GRADE SE STAJE! U
Remetincu
Vilko
proizvođač Ladović, točnije Klara, gradi goveda. dernu Za svi znamo da naš u staju njega je najjači kooperantproDnevna kreće i do 200 litara što izvodnji mlijeka. proizvodnja mlijeka predkoličine stavlja ili u jednog naprednog proizvođača HolandijiDanskoj. u
selu
mo-
za
se
Vilko
|
smatra gradi staju, jer da mora stoci dati dobre svojoj uvjete to i života, uslovljuje kvalitetniju proizvodnju mlijeka. Pršir iz Obreža takoDrug gradi staju đer po modernim nacrtima. Osnovno je rešetkasti iza da izmet staji pod krava, taloži veliku U septičku jamu. takvoj rad oko sveden staji izđubrivanja je Vila i tačaka tu više najmanju mjeru. treba. To velike prednosti! Ove nove da gradnje ukazuju je staja Centra i program uspio proizvodnju na otkupmlijeka »Zagrebačke mljekare« čelu direktorom Stanivukovićem drugom i da kao korito proizvođačiprimili
modernu
|
a
u
se
| I
u
na ne
su
.
.
|
|
za
s
su
Proizvođač
Pršir
iz
Obreža
|
Da
sjetimo, gotova s taja je kooperanta Potoku. Dovršava u zatim a krajSiska, Sjeverovcu kraj Sunje, Stupnom treba i Novake kod Cvetkovića Jastrebarsko. spomenuti Naš list donosit će redovito korisne savjeteizgradnji staja. snu
stvar.
kod
se
Garašića
se
u
Rakovom
u
—
o
PROIZVELI VIŠE OD Centar
10.000 LITARA MLIJEKA U GOD.
1970.
proizvodnju otkupmlijeka »Zagrebačke mljekare« nagrađuje 1970. od dinara litri po svakogproizvođača god. premijom 0,05 isporučenoj ukoliko kroz više od 10.000 litara. mlijeka jeproizveo cijelu godinu Ta budući da vezana premija isplaćujekrajugodine je proizvodkroz njumlijeka cijelu godinu. Moramo da i određeni što veću priznati,predstavlja poticaj proizvodnju mlijeka. i
za
u
se
na
za
na
Mijo
Bedeković
iz Jakuševca
dosadašnjim proizvođačgod. najjači je Ladović iz Klare. Proizveo i 53.999 litara mli»Zagrebačkoj je predao mljekari« Za svaku dobio litru od dinara. jeka. mlijeka jenagradu 0,05 Odmah bio Bedeković Japoslije mlijeka je njega proizvodnji Mijoiz 39.602 litre. Iza kao treći a kuševca,proizveo je njih proizvodnji mlijeka 1970. bio Garašić iz Potoka. god. jeFranjo Rakovog Prema
iskazima
1970.
u
bio
.
u
u
u
Vilko
OB
EN
A
ALA
iznad litara: Evo djelomičnih 10.000 podataka proizvodnji mlijeka o
PIK PZ
»SLJEME«
TUROPOLJE
—
Vukovina
PIŠKOR Milan 18 PETRINAC,Podotočje Fric 63 PETRINAC,Podotočje Kuće 65 Č UNČIĆ, Josip Mato
—
—
—
—
PZ
ORLE
kbr.
25
10 470 —
—
—
14 P OSTIĆ, Franjo Lazina 13 POSTIĆ, Stjepan 8 MAZIĆ,Podotočje Josip »BUDUČNOST« ČRNKOVEC M. Kosnica 21 Stjepan HORVATIN, Janko 12 SIGET,Trnje Lekneno 43 TURKOVIĆ, Stjepan Jakob 34 ŠINJAK,Drenje POLJANA ČIČKA Ribnica 46 AlojzPERENSKI, Ribnica 49 STEPANČIĆ, Stjepan Petar Ribnica 44 BABIĆ,
Lazina
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
10287
,,
|
»NAPREDAK«
VELIKA
—
—
»JEDINSTVO« —
—
—
—
—
—
12413, 12318
_,,
184681
_,,
,,
1209
,,
10459, ,
12944
3
MLAKA
ŠTURLIĆ, Mlaka Vel. TRUMBETAŠ, Stjepan Mlaka Vel. 24 MijoSTEPANIĆ,
Petar
—
,,
11080,
—
PIK
,,
121726.
—
PZ
11606_
12232
—
PZ
,,
10560
—
—
PZ
12020
GORICA
VELIKA —
PZ
litara
Mičevac
64
17116.
26
—
,,
11567 11996
boj
_
,,
LUKAVEC
VUGRINIĆ, 51 Lučenica Tomo VUGRINIĆ, Vinko Prvonožec 17 PETRAVIĆ, L. Brdo 14 MijoBELEČIĆ, Lomnica d. 2 DEVERIĆ, Stjepan Lomnica d. 13 Mato HRENKOVIĆ, Tomo
Lučenica
76
»GAVRILOVIĆ« DragaRUNJAJIĆ,Petrinjci Ivan DOMITROVIĆ,Žreme
10351 10150 10240 —
_,,
,,
,,
10052, 10420 10315
_,,
_,,
SUNJA
i
—
—
—
—
10191, 10290
,,
k
STANICA
POLJOPRIVREDNA
ZABOK
JanjaOVČARIĆ, »ZAGREBAČKA MLJEKARA« Resnik Mato SEVERAC, NOVSKA PIK »BRAĆE RAĐEMOVIĆ« Sofa RADIĆ,Plesmo Marica BADEGRAJAC, Novska —
—
Jalše
:
| | —
—
10039
_,,
|
11101
|
—
—
—
—
10814. 10810
,,
,,
ds
o
>
2
3
NR
s
i
>
3.
»ZAGREBAČKA MLJEKARA« Vilko Klara LADOVIĆ, »ZAGREBAČKA VINDIJA
—
—
—
—
—
53999
—
—
ELI
MLJEKARA«
VARAŽDIN Josip PERKO, Prelog SOBOČANEC, Prelog Andrija Anka Karlovec BUTINA, Tomo Palinovec ŠIPAK, —
»ZAGREBAČKA
10686
—
13836
—
_
,,
1
_ 14594,
10040
,,
MLJEKARA«
REMETINEC
—
DOMOVIĆ, Stupnik Mato Blato VOLARIĆ, KRČELIĆ,Demerje Josip Ivan SVEDROVIĆ,Demerje ŠINKOVIĆ,Kupinečki Franjo Kraljevec Hudi Bitek DragoKERIN, Strmec MijoKOSTENJAK, Strmec DragoKOSTENJAK, Otok Marija BRDEK, Odra Franjo HOJAN, Klara MIHOLIĆ, Juraj Jakuševac FURIĆ, Mijo Slavko Jakuševac BEDEKOVIĆ, Jakuševac MijoBEDEKOVIĆ, MijoMRAZ, Čehi Tomo MIKULJA,Čehi MijoMIKULJA, Čehi Pavel MIKULJA,Čehi MijoKOLIĆ,Čehi Potok Rakov GARAŠIĆ, Franjo PRŠIR,Obrežje Matija Božo
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
— —
—
—
—
—
—
—
1
10015
_,,
14891
.,,
10988
,,
13051, 10384.
,,
10517, 10463 _ 10363
,,
_,,
10341, 10409
_,,
11750
—
n
13672, 10575 39602
_,,
,,
13535
,,
11158, 1021, 11426, 10348
26000
_,,
,,
4241.
|
Za
ostala
područja
donosimo
SIJTE POSTRNE
narednom
u
USJEVE ZA
broju!
PROIZVODNJU
KRME ZA SILAŽU
većoj mjeri zamijeniti sijenokrepku poslužiti Ako imamo količine nadopunasijena. dovoljne dobrogsijena lucerne, djeteline ili i trava krava onda ćemo smjesa leguminoza prehranu prekozime, kao šećerni sirak ili sudansku sam sijati siliranje postrne usjeve kukuruz, travu. U ćemo kulture kakvu tako protivnom zasijat leguminozu, spomenute kukuruz ili šećerni sirak ili ćemo šećerni sirak npr. soju, miješati kukuruz, lucernom ili ili sudansku travu djetelinom (do500%/). individualnim Kod krava gospodarstvima zimskoj prehrani loša voluminozna slama i loše krma,tj. kukuruzinac, upotrebljava pretežno dobro donekle silaža krmu. i pa a nadomjestiti sijeno, krepku sijeno, Silaža
može
i
u
krmu
ili
kao
za
za
u
u
s
nas
nam
se
na
u
mora
5.
s
P_i.
O
s
Kod
2
s
od
>>
>>
—-
ča
>
o
>
ai
mora uzeti obzir u sjetve postrnih usjeva uglavnom predusjev, trajanje vegetacije pojedinog postrnog usjeva, njegovu otpornost koliko može 1 kolika sadržina mu po sušu, prirod postići ha, hranjivih je tvari i silažu. njegova prikladnost Prirod bit će ukoliko skida. usjeva postrnog sigurniji, predusjev prije Tako dobro ako ili npr. sorta je, jepredusjev ječam koja talijanske pšenice, ista dozori od domaćih sorta. jer prije Izaberemo li kukuruz onda ćemo rapostrni usjev silažu, zasijati ima kratko rasta nijusortu, tj. takovu, koja razdoblje (vegetacioni period), veliki kao što hibridni kukuruz. Hibridni kukuruz ima više daje prirod je lišća, surovih vlakanaca drvenine više čiste sorte manje nego (lignina), klipova kukuruza. da će zavisiti Razumljivo je, prirod agrotehničkim mjerama (odmah nakon zatim što skidanja predusjeva valja p reorati, pognojiti stajskim i kvalitetno određenim umjetnimgnojem, upotrijebiti sjeme, s ijati češće i cima, okapati, prorijediti prihranjivati)? Svi sušu. sušu od postrni usjevi podjednako podnose Bolje podnose kukuruza šećerni sudanska suncokret i muhar. pa sirak,jošbolje trava, Od će dati dok muhar obično spomenutih usjeva najveći prirod kukuruz, najmanji. Sadržina travi varira. Kukuruz hranjivih postrnim usjevima voštanoj zriobi ima oko sirak metlica po 1,1% probavljivih bjelančevina, izbijanju muhar sudanska trava dok kukuruz i suncokret 1%, 0,8%, 0,6%, sojom sirak 1% po Prema tograhoricom 2,1%, sojom probavljive bjelančevine. da će me i kao silaža imati više mnogo jejasno, spomenute smjese probavljivih za bjelačevina, kojajepotrebna proizvodnju mlijeka. Kvaliteta silaže zavisit će kada skida. se da npr. tome, usjev Najbolje je kukuruz skida kad tada sadržava 72—75%/o je voštanoj zriobi, jer stabljika oko ima 30% suhih tvari. Ako kukuruz vode, prosječno cijela biljka prije sadržava ćemo dobiti ako pa togaskidamo, vode, previše prekiselu silažu, teže istisne to važan da kasnije, zbije, tj. zrak, je dobije preduvjet, dobra silaža. sirak kao kositi Šećerni usjev najprikladnije postrni je početku sudansku travu te suncokret i muhar kad metličenja, vrijeme metličenja,
i izbora
se
na
za
se
za
za
a
a
o
a
u
razma-
ne
a
u
u
a
sa
a
s
sa
o
se
u
a
a
se
a
se
u
za
u
su
cvatu.
punom
Kukuruz
mnogo sirak, koji ugljikohidrata, uspješno dok zato ih pa silira, leguminoze teže, je najbolje sijati smjesi usjevima, više kojisadržavaju ugljikohidrata. Za nisu masivno siliranje potrebni građeni (betonirani) silosi, jer može silirati običnim i interesu pa uspjehom trapsilosima,je svakog sebe i da proizvođača, kojiproizvodi mlijeko tržište,postrnom s jetvom količine zelene krme i da silira.' proizvodi dovoljne ju i šećerni
sadržava
se
u
s
se
u
rov
s
u
za
KOJE
SU
PREDNOSTI
SILAŽE
proizvodnje gube hranjive tolikoj mjeri (oko kao kod više od i 10%) proizvodnje sijena (katkada 50%); silažu možemo svako doba nezavisno vremenu; proizvesti godine silažu možemo uzeti razne od krumbiljne otpatke (vriježibundeva, korove i pirovu cimu, dr.); —
Kod
6
ne
se
u
—
—
silaže
za
tvari
u
o
uz
—
krave
silažu
radije
i više
troše
krmu,
voluminoznu
pa
se
tako
ona
iskoristi; bolje hrane silažom količinu krave, koje dobrogsijena, manju daju ako više hrane suhom nego mlijeka krmom; možemo kad i nju upotrijebiti ljeti, ponestane paše, jeftinija jenego zelene krme proizvodnja oranicama; silaža i od stočne repe; jeftinija jesadržajnija njenaproizvodnja dobrom silažom krepkukrmu; ušteđujemo kukuruzna silaža malo krma to suha otvara, muzare; jepovoljno naprotiv zatvara; čuva. silaža dugo treba da već sada li Uočimo prednosti silaže, spremimo spomenute silaže krava. Time ćemo im količinu prehranu osigurati prijatnu potrebnu visini. zimi i dobru na održati mliječnostprimjerenoj krmu, obrate neka staZa informacije proizvođači poljoprivrednoj podrobne se
—
uz
se
samo
a
—
na
—
—
a
—
————— —
—
za
se
sve
za
a
se
nici!
K.
ANDRIJA SOBOČANEC
Andrija
Sobočanec
kravom
s
IZ PRELOGA
»Gunja«
Prije opisati gospodarstvo. njegovo posjeduje staji i 4 Rekorderka krava stara ukupno grla. junice tj. staje »Gunja« je pet Nakon oko 26 litara oko 14 000 godina. teljenja daje mlijeka. Godišnje isporuči litara oko 10 rali Od »Zagrebačkoj mljekari«. mlijeka Posjeduje zemlje. togaje 2 do ostalo kukuruzom 5 krmno bez nema pod rali, pšenicom 3, bilje kojeg je mlijeka. proizvodnje Prvo mlijeka. jeisporučivao Dugogodišnji jeproizvođač mljekari tamošnjoj od 1966. od nedavna »Varaždinskoj mljekari« kojaje DonjemKraljevcu, god. svega
U
moramo
osam
a
u
a
4 krave
di
E
is
gat :
1 1
Iznenadila
urednost
i stoke.
»Zagrebačke mljekare«. je Mi možemo stočara. mu jenajbolja »legitimacija« dobrog i mnogo zdravlja uspjehaproizvodnji mlijeka! u
sastavu
nas
staje samo poželjeti još To
u
KUCEL IZ KALINOVCA
IGNAC
»Ci-
mjesecu travnju isporučio mlijeka. Posjeduje je »Bebu« i »Zoru«. iz Također fru«, »Jagodu«, Mnoge vlastitog je uzgoja. »Biserku« 13 U i »Cvetu«. i tri Obrađuje jutara »Malu«, zemlje. gojio junice Mara. kući sin Ivan i snaha žena Mara, pomažu i zato bila vrlo dobra Kvaliteta mlijeka travnju jeisplatna je mjesecu dinara litri iznosila po mlijeka. isporučenog 1,69 cijena oko radu Kalinovcu Treba čestitati OPZ marljivom unapređenja proizi Kucel predstavlja uspjeh. njezin kooperanta Ignaca vodnje mlijeka, jeruspjeh U
1960
litara
4 krave
su
uz-
mu
u
na
POSJETITE PRODAVAONE
U
prodavaoni
»Zagrebačke
»ZAGREBAČKE
mljekare«
robom
—
MLJEKARE«!
Bjelovar
prodavaone kojajepotrebna poljoprivrednim To Brezovcu i Predovcu. gospodarstvima. Bjelovaru, Kooperanti izbora i rado dolaze radi te Zato smo pou trgovine bogatog umjerenih cijena. Zatekli smo sjetili prodavaonu Bjelovaru. susretljive prodavače Radojica bilo mnogo Milu. U Matu i zato bilo vrlo malo pa Šebatović radnji kupaca, je je Za
sada
se
nalaze
samo
tri su
u
vremena
za
razgovor.
s
u
da
reklama
brojkupacanajbolja je nije aktivnost oko rečeno. Tu U rečenici radimo«. snabdijevanja je tojjednoj treba zahvaliti samih razumijevanju repromaterijalom kooperanata potrebnim Centar i to »Zagrebačke mljekare«. proizvodnju otkupmlijeka osnivača, je takosabirnih i samih selima Ta aktivnost u se kojima protežepreko mjesta do robu od dobiti đer mogu gnojiva. sjemenja umjetnih potrebnu kooperanti rekao
Drug
Mato
nam
»zar
dobro
sve
za
a
u
POTREBA STOKE ZA VODOM donekle
životinja. je toku individua Količina vode iste vrste. i kod varira potrebne pojedinih dana zavisi načinu o: upotrebi ishrane, uhranjenosti, životinje, njenoj stanju vremenskim Približna količina odnosno i starosti prilikama. dobu, godišnjem kotreba dati vode prema određuje uglavnom pojedinim životinjama koju obroku. dnevnom Za vrste tvari ličini suhe u pojedine kojuživotinja prima i količine: svinje 6— goveda4— konje, potrebne približno obroku. suhe tvari svaki koze 2—3 litre vode kojudobiju kilogram 8, 6, toku dana više vode hranom suhom hrane Životinje trebaju pretežno koje više one hrane nego nego deblje trebaju mršave; koje koje sočnom; lakše nego kojeobavljaju teške; trebaju manje obavljaju poslove mlađa više nego staviše nego trebaju koja dajumlijeko; grlatrebaju velikih odnosu istu živu trebaju žegaživotinje težinu; vrijeme rija vode količina Približna dnevna hladno. kad vode više nego je vrijeme i koiznosi vrste 5— konje10— goveda10— svinje pojedine hrada treba dnevno vode Ove količine 3—8 kg. dobiju zajedno životinje 10, 80, 40, ni i pojenjem. izvorčista i zdrava. stoke treba da Voda Najbolja je jebistra, napajanje ali sebi vapna, sadrži ni suviše ska voda koja tvrda, meka,tj. kojanije voda 10—15*%C. da treba iznosi vode mnogo. Topla jebljutava Temperatura vodom treba Stoku hladna suviše kojaje ustajala napajati škodljiva. i voda: tekuća rijekerječice, jermnoginesavjesni potoci, Opasnaje kaljužama. bolesti. zaraznih od leševe stoke vodu Pojila uginule opasnih ljudi bacaju tako vodu. može da su treba tako urediti da stoku Najbolja gazi treba takva i automatska pojilastajamagdjejegodmogućepostaviti pojila, koliko hoće onoliko i kad da Ona ih životinjamapiju postaviti. omogućavaju onoliko toku dana stoku treba Inače to koliko pojiti puta najbolje. hoće, je i sredini može hrani i to obično h ranjenja, pojiti svakog poslije puta tek kad treba stoku Umornu dovoljno odmori,prežednjepojiti hranjenja. već To će dati da lim najbolje postići halapljivo piju pomalo. životinjama da ili slame malo stavi vodom ako tako, životinja čistog sijena posudus Zamorene ili slamu. kroz mogu vodu životinje napojiti putu sijeno pije treba dati da ali im i da odmah mnogo piju produže put, poduvjetom halapljivo. Potreba
vodom
za
različita
kod
različitih
Ona
vrsta
u
se
su
ovce
za
ove
u
na
u
se
se
one
muzna
one
ne
ona
za
na
u
za
ovce
za
u
ze
za
ne
u
a
a
u
ne
za
u
ona
zvana
u
ne
u
u
a
u
se
a
se
a
se
se
ne
se
u
na
samo
se
ne
1
strojevi
Moderni
Mora
obradovati
mljekari
u
»VINDIJA«
da
Varaždin
vijest jemljekara obnovljena nizirana. To znači da više neće biti »usko opreme zbogzastarjele grlo« p rijema To da tom i mlijeka. omogućuje dijelu Podravine, obZagorjaMeđimurja novi svih govedarska proizvodnja jerpostoji mogućnost otkupa mlijeka proizvedenih nas
se
u
Varaždinu
i moder-
u
količina.
IZ STOČARSKOG Promet
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE stokom
rasplodnom proizvođača1971. mjesecu travnju kooperanata u
i selo proizvođača broj
Red.
1
Ime
Marošević
2 3
prezime
Nikola
=
n
Černi
gorija
230
krava
organizacija St. Petrovos.
Tisovac
ET)
*"
Franjo
Broj grla
Ivanovo
selo
Ivanovo
Kate-
Kupac
Stjepan, N. Gradiška
Hrestak
PI 6256junica selo 1491 bik Mihaljević __ Nikola,
Pušinec
4 5
no
Samost.
»
a
Daruvar
Daruvar
čas. sestara :
6
Kovačić
Gojko
>
»
1570 1404
5581
_
a.
:
krava
Lovreković
Petrinj. Bogičević
junica :
7
8
+
Benak
Alojz
Ljudevit
>
selo
>
1308
1270
Josip, Prnjavor
Janko, Jabukovac
krava :
>
Slavnić
Jovan,
Jabukovac 9
10
Havranek
Franjo
Daruvar
m
1329
2
Mirilović
Dušan, Sjeverovac
>
>
2
—_—--_
o.
Red.
broj
i prezime
Ime '
proizvođača
>
oslaeri organizacija
selo
= PPPmČEmČ PČČPĆĆČĆČPČČČ_ČČČČ
_______ČĆČĆČPČAČČmPPČPČČČČČČČČČČČČČČmČ_ČmČ
10
ll
Ribić
Josip
Rosić
Antun
Poljana
Grub.
Prvča
N.Gradiška
104.
Polje
Kupac -
PČ
2251
bik
2689
Veter.
stanica
Grub.
Polje
Fond
SO.
=
Nova 12
Žunac
Ivan
Nova
_N. Rača
Rača
12060
Gradiška
Kovač
Ivan,
Špišić
Bukovica
13 14
Gutvart
Vilim
Mikšec
Đuro
.
_
12129
S
11942
Kozarevac
15
Mikšec
Mato
Stara
16
Živoder
Ivan
17
Jekić
Međurača Grabovac Petrinja V. Gradusa Sunja —
Abramović
Stojan
Kukuruzar
Milan
Mirilović
Polić
Janko
Žabno
Drago Ignac
Ljubo
Koščević
Ivo
Koščak
Izidor
Tomičević
Stjepan Nikola
Mihajlić
Franjo
Tkalčević
Vinko
Ferenčić
Ignac
Subotičanec
A.
13
"
9
_
8
Markovac
Škrinjari Žabno
21203
>
»
:
-
»
»
Fucak
Mato
Mijo
Đurišević
Ivan
Bobovčan
Stjepan
Radman
Drago
Šostarec
Jakupčić Magdić
Đuro
Ignac Jakob
Patačko
Martin
Hodalić
Mato
Mato
Magdić
Fond
SO.
Vojnić
Fond
SO.
Glina
Fond
SO.
Sisak
»"
_
junica
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
Fućek Sedmak
Stjepan
Franjo Stjepan
Muktić
Mato
Posavec
Martin
Vojnić
Petrinja
SO.
Sisak
SO.
Slunj
bik ,,
21202.
,,
20997
-
Fond
209217,
"1
208€5 Markovac 20965, 3224 TaborišteVirovitica u
»
:
Đurđevac
Lurđevac
10€25
10656
m
"
-
"
2
"
-
m
—
»
»
10598,
e
:0610
93
Đurđevac 3? => Mičetinac
83
Fonđ
.
-
-
.
10662
10664
-
tud
g
»
-
ELI
19317
"n
10667
a
m
ž. tele
2273
krava
10321
junica
10442
ELI
Lu
10864
Gola Gola 2274 Đurđevac Đurđevac 10388 E:
1901
>»
>
>
Vrgin-
SO. most
»
Mičetinac
>
Miloš,
Alovaja Pepelane
-
"n
ELI
Lj
ELI
PP.
»Braća
nović«
Repalast
Petrinja
S
-
Hodalić
SO.
21330,
-
»
Fond
»
21000.
.
»
»
21210, 21475
_
Sisak
>
21049,
>
Žabno
-
35 7
Žabno
.
5
O.
a
-
Sunja
Z
Ivan
2299
S.
m
mo
—
Sjeverovac
Gradusa
Ivan
Grubačević
Šofić
Kostajnica
"
Ferenčić
Šofić
12143
Kukuruzari
"
Marić
Rača Nevinac
Stevo
p
Fond
10438
-
Rađe-
Novska "n
s
>
mo
10450
ll
o
Odača
brojIo i
52
Stjepan
53
Repalust
54
Perić
55
Stančev
Ivan
56
Šestak
Drago a
58
Živković
Josip
59
Turković
Martin
60
-
S
m
>
Z
-
=
a
62
Drmenčić
63
Grgić
Mijo Ivan
gorija
junica
_P. P.
»Braća
.
.
m
>
Virje
Virje ..
p
1901
krava
7794
junica krava
8568
m.tele
7656
junica
2193
krava
3492
ž.tele
10722
junica
8380
Novska
=
»
1940
8338
Ra-
2
8343,
Đurđevac
Đurđevac
Franjo
Fuček
Kupac
đenović«
_
—
, o)
Kate-
7913
e
-
61
Gola
-
Rok
57
3
Gola
Alojz
Pobi
organizacija
selo
Broj
po
:
5
<
2»
o.
:
bik
Fond
SO.
Vrgin-
most 64 65
Cepetić
Franjo
Juranić
66
67
Franjo
LI
Draškovec
Franjo
Verli
m
_
"
"
8381
ra
m
60
Čakovec
8389, 8394 7477
=
=
=.
3
»
Kooprodukt
junica
68
Švenda
69
Marđetko
Nikola
70
Hranjec
Stjepan
Stjepan
"1
»
Prelog
:
S.
=
Goričan
.
»
»
72.
Magdalenić
73
Zrna
74.
Vlahek
Ivan
75.
Marhati
Josip
76
Matić
77.
Cvetko
Josip
78
Čavlek
Marija
I./T.
4/1
79
Marcijuš
Agna
I./T.
15
80
Čavlek
I./T.
8
81
Marcijuš
Mato
Palinovec
89
82
Blažinčić
Franjo
Palinovec
44
83
Herman
84.
Međimurec
85
Beti
86
Hegeduš
87
Vincek
88
Marković
89
Cimaš
Drago
Farkaševac
90
Ježek
Franjo
Graberec
91
Augustinović Mački Posarić Dubrava Franjo Graberec Štefković Andrija Haganj Haganj
92 93
Sad
Novi
|
Andro
Đuro
Hodošan
-
o
2
S.
-
Čehovec
40
..
&
Ivan
o:
za
>
Belica
Anđela Mirko
Stjepan
Palovec
Palinovec
Vinko
S.
8606
:
.
|,
-
|,
»
8654
8725 8053
Prašćevac
7446
=
-
=
E
ZZ
-
S
"100,
-
8519
S
-
1488, 8087
.
5
_
1268",
m
>
1153,
=
S
449.
m
>
6977.
=
-
Palinovec
Jelena
6492
m
<.
Goričan
Đuro
:
8307
o»
Ivan
1284,
>
7349
8545 8613 6161
9
Farkaševac — Haganj
Dubrava Farkaševac
1801 3931
9721 3795
9186
1827,
S
om
=
mo \
E
m
=
Z
bik =
FondSO. Slunj Fond
Petrinja
SO.
-
m
S
.
Fond
SO. :
Vojnić
Red.
i prezime
Ime
=proizvođača
broj
Fruk
95
Prekomorec
'
Ivančani
Čedo
96
Suliček
97
Čurljoš
Farkaševac
Vrbovec
Varoš
Stjepan
Konak
=
Kupac
gorija Fond.
bik
3927
SO.
nica 5597
S
Sisak
Veterinarska
5546,
Budrovac Đurđevac
Stjepan
Kate-
organizacija
selo
Luka
94
Broj grla
Vrbovec
>
10636
Maras
=.
sta-
om
/
Blaž, 13
Levinovac
Marija Palangić, Zagreb Žena
i dom
U NOGAMA BOLEST DANAŠNJICE (Nastavak) Kada davni suvremenog čovjeka uspravio stražnje predak današnjega nikako kao buduće mogao noge, prednje ruke, nije počeoupotrebljavati kakve i koliko će ih biti. Jedna od će biti najnepoželjnijih predviđati posljedice krvotoka odnosno 'Ta bolest suvremena vena. nogama, proširenje jesmetnja različitih među Prema podacima čovjeka ubraja najproširenije uopće. autora, iako donekle oboli od više od cjelokupnog stanovništva, podaci polovine nje životne obzirom različiti starost promatranih skupina, njihova zanimanja, okolnosti. i običajedruge Za krvi nogu i proširenih shvaćanje postanka razvoja smetnjioptoku krvotoku. Posi dozvati o normalnom na, znanje sjećanje najprije Pošto krv prema da znato snagom periferiji. natopi je svojom tjera od stanica tvari potrebne kojenosi, najudaljenije dijelove tijela, predaje ili Od oduzima što im suvišno krv ono prema najje štetno, počinje put sabire i žilica ili krv tzv. venska prema tanjih kapilara, debljima usmjeruje strani To zalisci prema posebni smješteni unutrašnjoj omgućuju krvi Sila krv dolazi više strana: tlak kojapristiže, stezanje kojatjera što mišića na vene kucanje koje prenosi (napose priradu), arterija teku itd. srčano usporedno, usisavanje biti toliko teže i Iz može shvatiti da će dvoje: otjecanje sporije, rečenoga koliko krv sabire i iz od srca, kao što koji udaljeniji otječedijelova tijela I da će krv i će to upravo nogama. drugo, zaustavljati je slučaj otjecanje biti usporeno ako zakaže bilo od sustava u koji koji sudjeluju otjecanju. Ako dođe do krvi ako ometano nogama, zastajanja otjecanje je,dakle, i usporeno će najrazličitije uslijedit promjene, ponajprijemjestima gdje i kod to vidimo se mogu pojavile smetnje,kasnije Upravo javitidrugdje. ako razvile. vena, napose proširenih jače nastanak U ovim povezan brojuslučajeva proširenih najvećem je SMETNJE KRVOTOKA
-
na
se
a
u
se
su
s
na
ve-
u
moramo
u
nam
srce
a
srcu.
se
nove
s
uz
vena.
na
srcu.
vene
*
se
se
se
su
s
se
u
su
na
a
se
su
se
vena
s
faktorima:
nekim
se
sklonost
razvijanje proširenih jeprirođena. češće nego U radi obiteljima javljaju drugima. jednom slučaju
1. stanovita
vena
za
u
već
U
se
o
13
o
Kai
—-.
3-2
>
3
s
s
2
3
R3
i
as
ss
i
|
s
i
s.
i.
>
s
3
.
u razvoju pogreškama žila, njihovoj građi proširenosti, drugom slabosti tkiva krvnih žila. Sve elastičnost to odlučno i općoj stijenki je otpornost. U trećem radi tih međusobno ili slučaju povezivanjudvaju paknjih nekim drugima; 2. stečenih života ima Među mnogo. smetnjikrvotoku vrijeme njima ističu one određeni način napose koje ometaju otjecanje zbogstješnjažila kao što to ako ili u vanja trudnoće, je malojzdjelici je slučaj vrijeme trbuhu kakva u nogu, zbogprejakoga razvijena izraslina, podvezivanja ožiljka blizini itd. Naročito važna samih žila npr. različite oštećenja ozljede, upale, i sl. Većina svodi se promjene podutjecajem hormona, prehrane oštećenja zadržavati slobodno ona mogu nego prema ozljede zalistaka, koji krv, pada Ne zanemariti niti i dolje. smiju smetnjeoštećenja kojeopćenito ometaju i kao što npr. otežavaju opticanje, posljedice izrazitija stopala, ozljeda, većih nakon način te konačno slomljenih potkoljenica, ožiljaka ranjavanja, života i U i tih i zvanje. najrazličnijim najraširenijim kombinacijama drugih faktora dolazi do slike. Krv normalno iz zahvauvijek podjednake otječe ćena i iznutra vrši tlak žile. Bupodručja, skuplja pojedinim dijelovima dući da šire. Kada zalisci se, ako one manjeotporne polagano rašire, još više tome vrše pa prema uopćepostoje, razmaknu, još jošslabije svoju zadaću; više i sve Tako otjecanje jezbogtogaslabije, stijenke jačeproširuju. različito oblikovana većem nastaju jednom žila; proširenja dijelu, drugi p ut obliku nanizanih iznad treći kao sitna kesica, manjem jedna druge, put itd. Zahvaćene mreža biti i i duboke Našem mogu promapovršinske Na i češća se, vena, tranju, razumije pristupačnija površinska proširenja bolesnih naročitih promjena, početku razvoja poteškoća. Uglavnom danu stava. noći po uspravna po javljaju zbogčovjekova Noganatekne, opet i u žile u splasne. Javlja naglaumornost, napetoststopalu potkoljenici još više nabreknu. K tome bolest i Kada pridružegrčevi. jednomzapočne svoj nezadrživo ako međuvremenu Žile napreduje put, gotovo počneliječiti. više te nezahvaćene i se šire, zahvaćajuranije dijelove, prehrana potkoili To se koži može kao noge ljenice, stopala cijele postaje slabija. vidjeti sitna i tzv. egsem zadebljanje, krvarenja, površinska promjenaboje, upala i neka vrsta i se Često javljaupalažila, potkoljenice. grušanjasljepljivanja krvi teška to upaljenom području tromboflebitis, jeponekad nekim Na toliko vena. komplikacija proširenih mjestima proširenja izboče, da iz ostalim i tkivima se zavra pridruže njihpočnekrvariti, promjene fazi ili šnoj nastupi najneugodnija posljedica razvijanje razjedina potkoljenice krvnih
i
a
u
o
za
se
|
o
s
4
u
za
se
na
za
u
su
na
ne
se
one
su
.
ravna
ne
se
u
na
su
se
se
a
se
sve
na
na
vene.
su
a
su.
nema
se
a
se
a
se
se
u
ne
sve
a
sve
na
na
a
—
se
na
ulkus
a
u
cruris.
Oboljenja razvoju bolesti, žiti i svakom i poteškoće slučaju spriječiti kasnije komplikacije. neugodnosti Osnovno znati da iz malenih velike i iz lakših teški vene je nastaju proširene ako Osim znakovi, jerbolest, je počnemoliječiti neprekidno napreduje. toga biti svaki bolesnik kod pripravan sudjelovanje liječenja kojetraje života od kraćim ili pa cijeloga gotovo prvihpoteškoća nadalje duljim prekidima bez ikakvih To bez od smetnji. sumnjezahtijeva golemustrpljivost liječnika veću od bolesnika. a još i obzir sve uzeti faktore mora Liječenje posljedica sprečavanje koji način nastanak Budući da slasvoj utječu proširenih prirođene bosti možemo u se na one dovoljnoj utjecati mjeri, usmjerimo koje Zdrav način života dostatno spordostupne. tjelesno kretanje, njegovanje se
<
kod
mogu
većine
osoba
zadržati
slike
u
ubla-
u
ne
mora
na
s
u
na
na
one
vena.
na
ne
su
nam
uz
14
a
Goi
e
ta
SES
tE
ić
u td
nr
>
——
——
.
3
s
a
Z.
napose ispravno tova, raspoređeni odmori, zvanjima koja trudnoći zahtijevaju prerano produženo stajanje, itd., pomažusprečavati treba čim i stajanje ga proširenih Liječenje započeti prije usmjeriti protiv svih faktora metoda ima koji dostupni. Upotrebljivih uzimanje više; ili odnosno više lijekova, liječenjeinjekcijamaoperacijom, kombinacijom metoda istovremeno. Teško bilo od dati svaka ima kojoj njih je prednost jer slabost u da tome odluči prednostjednom drugomslučaju. Prepustimo bolesnik neka i izvodi Od bolesnika se liječnik slijedi njegove upute. zahtijeva da redovito dolazi da nosi elastične skida noći po kontrole, povoje koje onako kako naloženo. nogu da upravo povija je Mnogo jepotrebno puta bolesnik i uloške odnosno izvodi dobije stopala, ortopedske vježbe da kilu težini i da jačanje stopalnoga svoda, izgubi koju tjelesnoj izbjegava što bi ometati krvotok. Neki bolesnici moglo liječenja vrijeme prestaju sluteći idu Ali ako liječiti posljedice kojima usuprot. uspjesi izostaju i ako liječenjem dovoljno započne dovoljno traje dugo. krvotoka kako vrlo različno. U nogama, Liječenje smetnji jerečeno, je razvio način raznim posljednjevrijeme liječenja koje preparatima bolesnik ili svi zalaze guta upotrebljava lokalno, područje mikrocirkulacije. Ti krvopreparati uspješno sprečavaju posljedice kojenastaju zbog poremećaja toka Tako su kestena nogama. poznati divljega preparati koji u tječu kapilarnu tako da i stijenku povećavaju kapilarnu rezistenciju smanjuju propustnost Dobre i kod takozvanih kombiniranih kapilara. uspjehe liječenja registrirali sadrže osim toniterapija. Najbolje pokazale kombinacije koji preparata i krvotok supstancija zirajućih, vazoprotektivnih komponente koje stimuliraju i takve kojeimajuprotuupalno djelovanje. takvih bolesnika biti dobro mora i od Liječenje organizirano zahtijevaliječod bolesnika a ako želimo nešto napose nika, sudjelovanje, potpuno dakako, važno istaći i takvih bolesnika postići. Naposeje trijažiranje otkrivanje kod tek Odmah se mora kojih promjene početku. početi liječenjem, bolesti. pothvati morajuspriječiti napredovanje Sistematski radnika morali bi biti osobe a pregledi industriji redovni, trebalo bi pravovremeno što bi za koje ugrožene preorijentirati zvanju, i značilo velik dobitak. da u zajednicu oboljeloga Shvatljivo je je slučajevima bolesti odnosno krvotoka u nogama smetnji potreban liječnički pregled i da samo pozvan poštivanje liječnikovih liječnik uputajerje tajproblem rješava. vrlo i neistražena Zamršena, heterogena (različita) jošuvijek područja tzv. i sindroma« više »prevarikoznog varikoznog koji jesuproblemi i proučavaju; proučavanje ujednosocijalnotogamedicinskoga čitavom civiliziranom problema današnjega zahtijeva svijetu ekonomskoga i sistematičnu medicinskih ustrajnu zajedničku djelatnost stručnjaka, bolesnika. i aktivno nego sudjelovanje Ako i bolesnik nađu onda liječnik zajednički jezik početak liječenja nije težak obradu bolesnika i jerzahtijeva manje pružakvalitetniju većini vrlo dobre rezultate slučajeva liječenja. Ti motivi i članka »moto« ovog opravdavaju ujedno sadržaja kojem želim istaknuti važnost krvotoka nogama, problematike smetnji upoznati čitaoca odnosno vrlo čestom tom eventualnoga bolesnika problemu. Đ. Dr. med. Lj.
i dobro
iskorišteni
u
u
na-
vena.
su
nam
sa
u
a
o
a
na
samo
a
mu
za
ravna
za
na
sve
se
za
ne
ne
se
sa
rano
u
se
nov
s
a
u
u
na
su
su
se
rano
su
na
sa
a
u
su
u
za
.
'
se
*
vremena
sve
u
ne
samo
vremena
a
u
su
u
u
o
15
ZL
/
rebačka
kara /
g
Žitnjak bb
Zagreb —
raspisuje NATJEČAJ školovanje učenika Mljekarskoj 10
za
školi
u
u
Kranju
Uvjeti s —
osmogodišnja škola odličnim
završena
stanje
dobro
zdravstveno
—
—
starost
do
18
uspjehom
dobrim
ili vrlo
s
godina
Školovanje godine, traje dvije radnika. mljekarskog a
završetku
po
učenici
stiču
zvanjeKV
u visini troškova Stipendiju smještaja Zagrebačka mljekara osigurava internatu i u škole. prehrane
i liječničkom svjedodžbom razreda, svjedodžbom službi rođenih iz mljekare Zagrebačke dostaviti Kadrovskoj vodom knjige Molbe
do
12. VII
iz-
osmog
sa
1971.
Lo
o
I
Uređuje: Glavni
i odgovorni
Vlasnik
i izdavač:
UREDNIČKI
dipl. inž Dinko
urednik:
2 OB BA
2
ODBOR
Kaštelan,
tehnički
urednik:
Vera
i uredništvo: radnika SRH. mljekarskih Uprava Udruženje telefon Ilica 440-476. Tisak: Zagreb »Vjesnik«, Štamparija 31/III,
Mjesečna
pretplata a
za
za
privredne proizvođače
organizacije mlijeka
d
i ustanove
1.—
d 4.—,
Hoholač
Zagreb,
= _