mineralnih sadržava tkiva, kostiju potrebnihrazvoj tvari, količina većih sadržavati Krma ostale neprobavljivih smije funkcije. ni otrovnih tvari zovemo biljaka. balastom, koje i više bit će u kosimo bjelančevina stoga Štoranije njoj probavljivih krmu, Kod i naročito pa podmladak. stoku, mliječnu rasplodnu vrednija, je iznosi: da dio bjelančevina probavljivih livadnog sijena jeutvrđeno, kod 8,1%/o košnje kasne kod košnje= 4,6% srednje kasne kod 3,0% košnje mi

da

To

iste količine

od

možemo

tim

za

crvene

na

vremena

su

ne

u

na

nema

za

|

na

za

a

o

u

za

a

u

mesa

za

za

a

za

u

za

razne

ne

za

a

za

za

ona

rane

veća.

Kod

košnje je iste kod utvrđeno 25. vapna, s sijena 1,5% je svibnja pokošeno livade, sijena 2 kasnije 0,7%/o. košenog tjedna livade, više 3 sadržava dobiveno da "To gotovo puta košnjom znači, sijeno kasno više vapna, i 2 nego s ijeno! pokošeno puta bjelančevina probavljivih će zato ali kosimo kasno ako dobiti više da ćemo prirod livadu, sijena, Istina, otkosa biti znatno slabiji. drugoga i iskoristiti zimsku možemo Ranom a kiše, vlagu, proljetnu bolje košnjom bit će iskorištene sredini redovito kod bujniji lipnja, padaju koje otkosa. vitak otave, odnosno drugog djeteline dok kad pa počnucvasti, jest, biljke Najzgodnije vrijeme košnju velikom količinu i Onda ćemo rascvatu. krme, dovoljnu proizvesti potpuno zakasniSvaki hraniva. i količinom ostalih dan,koji bjelančevina probavljivih Isto

tako

sadržina

mineralnih

tvari

kod

rane

znatno

a

s

samo

ranom

u

nas

za

ne

10

raz-

za

sve

|

se

s

|

znači

da

kvaliteta

naglo pogoršava, tj. smanjuje mnoštvo vlakanaca, Kad hraniva,povećava neprobavljivih onda hraniva malena. jenjena vrijednost sadrže više nego Naravski,početku cvatnje biljke vode, ih teže osušiti. Dokle ih sušimo načinom stoga je god uobičajenim možemo držati rokova. napravama, ispravnih mo,

se

a

količina

se

krma

se

kad

u

ne

na

ne

livadi ima

Na

probavljivih ocvate,

i

ocvatu, zemlji,

na

a

se

broj djetelina trava, korova, vrlo različito Ima već cvatu vrijeme. trava, koje svibnja početku (npr. lisičji neke tek cvatu sredini ili i barska vlarepak), potkraj lipnja (npr. rosulja nekim Na livadama ranozrele snjača). pretežu trave, drugimaone, koje kad kasno cvatu. rok držati načela da Naravski, određujemo košnje, livadu kosimo kada dobre trave cvatu. ćemo kositi onda, glavne Najprije nizinske vlažne oštrica ili francuski livade, gdjepreteže klupčasta ljulj.

Najkaćemo kositi Kod snije pak livade, gdjepreteže bijela rosulja. livada, gdje ima veliki raznih vrsti i nego pretežu pojedine trave, gdje broj djetelina trava, rok kad livadna cvatu. punom korova, najzgodniji košnju jest, je vlasulja veliki

raznih

vrsti

i

cvatu

a

u

u

a

u

a

na

moramo

su

se

u

ne

za

u

prilikamasjevernoj Hrvatskoj općenito malnim već do Dosad tim kragodinama krajusvibnja početka lipnja. je livada tek sredini i do jevimakošnja počela lipnjatrajalakraja lipnja, loše, livade kosili čak i To i od jednootkosne potkraj srpnja. je, dakako, prekasno, te imađemo ovakve štete: prakse U

našim

kosit ćemo

u

livade

na

u

nor-

u

u

a

su

1. do

glavni biljaka toga odrveni, loše često i i nema nego sijeno, takovo, kojegotovo hranjivosti, je zapravo stelja; dio

vremena

vamo

već

ocvate

tako

i

da

dobi-

a

2.

da

puštanje, osjemene trave, taj umjetno našim livadama od neki i proširujemo korove, kojih opasni zdravlje te direktno stoke, djeluju smanjenje muznosti; korovi

se

i kisele

na

te

način

na

su

za

na

3. ako

je lipnju kišovito, sušenjemspremanjem sijena i suvišnih dobivamo izluženo kod listići neprilika troškova, sijeno, koga to dio zbogčestog «a jenajhranjiviji Često sijena) otpali, prekretanja. veliki dio i sijena zemljiistrune; imamo

u

i

sa

velikih

a

su

nam

|

na

4.

u

koje

onda

5. iza

krajevima poplave više ni nije stelju;

nizinskim

često

nam

odnesu

ili

zamulje sijeno,

za

tako

kasne

košnje ljetne suše, jepovršina tek bila i pokošena, zemlja jakoisparuje gubivlagu prijeko potrebnu bujan često

prve

nastanu

a

kako

se

rast

otave.

do Osim pokositi svakako najkasnijepočetka lipnja. toga razvitak korova i kiselih trava. košnjom sprečavamo mnogih

Zato ranom

za

treba

livade

krivo

Posve

livada

je mišljenje, popravlja, pustimo, osjemeni.

U tom stvorit će kud i kamo više od kiselih trava i slučaju sjemena i ćemo način više sastav livade. korova, taj još pokvariti da

se

ako

da

se

se

na

11

drugog nijeopasnost prekasne košnje velika, jer većinom i odrvene nakon ne biljke tjerajucvijetsjeme, pak cvatnje.

Sad i da li kod ranoga otkosa prvoga valja odgovoriti pitanje, može trokratna livade. to može preporučiti košnja Općenito preporučiti tlo ili ako livade Inače bi tlo i onda, akoje plodno, gnojili. previše iscrpili bi dali dobrim travama i da stvore mogućnosti djetelinama, dovoljno hrane razvitak Osim treći otkos u korijenubujan idućoj godini. toga redovito utrošak radne snage dosta velik. Zato nakon je malen, jebolje drugog otkosa livadu time botanički sastav. ako popasivati, jer popravlja njen No, livadu dušičnim ili onda treba kositi tri gnojimo gnojivima gnojnicom, je puta, ćemo tako iskoristiti jer najbolje gnojenje.

Kod

otkosa

od

ne

tako

onda

u

nam

na

se

se

samo

smo

ne

re-

zervne

za

u

a

se

lucerne

Kod

i crvene

djeteline jošpaziti kod Tako utvrđeno lucerne zakorovljenje.je košnja prečesta uzrokuje lucerništa iznosilo: zakorovljenje moramo

kod

3 do

4

otkosa

u

kod

5

do

6

otkosa

u

Ne

to:

na

godini godini

je

220

0 do 40

da

"75%

do

treba, dakle, prečesto. najviše i ako 3 do 4 kosimo sijena,probavljivih hraniva, je puta godinu.

Važno lucernu kada nalazi puta je kositi, prvi prije punoj cvatnji, ni U tome kod obično često kasnije. griješi, jer proljeće dovoljako nismo krmne ozime lucerna kosi zelenu krme, sijali smjese, pak krmu čim cvasti. nego jošprije, počne naraste, Stoga dajeslabije prirode hranivima.

Kod prekogodine, jer korijenje nijemoglodovoljno opskrbiti i otkosa dobro kositi kad lucerna cvasti. drugogtrećeg je prije, tj. počne Za utvrđeno da važno prirodnarednoj godini je najnovije vrijeme, nije kako visoko će lucerna ući da razmak između nego zimu, pretposljedotkosa i iznositi 6 do 8 tako da može njeg posljednjeg tjedana, korijenje nagomilati hraniva narednu Ako i može dovoljno godinu. jepotrebnomoguće, lucerna kositi i to nimalo ako vremenski a kasno,ipakjoj škodi, jetaj razmak otkosa posljednjeg osiguran. prije Crvenu kositi kad do pune cvasti pa djetelinu vrijeme, počne Ako tlo važno da nego cvatnje. je bujno, je, jepokosimo prije polegne.

U kad iste ga godini, jeseni namjeravamo lucernište, preorati smijemo kositi više nego 3 kod i livada više od 2 Još više djetelišta puta, puta. količina ako vrši često i i njuje korijenja tlu, Ipak ispaša. lucerništa, baš to čak odredjetelinsko- smjese posljednjoj napasuju godini, i Time i više množinu đuje plodoredima. smanjujemo polovicu još korijenja travne odnosno količinu bi služio da tlo i to, tlu, humusa, koji popravi poveća Zato što preoravamo i nikako ih nego period. prije, djetelišta livade, smijeotkosa držati navedenim moramo broj napasivati, naprijed granicama.

Drinž.

XK. Š.P. lucernu

kositi

Kod

lucerne

a

se

dobiva

na

se

se

u

nas

a

u

no

ne

nemamo

se

a

za

ona

se

u

u

u

mora

za

se

samo

ne

moramo

u

ne

a

se

u

se

se

u

u

sma-

a

a

se

na

u

nam

za

ne

mo

a

u

12

-

rz

_

—

>

2

>

Re

2

=

s

o

Pe

s

s

23

lššlžsb-

2

-=—

—

__

-

[

IZ STOČARSKOG Promet

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE

rasplodnom proizvođača1971. mjesecu ožujku kooperanata stokom

u

ari pona 1.

Fusić

2.

Ježovita

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18. :

19.

20.

Josip, Sedlarica 21a

Adam

—

Krušelj Stjepan

D.

vec ii

Matić

Podbrest

Josip

Vlahek

Mato

Stanko

Pintar

M,

D.

Franjo Josip

Pongrac

Domazetović

25.

Margetić

ž.tele

7395

junica

6268

6645

6785

Đuro

6859

Z

6735

)

S

7971

_

-

8115

“.

7480

m

7658

=

6501

-

7411

Hraščan

Palinovec

48

m

Kralje-

7585

27.

|

Rajndi Matošević

Ivan

Ivan

Zgb. mljekara

o

om

=

-

>

pm

s

"

"

_

:

=

>

»

"

3

Z

-

.

o»

-

3

S

"

:

_

2

1100

krava

Z

7826

junica

.

-

S

z.

"

-

7252 4958

|,

217

m

Adžamovci

Sredice

i

26.

.

—

>

111

Belica

V.

114

"

6770

—

St,Petrovos.

5552

bik

Nevinac

2859

ž.tele

Grabarje Grabarje

692

Pleternica

137.

.

4.

>

|

|

Marica,

-

5802

5877

D.Miholjas-

Ivan

21540

:

Prelog

A.

Regina

24.

64

102

nec

|

:

Turčišće

D.

Ivan

Borković

-

Čehovec Goričan

Leno

Radiković

59

Goričan

Luka

Bašnec Ružić

.

Anđela

Novak

o"

Hodošan

Ivan

Baranašić

61

Palinovec

Mato

Kovač

Turk

—

Adam

Vidović

"

To

vec

21.

:

Otok

Đuro

Štimac

krava

Remetinec

Rajf Stjepan

Baranašić

Čakovec

Mihalje-

4893

Klokočevac

..

Slavko

'

:

Ivan

Slaviček

Žabno

m

Franjo

Bedenicki

—

Markovac

Adam

Pongrac

kupac

Đurđevac Đurđevac 10618 bik = Marešić

Luka

3. Ježovita

pab hou organizacija

Selo

Fond Gradiška SO.

—

Dorić

junica

bik

Stjepan, Dorići

Fiuri

=

Nova

Ivan,

ml.

Zarilac

Vet.

stanica

SL. Požega 13

rr 28.

Plaža

va

Kundakcić

ira boo organizacija

Selo

Grabarje

Grabarje

Adam

_

761.

bik

kupac

—

Fond

SO.

Nova

Gradiška

|

29.

Kundakčić

30.

Đurić

Ivan

31.

Jukić

Marko

32.

Rogić Dragan

33.

Habalić

34.

Debač

35.

Đurkesac

Marko

36.

Brodarić

Dane

37.

Kramarić

38.

Petreković

39.

Škoje

40.

Rogožar

Pero

=

N.

—

Ivan

Kovač

=»

Nova

Rača

N.

Rača

12024

11990

—

12107

=

12119 11884

>

12074

>

Haganj

1810

Franjo Jovo

—

V.

Bastaji

-

S

=

2»

.-

ma

:

=

p

a

Kovač

Stjepan,

Cvikić Dušan, Jesenaš

Mj. zaj. Brekinska

»

Pakrac

—

Lipovac Daruvar

5115

G.

4968

Daruvar

-

3?

Z

Mj. zaj. Kusenje

»

Pakrac

—

46.

Beneš

Slavko

V.

Zdenci

—

Polje

Grub.

59

Šajer

-

1462

krava

128

Glina

Mijo, Gačište

»

-

Bastaji

.

Lozan

Andrija TaborišteVirovitica 2751 Bukovica Sp. V.

SO.

+

“

2300

Ivan

Fond

=

12125

a

Žavnica

43.

Kovačić

za

.

Rača

»

Pakrac

SO.

.

Tuciljevac

St.

Fond

*

Orlovac

Mijo

42.

45.

Rača

>

=

Stevo

Subotičanec

“a

2

St. Rača

Ivan

41.

Hanzl

=

Toranj Mihaljevci1370 1380 Poljanska 1350 Biškupci

Mato

44.

739

Orobabić

Milan, 20 Stanivuković

'

47.

Beneš

48.

Radman

Drago

49.

Fuček

Franjo

50.

Bujger

Vlado

Slavko

Đurđevac

15,

-

-

Đurđevac

=, Predavac Predavac a

»

—

10616

10661

bik

Josip, V. Trešnjevica

Z

_

krava

512

Rengel

Zgb. mljekara

Remetinec

:

51,

Brozović

52.

Varga

53.

Škojc

Đuro

Đuro

Mato

54.

Žunac

Ivan

55.

Vargić

Stjepan

56.

Vargić

Stjepan

57.

Vrbanac

Nikola

—— Nova Orlovac Gudovac

Rača

N.

r

Orlovac =

Sasovac

Gudovac

Rača m

sa x

m

Z

2520

junica

11428

-

11582 11363

11494

_

. a,

a

E

-

"

11598, 11487

—

a

e

-

<

"

Zagreb Palangić, Marija

| | |

| 14 |

n-

-.—

A

o

i

Žena

s 2

S.

nn...

a

+

i dom

SMETNJE KRVOTOKA

U NOGAMA

BOLEST DANAŠNJICE

-

statističkim

podacima Jugoslaviji najnovijim boluje najmanje stanovnika od krvotoka U našim nogama. milijuna smetnji specijalističkim rada utvrdili ustanovama i institutima medicinu da od otpada togabroja oko 70 odnosno radnike ako naročito zaposleneindustriji, posto radnice, radno duže Preko bolesti svaki bolenjihovo zahtijeva stajanje. svoje mjesto je snik i nehotice članom velike bolesničke od obitelji kojatrpi smetnji postao krvotoka da ta Stručnjacisvjesni povećava. nogama. obitelj neprekidno Ponešto uzrocima ali te bolesti već da je poznato, priznati kod ostalo i mnogo neobjašnjenoga. je nje Prema

dva

u

u

za

su

na

u

u

su

nam

se

o

moramo

Prije još od te kako da zaštitimo bolesti, svega

znamo

ne

Istraživanja

kako

nam

daljnji spriječi broja oboljelih porast bi da od istih djecu svoju trpjela poteškoća. da

se

ne

području nastavljaju. vrlo intenzivno rade tom naravno, problemu, najtjesniju suradnjupoznatim i stranim medicine.

Projugoslavenskim stručnjacima togapodručja načini i učavaju najrazličitiji utjecajibolest, mogućnosti sprečavanja Da bi tom bilo napose poliječenja. području postiglo što, neophodno je trebno da našim zdravstvenim ustanovama i farmanapore stručnjaka ceutskim tvornicama i bolesnika.

Samo pokaže disciplinirano sudjelovanje način može možda čak i takvih pa taj smanjiti, zaustaviti neprestani porast bolesnika. A to medicinski i vrlo težak nego pronije socijalnoblem svestrani današnjice, problemkojizahtijeva ekonomski rad,entuzijazam grupni i bolesnika. stručnjaka privrženu suradnju se

na

Naše

tom

na

farmaceutske

tvornice

uz

s

s

se

na

se

se

a

na

uz

u

na

se

samo

i statistička

obrada

Istraživanja smetnji pokazali da takovih bolesnika kreće između 10 i 20 i to Jugoslaviji postotak posto dobi od 30 do 70 U nekim tvornicama kod najčešćeživotnoj godina. i do 50 članova kolektiva posljednje vrijeme stručnjaci pronašli posto koji zahvaćeni krvotoka i im To nogama smetnjama potrebno jeliječenje. je, svakom Ta neki minus slučaju, kojazabrinjava.bolest, vijest koju nazivaju i uspravna prava opasvarijantom čovjekova položaja, je,dakle,potencijalna nost ljude. se

krvotoka

u

nogama

su

u

u

su

nas

u

su

u

u

|

za

sve

.

15 -

3

mn

—

>.

2

bolesti

te

dugo stajati,

i to

Članovi nije

radnih

To

vrijedi

Ako

još

u

bi

titi

zbog djelovanja

kolektiva

dio

i

radnog

radnike

za

s

da

vježbama

bile

bi

krvotoka

još uvijek

a

zbog

osoba

invalidnost

zbog

izgubi barem

uvjetima

uspostaviti organizaciju bi

toliko

rada

bi

bi

će

na

radnome

mjestu

prije

svojim

stalno

mora

kod

a

pra-

nas.

bi

služba

mo-

stvoriti

i

stručni

zdravstvena

krvne

to

uz

(liječnik opće

me-

itd.)

žile

se)

»MLJEKARSKOG

čitaocima

aktualizirati.

mjere i lije-

Dr

UREDNIŠTVO

je taj problem

da

bolesnike

takove

bolesti,kirurg

govorili

pravovremene

problemu,

za

upravo

rada,

rezultate,

obrađivali

smo

što

ga

medicine

jer

tom

na

poduzećima

je jasno

poboljšanje stanja

(Nastavit

svim

još

posla pro-

svoga

odmorima

trebalo

i

nogama,

porazne

grupno kožne

za

na

kojima

onda

služba

u

tako

uz

naravi

komunalnim

u

o

u

nogama,

napose

krvotoka

i

osobe,

mrtvoj točki,

na

pojavljivanje smetnji

dicine, specijalista

kod

tamo, gdje proizvodnja

napose

potrebne u

služba,

profil liječnika koji

je

da

bolesti

te

gradnjama,

na

ugrožene

su

koje

zdravstvena

takvim

češće

vremena.

selu,

na

čenje sigurno pozitivno utjecali

rala

zbog

se

tvornicama,

u

svoga

spomenemo

državi

toga

U

i da

misli

teže,

DOE

>

gripe.

spriječile smetnje

našoj

Zbog

sile

ĐĐ

nogama

u

dovoljno visokoj tehničkoj razini, moraju

na

neupoznate da

krvotoka

smetnje

su

e.

s

s

2

uopće

se

kod

i

stajatipretežni

itd.

što

nego

koliko

sati

Rs

je pokazala,

veća

radnih

oR

da

Statistika

koje moraju

on

Lj.

med.

Đorem

LISTA«

i

suradnicima

lista

čestita

SVIBANJ«

»1.

PRAZNIK

MEĐUNARODNI

UREDNIČKI

Uređuje: Glavni Vlasnik

i i

odgovorni

urednik:

izdavač:

Udruženje

Ilica

dipl.

telefon

440-476.

pretplata

za

a

16

Dinko

mljekarskih

31/III,

Mjesečna

inž

za

ODBOR

Kaštelan, radnika

Tisak:

privredne proizvođače

RADA

Uprava

SRH.

Štamparija organizacije mlijeka

»Vjesnik«, i

d

1.—

Vera

urednik:

tehnički

ustanove

i

uredništvo:

Zagreb d

4.—,

Hoholač

Zagreb,

ka