a...
-
—.-.
a
od
a
Pr
o
STRUČNI SASTANAK Poljopriproizvodnju otkupmlijeka zajednici vrednom stanicom Velika Prehrambeno-tehnološkim Gorica, institutom, predstavnicima fakulteta održali stručni su »Stirya«- Veterinarskog Zagreb sastanak Novim Dvorima. Svrha sastanka bila kritički razmotriti Celje, je dosadašnji Stručnjaci
Centra
i
za
u
s
u
Sastanak
robnoj
o
proizvodnji
mlijeka
novih mehaniunapređenju proizvodnje mlijeka, izgradnja staja, dati određene gospodarstvu robne i zacija ciljeve daljnjeg razvoja proizvodnje sam vodio direktor Centra Sastanak i mlijeka. je proizvodnju otkupmlijeka Stanivuković. »Zagrebačke mljekare« drug rad
robne
na
u
i
za
NOVE
MLIJEKU
CIJENE
odredio i proizvodnju otkupmlijeka »Zagrebačke mljekare« je individualnim Uz cijene mlijeku proizvođačimacijenu određena »Odlukom iznosi dinara o kooperantima. kojaje otkupnoj cijeni«, minimalnoj 0,40 ili dinara litru masnu »Zaosnovu 1 3,6%mliječne jedinicu1,44 masti i grebačka mljekara« dodaje posebne premije. Takoće proizvođačima mlijeka»prvom kruguproizvodnje« isplaćivati Centar
za
nove
a
za
za
se
na
u
|
1 litru
mlijeka 1,54
dinara.
»drugi krugproizvodnje« 1,49dinara, dinara. To odnosi na masti. svaki 1,44 mlijeko 3,6%mliječne 0,1% Za mliječne masti više ili niže dodavat će ili dinara. odbijati 0,044 koji Proizvođači mlijeka više od 10. litara: do000 isporuče mlijeka godišnje bivaju dinara će za što obrase n agradu posebnu mlijeka, od 0,10 svakulitru čunati godine. kraju za
Za
a
se
s
se
na
hn
:
za
treći
NEMA
JUNICA
RASPLODNIH
dovoljtvrditi, Sigurno trenutačna kolika steonih barem pone t oliko je junica, ponuderasplodnih čekati može i više dana novčana ima sredstva, godinu tražnja. Kupackoji budući da To i do da dođe proprogram njegov grla. je razumljivo, željenog realiziran. biti i mlijeka izvodnje tržinisu imali tako Stočari povoljnu rasplodne junice, dugo koji uzgajaju i da zahvaliti i Za to treba šnu mljekara«, činjenici»Zagrebačka situaciju. izrađenim dobro prilaze organizacije poslovnim partnerima drugemljekarske i mesa. programom robnih mlijeka proizvođača stvaranja kvaliveliko. »šarenilo« bilo U junica je ponudirasplodnih dosadašnjoj nisu matične znak da .teti. To knjige »pročešljane« selekcijske jošuvijek je Zašto kvalitetom onih odgovaraju. podškartiranja grlakojasvojom cilju biti više razloga. Loše biokao matere i očevi može istu kvalitetu mladak kvalitete da loške vrijednosti mogu roditelja, podmladak svoje prenijeti kvaliteti kontrolni loše ili strane roditelja proizvodnje podaci upisani druge rezuldobri očekivati da tada od uzrokom mogu i proizvodni podmlatka služba prokod i dr. Selekcijska kao i loša ishrana tati. i smještaj kupca Utječe kuraščisti oko kvalitete vodi da ta velikog broja zadovoljstvo akciju pitanja buduće određenu traže paca, junicu. proizvodnje kupljenu garanciju ipak koji dobiti. sada oni to nisu Do mogli Tako ima mnogo. inozemstvu Ponuda rasplodnih junica kupovinu iz Murske došla i Sobote, kupovinu »Agraria« udruženja ponudaPoslovnog je kako kreću Evo steonih iz cijene: junica Austrije. sada
da
možemo
stočarskom
našem
na
tržištu
nema
no
ne
mesa
mora
a
s
s
.
u
u
ne
nema
na
ne
o
s
ne
se
su
na
za
nam
u
za
za
se
Crveno-šara Junice
pasmina simentalac —
teške
mjeseci
6—8
steone
3.300
litara
3.600
“o
4.000
-:,
MRI laktacija II
»
III
no
oko
kg
350
do
400
materas kg.Mliječnost
3,8% mliječne
masti
s
»
»»
a
»
ZETE
»
na razumijeva jugoslavenskoj cijena Cijena junici je9.746,26 i kado da treba dodati To znači karantene prijevozamjesta troškove granici. proizvođača. do samestaje snije dinara.
Ta
se
'
Sivo-smeđe
pasmine —
montafonac
.
crvenoosim Iste kvalitete pasmine, opisane kod šare d. oko 470 9.104,50 kg.Cijena junica kao
su
ist. frizijsko pasmine Prosječna matera oko 550 Težina proizvodnja kg. junica je dinara. masti. 3,6%mliječne 9.516,55 Cijena
Crno-šare
s
što
što
težina
je
—
jeSko4.500 1
VALERI KRI ZR SIRA OK RIA BEDVE
=
PROŠIRENJE OTKUPA KK
top
Aktivnost
con.
eat
I
selo
prog
ovo
na
treba
PIK
e
ni
a
obuhvatiti
MLIJEKA
remena
ave
otkupom
mlijeka...
»Sljeme« jedinice organizaciji otkupa svakim danom veća. i se time jeka je Obuhvaćaju sela, otkupljuju količine nove To tom mlijeka. jeznačajan doprinos kraju m arljivim proizvođačima tako nikada bio budući mlijeka, jer ostvaruju prihod k oji nije »planiran« da bilo Radne navike će tek nije otkupa mlijeka. stvoriti, izjavio jesusretljivi direktor radne PIK-a Udbini. Svakako treba istaći odličnu jedinice »Sljeme« inž. Plečašem odlična suradnju kojipronalazi organizaciji rješenja samoj i do otkupa daljnje manipulacije mlijekom mjesta prerade. radne
Udbina
sve
mli-
na
nova
a
se
u
s
u
UPOZORENJE Na
svrha nost.
sabirnim
mjestima odmah nakon hlađenje mlijeka nalaze
PROIZVOĐAČIMA se
rashladni
uređaji. jenjihova i tako mužnje produžava njegova trajZnamo
da
se
samo Zapažamo, mnogim mjestima mlijeko jedamdnevno i to hladno onim tek pomuzeno. puta prethodne mužnje toplim koje je I šta dešava rashladnom »Staro« mlijekom uređaju? mlijeko prethodne klica kvare i zato nema nikakve puno svrhe mužnje je koje mlijeko hlađenje sabirnim mjestima. Zato sabirače i da dužni upozoravamo mlijekaproizvođače preuzimati, odnosno tek pomuzeno bilo ili naisporučivati, mlijeko kojeje ujutro, podne veče. Tek tada ima svrhu sabirnim svoju hlađenje mlijeka mjestima!
da
se
sabirnim
na
donosi
s
se
s
u
na
su
u
na
|
KADA
ZAŠTO TREBA PAZITI PRELAZIMO SA SUHE KRME NA ZELENU?
Svakom
jegospodaru mliječnost najmanje poznato, bude li ih ostale faktore hranio obrokom onda, jednake potpunim dulje bez većih sastavu. suhe krme zelenu promjena Prijelaz mijenja količinu i kvalitetu krme da ta odnosno može biti štetako, promjena prijelaz ako vrši Zato nikada tan, postepeno. nije dovoljno upozoravati gospodare, da
krava
će
kolebati
uz
mena
u
se
4
vre-
ne
sa
na
krme
suhe
prijelaza njihpoznato, manje vrlo oprezno. zelenu treba postupati ozime krmu zelenu Dobar si morao gorušice, sjetvom gospodar jeosigurati krmu i zelenu itd. Koseći zelenu žitarica mijekrmu) (raž, zob, ječam repice, krmu. zelenu može i slame prelaziti sijena postepeno šajući je sječkom da treba zelenu da kad treba Pritom krmu, je jednomprijeđemo računati, i za bude u Onaj,kojinije proizveo raniju prehranu. dovoljnoj mjeri daljnju To neće biti bez štete će stoku zelenu morat pagoniti pašu. krmu, 10 barem Osim mokar ako i ako tratina nije porasla togapuštajući šnjak, je Ako od stoku pripašnjak izvrgavamo jeopasnostimetilja. podvodni nešto nahraniti onda stoku nuđeni izgona jeprije pašu, puštati treba stoku U tom osim toga regulirati. slučaju vrijeme paše sijena, obrok Budemo li li nego smanjivali postepeno napajati prije jepuštamo pašu. Za stoka će i njupostepeno privikavati. paše, trajanje sijenaproduljivali da li to moramo zapravo kontrolirati konzistenciju, gustoću balege, tj. vrijeme da li služiti kao suha. To će više ili mjerilo, ispravno postuje manje Ako zelenu. suhe krme mokad na premekana, jebalega prelazili pali, skratiti. ramo trajanje paše će stoci prokrme suhe li sa zelenu, poremetit Prijeđemo prenaglo onih gospokod krava često dešava kao što će od bava, oboljet proljeva, tj. zelene krme suhe i sočne nestašice da pa krme, koji prinuđeni,zbog dara, bez krave prijelaza. Proljev smanjuje pašu postepenog oranica, puštaju kvalitet i krava i količinu nego mlijeka, jer oslabi, pogoršava mlijeka, Tom teško da kad balegom. jak, jespriječiti, mlijeko zagadi jeproljev da ga ni možemo kvalitetu cijedimo, jer mlijeka popravititako, prilikom krute ukloniti su ćemo način koje rastopljene nečistoće, taj čini velike se sirevi Takovo poteškoće sirarima, napuhnu. jer mlijeko mlijeku. količina zelenu suhe krme Ako će povećat prijeđemo postepeno, bit će što krava. To kod povećanje veće, je mlijeka, pogotovo novooteljenih krma kvalitete. zelena i što zimi bila bolje oskudnija je prehrana iako
je
da kod
od
svakom
to više
sa
na
za
na
se
sa
na
za
na
sam
cm.
smo
na
s
moramo
na
moramo
a
na
se
na
smo
nam
sa
smo
se
na
se
s
su
ne
na
se
a
samo
ne
se
ne
a
samo
na
ne
one
u
se
na
sa
K.
ŠTO JE TO MUŽNJA
I GDJE SE ONA
MOŽE
ODVIJATI?
proizvodnje mlijeka. Sav prethodkrava što veće ni trud i rad uložen na u pravcu jedmliječnosti postizavanja Lošim farmi upravo pravilnom mužnjom. postup,ostvaruje nojmlječnoj može znatradom kao cima kravama i nepravilnim aparata mužnju, rad trud i time količina dugogodišnji mlijeka, upropastiti smanjiti naročito zavisi kvaliteti kvaliteti. ishrani mlijeka Higijena selekciji, izaziva tom i pravcu pa kvarenje istog. najmanji propust nojmužnji, od ovih Svaka izmuzištu i na može paši. odvijatistaji, Mužnja Bez obzira će i nedostatke. ima gdje mužnja gućnosti svojeprednosti uktreba svega potrebne uvjete,prije odvijati, joj obezbijediti farme. tehnološko rješenje lopiticjelokupno I NEDOSTACI U PREDNOSTI KOJE SU MUŽNJE IZMUZIŠTU? obzir Izmuzište kao mužnja,dolazi mjestogdje odvija da od 100 izodređene veličine. Smatra farmama grla stajama mlječnim Mužnjaje
završni
tehnološki
proces
se
za
s
a
no
se
sav
o
na
u
mo-
u
se
se
mora
se
a
se
u
-
u
se
samo
na
se
5
———_
m...
—
-—--
m
.
3
sr
s
3 3.
3
.
>
.
muzište
nijepotrebno jer isplati.stajama grla lazi obzir iz posve i higijenskih razloga zbogpovoljnijeg radnogmjesta muzača. Izmuzište ima kod od 200 puno opravdanje staje preko grla.
al
Prednosti
Š
se
U
ne
od
200
izmuzište
do-
u
o
a
'
izmuzišta
m —
a
m
su:
nam ma
investicijama; radno povoljnije mjestomuzača; udovoljeni higijenski uvjeti. Kao kod izmuzišta primjer štednje ulaganja pripodizanju dovoljno je koliko dužine Na farmi od 400 spomenuti dobije skraćenjem mljekovoda. kod 600 dok izmuzištu isti grla stajske mužnjepotrebno je cijevi, treba oko 50 brojgrla cijevi. Kod ovakove radnici i obavrade specijalizirani,smjenama mužnje posao ljaju isključivo mužnje; Ovakvim rada i radne se snage rasporedom izbjegne mogućnost što kod isti mlijeka, je stajske mužnjeuvijekmoguće,jer ljudi obavljaju od ishrane do poslove staji mužnje. —
uštede
na
—
—
se
m
u
za
m
su
u
zaraze
sve
u
Nedostaci
izmuzišta
su:
ograničeni kravama; krava izmuzište i ispuštanje problempronalaženja mjesta staji; od lomova zimi krava priseljenju izmuzište; opasnost kontakt krava i što se stajskom mužnjompostizava potpuni muzača, nije kod izmuzištu. Kravu izmuzištu radnik slučaj mužnje kojije hrani i već izborom određen radnik izmuzipoznaje, njeguje, slučajnim radnika štu. Prema tome zavisi da li će krava davati maksisposobnosti malnu količinu mlijeka. Kod krava ispuštanja izmuzište, grla uznemiravajuodvezivanjem i krava i teže se ponovnimvezivanjem gubi vrijeme pripovratku staju lazi svojemjesto. loma zimi ukoliko nisu tako prigovor ozbiljan Mogućnost je putovi faltirani da bi se padovi. izbjegli kontakt
—
muzača
s
u
—
u
u
—
—
u
u
ne
muze
u
i
o
u
—
se
a
u
—
na-
as-
IZMUZIŠTA sastavu farme Izmuzište je objekt mlječne Osnovne izmuzišta prostorije svakog izmuzišteužem smislu; — mljekara; vakuum i pumpu bojlere; prostorija i WC. s tuševima garderoba I
PODJELA
SVAKOG
OPIS
u
ODJELJENJA?
koji
ima
više
prostorija.
su:
—
u
—
za
|
'
;
—
prostorije veterinarska graditi jošlaboratorij, prostorija umjetnoosjemenjivanje, ambulanta i kancelarija. O
veličini
farme
zavisi
da
li će
se
za
uz
ove
muzne
izmuzišta
iz-
|
|
|
Izmuzište
—
mjestogdje predstavlja
smislu
užem
u
odvija
proces
sam
se
mužnje; dolazi do izmukojeputemmljekovoda mlijeko mljekari sakuplja hladi i sprema zišta. Tu daljni transport; vakuum normalno sistem pumda bi čitav mogao raditi, mužnje strojne vrši moći usisnom vakuum vakuum stvara pa čijom cijevima, potreban čitav sistem održava iz vodom potpunoj bojlera Toplom mužnja. čistoći; radnilične služi i WC-om tuševima održavanje higijene garderoba se
u
—
se
za
ono
—
se
u
za
s
—
ka
u
se
sama
u
izmuzištu.
U IZMUZIŠTU?
KRAVAMA
S
POSTUPAK
JE
KAKAV
postupak kojikojima Razlikujemo bude što da Treba kravama. imamo nastojatimužnja grupnipostupak izmuziradnik način više individualni jerje taj postupak kravama, time oko radom zištu maksimalno povećanje postiže krave, zaokupljen količine pomuzenog mlijeka. izmuzištu krave oko Svi ostali jednaki mužnju poslovi priprema itd. masaža i kod kao sušenje, pranje vimena, tj. mužnje staji, Kod krave grupama. ovakvogpostupGrupnimpostupkom i oko ka imamo po grupa muznosti, krava, mliječnosti poteškoća formiranja efikasnost što samog postupka. smanjuje izmuzišta
i
individualni
imamo
u
u
s
ma
u
na
s
se
a
su
u
za
u
se
POSTOJEĆI
SISTEMI
—
IZMUZIŠTA
I
NJIHOVE
KARAKTERISTIKE
sisteme:
postupak tanden sistem dvoredni) (jednoredni, kralježnica«) (»riblja stajališta paralelna sisteme: ima Grupnipostupak tanden prolazni kralježnica« >»riblja neke i grupnog karakteristike određene ima Rotolaktor individualnog, postupka. kako sistem da Smatra zbog stajališta najprihvatljiviji, paralelnih je korištako i zbogracionalnog krava, tretiranja individualnog mogućnosti će više sistem ima opreme. prihvarješenje rješenja,koje Ovaj tenja sisistem tanden odnosu veličini stada. U titi zavisi kojijeisključivo 800 i izmuzišta sistema kod malih stem ovog mužnju izgrađena stada, ima
Individualni
—
u
muzu
ove
ove
—
—
i
_— ——-
—
a
se
se
a
na
o
za
su
————
više
krava.
mjesto kralježnice« »riblje Grupni krava dok i muzača grupi je racionalan, jebroj pogledu prostora nedostatak. len što je tome neki ima Svaki sistema pa prema po nedostatak, Idealnog izabrati treba odgovora. onajkojinajbolje Martić inž. Zoran Dipl. ima
sistem
dobro
uređeno
radno
ma-
u
u
<.
dni
nema.
| |
7
OPĆINE
OTKUP MLIJEKA NA PODRUČJU
GRAČAC
1970. «»Zagrebačka mljekara« travnju mlijeka je započela otkupom nakon 22 rashladna temeljitih priprema u ključujući investiciju uređaja selima RadućLovinac, Papuča, Ploča, Kik,Parčići, Vagan, Zdunići, Smokrić, Sv. i Kneževići Žmelovača, Rok,Cerje, Štikada. Ričice, Lipač, u
s
u
Vet.
Ivan na
Klinar
unapređenju
Otkupmlijeka
kretao
God. IV
i Ivan
se
po
u
Pavičić
(Jolanov) iz Lovinca proizvodnje i otkupa mlijeka
rade
mjesecima
ovako:
1970.
mj. V 46.199 mj. VI 67.688 mj. VII 62.513 mj. VIII 73.332 mj. IX 92.184 mj. X 90.409 mj. XI 61.927 mj. XII 53.972 mj. 587.508 Ukupno: 39.284
God.
1971.
I
31.899
mj. II 50.961 mj. 82.860 Ukupno:
otkupumlijeka problema ceste, stanci što rada rashladnih dolazi struje uzrokuje prestanak uređaja, uslijed čega do kao i teški oko zimi radi kvarenja mlijeka, uvjeti manipulacije mlijekom velikog snijega. niz »Zagrebačka mljekara« poduzela akcija daljnjem je unapređenju tom Tako službi npr. govedarstva području. priznaje veterinarskoj togpodod ekonomske kod ručjapolovicu koštanja umjetnogosjemenjivanja cijene krava kojoj jeakciji zaposlen jedan stručnjakveterinar. U
susrećemo
niz
kao
što
na
na
na
su:
loše
česti
ne-
Razmatra
mogućnost unapređenja proizvodnje mlijeka, izgradnja novih i starih obnova nabava što adaptacija staja, livada, rasplodnih goveda, stvari program je »Zagrebačke mljekare« cijelom otkupnom području. robne
se
u
na
DOŽIVJELA GODIŠNJICU! Predsjedništvo Skupštine općine Lika, jesvojuredovitu rad i otsjednicu kojoj jeocijenjen dosadašnji organizaciji proizvodnje Prema samog kupa mlijeka mljekare«. putem »Zagrebačke izrečenoj ocjeni O. S. Gračac to predsjednika drugaIvezića,jeprva akcijapoljoprivredi koja To već smatra velikim Zato i jedoživjela svoju»godišnjicu«. uspjehom. je rukovodstva da i kako bi želja tamošnjeg akcijudalje pomaže proširila komune. cijelo područje Gračac
održalo
—
na
na
u
se
samu
se
na
Predsjedništvo
Predstavnik
S. Gračac
O.
»Zagrebačke mljekare« jetemeljiti rada i kao i prikaz dosadašnjeg unapređenju proizvodnje otkupamlijeka Ne zaboraviti služba aktivnost stručnih i program daljnjeg razvoja. smije komune i unapređenju govedarstva, oplemenjivanjem domaćeggoveda bavom čistokrvnih montafonske ima U tom radu grla pasmine. najviše zasluga Veterinarska ambulanta Lovinac čelu veterinarom Klinarom i poljoprivredni O. S. Gračac inž. Rade stručnjak Dupor. inž. Plečaš
dao
i stručni
na
se
na
na
na-
na
s
KOŠNJA Za
kvalitetu
i količinu
SIJENA
sijena košnje je vrijeme Sve ostale kod i kao: sušenja. mjere djetelišta livada, ispravne smjese, gnojenje i ako i ne mogu slično, uspjeh, griješimo osigurati pravi prikošnjisušenju. Kod koliko sadržava nego sijena nijenajvažnija količina, kvaliteta, tj. sijeno sastavina našu stoku. U tom ima velikih razlika. hranjivih pogledu S istog ili livade ima 1 i pravodobno djetelišta pokošenogispravno kg osušenog sijena istu kao stoke ili loše vrijednostprehranu 1,5 kg prekasno pokošenog —3 nam
za
za
naročito
važno
i način
E
GREJ
KR
g
djetepostupkom znači, osušenog sijena. ili 2 lina i trava kojejeotprilike putaveći, pak sijeno brojstoke, proizvesti veću i imati od kud i kamo možemo mnogo stoku da nje prehraniti bolje svoju inkarkod važno korist. Naročito djeteline, lucerne, tj. leguminoza, je izvanhranivima kod natke i gubici nepovoljnog gdje grahorice, radi i veliki redno pa preokrelistića, čestog košnje otpadanja zbogprekasne sijena. tanja da ako Nećemo mjera poljoprivredi pretjerati,ustvrdimo, nijedna i način kao i ogromnu dati tako brzu može košnje korist, prijelaznapredni Usto i švedskim ostrvama, piramidamakrovištima). jahačima, (na sijena sušenja što i da nego treba odmah zahvata, jeftinijega jednostavnijega istaknuti, i nešto investiodržati rok treba samo košnje pravodobno koji jetajprijelaz, suši se izradu rati naprava, sijeno. kojima da treba i kakove rok Kako proizpoduzeti,osiguramo mjere utječe košnje sijena? vodnjukvalitetnog ali nešto rok Za »Bolje jeproizvesti manjukoličinu, pravilo: vrijedi košnje količinu veću vrlo nego sijena«. bezvrijednog dobrog sijena, ruku zavisi i ostale krme sadržini jednu stoku, sijena, Hranjivost J ruku o količini škrobnih edvrijednosti. drugu bjelančevina, probavljivih i služe rečeno: nostavno proizvodnju mlijeka, bjelančevine probavljive stoka treba oni sastavni škrobne gibakoje hrane, dijelovi vrijednosti jesu da Naročito masnoća. i ostale rad pa važno, je proizvodnju funkcije, nje, krma Osim dobiva rastu stoka mlada bjelančevina. toga probavljivih dovoljno i pa količine mineralnih sadržava tkiva, kostiju potrebnihrazvoj tvari, količina većih sadržavati Krma ostale neprobavljivih smije funkcije. ni otrovnih tvari zovemo biljaka. balastom, koje i više bit će u kosimo bjelančevina stoga Štoranije njoj probavljivih krmu, Kod i naročito pa podmladak. stoku, mliječnu rasplodnu vrednija, je iznosi: da dio bjelančevina probavljivih livadnog sijena jeutvrđeno, kod 8,1%/o košnje kasne kod košnje= 4,6% srednje kasne kod 3,0% košnje mi
da
To
iste količine
od
možemo
tim
za
crvene
na
vremena
su
ne
u
na
nema
za
|
na
za
a
o
u
za
a
u
mesa
za
za
a
za
u
za
razne
ne
za
a
za
za
ona
rane
veća.
Kod
košnje je iste kod utvrđeno 25. vapna, s sijena 1,5% je svibnja pokošeno livade, sijena 2 kasnije 0,7%/o. košenog tjedna livade, više 3 sadržava dobiveno da "To gotovo puta košnjom znači, sijeno kasno više vapna, i 2 nego s ijeno! pokošeno puta bjelančevina probavljivih će zato ali kosimo kasno ako dobiti više da ćemo prirod livadu, sijena, Istina, otkosa biti znatno slabiji. drugoga i iskoristiti zimsku možemo Ranom a kiše, vlagu, proljetnu bolje košnjom bit će iskorištene sredini redovito kod bujniji lipnja, padaju koje otkosa. vitak otave, odnosno drugog djeteline dok kad pa počnucvasti, jest, biljke Najzgodnije vrijeme košnju velikom količinu i Onda ćemo rascvatu. krme, dovoljnu proizvesti potpuno zakasniSvaki hraniva. i količinom ostalih dan,koji bjelančevina probavljivih Isto
tako
sadržina
mineralnih
tvari
kod
rane
znatno
a
s
samo
ranom
u
nas
za
ne
10
raz-
za
sve
|
se
s
|
znači
da
kvaliteta
naglo pogoršava, tj. smanjuje mnoštvo vlakanaca, Kad hraniva,povećava neprobavljivih onda hraniva malena. jenjena vrijednost sadrže više nego Naravski,početku cvatnje biljke vode, ih teže osušiti. Dokle ih sušimo načinom stoga je god uobičajenim možemo držati rokova. napravama, ispravnih mo,
se
a
količina
se
krma
se
kad
u
ne
na
ne
livadi ima
Na
probavljivih ocvate,
i
ocvatu, zemlji,
na
a
se
broj djetelina trava, korova, vrlo različito Ima već cvatu vrijeme. trava, koje svibnja početku (npr. lisičji neke tek cvatu sredini ili i barska vlarepak), potkraj lipnja (npr. rosulja nekim Na livadama ranozrele snjača). pretežu trave, drugimaone, koje kad kasno cvatu. rok držati načela da Naravski, određujemo košnje, livadu kosimo kada dobre trave cvatu. ćemo kositi onda, glavne Najprije nizinske vlažne oštrica ili francuski livade, gdjepreteže klupčasta ljulj. Najkaćemo kositi Kod snije pak livade, gdjepreteže bijela rosulja. livada, gdje ima veliki raznih vrsti i nego pretežu pojedine trave, gdje broj djetelina trava, rok kad livadna cvatu. punom korova, najzgodniji košnju jest, je vlasulja veliki
raznih
vrsti
i
cvatu
a
u
u
a
u
a
na
moramo
su
se
u
ne
za
u
prilikamasjevernoj Hrvatskoj općenito malnim već do Dosad tim kragodinama krajusvibnja početka lipnja. je livada tek sredini i do jevimakošnja počela lipnjatrajalakraja lipnja, loše, livade kosili čak i To i od jednootkosne potkraj srpnja. je, dakako, prekasno, te imađemo ovakve štete: prakse U
našim
kosit ćemo
u
livade
na
u
nor-
u
u
a
su
1. do
glavni biljaka toga odrveni, loše često i i nema nego sijeno, takovo, kojegotovo hranjivosti, je zapravo stelja; dio
vremena
vamo
već
ocvate
tako
i
da
dobi-
a
2.
da
puštanje, osjemene trave, taj umjetno našim livadama od neki i proširujemo korove, kojih opasni zdravlje te direktno stoke, djeluju smanjenje muznosti; korovi
se
i kisele
na
te
način
na
su
za
na
3. ako
je lipnju kišovito, sušenjemspremanjem sijena i suvišnih dobivamo izluženo kod listići neprilika troškova, sijeno, koga to dio zbogčestog «a jenajhranjiviji Često sijena) otpali, prekretanja. veliki dio i sijena zemljiistrune; imamo
u
i
sa
velikih
a
su
nam
|
na
4.
u
koje
onda
5. iza
krajevima poplave više ni nije stelju;
nizinskim
često
nam
odnesu
ili
zamulje sijeno,
za
tako
kasne
košnje ljetne suše, jepovršina tek bila i pokošena, zemlja jakoisparuje gubivlagu prijeko potrebnu bujan često
prve
nastanu
a
kako
se
rast
otave.
do Osim pokositi svakako najkasnijepočetka lipnja. toga razvitak korova i kiselih trava. košnjom sprečavamo mnogih
Zato ranom
za
treba
livade
krivo
Posve
livada
je mišljenje, popravlja, pustimo, osjemeni. U tom stvorit će kud i kamo više od kiselih trava i slučaju sjemena i ćemo način više sastav livade. korova, taj još pokvariti da
se
ako
da
se
se
na
11
drugog nijeopasnost prekasne košnje velika, jer većinom i odrvene nakon ne biljke tjerajucvijetsjeme, pak cvatnje. Sad i da li kod ranoga otkosa prvoga valja odgovoriti pitanje, može trokratna livade. to može preporučiti košnja Općenito preporučiti tlo ili ako livade Inače bi tlo i onda, akoje plodno, gnojili. previše iscrpili bi dali dobrim travama i da stvore mogućnosti djetelinama, dovoljno hrane razvitak Osim treći otkos u korijenubujan idućoj godini. toga redovito utrošak radne snage dosta velik. Zato nakon je malen, jebolje drugog otkosa livadu time botanički sastav. ako popasivati, jer popravlja njen No, livadu dušičnim ili onda treba kositi tri gnojimo gnojivima gnojnicom, je puta, ćemo tako iskoristiti jer najbolje gnojenje. Kod
otkosa
od
ne
tako
onda
u
nam
na
se
se
samo
smo
ne
re-
zervne
za
u
a
se
lucerne
Kod
i crvene
djeteline jošpaziti kod Tako utvrđeno lucerne zakorovljenje.je košnja prečesta uzrokuje lucerništa iznosilo: zakorovljenje moramo
kod
3 do
4
otkosa
u
kod
5
do
6
otkosa
u
Ne
to:
na
godini godini
je
220
0 do 40
da
"75%
do
treba, dakle, prečesto. najviše i ako 3 do 4 kosimo sijena,probavljivih hraniva, je puta godinu. Važno lucernu kada nalazi puta je kositi, prvi prije punoj cvatnji, ni U tome kod obično često kasnije. griješi, jer proljeće dovoljako nismo krmne ozime lucerna kosi zelenu krme, sijali smjese, pak krmu čim cvasti. nego jošprije, počne naraste, Stoga dajeslabije prirode hranivima. Kod prekogodine, jer korijenje nijemoglodovoljno opskrbiti i otkosa dobro kositi kad lucerna cvasti. drugogtrećeg je prije, tj. počne Za utvrđeno da važno prirodnarednoj godini je najnovije vrijeme, nije kako visoko će lucerna ući da razmak između nego zimu, pretposljedotkosa i iznositi 6 do 8 tako da može njeg posljednjeg tjedana, korijenje nagomilati hraniva narednu Ako i može dovoljno godinu. jepotrebnomoguće, lucerna kositi i to nimalo ako vremenski a kasno,ipakjoj škodi, jetaj razmak otkosa posljednjeg osiguran. prije Crvenu kositi kad do pune cvasti pa djetelinu vrijeme, počne Ako tlo važno da nego cvatnje. je bujno, je, jepokosimo prije polegne. U kad iste ga godini, jeseni namjeravamo lucernište, preorati smijemo kositi više nego 3 kod i livada više od 2 Još više djetelišta puta, puta. količina ako vrši često i i njuje korijenja tlu, Ipak ispaša. lucerništa, baš to čak odredjetelinsko- smjese posljednjoj napasuju godini, i Time i više množinu đuje plodoredima. smanjujemo polovicu još korijenja travne odnosno količinu bi služio da tlo i to, tlu, humusa, koji popravi poveća Zato što preoravamo i nikako ih nego period. prije, djetelišta livade, smijeotkosa držati navedenim moramo broj napasivati, naprijed granicama. Drinž. XK. Š.P. lucernu
kositi
Kod
lucerne
a
se
dobiva
na
se
se
u
nas
a
u
no
ne
nemamo
se
a
za
ona
se
u
u
u
mora
za
se
samo
ne
moramo
u
ne
a
se
u
se
se
u
u
sma-
a
a
se
na
u
nam
za
ne
mo
a
u
12
-
rz
_
—
>
2
>
Re
2
=
s
o
Pe
s
s
23
lššlžsb-
2
-=—
—
__
-
[
IZ STOČARSKOG Promet
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE
rasplodnom proizvođača1971. mjesecu ožujku kooperanata stokom
u
ari pona 1.
Fusić
2.
Ježovita
4.
5.
6. 7. 8. 9.
10.
11. 12. 13. 14.
15. 16. 17. 18. :
19. 20.
Josip, Sedlarica 21a
Adam
—
Krušelj Stjepan
D.
vec ii
Matić
Podbrest
Josip
Vlahek
Mato
Stanko
Pintar
M,
D.
Franjo Josip
Pongrac
Domazetović
25.
Margetić
ž.tele
7395
junica
6268
6645
6785
Đuro
6859
Z
6735
)
S
7971
_
-
8115
“.
7480
m
7658
=
6501
-
7411
Hraščan
Palinovec
48
m
Kralje-
7585
27.
|
Rajndi Matošević
Ivan
Ivan
Zgb. mljekara
o
om
=
-
>
pm
s
"
"
_
:
=
>
»
"
3
Z
-
.
o»
-
3
S
"
:
_
2
1100
krava
Z
7826
junica
.
-
S
z.
"
-
7252 4958
|,
217
m
Adžamovci
Sredice
i
26.
.
—
>
111
Belica
V.
114
"
6770
—
St,Petrovos.
5552
bik
Nevinac
2859
ž.tele
Grabarje Grabarje
692
Pleternica
137.
.
4.
>
|
|
Marica,
-
5802
5877
D.Miholjas-
Ivan
21540
:
Prelog
A.
Regina
24.
64
102
nec
|
:
Turčišće
D.
Ivan
Borković
-
Čehovec Goričan
Leno
Radiković
59
Goričan
Luka
Bašnec Ružić
.
Anđela
Novak
o"
Hodošan
Ivan
Baranašić
61
Palinovec
Mato
Kovač
Turk
—
Adam
Vidović
"
To
vec
21.
:
Otok
Đuro
Štimac
krava
Remetinec
Rajf Stjepan
Baranašić
Čakovec
Mihalje-
4893
Klokočevac
..
Slavko
'
:
Ivan
Slaviček
Žabno
m
Franjo
Bedenicki
—
Markovac
Adam
Pongrac
kupac
Đurđevac Đurđevac 10618 bik = Marešić
Luka
3. Ježovita
pab hou organizacija
Selo
Fond Gradiška SO.
—
Dorić
junica
bik
Stjepan, Dorići
Fiuri
=
Nova
Ivan,
ml.
Zarilac
Vet.
stanica
SL. Požega 13
rr 28.
Plaža
va
Kundakcić
ira boo organizacija
Selo
Grabarje
Grabarje
Adam
_
761.
bik
kupac
—
Fond
SO.
Nova
Gradiška
|
29.
Kundakčić
30.
Đurić
Ivan
31.
Jukić
Marko
32.
Rogić Dragan
33.
Habalić
34.
Debač
35.
Đurkesac
Marko
36.
Brodarić
Dane
37.
Kramarić
38.
Petreković
39.
Škoje
40.
Rogožar
Pero
=
N.
—
Ivan
Kovač
=»
Nova
Rača
N.
Rača
12024
11990
—
12107
=
12119 11884
>
12074
>
Haganj
1810
Franjo Jovo
—
V.
Bastaji
-
S
=
2»
.-
ma
:
=
p
a
Kovač
Stjepan,
Cvikić Dušan, Jesenaš
Mj. zaj. Brekinska
»
Pakrac
—
Lipovac Daruvar
5115
G.
4968
Daruvar
-
3?
Z
Mj. zaj. Kusenje
»
Pakrac
—
46.
Beneš
Slavko
V.
Zdenci
—
Polje
Grub.
59
Šajer
-
1462
krava
128
Glina
Mijo, Gačište
»
-
Bastaji
.
Lozan
Andrija TaborišteVirovitica 2751 Bukovica Sp. V.
SO.
+
“
2300
Ivan
Fond
=
12125
a
Žavnica
43.
Kovačić
za
.
Rača
»
Pakrac
SO.
.
Tuciljevac
St.
Fond
*
Orlovac
Mijo
42.
45.
Rača
>
=
Stevo
Subotičanec
“a
2
St. Rača
Ivan
41.
Hanzl
=
Toranj Mihaljevci1370 1380 Poljanska 1350 Biškupci
Mato
44.
739
Orobabić
Milan, 20 Stanivuković
'
47.
Beneš
48.
Radman
Drago
49.
Fuček
Franjo
50.
Bujger
Vlado
Slavko
Đurđevac
15,
-
-
Đurđevac
=, Predavac Predavac a
»
—
10616
10661
bik
Josip, V. Trešnjevica
Z
_
krava
512
Rengel
Zgb. mljekara
Remetinec
:
51,
Brozović
52.
Varga
53.
Škojc
Đuro
Đuro
Mato
54.
Žunac
Ivan
55.
Vargić
Stjepan
56.
Vargić
Stjepan
57.
Vrbanac
Nikola
—— Nova Orlovac Gudovac
Rača
N.
r
Orlovac =
Sasovac
Gudovac
Rača m
sa x
m
Z
2520
junica
11428
-
11582 11363
11494
_
. a,
a
E
-
"
11598, 11487
—
a
e
-
<
"
Zagreb Palangić, Marija
| | |
| 14 |
n-
-.—
A
o
i
Žena
s 2
S.
nn...
a
+
i dom
SMETNJE KRVOTOKA
U NOGAMA
BOLEST DANAŠNJICE
-
statističkim
podacima Jugoslaviji najnovijim boluje najmanje stanovnika od krvotoka U našim nogama. milijuna smetnji specijalističkim rada utvrdili ustanovama i institutima medicinu da od otpada togabroja oko 70 odnosno radnike ako naročito zaposleneindustriji, posto radnice, radno duže Preko bolesti svaki bolenjihovo zahtijeva stajanje. svoje mjesto je snik i nehotice članom velike bolesničke od obitelji kojatrpi smetnji postao krvotoka da ta Stručnjacisvjesni povećava. nogama. obitelj neprekidno Ponešto uzrocima ali te bolesti već da je poznato, priznati kod ostalo i mnogo neobjašnjenoga. je nje Prema
dva
u
u
za
su
na
u
u
su
nam
se
o
moramo
Prije još od te kako da zaštitimo bolesti, svega
znamo
ne
Istraživanja
kako
nam
daljnji spriječi broja oboljelih porast bi da od istih djecu svoju trpjela poteškoća. da
se
ne
području nastavljaju. vrlo intenzivno rade tom naravno, problemu, najtjesniju suradnjupoznatim i stranim medicine. Projugoslavenskim stručnjacima togapodručja načini i učavaju najrazličitiji utjecajibolest, mogućnosti sprečavanja Da bi tom bilo napose poliječenja. području postiglo što, neophodno je trebno da našim zdravstvenim ustanovama i farmanapore stručnjaka ceutskim tvornicama i bolesnika. Samo pokaže disciplinirano sudjelovanje način može možda čak i takvih pa taj smanjiti, zaustaviti neprestani porast bolesnika. A to medicinski i vrlo težak nego pronije socijalnoblem svestrani današnjice, problemkojizahtijeva ekonomski rad,entuzijazam grupni i bolesnika. stručnjaka privrženu suradnju se
na
Naše
tom
na
farmaceutske
tvornice
uz
s
s
se
na
se
se
a
na
uz
u
na
se
samo
i statistička
obrada
Istraživanja smetnji pokazali da takovih bolesnika kreće između 10 i 20 i to Jugoslaviji postotak posto dobi od 30 do 70 U nekim tvornicama kod najčešćeživotnoj godina. i do 50 članova kolektiva posljednje vrijeme stručnjaci pronašli posto koji zahvaćeni krvotoka i im To nogama smetnjama potrebno jeliječenje. je, svakom Ta neki minus slučaju, kojazabrinjava.bolest, vijest koju nazivaju i uspravna prava opasvarijantom čovjekova položaja, je,dakle,potencijalna nost ljude. se
krvotoka
u
nogama
su
u
u
su
nas
u
su
u
u
|
za
sve
.
15 -
3
mn
—
>.
2
bolesti
te
dugo stajati,
i to
Članovi nije
radnih
To
vrijedi
Ako
još
u
bi
titi
zbog djelovanja
kolektiva
dio
i
radnog
radnike
za
s
da
vježbama
bile
bi
krvotoka
još uvijek
a
zbog
osoba
invalidnost
zbog
izgubi barem
uvjetima
uspostaviti organizaciju bi
toliko
rada
bi
bi
će
na
radnome
mjestu
prije
svojim
stalno
mora
kod
a
pra-
nas.
bi
služba
mo-
stvoriti
i
stručni
zdravstvena
krvne
to
uz
(liječnik opće
me-
itd.)
žile
se)
»MLJEKARSKOG
čitaocima
aktualizirati.
mjere i lije-
Dr
UREDNIŠTVO
je taj problem
da
bolesnike
takove
bolesti,kirurg
govorili
pravovremene
problemu,
za
upravo
rada,
rezultate,
obrađivali
smo
što
ga
medicine
jer
tom
na
poduzećima
je jasno
poboljšanje stanja
(Nastavit
svim
još
posla pro-
svoga
odmorima
trebalo
i
nogama,
porazne
grupno kožne
za
na
kojima
onda
služba
u
tako
uz
naravi
komunalnim
u
o
u
nogama,
napose
krvotoka
i
osobe,
mrtvoj točki,
na
pojavljivanje smetnji
dicine, specijalista
kod
tamo, gdje proizvodnja
napose
potrebne u
služba,
profil liječnika koji
je
da
bolesti
te
gradnjama,
na
ugrožene
su
koje
zdravstvena
takvim
češće
vremena.
selu,
na
čenje sigurno pozitivno utjecali
rala
zbog
se
tvornicama,
u
svoga
spomenemo
državi
toga
U
i da
misli
teže,
DOE
>
gripe.
spriječile smetnje
našoj
Zbog
sile
ĐĐ
nogama
u
dovoljno visokoj tehničkoj razini, moraju
na
neupoznate da
krvotoka
smetnje
su
e.
s
s
2
uopće
se
kod
i
stajatipretežni
itd.
što
nego
koliko
sati
Rs
je pokazala,
veća
radnih
oR
da
Statistika
koje moraju
on
Lj.
med.
Đorem
LISTA«
i
suradnicima
lista
čestita
SVIBANJ«
»1.
PRAZNIK
MEĐUNARODNI
UREDNIČKI
Uređuje: Glavni Vlasnik
i i
odgovorni
urednik:
izdavač:
Udruženje
Ilica
dipl.
telefon
440-476.
pretplata
za
a
16
Dinko
mljekarskih
31/III,
Mjesečna
inž
za
ODBOR
Kaštelan, radnika
Tisak:
privredne proizvođače
RADA
Uprava
SRH.
Štamparija organizacije mlijeka
»Vjesnik«, i
d
1.—
Vera
urednik:
tehnički
ustanove
i
uredništvo:
Zagreb d
4.—,
Hoholač
Zagreb,
ka