Mljekarski list 7-1971

GODINA

ZAGREB

VIII

SRPANJ '

k..

greg

nežene TE

ate

mmm =

Tr

>

|

Broj

ovaca

u

*

j

dd

bat

:

=

pe

našoj

i

s

.

državi

i

vd

=

1971.

svakodnevno

smanjuje.

Mnogemljekare od potražnje mlječnih proizvoda ovčijeg mlijeka dno

žele ga

se

----<-

obnoviti

radi

sve

veće

——--——

_——p

s

a

e

_—

a

E

3 .

bI

PROIZVODNJA

PROLJEĆE ZA RANO.

KRME

krme i stoke kod indidanas, proizvodnja broj doći ćemo do iznenavidualnih proizvođača, rezultata, kojidjeluju pomalo i naša stoka kronično đujuće.

Negdjeperiodički, drugdje cijele godine glaTo naročito dolazi do punog u duje. puizražajaplaninskim predjelima, ovaj ta nisu izuzetak ni naši stočarski Hrvatske. krajevi sjeverozapadne Zbog stočne hrane stoka u do kvalitetnog pospremanja proljeće, gladuje rasta i krme nove stoci treba nadoknađikošnje sijena,vrijeme koje zaista vanjeproizvodnih sposobnosti, jedugo.

Kod bilo osobito mlade ako teško kojih pasminagoveda, stoke, zakržlja, ekonomičnost puna kasnije postiže željeni efekat, tj. uzgoja.

Na društvenom sektoru rano stoci koncense proljeće ipak dajuskupi trati dok kod inokosnih to dolazi do proizvođača vrijeme opadanja p roizvodte do neredovite stočnih nje, isporuke proizvoda.

Iz tih bi bilo krmnu bazu razloga, potrebno osigurati kojadospijeva ranim Shvaćam da navike teško iskokošnju proljetnim mjesecima. je ljudi ali da svake bi te bi rijeniti, godine događalo jedno isto, potrebno bilo krmne baze rano prići osiguranju proljeće.

U to stočarstvu nedostatak krmne baze i upravo vrijeme osjeća svježe isto kao i kod Poznato da strnivitamina, dakle, ljudi. je poslije skidanja većinom izuzev da žitarice na, prazna, u poljaostaju posijali leguminoze rano još proljeće. ako do i No,međutim, parcela zemljišta ostaje gola idućeg p roljeća, čeka ili neiskonam sjetvu jarina okopavina, praktički jepolovica godine što ekonomski i struktura tla tlo se rištena, je neopravdano, kvari, ispihranivima. ranjemosiromašuje ' Za kao i krme obzir dolaze: sjetvu, dobivanje proljetne uljana i inkarnatka te ozima raži. repicaogrštica, grahoricasmjesi Tlo i tako da nakon struljanu repicuogršticu priprema skidanja nih što radi što korova. preoru žita, parcele pliće prije pojave Drugooranje dubinu od 20 vršimo 8. oko 820 te zaoravamo početkom mjeseca, kg Po 180 nitromonkala 25%N. miješanog gnojiva. sjetvi sjemenazadrljati kg U izvršiti količinom istom nitromonkala. proljeće prihranjivanje Za 1 ha oko 10—15 razmaku od 12—25 na cm, potrebno kg sjemena je red od reda dubinom 2 cm. cca sjetve izvršiti VIII Sjetvu polovicom mjeseca.

Već IV zime dolazi do početkom mj. slučaju blage košnje.

Za slično što i ogršticu ,izuzev jeskromnija svojimzahtjevima, je sije oko 10. dana od kasnije uljane repice.

Nešto od inkarnatku.

Ne što samo kasnije prethodne, sijemo jebogatabjelančevinama mladu već i tlo dušikom kao i ostale stoku, obogaćuje legumimoze.

Proces obrade isto kao i kod izuzev zemljišta, gnojenja prethodne, što vršimo proljeće prihranjivanje.

1 ha Po 30—35 razmak redova od 12—15 dubinu na cm, sijemo je kg, od 1 Nešto od i ali i kasnije dospijeva uljane repice ogrštice, najnepoKositi onda voljnijim uvjetima dospijeva košnjupočetkomsvibnja mjeseca. kada tričetvrtine nalazi parcele cvatnji.

Još

ako

i

se

uzme

u

obzir

a

a

ne-

rano

sve

a

—

za

se

z

m

u

u

za

u

nam

se

ne

za

u

se

nam

smo

u

nam

za

a

se

a

io

za

rane

u

za

s

se

na

Zak

u

se

cm

cca

s

s

| '

|

u

na

se

i

za

u

ne

a

cm.

na

u

za

se

u

a

|

| a

2

ž

2

a

g

m

zelene

Najviše

odlične

kvalitete

daje grahoricasmjesi ozimom raži. Ovu kulturu Obrada tla polovicom rujna. sijati jejednaka kao i inkarnatku i što izvesti pouljanu valja repicutime, drugooranje četkom većim količinama razliku od nešto u devetog mjeseca.

Gnojenje Kod obratiti naročito prethodnih kultura.: prihranjivanja proljeće pažnju.

1 'ha “Po oko 100—110 i 60—80 kg sjemena sijemo kg sjemenagrahorice dubini od neko ozime raži.

15—20 od 3 cm,.red reda, Sjetva obavlja IV dotreba kvalitetno Za ne upotrijebiti sjeme.

Krajem mjeseca sjetvu lazi košnju.

Nakon i tih ranih možemo za skidanja usjevajoš pobrinuti sjetvu mase

ozima

nam

u

s

za

s

za

u

se

a

na

cm.

za

se

hibrida

kukuruza.

li korist

ke

u

onda

od

dobivanja tla od ostatka denudacije, proljeće, očuvanja komentar suvišan. svaki daljnji je

Uočimo

velikih

količina

zelene

dušika

mase

od

za

ishranu

sto-

leguminoza, sjetve

Dipl.

Ozalj Korenić,

inž. Ivan PA

U KLASU ELITNIH RASPLODNIH BIKOVA U SR HRVATSKOJ U GOD. 1971.UVRŠTENA SU DVA NOVA BIKA Republička komisija kojaje god.pregledavala ocjenjivala bikove služe kraza sperme koji dobijanje splodne umjetno osjemenjivanje za i i nalaze centrima utvrdila da su bikovi va se junica osjemenjivanje je Riter 452 i Z-63,- (Herdboock) Magnet Z-70,-HB- potpuno ispunili klasu elitnih bikova. Kod oba bika kao i na propisane uvrštenje HB uvjete 459, ženskim i muškim svi njihovim potomcima provedeni propisani testovi, tj. biološki i test isto tako i vime oblik, njihovih tip kćeri, uključivo brzinu i zatim test mlijeka, protoka proizvodnji mlijeka kćeri, njihovih i test muških i ženskih tovnim jednako sposobnostima njihovih potomaka. vršeni su od 1968. do 1971. i dali testovi u vremenu Nabrojeni god. pozikrava i tivne bika PIK-a rezultate.

Oba testirani su na Vukovar, potomcima domaćih i vlasništvo zavoda su životinja Središnjeg razmnožavanje uzgoj bivših nastao centara Zagreb, kojije umjetnoosjemenjivanje spajanjem Istri.

Križevcima i domaćihživotinja, Bujeu Kalinovici, Bik RITER šarene-simentalske iz pasmine porijeklom je Zap.Njemačke Novom Sadu 1965. centar Kalinovicu dokupljen je sajmu god., je šao 20. VII 1965.

27. I 1964. od Sefi br. 46 669/b, god.Oteljen majke je 3. dala 4388 1 i 208 masti kojaje laktaciji mlijeka4,75% kg mliječne sti. bika Visina 1970. bile 145 cm, ovog god.

Mjere grebena obujamgrudi 238 cm, dužina 175 težina 1050 maksimalna težina 1080 cm, kg, kg. trupa Relativna 119. Biološki test 114 teladi vrlo uzgojna vrijednost (RUV) dobar, i oblik T=3.97 vrlo test test meso: ; tip (1970.)

0==3.97, dobar, 12,1415kod kontroliranih 23 kćeri 3184 1 test mlijeko 61,32, mlijeka.

5,88 MAGNET Bik šarene-simentalske Riedu Gor. pasmine nabavljen centar Križevce 20. VII 1965.

13. III Austriji god.1965, stigao oteljen je 1963.

Sonne br. 52.734 imala maksimalnu količinu god.

Njegova majka je 6 6853 masti. Kroz masti i 292 s mlijeka 1, 4,26% kg mliječne godina laktacije 4.37% imala 5957 1 masti i 260 masti. kg mliječne mlijeka, je prosjeku Njeu

na

1971.

i

ra-

za

za

u

su

na

na

na

na

o

a

o

su

za

za

u

na

u

na

u

m.

u

s

u

ma-

su:

a

na

na

na

na

—

u

na

u

u

m.

u

3

e

ea

1 1 |

mjere god. grebena: cm, obujamgrudi: dužina 175 cm, težina 1030 težina 1075. Relativna 247.cm, trupa: kg,najveća Biološki test 128 teladi vrlo i uzgojna vrijednost (RUV):123,88. dobar, t ip oblik 27 kć.

0=4.15 test 12-1380 meso: god.1970.)

T=4,17; odličan, test kod kontroliranih 21 kćeri 3159.1 6.09mlijeko mlijeka. zavod ima osim 2 elitna bika od bikova 47 Središnji spomenutih ukupno 59,02, simentalske testiranih 17 1971.

1a pasmine bikova, koji god. ocijenjeni gove

su

1970.

u

bile:

visina

do

146

na

na

na

—

—

na

su

nn

mje

Magnet

klasom

me

nt

Z-70-HB

om

oo

u

s

manama

459

pauključivo bika, alpske spomenuta 2 1a klase. Od bikova smine sada imađe sveukupnog broja kojih ocjenjena Križvecima testirano centru 58 komada je proizvodnju 40,2. Sjebikova zavoda oko 200000 krava Središnjeg osjemenjujegodišnje 2

i

elitna

te

od

6 bikova

s

na

menom

4

u

na

se

smeđe

i

junicanajjačih uzgojnih područja goveda Hrvatskoj, tj. r egija Bjeloi i tu svrhu oko 350000 doza Zagreb godišnje proizvode sjemena Osim isti zavod oko 48 000 oplodnju domaćegšarenog goveda. proizvodi toga doza smeđe montafonca i oko 6.000 doza oplodnju alpske pasmine biČitavo oplodnju istarskog goveda. područje koje rasplodnim sjemenom kova zavod rad duboko s opskrbljuje uključeno spomenuti je DSS,tj. znutim uvodi krave u i tzv. organe pasjemenom, koje genitalne junica Zavod ima i 6 crno-šarih bikova ist. korise jetama. frizijaca, čije sjeme sti za krava nekih državnih Svi bikovi nalaze Kriu oplođivanje imanja. »Pohrana« duboko te odatle ževcima, Zagrebuje smrznutog sjemena, i ostali za teren. sjeme potrebni pribor osjemenjivanje šalje Dr. Kucel s

_u

var

SR

u

za

za

za

—

sa

u

smr-

se

sa

—

se

a

u

se

na

NIKOLA IVŠAK

-

KOOPERANT

OPZ ŽABNO

Nikolu Ivšaka. smo PoŽabna kraj posjetili proizvođača 7 većinom iz kao sjedujekrava, vlastitog uzgoja.

Zapažen je proizvođač mlijeka.

Tako 1969.

15 520 17405 1970. u 1971. a prva je god. isporučio litara, 1 u četiri već 6 534 litre. mjeseca U

Kenđelovcu

—

u

za

više Premasvojemi zadružnom u planunamjerava isporučiti ovojgodini od 20 000 litara mlijeka. vlastite oko 7 oko 14 Pod ima a Obrađuje zemlje. oranicama jutara jutara, ostalo jepoddjetelinsko- površinama. žensku Treba istaći da telad vlastitu Zato travnim ostavlja reprodukciju. je oko 5 starosti krava što odličan starosni gdina, je stajski prosjek prosjek. njegov oko krava ima a 7, najmlađa 3 godine.

Najstarija muri Ivšak ostvarenju programa doprinosi organizirane Kooperant 1971. na litara.

OPZ u Žabno, planirana je god.

1,2 milijuna mlijeka svu

u

za

a

=

=cč==

ČE

=

ČČ

Č-==

OTKUP

Glavna

="

===-===""-E-""Č=«

=

BIHAĆA

MLIJEKA OKO

"===

i

sabirna ta da su sva mlijeka otkupa je mjestaoprerashladnim i da to uređajima je prvipočetak otkupamlijeka

karakteristika

miljena Uz tom ima program razvoja. organiziranu krajukoji dugoročni proizvodnju se da preradi sve treba mljekare mlijeka i otkuppristupa izgradnji koja proizvedene količine mlijeka togkraja. odličnim

VALENT

u

KUŠEVIĆ

IZ DUBRANCA

-

VELIKA GORICA oko

prošloj godiniisporučio je litara 3 a mlijeka.

Posjedujekrave, obrađuje oko 10 i livada. jutara.

Najviše je djetelišta ima i kukuruz, Sijepšenicu, još vinograda, šume i Revoćnjaka, pregonskog pašnjaka. klo bi se »od svega vedar po malo«.

Uvijekje i rado mlio razgovor započinje proizvodnji sabirnom jeka.

Mlijeko, kojeisporučuje mjestu čisto te kvaliteta.

To je, dobrog je bina Mlad i dobrogproizvođača. je snažan, U

7000

a

|

oso-

pa

bi trebalo

na

robnu

njegovogospodarstvo usmjeriti

proizvodnju mlijeka.

o

r

Bukin

o

i

i

E

o

Ao

pak

a

ik i

|

| i

PROIZVOĐAČI

IZ DUBRANCA

:'

a n

Sabirno rana

dobra

uređaja pa je tako osigu-

tri rashladna

mjestotog

posjeduje i To mlijeka. dajesigurnost sigurna proizvodnja proizvođačima, sela

za-

kojaprerađuje mlijeko. samojmljekari, dobrog zdravog dobar može Kvaliteta Tu i tamo mlijeka biti proizvod. mlijekazadovljava. druzi

i

netko

od

proizvođača

loše

znatno

utječe

danima.

Zato

kvalitetu

na

kojeje

tek

_ — __ —

Samo

to

je

staro

namuzeno.

čuva

večernje to podnevnomlijeko isporuke,

ostalog mlijeka,

pravilo

i

do

naročito

da

od

se

u

rashladni

a

u

nadolazećim

ljetnim

uređaj stavlja samo

ono

mlijeko

o

-

0

s

s

+2

s

3

3

i

a

A

ii

a)

A

| U

|

ANDRIJA KUDUMIJA Zatekli

Markovića

staji teško i mu otkupmlijeka.

Nije ide! goga smo

ga

—

u

OPZ'FERDINANDOVAC

Đure.

ući

u

Prati

utječe proizvodnju Jedno bez drumjesta.

što

sve

ili sabirna

staje

ne

na

:

£

oko 595. njegove kooperanata zadruge njega jebroj Oni oko 1 litara bi da u prošloj godini isporučili milijun mlijeka, ovojgodini bilo nešto više. znači naše a to mnogo Cijena jepovoljna, kooperante!

Putem

smo

doznali

da

su

u

za

STJEPAN ŠAFRANIĆ IZ PRELOGA

iz vlajunice dvije Posjeduje dvije »Margu«, dva oranica i oko 10 Za u livade.

Posjeduje jutara jutra grla stitog uzgoja.

krave

»Seku«

i

kao

i

steone

premnjem

—_-

+

-——

><

>.

>.

.

5

'

'

staji u pravog staji možemo

reći da

odiše

čistoćom

i zato

Sve mlijeka. proizvođača su

uzorna,

ĐURO

reći da

možemo

PRELOGA BALENT IZ

smo

3)

u tovu.

U staji smo petkrava, junice, radi trakolakšan znatno oko 15 13 a rad mu je Obrađuje jutara, Ukupno grla. davati što radi velika tora. toga jeprinuđen mlijeka mljekari nije Isporuka

utvrdili

da

tri

ima

dva

teleta i tri bika

budući

opravdano, građanima Preloga, je mlijeko Dnevna nema mlijekom. snabdijevanja pasteriziranim redovitog logu kreće se oko 18 litara mlijeka. mljekari nekim

sasvim

što

da

u

Pre-

isporuka

PERKO JOSIP IZ PRELOGA je isporučio mjeseca godine od nedavPosjeduje 1 040 litara mlijeka. »Lisa« i »Seka« 4 krave.

Krave potjeU

tri

ove

na

nedavno

preje uzgoja, vlastitog dobio iz »uvoza« uzeo dvije kojeje putem sa mljekarom.« »Zagrebačkom kooperacije vodi kći Maoko Redovitu brigu mlijeka ču

iz

rija.

a

—————

+

>>

2

>

_

—_

s

dn

mjestu vršili Dubranec smo temeljita kvalitete istraživanja mlijeka čistoću. Tom prilikom U

sabirnom

:

na

za-

redovito Jelku pazili Vugrinić donosi čisto Zato ističemo mlijeko. je

da

smo

kaoprimjer drugima!

RUŽICA TIČARIĆ IZ VUKOJEVCA na Na kantice Njene mlijeko ““ obješene ogradi zbogcijeđenja.taj način izložene i suncu zrake što vrlo sunčeve štetne sve je korisno, jer ubijaju klice kojese u što kvalitetu posuđunalaze, jepovoljno mlijeka.

Znamo, da ima što štetnih to naime, mlijeko koje manje klica, jenjegova održljivost i duža. bolja krave a dnevno oko 8 litara Posjeduje dvije isporučuje mlijeka. za

su

su

za

—

rene

2

-

>

RAME UZ RAME

|

Veseli

da

mogliugledati

livadi

smo

na

suu

|

kod

okretanja sijena mladu Znamo da selima ostali starci i mlado generaciju. žene, da otišlo »trbuhom kruhome«. radosni Zato kada je ugledamonekog kako radi Ne samo da stiče već i dječaka starije. iskustva, ljubav seosko .To velika da će i mladi posao gospodarstvo. taj je garancija vezan očevine. ognjište daljeodržavati nas,

i našu

samo

za

a

sve

smo

uz

nova

za

na

|

U

našim

selima

da

zapaža proizvođači posjeduju dobrom visoki se mogu je znak napretka, jer mehanizacijom postići prinosigospodarstvu.

Tako Dubrancu Anicu Ceković i Nikolu iz Vukozapazili Munjić se

sve

više

traktora.

To

:

samo

u

smo

meriča.

u

-

=

od rd

pona

-_

>

;

z

—-

11

_ ———-

a

pa

a

TOV

JANJADI

otoku »Paška Pogon »Zagrebačke mljekare« sirana« Pagu proizvodi sir« iz druge proizvode nadaleko poznati »paški ovčijeg mlijeka. Mlijeko dobiva iz se stada ima oko ovaca vlastitog iz kojih 6.000, također nakupa putem kooperacije s tamošnjim proizvođačima. na

uz

a

bila

Da

bi

u

životu

Ti

nedorasli

se

što

više

najduže

dobilo do

dva

mlijeka po tjedna.

ovci,janjad se

klala,tako

rano

da

je

tržištu.

Zato na janjci predstavljali zapaženu robu Odmah nakon je »Zagrebačka mljekara« prišla tovu odbića janjadi. ranog dolaze u poseban pogon kojem se »majčino« mlijeko zamjenjuje drugim, tj.otopljenim mlijekom u prahu uz dodatak posebnih smjesa. U početku ih vrlo često da bi od se napaja kasnije u starosti mjesec i više dana smanjilo četiri dnevno.

Ova vrlo dobro napajanje puta janjad napreduje. Pojedini dobili 35 dana tova i do 10 su primjerci kg prirasta.

Tovom rukovodi inž.

Neda Lukačević iz janjadi »Zagrebačke mljekare«.

S zvanične rezultate nestrpljenjem očekujemo prve pokusa! nisu

neku

u

se

na

za

PAVLETIĆ

VINKO

iz DUBRANCA

:

gan

m

mm

ara

o

ana

jo

op

Rado LIAR

dolazi

sabirno

na

Uvijek je veseo. njegovu

mjesto.

Reklo

bi

da

»puca

izgledu

se

_ođ

zdravlja«.To je naša stara očica

i!

dobro

Vinka.

Dojuri

mlijekom ujutro i naveče. vršena birnom mjestu . su

rado

je

vike.

Želimo

dobrog sela

kvalitete To

pomagao.

jer ukazuje

uzre-

prikazuje stanje

zdravlja malog

ispitivanja

po

mu

da

sa-

neka

mlijeka

i

je pohvalno,

dobre

na

Na

s

radne

se

na-

razvije

poljoprivrednika

u

svoga

Dubranca!

— — oa

.IZ STOČNOG Promet

SELEKCIJSKOG CENTRA

SR HRVATSKE

rasplodnom proizvođača1971. mjesecu svibnju kooperanata stokom

u

| |

Red.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

|

i prezime

H broj prozivođača 1.

|

Ime

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

Zrna

— Cirkovljan 146 Marija/M. 97 Oporovec

Ančro

Horvat Posavec

Drago Ivan

Kolarić

Nikola

Balent

Židov Kolarić Patasta

Kundakcić

Ivan

Vuković

Jakov

Vuković

-

Jakov

1720

>

Grabarje

€

»

»

m

e

>

pm

.

=

»

»

=

.

s,

2»

>>

2

6043 6326 728. bik

Mihaljevci 3953 Rovišće 3968, SS 4033 1394

Rovišće

Vet.

stanica

_

3156

_

—

Sl. Požega .

pa

Fond

:

SO.

»

o

Đuro

1118

>

74

Kovačevac

=

8245

-

_

Krivaj

P.

7677

:

— Grabarje

Miško

Drveni

Šofić

Turčišće Pero

Ivančević

-

D. Hraščan

Đuro

mljekara

Remetinec

>

6453 6706

.

.

Ivan

Zgb.

»

7813

»

.

Mijo Stjepan

_

junica

6664

8067,

Draškovec Cirkovljan

Leno

Kupac

—

D. Hraščan

Franjo

Pavlić Mikec

Čakovec

D. Hraščan

Blaž

Balent

Za P=rm organizacija

selo

Slunj

-

>

=

junica

Zgb. mljekara Remetinec —

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24 25.

26.

27.

28.

29.

Stjepan Mirko

Vuković

Jakov

Slukić Nikola Jakšinić 'Tomo Sović

Stjepan

Stančer

žu Ivan

Stančer

Ivan

Žikvović

Večenaj Ruško

Josip Ivan

Franjo

Ruško

30.

Zlatar

Franjo Franjo

31.

Zlatar

Franjo

32.

|

Grmić Frković

33.

Opić

Vinko

Terešek

Z

Draganić

|

»

3363 3330

>

3557

"

3605

m

Rovišće Kovačevac S

Vrbova

St. Petrovo

Gola

Gola

sa

E

:

_

Z

:

s»

selo

= 2

<

*

a:

5 =

.

5784

bik

Fond

71760

junica

_P. P. »B.

Rađe-

nović«e, -

-

1928

krava

7613

junica

=

1937

krava

=

8619

junica

po

.

1941

krava

m

S

8638

m.tele

3256

bik

P.

Brestovac

>.

pm

S

Končanica

N.

Novska

7761

Poljana

SO.

Gradiška

=

Gaj

Oto

3190,

.

.

-

—

junica

2363

Fond

SK.

Pakrac

ne

Vučković

Ig-

njat, M.

'

opći-

Pera-

|

tovoca

|

34.

Novotni

35.

Hanz

36.

Horak

37.

Odlaf

Rudi Adolž

Daruvar

Daruvar

Ljudevit selo

S.

Josip

-

Karlo

1272.

krava

5072

junica

|

Stevo, Blinjski kut Benc Stjepan, M.

5065

-

1389

m

Peratovica

“.

krava

Novotni

Zđen-

ko, Orlovac

|

|

Grubić

38.

Havranek

39.

Žutinić

Franjo Branko

Daruvar

1357

m

G. Daruvar

4718

»

m

.

junica

Vukadinović

Lj., G.

Čaglić 13

Ki

E

Ee

MOA

oi)

—

Red.

Ime

broj

prozivođača

i prezime

41.

Novotni

——————————

organizacija

Franjo

Anđal

>

broj «kategrla gorija

:;đ]|)QWČCJZ uz:j;g.gs55550 550m

og

40.

2.

3

—-

selo

“Ljudevit

'“

Josip

G,

Kupac

4955,

n

Miljanić

Mile,

Livađani

Sređani

4953

KL

20

Mj. zaj. D. OPakrac brijež Zlojić Nikola,

..

-

42.

Franjek

Zdenko

«Ivanovo

selo

45.

Nova Petreković Sl. Kovačica Sniković Ljudevit. v. Grđevac

Brnić

Mato

46.

Brnić

Mato

43.

44.

47.

48.

selo

Ivanovo

Ivan

Frankol

11973

bik

M.

Barka.

Vet.

stanica

Žabno

2413

S

« 20339 20165.

1,

junica

|

|.

Remetinec

Zgb.

mljekara

—

Predavac

Franjo

bik

21461

»

Rača

N.

.

49.

'

2246)

Brezovljani Žabno

Ivo

m.

12016,

"

Nevinac

Nevinac

Vlado

Koščević

Rača

1358

Fond

SO.

Zelnia 50.

51.

52.

53.

54.

59.

56.

57.

Sokač

Nikola

Brezine

21459

Jokić

Nikola Ivan

Hrsovo

21429.

Fiolić Car Kudoić Husan Fruk

4360

Krkač

5052+.

Drago

Vrbovec

Ivan

Drvan

Luka

St. Kapela

Tomić

Marko

Haganj

Marko

Štefković

Franjo

Žugec Tremac Mato

1546

EL

»

junica

"n

,,

KLI

» "n ELI "

junica

EL *"

1556, 1680.

1454.,,

Dubrava

s".

65.

Hrastovac

66.

Rajter

Josip

Markovac

67.

Polimac

Grabovac

68.

Zebić

Mićo Jovo

Dubrava

Ladinč '

Petrinja Kostajnica

Bjelavac

tz

" LL

18371, 8587.

9587 bik 16

-

21

*"

Fond

SO. Glina Fond SO.

»

Kostajnica

69.

Bašić

Franjo

Dežanovac

Dežanovac

3173

ž. tele

Vladić

70.

Častek

Ivan

G. Daruvar

Daruvar

5287

bik

u

11.

Lacina

Poljani

Grub,

72.

Ruško

Josip Franjo

Gola

Gola

Polje

2496 7867

Sisak

9

16588.

Žavnica

Nikola

,,

18268,

Haganj

"n

Mato

SO.

|,

Petar

Dončević

Fond

5047.4 bik 5815: Farkaševac 4409,

Šamić

60.

64.

Vrbovec

Milan

59.

63.

5713,

Ivančani Praščevac

Babec

62.

Tomo

Budić

58.

61.

Gjuro

Poljana

=

m

junica

Petar Livađani

Italiji

mljekara Zeb. Remetinec —

73.

Požgaj

74.

Pobi

75.

Bradić

Stjepan

+"

76.

Kertez

Martin

Otočka

67

17.

Prvčić

Nikola

Bregi

Kopr.

18.

Pahrić

19.Ljubić 80.

Anđelić

81.Grlica

Rok

102,

"n

Ivan

7804.

Alojz Mijo Milan

*

1840, 7768

"+

Koprivnica

3317

Koprivnica

Gola

Virje

Virje

1965.

8292,

Pakrac

1707

Novo

Selo

a BRE

+

bik

Fond Pakrac

Stjepan

Vukosavljevica

Virovitica

2466

=

N.

Cabuna

Zekonjić Stočarski

14

SO.

Hrvatske

selekcijski Zagreb MarijaPalangić centar

Irma.

rm

o

_Đ—_

—_———.—_________—

_ .

JOŠ ŽIVI!

»MALENKA« Već

davno

pisali »Mljekarskom »Malenki«, sništvo Bedeković Mate iz Pitomače, odnosi Krava »Malenka« odlična mljekulja.

To količinu je proizvedeisto tako i masti.

Nakon nog mlijeka, kvalitetu sadržine mliječne teljenja na smo

u

našem

listu«

kravi

o

vla-

.

se

-

—

na

a

te Što proizvede mlijeka. je najvažnije, velike kvalitete i Sve kćeri žive.

To ima svoje prenosi potomstvo. njene zahvaliti baš vlasniku Bedekoviću dobre njenom kojijepronašao proizvođače da žensku telad. I to ima smatrati prihvate njenu selekcijom govedarstvu u da dobra telad dopustiti uputi klanje!

dnevno

i do

25 litara

za

»Malenku«

na

ona

su

se

se

—

ne

se

Žena

na

i dom ZAŠTO

KUHAMO

HRANU

ipečenjem kuhanjempostaje probavljivija. kuhanjem ukus razni bakcili i zato hrana Voće daje bolji jelu, ubijaju je zdravija. kad neke tvajezdravlje jedesvježe, jer kuhanjemuništavaju hranjive od važnosti i Vrlo ri, vitamini, koji napredakzdravlje našegorganizma. važno već i sirovu kuhanu hranu i znati tako uz je priučiti je da sačuvamo što ukus prirediti njoj većoj mjerinjenuprirodnu sadržinu, Hrana

Raznovrsnim

se

se

se

se

su

se

za

zarana

u

na

u

i aromatičnost.

priređujemo da ukus žimo, poboljšamo Hranu a

na

više

načina.

Kuhamo

prvodi, pirjamo, pečemo, i začin hranjivu vrijednost, upotrebljavamo u

za

15

ili u

činimo

vodi, povrćakuhaju pari biljnusvinjsku ulje, isto. i i ribom mesom ili soku male količine vlastitom ili i kuhamo u Pržimo ulja povrće vode. sadrže to koja jela masti, mnogo pokrivei kad se kažemo, lagano vatri »Pirjati« zelenje povrće, do vremena od vremena ili masti mekša a no ga pomalo nadolijevamo ulju li i i i vodom. meso nego mnogo ukusnije jehranjivije povrće pečeno Pirjano Neka

mast!

i

u

se

a

s

uz

meso

i

bs

ona

a

na

meso

na

kuhano

u

vodi. vrlo

pećnici ražnju, pečemo i okreili mast vrelo Kod meso u masnoće. se malo ulje stavlja uvijek pečenja Kad da će ga sa strana najbolje je pečemo pećnici, jednako peče. sviju kako bi da ili mašću vrućim dobije odozgokoricu, uljem politi prije češće Pećenku moramo ostali sokovi zalijevati pečenja vrijeme njemu. korica. načinila kad i to ili.sokom vodom Pećnica prijepečenja prikraju dok ili i to kad se da bude treba riba, stavlja dobrougrijana uvijek vruću kvasna pećnicu. stavljajuumjereno tijesta priređivanja Kod masti. ili obilno ili ribu treba u Meso ulju ulja pržiti zato količinu uzeti treba nego masti, jerjeuljemasnije, ulja, uvijek manju ribom i dobrim izvrsnom našim U i gdjeobilujemo krajevima, je korisnije, ribe i hrane što više Najuopće ulju. uljem,preporuča priređivanje i te što više uljem. začinjenog povrća zelenja hrana, zdravlja jemješovita važni nam i masti su topline, potrebne, stoga jerdajunajviše Ulje i rad. za treba energiju organizmu život, ishrani, jertoplina Osobito začin i hrana preporuča najlakše probavljiv jeulje.

Najzdraviji se i lakše žučnih kod ulju djeprobavljivo kamenaca, jerjeulje pripremljena Svateže dok mast i žučne želučane probavljiva. bolesti, je ljekovito luje od i može se ka počam prirediti ulju, hrana,koja priređuje masti, i su kolača. i do Tjestenineuljemdulje svježe vlažne, poslastica juhe,pa Ribu

i meso

na

načine:

razne

žaru

na

na

s

u

se

se

i u

s

meso

za

u

se

se

meso

u

na

a

na

se

su

nam

u

na

na

na

na

se

.

s

nego

s

mašću

ili maslacem. suhom

bocama, Ulje lako navlači tamnim su, po bocama,jerulje mogućnosti, najbolje ukus i miris. lako i dodir suncem dođe kad sa u promijeni zrakom, treba

čuvati

u

čistim

zatvorenim

na

tamnom

a

mjestu, miris, a

D.K.

ni III

Uređuje: Glavni

i odgovorni

Vlasnik

i izdavač:

urednik:

dipl inž Dinko

Udruženje

mljekarskih

telefon

31/III, pretplata Mjesečna

Ilica

m

a

16

UREDNIČKI

440-476.

za

za

tehnički

Kaštelan,

urednik:

Vera

Uprava

i uredništvo:

»Vjesnik«,

Stamparija

Zagreb

i ustanove

d

radnika

Tisak:

privredne

ODBOR

SRH.

organizacije

proizvođače

mlijeka

d

1.—

4.

—,

Hoholač

Zagreb,

_ —— a —— >