Mljekarski list 6-1971 by Hrvatska mljekarska udruga

GRADE SE STAJE! U

Remetincu

Vilko

proizvođač Ladović, točnije Klara, gradi goveda. dernu Za svi znamo da naš u staju njega je najjači kooperantproDnevna kreće i do 200 litara što izvodnji mlijeka. proizvodnja mlijeka predkoličine stavlja ili u jednog naprednog proizvođača HolandijiDanskoj. u

selu

mo-

Vilko

smatra gradi staju, jer da mora stoci dati dobre svojoj uvjete to i života, uslovljuje kvalitetniju proizvodnju mlijeka. Pršir iz Obreža takoDrug gradi staju đer po modernim nacrtima. Osnovno je rešetkasti iza da izmet staji pod krava, taloži veliku U septičku jamu. takvoj rad oko sveden staji izđubrivanja je Vila i tačaka tu više najmanju mjeru. treba. To velike prednosti! Ove nove da gradnje ukazuju je staja Centra i program uspio proizvodnju na otkupmlijeka »Zagrebačke mljekare« čelu direktorom Stanivukovićem drugom i da kao korito proizvođačiprimili

modernu

| I

na ne

Proizvođač

Pršir

Obreža

sjetimo, gotova s taja je kooperanta Potoku. Dovršava u zatim a krajSiska, Sjeverovcu kraj Sunje, Stupnom treba i Novake kod Cvetkovića Jastrebarsko. spomenuti Naš list donosit će redovito korisne savjeteizgradnji staja. snu

stvar.

kod

Garašića

Rakovom

—

PROIZVELI VIŠE OD Centar

10.000 LITARA MLIJEKA U GOD.

1970.

proizvodnju otkupmlijeka »Zagrebačke mljekare« nagrađuje 1970. od dinara litri po svakogproizvođača god. premijom 0,05 isporučenoj ukoliko kroz više od 10.000 litara. mlijeka jeproizveo cijelu godinu Ta budući da vezana premija isplaćujekrajugodine je proizvodkroz njumlijeka cijelu godinu. Moramo da i određeni što veću priznati,predstavlja poticaj proizvodnju mlijeka. i

Mijo

Bedeković

iz Jakuševca

dosadašnjim proizvođačgod. najjači je Ladović iz Klare. Proizveo i 53.999 litara mli»Zagrebačkoj je predao mljekari« Za svaku dobio litru od dinara. jeka. mlijeka jenagradu 0,05 Odmah bio Bedeković Japoslije mlijeka je njega proizvodnji Mijoiz 39.602 litre. Iza kao treći a kuševca,proizveo je njih proizvodnji mlijeka 1970. bio Garašić iz Potoka. god. jeFranjo Rakovog Prema

iskazima

1970.

bio

Vilko

ALA

iznad litara: Evo djelomičnih 10.000 podataka proizvodnji mlijeka o

PIK PZ

»SLJEME«

TUROPOLJE

—

Vukovina

PIŠKOR Milan 18 PETRINAC,Podotočje Fric 63 PETRINAC,Podotočje Kuće 65 Č UNČIĆ, Josip Mato

—

ORLE

kbr.

10 470 —

—

14 P OSTIĆ, Franjo Lazina 13 POSTIĆ, Stjepan 8 MAZIĆ,Podotočje Josip »BUDUČNOST« ČRNKOVEC M. Kosnica 21 Stjepan HORVATIN, Janko 12 SIGET,Trnje Lekneno 43 TURKOVIĆ, Stjepan Jakob 34 ŠINJAK,Drenje POLJANA ČIČKA Ribnica 46 AlojzPERENSKI, Ribnica 49 STEPANČIĆ, Stjepan Petar Ribnica 44 BABIĆ,

Lazina

—

10287

»NAPREDAK«

VELIKA

—

»JEDINSTVO« —

—

12413, 12318

_,,

184681

_,,

1209

10459, ,

12944

MLAKA

ŠTURLIĆ, Mlaka Vel. TRUMBETAŠ, Stjepan Mlaka Vel. 24 MijoSTEPANIĆ,

Petar

—

11080,

—

PIK

121726.

—

11606_

12232

—

10560

—

12020

GORICA

VELIKA —

litara

Mičevac

17116.

—

11567 11996

boj

LUKAVEC

VUGRINIĆ, 51 Lučenica Tomo VUGRINIĆ, Vinko Prvonožec 17 PETRAVIĆ, L. Brdo 14 MijoBELEČIĆ, Lomnica d. 2 DEVERIĆ, Stjepan Lomnica d. 13 Mato HRENKOVIĆ, Tomo

Lučenica

»GAVRILOVIĆ« DragaRUNJAJIĆ,Petrinjci Ivan DOMITROVIĆ,Žreme

10351 10150 10240 —

_,,

10052, 10420 10315

_,,

SUNJA

—

10191, 10290

STANICA

POLJOPRIVREDNA

ZABOK

JanjaOVČARIĆ, »ZAGREBAČKA MLJEKARA« Resnik Mato SEVERAC, NOVSKA PIK »BRAĆE RAĐEMOVIĆ« Sofa RADIĆ,Plesmo Marica BADEGRAJAC, Novska —

—

Jalše

| | —

—

10039

_,,

11101

—

10814. 10810

»ZAGREBAČKA MLJEKARA« Vilko Klara LADOVIĆ, »ZAGREBAČKA VINDIJA

—

53999

—

ELI

MLJEKARA«

VARAŽDIN Josip PERKO, Prelog SOBOČANEC, Prelog Andrija Anka Karlovec BUTINA, Tomo Palinovec ŠIPAK, —

»ZAGREBAČKA

10686

—

13836

—

_ 14594,

10040

MLJEKARA«

REMETINEC

—

DOMOVIĆ, Stupnik Mato Blato VOLARIĆ, KRČELIĆ,Demerje Josip Ivan SVEDROVIĆ,Demerje ŠINKOVIĆ,Kupinečki Franjo Kraljevec Hudi Bitek DragoKERIN, Strmec MijoKOSTENJAK, Strmec DragoKOSTENJAK, Otok Marija BRDEK, Odra Franjo HOJAN, Klara MIHOLIĆ, Juraj Jakuševac FURIĆ, Mijo Slavko Jakuševac BEDEKOVIĆ, Jakuševac MijoBEDEKOVIĆ, MijoMRAZ, Čehi Tomo MIKULJA,Čehi MijoMIKULJA, Čehi Pavel MIKULJA,Čehi MijoKOLIĆ,Čehi Potok Rakov GARAŠIĆ, Franjo PRŠIR,Obrežje Matija Božo

—

— —

—

10015

_,,

14891

.,,

10988

13051, 10384.

10517, 10463 _ 10363

_,,

10341, 10409

_,,

11750

—

13672, 10575 39602

_,,

13535

11158, 1021, 11426, 10348

26000

_,,

4241.

ostala

područja

donosimo

SIJTE POSTRNE

narednom

USJEVE ZA

broju!

PROIZVODNJU

KRME ZA SILAŽU

većoj mjeri zamijeniti sijenokrepku poslužiti Ako imamo količine nadopunasijena. dovoljne dobrogsijena lucerne, djeteline ili i trava krava onda ćemo smjesa leguminoza prehranu prekozime, kao šećerni sirak ili sudansku sam sijati siliranje postrne usjeve kukuruz, travu. U ćemo kulture kakvu tako protivnom zasijat leguminozu, spomenute kukuruz ili šećerni sirak ili ćemo šećerni sirak npr. soju, miješati kukuruz, lucernom ili ili sudansku travu djetelinom (do500%/). individualnim Kod krava gospodarstvima zimskoj prehrani loša voluminozna slama i loše krma,tj. kukuruzinac, upotrebljava pretežno dobro donekle silaža krmu. i pa a nadomjestiti sijeno, krepku sijeno, Silaža

može

krmu

ili

kao

nas

nam

mora

P_i.

Kod

—-

ča

mora uzeti obzir u sjetve postrnih usjeva uglavnom predusjev, trajanje vegetacije pojedinog postrnog usjeva, njegovu otpornost koliko može 1 kolika sadržina mu po sušu, prirod postići ha, hranjivih je tvari i silažu. njegova prikladnost Prirod bit će ukoliko skida. usjeva postrnog sigurniji, predusjev prije Tako dobro ako ili npr. sorta je, jepredusjev ječam koja talijanske pšenice, ista dozori od domaćih sorta. jer prije Izaberemo li kukuruz onda ćemo rapostrni usjev silažu, zasijati ima kratko rasta nijusortu, tj. takovu, koja razdoblje (vegetacioni period), veliki kao što hibridni kukuruz. Hibridni kukuruz ima više daje prirod je lišća, surovih vlakanaca drvenine više čiste sorte manje nego (lignina), klipova kukuruza. da će zavisiti Razumljivo je, prirod agrotehničkim mjerama (odmah nakon zatim što skidanja predusjeva valja p reorati, pognojiti stajskim i kvalitetno određenim umjetnimgnojem, upotrijebiti sjeme, s ijati češće i cima, okapati, prorijediti prihranjivati)? Svi sušu. sušu od postrni usjevi podjednako podnose Bolje podnose kukuruza šećerni sudanska suncokret i muhar. pa sirak,jošbolje trava, Od će dati dok muhar obično spomenutih usjeva najveći prirod kukuruz, najmanji. Sadržina travi varira. Kukuruz hranjivih postrnim usjevima voštanoj zriobi ima oko sirak metlica po 1,1% probavljivih bjelančevina, izbijanju muhar sudanska trava dok kukuruz i suncokret 1%, 0,8%, 0,6%, sojom sirak 1% po Prema tograhoricom 2,1%, sojom probavljive bjelančevine. da će me i kao silaža imati više mnogo jejasno, spomenute smjese probavljivih za bjelačevina, kojajepotrebna proizvodnju mlijeka. Kvaliteta silaže zavisit će kada skida. se da npr. tome, usjev Najbolje je kukuruz skida kad tada sadržava 72—75%/o je voštanoj zriobi, jer stabljika oko ima 30% suhih tvari. Ako kukuruz vode, prosječno cijela biljka prije sadržava ćemo dobiti ako pa togaskidamo, vode, previše prekiselu silažu, teže istisne to važan da kasnije, zbije, tj. zrak, je dobije preduvjet, dobra silaža. sirak kao kositi Šećerni usjev najprikladnije postrni je početku sudansku travu te suncokret i muhar kad metličenja, vrijeme metličenja,

i izbora

razma-

cvatu.

punom

Kukuruz

mnogo sirak, koji ugljikohidrata, uspješno dok zato ih pa silira, leguminoze teže, je najbolje sijati smjesi usjevima, više kojisadržavaju ugljikohidrata. Za nisu masivno siliranje potrebni građeni (betonirani) silosi, jer može silirati običnim i interesu pa uspjehom trapsilosima,je svakog sebe i da proizvođača, kojiproizvodi mlijeko tržište,postrnom s jetvom količine zelene krme i da silira.' proizvodi dovoljne ju i šećerni

sadržava

rov

KOJE

PREDNOSTI

SILAŽE

proizvodnje gube hranjive tolikoj mjeri (oko kao kod više od i 10%) proizvodnje sijena (katkada 50%); silažu možemo svako doba nezavisno vremenu; proizvesti godine silažu možemo uzeti razne od krumbiljne otpatke (vriježibundeva, korove i pirovu cimu, dr.); —

Kod

—

silaže

tvari

—

krave

silažu

radije

i više

troše

krmu,

voluminoznu

tako

ona

iskoristi; bolje hrane silažom količinu krave, koje dobrogsijena, manju daju ako više hrane suhom nego mlijeka krmom; možemo kad i nju upotrijebiti ljeti, ponestane paše, jeftinija jenego zelene krme proizvodnja oranicama; silaža i od stočne repe; jeftinija jesadržajnija njenaproizvodnja dobrom silažom krepkukrmu; ušteđujemo kukuruzna silaža malo krma to suha otvara, muzare; jepovoljno naprotiv zatvara; čuva. silaža dugo treba da već sada li Uočimo prednosti silaže, spremimo spomenute silaže krava. Time ćemo im količinu prehranu osigurati prijatnu potrebnu visini. zimi i dobru na održati mliječnostprimjerenoj krmu, obrate neka staZa informacije proizvođači poljoprivrednoj podrobne se

—

samo

—

————— —

—

sve

nici!

ANDRIJA SOBOČANEC

Andrija

Sobočanec

kravom

IZ PRELOGA

»Gunja«

Prije opisati gospodarstvo. njegovo posjeduje staji i 4 Rekorderka krava stara ukupno grla. junice tj. staje »Gunja« je pet Nakon oko 26 litara oko 14 000 godina. teljenja daje mlijeka. Godišnje isporuči litara oko 10 rali Od »Zagrebačkoj mljekari«. mlijeka Posjeduje zemlje. togaje 2 do ostalo kukuruzom 5 krmno bez nema pod rali, pšenicom 3, bilje kojeg je mlijeka. proizvodnje Prvo mlijeka. jeisporučivao Dugogodišnji jeproizvođač mljekari tamošnjoj od 1966. od nedavna »Varaždinskoj mljekari« kojaje DonjemKraljevcu, god. svega

moramo

osam

4 krave

gat :

1 1

Iznenadila

urednost

i stoke.

»Zagrebačke mljekare«. je Mi možemo stočara. mu jenajbolja »legitimacija« dobrog i mnogo zdravlja uspjehaproizvodnji mlijeka! u

sastavu

nas

staje samo poželjeti još To

KUCEL IZ KALINOVCA

IGNAC

»Ci-

mjesecu travnju isporučio mlijeka. Posjeduje je »Bebu« i »Zoru«. iz Također fru«, »Jagodu«, Mnoge vlastitog je uzgoja. »Biserku« 13 U i »Cvetu«. i tri Obrađuje jutara »Malu«, zemlje. gojio junice Mara. kući sin Ivan i snaha žena Mara, pomažu i zato bila vrlo dobra Kvaliteta mlijeka travnju jeisplatna je mjesecu dinara litri iznosila po mlijeka. isporučenog 1,69 cijena oko radu Kalinovcu Treba čestitati OPZ marljivom unapređenja proizi Kucel predstavlja uspjeh. njezin kooperanta Ignaca vodnje mlijeka, jeruspjeh U

1960

litara

4 krave

uz-

POSJETITE PRODAVAONE

prodavaoni

»Zagrebačke

»ZAGREBAČKE

mljekare«

robom

—

MLJEKARE«!

Bjelovar

prodavaone kojajepotrebna poljoprivrednim To Brezovcu i Predovcu. gospodarstvima. Bjelovaru, Kooperanti izbora i rado dolaze radi te Zato smo pou trgovine bogatog umjerenih cijena. Zatekli smo sjetili prodavaonu Bjelovaru. susretljive prodavače Radojica bilo mnogo Milu. U Matu i zato bilo vrlo malo pa Šebatović radnji kupaca, je je Za

sada

nalaze

samo

tri su

vremena

razgovor.

reklama

brojkupacanajbolja je nije aktivnost oko rečeno. Tu U rečenici radimo«. snabdijevanja je tojjednoj treba zahvaliti samih razumijevanju repromaterijalom kooperanata potrebnim Centar i to »Zagrebačke mljekare«. proizvodnju otkupmlijeka osnivača, je takosabirnih i samih selima Ta aktivnost u se kojima protežepreko mjesta do robu od dobiti đer mogu gnojiva. sjemenja umjetnih potrebnu kooperanti rekao

Drug

Mato

nam

»zar

dobro

sve

POTREBA STOKE ZA VODOM donekle

životinja. je toku individua Količina vode iste vrste. i kod varira potrebne pojedinih dana zavisi načinu o: upotrebi ishrane, uhranjenosti, životinje, njenoj stanju vremenskim Približna količina odnosno i starosti prilikama. dobu, godišnjem kotreba dati vode prema određuje uglavnom pojedinim životinjama koju obroku. dnevnom Za vrste tvari ličini suhe u pojedine kojuživotinja prima i količine: svinje 6— goveda4— konje, potrebne približno obroku. suhe tvari svaki koze 2—3 litre vode kojudobiju kilogram 8, 6, toku dana više vode hranom suhom hrane Životinje trebaju pretežno koje više one hrane nego nego deblje trebaju mršave; koje koje sočnom; lakše nego kojeobavljaju teške; trebaju manje obavljaju poslove mlađa više nego staviše nego trebaju koja dajumlijeko; grlatrebaju velikih odnosu istu živu trebaju žegaživotinje težinu; vrijeme rija vode količina Približna dnevna hladno. kad vode više nego je vrijeme i koiznosi vrste 5— konje10— goveda10— svinje pojedine hrada treba dnevno vode Ove količine 3—8 kg. dobiju zajedno životinje 10, 80, 40, ni i pojenjem. izvorčista i zdrava. stoke treba da Voda Najbolja je jebistra, napajanje ali sebi vapna, sadrži ni suviše ska voda koja tvrda, meka,tj. kojanije voda 10—15*%C. da treba iznosi vode mnogo. Topla jebljutava Temperatura vodom treba Stoku hladna suviše kojaje ustajala napajati škodljiva. i voda: tekuća rijekerječice, jermnoginesavjesni potoci, Opasnaje kaljužama. bolesti. zaraznih od leševe stoke vodu Pojila uginule opasnih ljudi bacaju tako vodu. može da su treba tako urediti da stoku Najbolja gazi treba takva i automatska pojilastajamagdjejegodmogućepostaviti pojila, koliko hoće onoliko i kad da Ona ih životinjamapiju postaviti. omogućavaju onoliko toku dana stoku treba Inače to koliko pojiti puta najbolje. hoće, je i sredini može hrani i to obično h ranjenja, pojiti svakog poslije puta tek kad treba stoku Umornu dovoljno odmori,prežednjepojiti hranjenja. već To će dati da lim najbolje postići halapljivo piju pomalo. životinjama da ili slame malo stavi vodom ako tako, životinja čistog sijena posudus Zamorene ili slamu. kroz mogu vodu životinje napojiti putu sijeno pije treba dati da ali im i da odmah mnogo piju produže put, poduvjetom halapljivo. Potreba

vodom

različita

kod

različitih

Ona

vrsta

ovce

ove

one

muzna

one

ona

ovce

ona

zvana

samo

strojevi

Moderni

Mora

obradovati

mljekari

»VINDIJA«

Varaždin

vijest jemljekara obnovljena nizirana. To znači da više neće biti »usko opreme zbogzastarjele grlo« p rijema To da tom i mlijeka. omogućuje dijelu Podravine, obZagorjaMeđimurja novi svih govedarska proizvodnja jerpostoji mogućnost otkupa mlijeka proizvedenih nas

Varaždinu

i moder-

količina.

IZ STOČARSKOG Promet

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE stokom

rasplodnom proizvođača1971. mjesecu travnju kooperanata u

i selo proizvođača broj

Red.

Ime

Marošević

2 3

prezime

Nikola

Černi

gorija

230

krava

organizacija St. Petrovos.

Tisovac

ET)

Franjo

Broj grla

Ivanovo

selo

Ivanovo

Kate-

Kupac

Stjepan, N. Gradiška

Hrestak

PI 6256junica selo 1491 bik Mihaljević __ Nikola,

Pušinec

4 5

Samost.

Daruvar

čas. sestara :

Kovačić

Gojko

1570 1404

5581

krava

Lovreković

Petrinj. Bogičević

junica :

Benak

Alojz

Ljudevit

selo

1308

1270

Josip, Prnjavor

Janko, Jabukovac

krava :

Slavnić

Jovan,

Jabukovac 9

Havranek

Franjo

Daruvar

1329

Mirilović

Dušan, Sjeverovac

—_—--_

Red.

broj

i prezime

Ime '

proizvođača

oslaeri organizacija

selo

= PPPmČEmČ PČČPĆĆČĆČPČČČ_ČČČČ

_______ČĆČĆČPČAČČmPPČPČČČČČČČČČČČČČČmČ_ČmČ

Ribić

Josip

Rosić

Antun

Poljana

Grub.

Prvča

N.Gradiška

104.

Polje

Kupac -

PČ

2251

bik

2689

Veter.

stanica

Grub.

Polje

Fond

SO.

Nova 12

Žunac

Ivan

Nova

_N. Rača

Rača

12060

Gradiška

Kovač

Ivan,

Špišić

Bukovica

13 14

Gutvart

Vilim

Mikšec

Đuro

12129

11942

Kozarevac

Mikšec

Mato

Stara

Živoder

Ivan

Jekić

Međurača Grabovac Petrinja V. Gradusa Sunja —

Abramović

Stojan

Kukuruzar

Milan

Mirilović

Polić

Janko

Žabno

Drago Ignac

Ljubo

Koščević

Ivo

Koščak

Izidor

Tomičević

Stjepan Nikola

Mihajlić

Franjo

Tkalčević

Vinko

Ferenčić

Ignac

Subotičanec

Markovac

Škrinjari Žabno

21203

Fucak

Mato

Mijo

Đurišević

Ivan

Bobovčan

Stjepan

Radman

Drago

Šostarec

Jakupčić Magdić

Đuro

Ignac Jakob

Patačko

Martin

Hodalić

Mato

Magdić

Fond

SO.

Vojnić

Fond

SO.

Glina

Fond

SO.

Sisak

»"

junica

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

Fućek Sedmak

Stjepan

Franjo Stjepan

Muktić

Mato

Posavec

Martin

Vojnić

Petrinja

SO.

Sisak

SO.

Slunj

bik ,,

21202.

20997

Fond

209217,

208€5 Markovac 20965, 3224 TaborišteVirovitica u

Đurđevac

Lurđevac

10€25

10656

—

10598,

:0610

Đurđevac 3? => Mičetinac

Fonđ

10662

10664

tud

ELI

19317

10667

ž. tele

2273

krava

10321

junica

10442

ELI

10864

Gola Gola 2274 Đurđevac Đurđevac 10388 E:

1901

>»

Vrgin-

SO. most

Mičetinac

Miloš,

Alovaja Pepelane

ELI

PP.

»Braća

nović«

Repalast

Petrinja

Hodalić

SO.

21330,

Fond

21000.

21210, 21475

Sisak

21049,

Žabno

35 7

Žabno

Sunja

Ivan

2299

—

Sjeverovac

Gradusa

Ivan

Grubačević

Šofić

Kostajnica

Ferenčić

Šofić

12143

Kukuruzari

Marić

Rača Nevinac

Stevo

Fond

10438

Rađe-

Novska "n

10450

Odača

brojIo i

Stjepan

Repalust

Perić

Stančev

Ivan

Šestak

Drago a

Živković

Josip

Turković

Martin

Drmenčić

Grgić

Mijo Ivan

gorija

junica

_P. P.

»Braća

Virje

Virje ..

1901

krava

7794

junica krava

8568

m.tele

7656

junica

2193

krava

3492

ž.tele

10722

junica

8380

Novska

1940

8338

Ra-

8343,

Đurđevac

Franjo

Fuček

Kupac

đenović«

—

, o)

Kate-

7913

Gola

Rok

Gola

Alojz

Pobi

organizacija

selo

Broj

2»

bik

Fond

SO.

Vrgin-

most 64 65

Cepetić

Franjo

Juranić

Franjo

Draškovec

Franjo

Verli

8381

Čakovec

8389, 8394 7477

Kooprodukt

junica

Švenda

Marđetko

Nikola

Hranjec

Stjepan

Prelog

Goričan

72.

Magdalenić

Zrna

74.

Vlahek

Ivan

75.

Marhati

Josip

Matić

77.

Cvetko

Josip

Čavlek

Marija

I./T.

4/1

Marcijuš

Agna

I./T.

Čavlek

I./T.

Marcijuš

Mato

Palinovec

Blažinčić

Franjo

Palinovec

Herman

84.

Međimurec

Beti

Hegeduš

Vincek

Marković

Cimaš

Drago

Farkaševac

Ježek

Franjo

Graberec

Augustinović Mački Posarić Dubrava Franjo Graberec Štefković Andrija Haganj Haganj

92 93

Sad

Novi

Andro

Đuro

Hodošan

Čehovec

Ivan

Belica

Anđela Mirko

Stjepan

Palovec

Palinovec

Vinko

8606

8654

8725 8053

Prašćevac

7446

"100,

8519

1488, 8087

1268",

1153,

449.

6977.

Palinovec

Jelena

6492

Goričan

Đuro

8307

o»

Ivan

1284,

7349

8545 8613 6161

Farkaševac — Haganj

Dubrava Farkaševac

1801 3931

9721 3795

9186

1827,

mo \

bik =

FondSO. Slunj Fond

Petrinja

SO.

Fond

SO. :

Vojnić

Red.

i prezime

Ime

=proizvođača

broj

Fruk

Prekomorec

Ivančani

Čedo

Suliček

Čurljoš

Farkaševac

Vrbovec

Varoš

Stjepan

Konak

Kupac

gorija Fond.

bik

3927

SO.

nica 5597

Sisak

Veterinarska

5546,

Budrovac Đurđevac

Stjepan

Kate-

organizacija

selo

Luka

Broj grla

Vrbovec

10636

Maras

sta-

Blaž, 13

Levinovac

Marija Palangić, Zagreb Žena

i dom

U NOGAMA BOLEST DANAŠNJICE (Nastavak) Kada davni suvremenog čovjeka uspravio stražnje predak današnjega nikako kao buduće mogao noge, prednje ruke, nije počeoupotrebljavati kakve i koliko će ih biti. Jedna od će biti najnepoželjnijih predviđati posljedice krvotoka odnosno 'Ta bolest suvremena vena. nogama, proširenje jesmetnja različitih među Prema podacima čovjeka ubraja najproširenije uopće. autora, iako donekle oboli od više od cjelokupnog stanovništva, podaci polovine nje životne obzirom različiti starost promatranih skupina, njihova zanimanja, okolnosti. i običajedruge Za krvi nogu i proširenih shvaćanje postanka razvoja smetnjioptoku krvotoku. Posi dozvati o normalnom na, znanje sjećanje najprije Pošto krv prema da znato snagom periferiji. natopi je svojom tjera od stanica tvari potrebne kojenosi, najudaljenije dijelove tijela, predaje ili Od oduzima što im suvišno krv ono prema najje štetno, počinje put sabire i žilica ili krv tzv. venska prema tanjih kapilara, debljima usmjeruje strani To zalisci prema posebni smješteni unutrašnjoj omgućuju krvi Sila krv dolazi više strana: tlak kojapristiže, stezanje kojatjera što mišića na vene kucanje koje prenosi (napose priradu), arterija teku itd. srčano usporedno, usisavanje biti toliko teže i Iz može shvatiti da će dvoje: otjecanje sporije, rečenoga koliko krv sabire i iz od srca, kao što koji udaljeniji otječedijelova tijela I da će krv i će to upravo nogama. drugo, zaustavljati je slučaj otjecanje biti usporeno ako zakaže bilo od sustava u koji koji sudjeluju otjecanju. Ako dođe do krvi ako ometano nogama, zastajanja otjecanje je,dakle, i usporeno će najrazličitije uslijedit promjene, ponajprijemjestima gdje i kod to vidimo se mogu pojavile smetnje,kasnije Upravo javitidrugdje. ako razvile. vena, napose proširenih jače nastanak U ovim povezan brojuslučajeva proširenih najvećem je SMETNJE KRVOTOKA

ve-

moramo

nam

srce

srcu.

nove

vena.

srcu.

vene

vena

faktorima:

nekim

sklonost

razvijanje proširenih jeprirođena. češće nego U radi obiteljima javljaju drugima. jednom slučaju

1. stanovita

vena

već

Kai

—-.

3-2

u razvoju pogreškama žila, njihovoj građi proširenosti, drugom slabosti tkiva krvnih žila. Sve elastičnost to odlučno i općoj stijenki je otpornost. U trećem radi tih međusobno ili slučaju povezivanjudvaju paknjih nekim drugima; 2. stečenih života ima Među mnogo. smetnjikrvotoku vrijeme njima ističu one određeni način napose koje ometaju otjecanje zbogstješnjažila kao što to ako ili u vanja trudnoće, je malojzdjelici je slučaj vrijeme trbuhu kakva u nogu, zbogprejakoga razvijena izraslina, podvezivanja ožiljka blizini itd. Naročito važna samih žila npr. različite oštećenja ozljede, upale, i sl. Većina svodi se promjene podutjecajem hormona, prehrane oštećenja zadržavati slobodno ona mogu nego prema ozljede zalistaka, koji krv, pada Ne zanemariti niti i dolje. smiju smetnjeoštećenja kojeopćenito ometaju i kao što npr. otežavaju opticanje, posljedice izrazitija stopala, ozljeda, većih nakon način te konačno slomljenih potkoljenica, ožiljaka ranjavanja, života i U i tih i zvanje. najrazličnijim najraširenijim kombinacijama drugih faktora dolazi do slike. Krv normalno iz zahvauvijek podjednake otječe ćena i iznutra vrši tlak žile. Bupodručja, skuplja pojedinim dijelovima dući da šire. Kada zalisci se, ako one manjeotporne polagano rašire, još više tome vrše pa prema uopćepostoje, razmaknu, još jošslabije svoju zadaću; više i sve Tako otjecanje jezbogtogaslabije, stijenke jačeproširuju. različito oblikovana većem nastaju jednom žila; proširenja dijelu, drugi p ut obliku nanizanih iznad treći kao sitna kesica, manjem jedna druge, put itd. Zahvaćene mreža biti i i duboke Našem mogu promapovršinske Na i češća se, vena, tranju, razumije pristupačnija površinska proširenja bolesnih naročitih promjena, početku razvoja poteškoća. Uglavnom danu stava. noći po uspravna po javljaju zbogčovjekova Noganatekne, opet i u žile u splasne. Javlja naglaumornost, napetoststopalu potkoljenici još više nabreknu. K tome bolest i Kada pridružegrčevi. jednomzapočne svoj nezadrživo ako međuvremenu Žile napreduje put, gotovo počneliječiti. više te nezahvaćene i se šire, zahvaćajuranije dijelove, prehrana potkoili To se koži može kao noge ljenice, stopala cijele postaje slabija. vidjeti sitna i tzv. egsem zadebljanje, krvarenja, površinska promjenaboje, upala i neka vrsta i se Često javljaupalažila, potkoljenice. grušanjasljepljivanja krvi teška to upaljenom području tromboflebitis, jeponekad nekim Na toliko vena. komplikacija proširenih mjestima proširenja izboče, da iz ostalim i tkivima se zavra pridruže njihpočnekrvariti, promjene fazi ili šnoj nastupi najneugodnija posljedica razvijanje razjedina potkoljenice krvnih

one

ravna

sve

vene.

su.

nema

sve

—

ulkus

cruris.

Oboljenja razvoju bolesti, žiti i svakom i poteškoće slučaju spriječiti kasnije komplikacije. neugodnosti Osnovno znati da iz malenih velike i iz lakših teški vene je nastaju proširene ako Osim znakovi, jerbolest, je počnemoliječiti neprekidno napreduje. toga biti svaki bolesnik kod pripravan sudjelovanje liječenja kojetraje života od kraćim ili pa cijeloga gotovo prvihpoteškoća nadalje duljim prekidima bez ikakvih To bez od smetnji. sumnjezahtijeva golemustrpljivost liječnika veću od bolesnika. a još i obzir sve uzeti faktore mora Liječenje posljedica sprečavanje koji način nastanak Budući da slasvoj utječu proširenih prirođene bosti možemo u se na one dovoljnoj utjecati mjeri, usmjerimo koje Zdrav način života dostatno spordostupne. tjelesno kretanje, njegovanje se

kod

mogu

većine

osoba

zadržati

slike

ubla-

mora

one

vena.

nam

Goi

SES

ić

u td

——

napose ispravno tova, raspoređeni odmori, zvanjima koja trudnoći zahtijevaju prerano produženo stajanje, itd., pomažusprečavati treba čim i stajanje ga proširenih Liječenje započeti prije usmjeriti protiv svih faktora metoda ima koji dostupni. Upotrebljivih uzimanje više; ili odnosno više lijekova, liječenjeinjekcijamaoperacijom, kombinacijom metoda istovremeno. Teško bilo od dati svaka ima kojoj njih je prednost jer slabost u da tome odluči prednostjednom drugomslučaju. Prepustimo bolesnik neka i izvodi Od bolesnika se liječnik slijedi njegove upute. zahtijeva da redovito dolazi da nosi elastične skida noći po kontrole, povoje koje onako kako naloženo. nogu da upravo povija je Mnogo jepotrebno puta bolesnik i uloške odnosno izvodi dobije stopala, ortopedske vježbe da kilu težini i da jačanje stopalnoga svoda, izgubi koju tjelesnoj izbjegava što bi ometati krvotok. Neki bolesnici moglo liječenja vrijeme prestaju sluteći idu Ali ako liječiti posljedice kojima usuprot. uspjesi izostaju i ako liječenjem dovoljno započne dovoljno traje dugo. krvotoka kako vrlo različno. U nogama, Liječenje smetnji jerečeno, je razvio način raznim posljednjevrijeme liječenja koje preparatima bolesnik ili svi zalaze guta upotrebljava lokalno, područje mikrocirkulacije. Ti krvopreparati uspješno sprečavaju posljedice kojenastaju zbog poremećaja toka Tako su kestena nogama. poznati divljega preparati koji u tječu kapilarnu tako da i stijenku povećavaju kapilarnu rezistenciju smanjuju propustnost Dobre i kod takozvanih kombiniranih kapilara. uspjehe liječenja registrirali sadrže osim toniterapija. Najbolje pokazale kombinacije koji preparata i krvotok supstancija zirajućih, vazoprotektivnih komponente koje stimuliraju i takve kojeimajuprotuupalno djelovanje. takvih bolesnika biti dobro mora i od Liječenje organizirano zahtijevaliječod bolesnika a ako želimo nešto napose nika, sudjelovanje, potpuno dakako, važno istaći i takvih bolesnika postići. Naposeje trijažiranje otkrivanje kod tek Odmah se mora kojih promjene početku. početi liječenjem, bolesti. pothvati morajuspriječiti napredovanje Sistematski radnika morali bi biti osobe a pregledi industriji redovni, trebalo bi pravovremeno što bi za koje ugrožene preorijentirati zvanju, i značilo velik dobitak. da u zajednicu oboljeloga Shvatljivo je je slučajevima bolesti odnosno krvotoka u nogama smetnji potreban liječnički pregled i da samo pozvan poštivanje liječnikovih liječnik uputajerje tajproblem rješava. vrlo i neistražena Zamršena, heterogena (različita) jošuvijek područja tzv. i sindroma« više »prevarikoznog varikoznog koji jesuproblemi i proučavaju; proučavanje ujednosocijalnotogamedicinskoga čitavom civiliziranom problema današnjega zahtijeva svijetu ekonomskoga i sistematičnu medicinskih ustrajnu zajedničku djelatnost stručnjaka, bolesnika. i aktivno nego sudjelovanje Ako i bolesnik nađu onda liječnik zajednički jezik početak liječenja nije težak obradu bolesnika i jerzahtijeva manje pružakvalitetniju većini vrlo dobre rezultate slučajeva liječenja. Ti motivi i članka »moto« ovog opravdavaju ujedno sadržaja kojem želim istaknuti važnost krvotoka nogama, problematike smetnji upoznati čitaoca odnosno vrlo čestom tom eventualnoga bolesnika problemu. Đ. Dr. med. Lj.

i dobro

iskorišteni

na-

vena.

nam

samo

ravna

sve

rano

nov

rano

vremena

sve

samo

vremena

rebačka

kara /

Žitnjak bb

Zagreb —

raspisuje NATJEČAJ školovanje učenika Mljekarskoj 10

školi

Kranju

Uvjeti s —

osmogodišnja škola odličnim

završena

stanje

dobro

zdravstveno

—

starost

uspjehom

dobrim

ili vrlo

godina

Školovanje godine, traje dvije radnika. mljekarskog a

završetku

učenici

stiču

zvanjeKV

u visini troškova Stipendiju smještaja Zagrebačka mljekara osigurava internatu i u škole. prehrane

i liječničkom svjedodžbom razreda, svjedodžbom službi rođenih iz mljekare Zagrebačke dostaviti Kadrovskoj vodom knjige Molbe

12. VII

iz-

osmog

1971.

Uređuje: Glavni

i odgovorni

Vlasnik

i izdavač:

UREDNIČKI

dipl. inž Dinko

urednik:

2 OB BA

ODBOR

Kaštelan,

tehnički

urednik:

Vera

i uredništvo: radnika SRH. mljekarskih Uprava Udruženje telefon Ilica 440-476. Tisak: Zagreb »Vjesnik«, Štamparija 31/III,

Mjesečna

pretplata a

privredne proizvođače

organizacije mlijeka

i ustanove

1.—

d 4.—,

Hoholač

Zagreb,

= _