GODINA
ZAGREB
VIII
SRPANJ '
k..
greg
nežene TE
ate
mmm =
Tr
>
|
Broj
ovaca
u
*
j
dd
bat
:
=
pe
našoj
i
s
.
državi
i
vd
=
1971.
svakodnevno
smanjuje. Mnogemljekare od potražnje mlječnih proizvoda ovčijeg mlijeka dno
žele ga
se
----<-
obnoviti
radi
sve
veće
——--——
_——p
s
a
e
_—
a
E
3 .
bI
PROIZVODNJA
PROLJEĆE ZA RANO.
KRME
krme i stoke kod indidanas, proizvodnja broj doći ćemo do iznenavidualnih proizvođača, rezultata, kojidjeluju pomalo i naša stoka kronično đujuće. Negdjeperiodički, drugdje cijele godine glaTo naročito dolazi do punog u duje. puizražajaplaninskim predjelima, ovaj ta nisu izuzetak ni naši stočarski Hrvatske. krajevi sjeverozapadne Zbog stočne hrane stoka u do kvalitetnog pospremanja proljeće, gladuje rasta i krme nove stoci treba nadoknađikošnje sijena,vrijeme koje zaista vanjeproizvodnih sposobnosti, jedugo. Kod bilo osobito mlade ako teško kojih pasminagoveda, stoke, zakržlja, ekonomičnost puna kasnije postiže željeni efekat, tj. uzgoja. Na društvenom sektoru rano stoci koncense proljeće ipak dajuskupi trati dok kod inokosnih to dolazi do proizvođača vrijeme opadanja p roizvodte do neredovite stočnih nje, isporuke proizvoda. Iz tih bi bilo krmnu bazu razloga, potrebno osigurati kojadospijeva ranim Shvaćam da navike teško iskokošnju proljetnim mjesecima. je ljudi ali da svake bi te bi rijeniti, godine događalo jedno isto, potrebno bilo krmne baze rano prići osiguranju proljeće. U to stočarstvu nedostatak krmne baze i upravo vrijeme osjeća svježe isto kao i kod Poznato da strnivitamina, dakle, ljudi. je poslije skidanja većinom izuzev da žitarice na, prazna, u poljaostaju posijali leguminoze rano još proljeće. ako do i No,međutim, parcela zemljišta ostaje gola idućeg p roljeća, čeka ili neiskonam sjetvu jarina okopavina, praktički jepolovica godine što ekonomski i struktura tla tlo se rištena, je neopravdano, kvari, ispihranivima. ranjemosiromašuje ' Za kao i krme obzir dolaze: sjetvu, dobivanje proljetne uljana i inkarnatka te ozima raži. repicaogrštica, grahoricasmjesi Tlo i tako da nakon struljanu repicuogršticu priprema skidanja nih što radi što korova. preoru žita, parcele pliće prije pojave Drugooranje dubinu od 20 vršimo 8. oko 820 te zaoravamo početkom mjeseca, kg Po 180 nitromonkala 25%N. miješanog gnojiva. sjetvi sjemenazadrljati kg U izvršiti količinom istom nitromonkala. proljeće prihranjivanje Za 1 ha oko 10—15 razmaku od 12—25 na cm, potrebno kg sjemena je red od reda dubinom 2 cm. cca sjetve izvršiti VIII Sjetvu polovicom mjeseca. Već IV zime dolazi do početkom mj. slučaju blage košnje. Za slično što i ogršticu ,izuzev jeskromnija svojimzahtjevima, je sije oko 10. dana od kasnije uljane repice. Nešto od inkarnatku. Ne što samo kasnije prethodne, sijemo jebogatabjelančevinama mladu već i tlo dušikom kao i ostale stoku, obogaćuje legumimoze. Proces obrade isto kao i kod izuzev zemljišta, gnojenja prethodne, što vršimo proljeće prihranjivanje. 1 ha Po 30—35 razmak redova od 12—15 dubinu na cm, sijemo je kg, od 1 Nešto od i ali i kasnije dospijeva uljane repice ogrštice, najnepoKositi onda voljnijim uvjetima dospijeva košnjupočetkomsvibnja mjeseca. kada tričetvrtine nalazi parcele cvatnji. Još
ako
i
se
uzme
u
obzir
a
a
ne-
rano
sve
a
—
za
se
z
m
u
u
za
u
nam
se
ne
za
u
se
nam
smo
u
nam
za
a
se
a
io
za
rane
u
za
s
se
na
Zak
u
se
cm
cca
s
s
| '
|
u
na
se
i
za
u
ne
a
cm.
na
u
za
se
u
a
|
| a
2
ž
2
a
g
m
zelene
Najviše
odlične
kvalitete
daje grahoricasmjesi ozimom raži. Ovu kulturu Obrada tla polovicom rujna. sijati jejednaka kao i inkarnatku i što izvesti pouljanu valja repicutime, drugooranje četkom većim količinama razliku od nešto u devetog mjeseca. Gnojenje Kod obratiti naročito prethodnih kultura.: prihranjivanja proljeće pažnju. 1 'ha “Po oko 100—110 i 60—80 kg sjemena sijemo kg sjemenagrahorice dubini od neko ozime raži. 15—20 od 3 cm,.red reda, Sjetva obavlja IV dotreba kvalitetno Za ne upotrijebiti sjeme. Krajem mjeseca sjetvu lazi košnju. Nakon i tih ranih možemo za skidanja usjevajoš pobrinuti sjetvu mase
ozima
nam
u
s
za
s
za
u
se
a
na
cm.
za
se
hibrida
kukuruza.
li korist
ke
u
onda
od
dobivanja tla od ostatka denudacije, proljeće, očuvanja komentar suvišan. svaki daljnji je
Uočimo
velikih
količina
zelene
dušika
mase
od
za
ishranu
sto-
leguminoza, sjetve
Dipl.
Ozalj Korenić,
inž. Ivan PA
U KLASU ELITNIH RASPLODNIH BIKOVA U SR HRVATSKOJ U GOD. 1971.UVRŠTENA SU DVA NOVA BIKA Republička komisija kojaje god.pregledavala ocjenjivala bikove služe kraza sperme koji dobijanje splodne umjetno osjemenjivanje za i i nalaze centrima utvrdila da su bikovi va se junica osjemenjivanje je Riter 452 i Z-63,- (Herdboock) Magnet Z-70,-HB- potpuno ispunili klasu elitnih bikova. Kod oba bika kao i na propisane uvrštenje HB uvjete 459, ženskim i muškim svi njihovim potomcima provedeni propisani testovi, tj. biološki i test isto tako i vime oblik, njihovih tip kćeri, uključivo brzinu i zatim test mlijeka, protoka proizvodnji mlijeka kćeri, njihovih i test muških i ženskih tovnim jednako sposobnostima njihovih potomaka. vršeni su od 1968. do 1971. i dali testovi u vremenu Nabrojeni god. pozikrava i tivne bika PIK-a rezultate. Oba testirani su na Vukovar, potomcima domaćih i vlasništvo zavoda su životinja Središnjeg razmnožavanje uzgoj bivših nastao centara Zagreb, kojije umjetnoosjemenjivanje spajanjem Istri. Križevcima i domaćihživotinja, Bujeu Kalinovici, Bik RITER šarene-simentalske iz pasmine porijeklom je Zap.Njemačke Novom Sadu 1965. centar Kalinovicu dokupljen je sajmu god., je šao 20. VII 1965. 27. I 1964. od Sefi br. 46 669/b, god.Oteljen majke je 3. dala 4388 1 i 208 masti kojaje laktaciji mlijeka4,75% kg mliječne sti. bika Visina 1970. bile 145 cm, ovog god. Mjere grebena obujamgrudi 238 cm, dužina 175 težina 1050 maksimalna težina 1080 cm, kg, kg. trupa Relativna 119. Biološki test 114 teladi vrlo uzgojna vrijednost (RUV) dobar, i oblik T=3.97 vrlo test test meso: ; tip (1970.) 0==3.97, dobar, 12,1415kod kontroliranih 23 kćeri 3184 1 test mlijeko 61,32, mlijeka. 5,88 MAGNET Bik šarene-simentalske Riedu Gor. pasmine nabavljen centar Križevce 20. VII 1965. 13. III Austriji god.1965, stigao oteljen je 1963. Sonne br. 52.734 imala maksimalnu količinu god. Njegova majka je 6 6853 masti. Kroz masti i 292 s mlijeka 1, 4,26% kg mliječne godina laktacije 4.37% imala 5957 1 masti i 260 masti. kg mliječne mlijeka, je prosjeku Njeu
na
1971.
i
ra-
za
za
u
su
na
na
na
na
o
a
o
su
za
za
u
na
u
na
u
m.
u
s
u
ma-
su:
a
na
na
na
na
—
u
na
u
u
m.
u
3
e
ea
1 1 |
mjere god. grebena: cm, obujamgrudi: dužina 175 cm, težina 1030 težina 1075. Relativna 247.cm, trupa: kg,najveća Biološki test 128 teladi vrlo i uzgojna vrijednost (RUV):123,88. dobar, t ip oblik 27 kć. 0=4.15 test 12-1380 meso: god.1970.) T=4,17; odličan, test kod kontroliranih 21 kćeri 3159.1 6.09mlijeko mlijeka. zavod ima osim 2 elitna bika od bikova 47 Središnji spomenutih ukupno 59,02, simentalske testiranih 17 1971. 1a pasmine bikova, koji god. ocijenjeni gove
su
1970.
u
bile:
visina
do
146
na
na
na
—
—
na
su
nn
mje
Magnet
klasom
me
nt
Z-70-HB
om
oo
u
s
manama
459
pauključivo bika, alpske spomenuta 2 1a klase. Od bikova smine sada imađe sveukupnog broja kojih ocjenjena Križvecima testirano centru 58 komada je proizvodnju 40,2. Sjebikova zavoda oko 200000 krava Središnjeg osjemenjujegodišnje 2
i
elitna
te
od
6 bikova
s
na
menom
4
u
na
se
smeđe
i
junicanajjačih uzgojnih područja goveda Hrvatskoj, tj. r egija Bjeloi i tu svrhu oko 350000 doza Zagreb godišnje proizvode sjemena Osim isti zavod oko 48 000 oplodnju domaćegšarenog goveda. proizvodi toga doza smeđe montafonca i oko 6.000 doza oplodnju alpske pasmine biČitavo oplodnju istarskog goveda. područje koje rasplodnim sjemenom kova zavod rad duboko s opskrbljuje uključeno spomenuti je DSS,tj. znutim uvodi krave u i tzv. organe pasjemenom, koje genitalne junica Zavod ima i 6 crno-šarih bikova ist. korise jetama. frizijaca, čije sjeme sti za krava nekih državnih Svi bikovi nalaze Kriu oplođivanje imanja. »Pohrana« duboko te odatle ževcima, Zagrebuje smrznutog sjemena, i ostali za teren. sjeme potrebni pribor osjemenjivanje šalje Dr. Kucel s
_u
var
SR
u
za
za
za
—
sa
u
smr-
se
sa
—
se
a
u
se
na
NIKOLA IVŠAK
-
KOOPERANT
OPZ ŽABNO
Nikolu Ivšaka. smo PoŽabna kraj posjetili proizvođača 7 većinom iz kao sjedujekrava, vlastitog uzgoja. Zapažen je proizvođač mlijeka. Tako 1969. 15 520 17405 1970. u 1971. a prva je god. isporučio litara, 1 u četiri već 6 534 litre. mjeseca U
Kenđelovcu
—
u
za
više Premasvojemi zadružnom u planunamjerava isporučiti ovojgodini od 20 000 litara mlijeka. vlastite oko 7 oko 14 Pod ima a Obrađuje zemlje. oranicama jutara jutara, ostalo jepoddjetelinsko- površinama. žensku Treba istaći da telad vlastitu Zato travnim ostavlja reprodukciju. je oko 5 starosti krava što odličan starosni gdina, je stajski prosjek prosjek. njegov oko krava ima a 7, najmlađa 3 godine. Najstarija muri Ivšak ostvarenju programa doprinosi organizirane Kooperant 1971. na litara. OPZ u Žabno, planirana je god. 1,2 milijuna mlijeka svu
u
za
a
=
=cč==
ČE
=
ČČ
Č-==
OTKUP
Glavna
="
===-===""-E-""Č=«
=
BIHAĆA
MLIJEKA OKO
"===
i
sabirna ta da su sva mlijeka otkupa je mjestaoprerashladnim i da to uređajima je prvipočetak otkupamlijeka
karakteristika
miljena Uz tom ima program razvoja. organiziranu krajukoji dugoročni proizvodnju se da preradi sve treba mljekare mlijeka i otkuppristupa izgradnji koja proizvedene količine mlijeka togkraja. odličnim
VALENT
u
KUŠEVIĆ
IZ DUBRANCA
-
VELIKA GORICA oko
prošloj godiniisporučio je litara 3 a mlijeka. Posjedujekrave, obrađuje oko 10 i livada. jutara. Najviše je djetelišta ima i kukuruz, Sijepšenicu, još vinograda, šume i Revoćnjaka, pregonskog pašnjaka. klo bi se »od svega vedar po malo«. Uvijekje i rado mlio razgovor započinje proizvodnji sabirnom jeka. Mlijeko, kojeisporučuje mjestu čisto te kvaliteta. To je, dobrog je bina Mlad i dobrogproizvođača. je snažan, U
7000
a
|
oso-
pa
bi trebalo
na
robnu
njegovogospodarstvo usmjeriti
proizvodnju mlijeka.
o
r
Bukin
o
i
i
E
o
Ao
pak
a
ik i
|
| i
PROIZVOĐAČI
IZ DUBRANCA
:'
a n
Sabirno rana
dobra
uređaja pa je tako osigu-
tri rashladna
mjestotog
posjeduje i To mlijeka. dajesigurnost sigurna proizvodnja proizvođačima, sela
za-
kojaprerađuje mlijeko. samojmljekari, dobrog zdravog dobar može Kvaliteta Tu i tamo mlijeka biti proizvod. mlijekazadovljava. druzi
i
netko
od
proizvođača
loše
znatno
utječe
danima.
Zato
kvalitetu
na
kojeje
tek
_ — __ —
Samo
to
je
staro
namuzeno.
čuva
večernje to podnevnomlijeko isporuke,
ostalog mlijeka,
pravilo
i
do
naročito
da
od
se
u
rashladni
a
u
nadolazećim
ljetnim
uređaj stavlja samo
ono
mlijeko
o
-
0
s
s
+2
s
3
3
i
a
A
ii
a)
A
| U
|
ANDRIJA KUDUMIJA Zatekli
Markovića
staji teško i mu otkupmlijeka. Nije ide! goga smo
ga
—
u
OPZ'FERDINANDOVAC
Đure.
ući
u
Prati
utječe proizvodnju Jedno bez drumjesta.
što
sve
ili sabirna
staje
ne
na
:
£
oko 595. njegove kooperanata zadruge njega jebroj Oni oko 1 litara bi da u prošloj godini isporučili milijun mlijeka, ovojgodini bilo nešto više. znači naše a to mnogo Cijena jepovoljna, kooperante! Putem
smo
doznali
da
su
u
za
STJEPAN ŠAFRANIĆ IZ PRELOGA
iz vlajunice dvije Posjeduje dvije »Margu«, dva oranica i oko 10 Za u livade. Posjeduje jutara jutra grla stitog uzgoja.
krave
»Seku«
i
kao
i
steone
premnjem
—_-
+
-——
><
>.
>.
. 5
'
'
staji u pravog staji možemo
reći da
odiše
čistoćom
i zato
Sve mlijeka. proizvođača su
uzorna,
ĐURO
reći da
možemo
PRELOGA BALENT IZ
smo
3)
u tovu. U staji smo petkrava, junice, radi trakolakšan znatno oko 15 13 a rad mu je Obrađuje jutara, Ukupno grla. davati što radi velika tora. toga jeprinuđen mlijeka mljekari nije Isporuka
utvrdili
da
tri
ima
dva
teleta i tri bika
budući
opravdano, građanima Preloga, je mlijeko Dnevna nema mlijekom. snabdijevanja pasteriziranim redovitog logu kreće se oko 18 litara mlijeka. mljekari nekim
sasvim
što
da
u
Pre-
isporuka
PERKO JOSIP IZ PRELOGA je isporučio mjeseca godine od nedavPosjeduje 1 040 litara mlijeka. »Lisa« i »Seka« 4 krave. Krave potjeU
tri
ove
na
nedavno
preje uzgoja, vlastitog dobio iz »uvoza« uzeo dvije kojeje putem sa mljekarom.« »Zagrebačkom kooperacije vodi kći Maoko Redovitu brigu mlijeka ču
iz
rija.
a
—————
+
>>
2
>
_
—_
s
dn
mjestu vršili Dubranec smo temeljita kvalitete istraživanja mlijeka čistoću. Tom prilikom U
sabirnom
:
na
za-
redovito Jelku pazili Vugrinić donosi čisto Zato ističemo mlijeko. je
da
smo
kaoprimjer drugima!
RUŽICA TIČARIĆ IZ VUKOJEVCA na Na kantice Njene mlijeko ““ obješene ogradi zbogcijeđenja.taj način izložene i suncu zrake što vrlo sunčeve štetne sve je korisno, jer ubijaju klice kojese u što kvalitetu posuđunalaze, jepovoljno mlijeka. Znamo, da ima što štetnih to naime, mlijeko koje manje klica, jenjegova održljivost i duža. bolja krave a dnevno oko 8 litara Posjeduje dvije isporučuje mlijeka. za
su
su
za
—
rene
2
-
>
RAME UZ RAME
|
Veseli
da
mogliugledati
livadi
smo
na
suu
|
kod
okretanja sijena mladu Znamo da selima ostali starci i mlado generaciju. žene, da otišlo »trbuhom kruhome«. radosni Zato kada je ugledamonekog kako radi Ne samo da stiče već i dječaka starije. iskustva, ljubav seosko .To velika da će i mladi posao gospodarstvo. taj je garancija vezan očevine. ognjište daljeodržavati nas,
i našu
samo
za
a
sve
smo
uz
nova
za
na
|
U
našim
selima
da
zapaža proizvođači posjeduju dobrom visoki se mogu je znak napretka, jer mehanizacijom postići prinosigospodarstvu. Tako Dubrancu Anicu Ceković i Nikolu iz Vukozapazili Munjić se
sve
više
traktora.
To
:
samo
u
smo
meriča.
u
-
=
od rd
pona
-_
>
;
z
—-
11
_ ———-
a
pa
a
TOV
JANJADI
otoku »Paška Pogon »Zagrebačke mljekare« sirana« Pagu proizvodi sir« iz druge proizvode nadaleko poznati »paški ovčijeg mlijeka. Mlijeko dobiva iz se stada ima oko ovaca vlastitog iz kojih 6.000, također nakupa putem kooperacije s tamošnjim proizvođačima. na
uz
a
bila
Da
bi
u
životu
Ti
nedorasli
se
što
više
najduže
dobilo do
dva
mlijeka po tjedna.
ovci,janjad se
klala,tako
rano
da
je
tržištu. Zato na janjci predstavljali zapaženu robu Odmah nakon je »Zagrebačka mljekara« prišla tovu odbića janjadi. ranog dolaze u poseban pogon kojem se »majčino« mlijeko zamjenjuje drugim, tj.otopljenim mlijekom u prahu uz dodatak posebnih smjesa. U početku ih vrlo često da bi od se napaja kasnije u starosti mjesec i više dana smanjilo četiri dnevno. Ova vrlo dobro napajanje puta janjad napreduje. Pojedini dobili 35 dana tova i do 10 su primjerci kg prirasta. Tovom rukovodi inž. Neda Lukačević iz janjadi »Zagrebačke mljekare«. S zvanične rezultate nestrpljenjem očekujemo prve pokusa! nisu
neku
u
se
na
za
PAVLETIĆ
VINKO
iz DUBRANCA
:
gan
m
mm
ara
o
ana
jo
op
Rado LIAR
dolazi
sabirno
na
Uvijek je veseo. njegovu
mjesto.
Reklo
bi
da
»puca
izgledu
se
_ođ
zdravlja«.To je naša stara očica
i!
dobro
Vinka.
Dojuri
mlijekom ujutro i naveče. vršena birnom mjestu . su
rado
je
vike.
Želimo
dobrog sela
kvalitete To
pomagao.
jer ukazuje
uzre-
prikazuje stanje
zdravlja malog
ispitivanja
po
mu
da
sa-
neka
mlijeka
i
je pohvalno,
dobre
na
Na
s
radne
se
na-
razvije
poljoprivrednika
u
svoga
Dubranca!
— — oa
.IZ STOČNOG Promet
SELEKCIJSKOG CENTRA
SR HRVATSKE
rasplodnom proizvođača1971. mjesecu svibnju kooperanata stokom
u
| |
Red.
2. 3. 4. 5.
6. 7.
|
i prezime
H broj prozivođača 1.
|
Ime
8.
9. 10.
11. 12.
13. 14. 15.
16. 17.
Zrna
— Cirkovljan 146 Marija/M. 97 Oporovec
Ančro
Horvat Posavec
Drago Ivan
Kolarić
Nikola
Balent
Židov Kolarić Patasta
Kundakcić
Ivan
Vuković
Jakov
Vuković
-
Jakov
1720
>
Grabarje
€
»
»
m
e
>
pm
.
=
»
»
=
.
s,
2»
>>
2
6043 6326 728. bik
Mihaljevci 3953 Rovišće 3968, SS 4033 1394
Rovišće
Vet.
stanica
_
3156
_
—
Sl. Požega .
pa
Fond
:
SO.
»
o
Đuro
1118
>
74
Kovačevac
=
8245
-
_
Krivaj
P.
7677
:
— Grabarje
Miško
Drveni
Šofić
Turčišće Pero
Ivančević
-
D. Hraščan
Đuro
mljekara
Remetinec
>
6453 6706
.
.
Ivan
Zgb.
»
7813
»
.
Mijo Stjepan
_
junica
6664
8067,
Draškovec Cirkovljan
Leno
Kupac
—
D. Hraščan
Franjo
Pavlić Mikec
Čakovec
D. Hraščan
Blaž
Balent
Za P=rm organizacija
selo
Slunj
-
>
=
junica
Zgb. mljekara Remetinec —
18. 19.
20. 21. 22.
23. 24 25. 26.
27. 28. 29.
Stjepan Mirko
Vuković
Jakov
Slukić Nikola Jakšinić 'Tomo Sović
Stjepan
Stančer
žu Ivan
Stančer
Ivan
Žikvović
Večenaj Ruško
Josip Ivan
Franjo
Ruško
30.
Zlatar
Franjo Franjo
31.
Zlatar
Franjo
32.
|
Grmić Frković
33.
Opić
Vinko
Terešek
Z
Draganić
|
»
3363 3330
>
3557
"
3605
m
Rovišće Kovačevac S
Vrbova
St. Petrovo
Gola
Gola
sa
E
:
_
Z
:
s»
selo
= 2
<
*
a:
5 =
.
5784
bik
Fond
71760
junica
_P. P. »B.
Rađe-
nović«e, -
-
1928
krava
7613
junica
=
1937
krava
=
8619
junica
po
.
1941
krava
m
S
8638
m.tele
3256
bik
P.
Brestovac
>.
pm
S
Končanica
N.
Novska
7761
Poljana
SO.
Gradiška
=
Gaj
Oto
3190,
.
.
-
—
junica
2363
Fond
SK.
Pakrac
ne
Vučković
Ig-
njat, M.
'
opći-
Pera-
|
tovoca
|
34.
Novotni
35.
Hanz
36.
Horak
37.
Odlaf
Rudi Adolž
Daruvar
Daruvar
Ljudevit selo
S.
Josip
-
Karlo
1272.
krava
5072
junica
|
Stevo, Blinjski kut Benc Stjepan, M.
5065
-
1389
m
Peratovica
“.
krava
Novotni
Zđen-
ko, Orlovac
|
|
Grubić
38.
Havranek
39.
Žutinić
Franjo Branko
Daruvar
1357
m
G. Daruvar
4718
»
m
.
junica
Vukadinović
Lj., G.
Čaglić 13
Ki
E
Ee
MOA
oi)
—
Red.
Ime
broj
prozivođača
i prezime
41.
Novotni
——————————
organizacija
Franjo
Anđal
>
broj «kategrla gorija
:;đ]|)QWČCJZ uz:j;g.gs55550 550m
og
40.
2.
3
—-
selo
“Ljudevit
'“
Josip
G,
Kupac
4955,
n
Miljanić
Mile,
Livađani
Sređani
4953
KL
20
Mj. zaj. D. OPakrac brijež Zlojić Nikola,
..
-
42.
Franjek
Zdenko
«Ivanovo
selo
45.
Nova Petreković Sl. Kovačica Sniković Ljudevit. v. Grđevac
Brnić
Mato
46.
Brnić
Mato
43. 44.
47. 48.
selo
Ivanovo
Ivan
Frankol
11973
bik
M.
Barka.
Vet.
stanica
Žabno
2413
S
« 20339 20165. 1,
junica
|
|. Remetinec
Zgb.
mljekara
—
Predavac
Franjo
bik
21461
»
Rača
N.
.
49.
'
2246)
Brezovljani Žabno
Ivo
m.
12016,
"
Nevinac
Nevinac
Vlado
Koščević
Rača
1358
Fond
SO.
Zelnia 50.
51.
52. 53.
54. 59.
56. 57.
Sokač
Nikola
Brezine
21459
Jokić
Nikola Ivan
Hrsovo
21429.
Fiolić Car Kudoić Husan Fruk
4360
Krkač
5052+.
Drago
Vrbovec
Ivan
Drvan
Luka
St. Kapela
Tomić
Marko
Haganj
Marko
Štefković
Franjo
Žugec Tremac Mato
1546
EL
»
junica
"n
,,
KLI
» "n ELI "
junica
EL *"
1556, 1680. 1454.,,
Dubrava
s".
65.
Hrastovac
66.
Rajter
Josip
Markovac
67.
Polimac
Grabovac
68.
Zebić
Mićo Jovo
Dubrava
Ladinč '
Petrinja Kostajnica
Bjelavac
tz
" LL
18371, 8587. 9587 bik 16
-
21
*"
Fond
SO. Glina Fond SO.
»
Kostajnica
69.
Bašić
Franjo
Dežanovac
Dežanovac
3173
ž. tele
Vladić
70.
Častek
Ivan
G. Daruvar
Daruvar
5287
bik
u
11.
Lacina
Poljani
Grub,
72.
Ruško
Josip Franjo
Gola
Gola
Polje
2496 7867
Sisak
9
16588.
Žavnica
Nikola
,,
18268,
Haganj
"n
Mato
SO.
|,
Petar
Dončević
Fond
5047.4 bik 5815: Farkaševac 4409,
Šamić
60.
64.
Vrbovec
Milan
59.
63.
5713,
Ivančani Praščevac
Babec
62.
Tomo
Budić
58.
61.
Gjuro
Poljana
=
m
junica
Petar Livađani
Italiji
mljekara Zeb. Remetinec —
73.
Požgaj
74.
Pobi
75.
Bradić
Stjepan
+"
76.
Kertez
Martin
Otočka
67
17.
Prvčić
Nikola
Bregi
Kopr.
18.
Pahrić
19.Ljubić 80.
Anđelić
81.Grlica
Rok
102,
"n
Ivan
7804.
Alojz Mijo Milan
*
1840, 7768
"+
Koprivnica
3317
Koprivnica
Gola
Virje
Virje
1965. 8292,
Pakrac
1707
Novo
Selo
a BRE
+
bik
Fond Pakrac
Stjepan
Vukosavljevica
Virovitica
2466
=
N.
Cabuna
Zekonjić Stočarski
14
SO.
Hrvatske
selekcijski Zagreb MarijaPalangić centar
Irma.
rm
o
_Đ—_
—_———.—_________—
_ .
JOŠ ŽIVI!
»MALENKA« Već
davno
pisali »Mljekarskom »Malenki«, sništvo Bedeković Mate iz Pitomače, odnosi Krava »Malenka« odlična mljekulja. To količinu je proizvedeisto tako i masti. Nakon nog mlijeka, kvalitetu sadržine mliječne teljenja na smo
u
našem
listu«
kravi
o
vla-
.
se
-
—
na
a
te Što proizvede mlijeka. je najvažnije, velike kvalitete i Sve kćeri žive. To ima svoje prenosi potomstvo. njene zahvaliti baš vlasniku Bedekoviću dobre njenom kojijepronašao proizvođače da žensku telad. I to ima smatrati prihvate njenu selekcijom govedarstvu u da dobra telad dopustiti uputi klanje!
dnevno
i do
25 litara
za
»Malenku«
na
ona
su
se
se
—
ne
se
Žena
na
i dom ZAŠTO
KUHAMO
HRANU
ipečenjem kuhanjempostaje probavljivija. kuhanjem ukus razni bakcili i zato hrana Voće daje bolji jelu, ubijaju je zdravija. kad neke tvajezdravlje jedesvježe, jer kuhanjemuništavaju hranjive od važnosti i Vrlo ri, vitamini, koji napredakzdravlje našegorganizma. važno već i sirovu kuhanu hranu i znati tako uz je priučiti je da sačuvamo što ukus prirediti njoj većoj mjerinjenuprirodnu sadržinu, Hrana
Raznovrsnim
se
se
se
se
su
se
za
zarana
u
na
u
i aromatičnost.
priređujemo da ukus žimo, poboljšamo Hranu a
na
više
načina.
Kuhamo
prvodi, pirjamo, pečemo, i začin hranjivu vrijednost, upotrebljavamo u
za
15
ili u
činimo
vodi, povrćakuhaju pari biljnusvinjsku ulje, isto. i i ribom mesom ili soku male količine vlastitom ili i kuhamo u Pržimo ulja povrće vode. sadrže to koja jela masti, mnogo pokrivei kad se kažemo, lagano vatri »Pirjati« zelenje povrće, do vremena od vremena ili masti mekša a no ga pomalo nadolijevamo ulju li i i i vodom. meso nego mnogo ukusnije jehranjivije povrće pečeno Pirjano Neka
mast!
i
u
se
a
s
uz
meso
i
bs
ona
a
na
meso
na
kuhano
u
vodi. vrlo
pećnici ražnju, pečemo i okreili mast vrelo Kod meso u masnoće. se malo ulje stavlja uvijek pečenja Kad da će ga sa strana najbolje je pečemo pećnici, jednako peče. sviju kako bi da ili mašću vrućim dobije odozgokoricu, uljem politi prije češće Pećenku moramo ostali sokovi zalijevati pečenja vrijeme njemu. korica. načinila kad i to ili.sokom vodom Pećnica prijepečenja prikraju dok ili i to kad se da bude treba riba, stavlja dobrougrijana uvijek vruću kvasna pećnicu. stavljajuumjereno tijesta priređivanja Kod masti. ili obilno ili ribu treba u Meso ulju ulja pržiti zato količinu uzeti treba nego masti, jerjeuljemasnije, ulja, uvijek manju ribom i dobrim izvrsnom našim U i gdjeobilujemo krajevima, je korisnije, ribe i hrane što više Najuopće ulju. uljem,preporuča priređivanje i te što više uljem. začinjenog povrća zelenja hrana, zdravlja jemješovita važni nam i masti su topline, potrebne, stoga jerdajunajviše Ulje i rad. za treba energiju organizmu život, ishrani, jertoplina Osobito začin i hrana preporuča najlakše probavljiv jeulje. Najzdraviji se i lakše žučnih kod ulju djeprobavljivo kamenaca, jerjeulje pripremljena Svateže dok mast i žučne želučane probavljiva. bolesti, je ljekovito luje od i može se ka počam prirediti ulju, hrana,koja priređuje masti, i su kolača. i do Tjestenineuljemdulje svježe vlažne, poslastica juhe,pa Ribu
i meso
na
načine:
razne
žaru
na
na
s
u
se
se
i u
s
meso
za
u
se
se
meso
u
na
a
na
se
su
nam
u
na
na
na
na
se
.
s
nego
s
mašću
ili maslacem. suhom
bocama, Ulje lako navlači tamnim su, po bocama,jerulje mogućnosti, najbolje ukus i miris. lako i dodir suncem dođe kad sa u promijeni zrakom, treba
čuvati
u
čistim
zatvorenim
na
tamnom
a
mjestu, miris, a
D.K.
ni III
Uređuje: Glavni
i odgovorni
Vlasnik
i izdavač:
urednik:
dipl inž Dinko
Udruženje
mljekarskih
telefon
31/III, pretplata Mjesečna
Ilica
m
a
16
UREDNIČKI
440-476.
za
za
tehnički
Kaštelan,
urednik:
Vera
Uprava
i uredništvo:
»Vjesnik«,
Stamparija
Zagreb
i ustanove
d
radnika
Tisak:
privredne
ODBOR
SRH.
organizacije
proizvođače
mlijeka
d
1.—
4. —,
Hoholač
Zagreb,
_ —— a —— >