ua
Še.
m
_—
ODRŽANA
JE SJEDNICA KOOPERANATA MLJEKARE
ZAGREBAČKE
članovima sa ZAGREBAČKA MLJEKARA dogovoru Savjeta kooperanata odlučila da kako bi je osnuju Regionalni kooperanata, savjeti proizvođači i što više oti dobavljači mlijeka uključili problematiku proizvodnje formirani kupamlijeka. Regionalni savjeti kooperanata području BjeloVaraždina i Centralni vara, Karlovca, Knina,Livna,Paga,Senja, Zagreba. održat će kooperanata savjet Zagrebačke mljekare sjednicu jesen kojoj će razmatrati rezultati rada robne po dosadašnji postignutipitanju proizostalim i vezanim vodnje, kreditiranju, laktofrizaciji područjima rada, i iz Članovi proizvodnju otkupmlijeka. kooperanata Savjet biraju Regionalnih kooperanata. savjeta održao 29. 6. 1971. konstituzagrebačke kooperanata regije god. Savjet je izabrano kopredsjedništvo Regionalnog irajuću sjednicu kojojje savjeta Centralni kao i članovi kooperanata. savjet operanata Sastav predsjedništva jeslijedeći: robni Pršir 1. Matija, proizvođačkooperant područja predsjednik Saboru Remetinca i narodni zastupnik SRH; PZ Ante inž. Vukovina. 2. Šimac, područja potpredsjednik predstavnik inž. Kaučić iz stanice Romica 3. Poljoprivredne Zabok; tajnik inž. Žestoki iz 4. član Regionalnog poslovnog Andrija predsjedništva stočarstvo Sisak; udruženja iz Novske. 5. član predsjedništva DraganMirosavljević u
se
se
u
su
na
na
na
se
na
uz
u
se
na
za
sa
—
—
u
s
—
—
—
za
—
Šimac, Pršir, kooperanata Matija savjet inž. i Romica inž. inž. Žestoki, Stjepan Andrija DraganMirosavljević Kaučić, SRH. direktor centra Brlek, selekcijskog Stočarskog direktor CPiOM-a Na Stevo »Zagrebačke sjednici Stanivuković, jedrug i u proizvodotkupumlijeka,robnoj mljekare« govoriostanju proizvodnji individualnih laktofrizaciji, položaju proizvođačanašojgospodarskoj nji, U
izabrani
centralni
Ante
su:
o
o
o
2
u
inž.
=
o prepolitici, potrebi socijalnog penzionog osiguranja proizvođačaselu, kao i zadacima CPiOM-a i miranju mlijeka predstojećim Savjeta kooperanata.
i
o
na
o
TajnikCentralnog kooperanata savjeta drug predložio da donese i radu klubova o stočara i je pravilnikosnivanju proizvođača bi se i mlijeka prekokojih postigla organiziranija stručnija proizvodnja. Na vodili članovi temelju opširne diskusije, koju Savjeta kooperanata će dostaviti se Centralnom zagrebačke regije, donijetizaključci, koji savjetu Radničkom komori kooperanata, »Zagrebačke savjetu mljekare«, Privrednoj Izvršnom i Saboru SRH. Za izradu zaduženi SRH, vijeću zaključaka slijedeći inž. Trumbetaš iz Velike drugovi: MatijaPršir, Stjepan Brlek, Stjepan Zdravko inž. iz i Šimundić »Agrocentra« Mlake, Zagreb drugarica Ljubica Šiprak iz Siska. Rivoseki
Ambroz
se
su
su
su
Dipl. Ing.
A.
KLUBA STOČARA I RADU
O OSNIVANJU Svrha
osnivanja žele prednepoljoprivrednike, koji na
kluba
stočara
kod
radnih
razviti
način.
suvremeni
C.
organizacija je okuplja robnu i stoke proizvodnju mlijeka da
na-
radnom Član postati poljoprivredni proizvođač koji je i teladi tovne ugovor organizacijom zaključio proizvodnji isporuci mlijeka, ili mesa, te i članarinu. kojipotpiše uplati pristupnicu godišnju kluba U stočara formu navedena pravilima organizacionu kluba
svaki
može
s
o
uz
i
Prava
dužnosti
članova
kluba:
kluba
organizacija putem stručne usluge; odnosno pomoć nabavci, i priplodtov;
Radna —
u
—
su:
osigurava
članovima
kluba:
prodaji kvalitetnog rasplodnog materijala
za
—
—
hrane
repromaterijala; u osjemenjivanja staji; organizaciju umjetnog i zdravlja održavanje liječenje pomoćuosiguranja; svrhu odnosno ili kreditiranja gradnje adaptaorganizaciju štednje, cije staje; naobrazbe stručne suvremenu pomoć stjecanju poljoprivrednodo -stočarsku stručne kvalifisve odgovarajuće proizvodnju stjecanja kacije; klubova. izložbe stoke članova organizira Član kluba uživa prednost: smotrama rasplodne stoke; beneficiranih kamata kod pogodnost kreditiranja; radna organizacija posebnu materijalnu stimulaciju koju daje robnu proizvodnju; jimkooperantima proizvoda; plasmanu svojih kao i na kod stručnih zahvata ratarstva i krmne unapređenju baze, te zahvatima analizi zemljišta,uvođenju mehanizacijesušenje servis
—
nabavci
u
stočne
i
u
—
nove
u
—
—
—
za
na
—
na
—
na
svo-
za
—
u
na
—
za:
u
voluminozne
krme.
-—
pon.
i
nn.
Član
kluba
a
>
za
dužan:
je
veću i sudjelovati takmičenju bolju p roizvodnju; koristiti sredstva svoja materijalna postizanje cilja kluba; obaveza iz ugovora kreditu pridržavati ugovornih koje zaključi radnim obaveze odnose drugim organizacijama, koje izgradnju stoke i gospodarskih objekata, držanje isporuku mlijeka; ugovarati isporuku tržnih viškova dnevnim tržnim po svojih proizvoda tržnim radne naknadu minimalnih cijenama putem or&anizacije troškova manipulativnih organizacije; grlasposobna rasplod orgaprvenstveno ponuditi otkupradnoj nizaciji; aktivno surađivati stočarsko službom i proselekcijskom omogućiti vedbu njenih zahtjeva koji potrebnipraksi. kluba dužan: Član je ugovor i to zaključiti proizvodnji mlijeka kooperaciji, najmanje 3000 litara po kravi jednoj godišnje; držati četiri muzne krave i ženski tih najmanje uzgojiti podmladak krava; u
—
za
sva
—
za
se
—
o
a
s
se
na
—
uz
—
—
za
na
sa
su
—
—
u
o
u
ili
utoviti
—
najmanje 50
komada
teladi
u
jednom
turnusu.
Takmičenje klub će stalno time da će s Takmičenjeproizvodnji mlijeka provoditi rezultati svake kalendarske takmičenja provjeravati godine p utemposebne Zadružni odkomisije kojuimenuje (radnički) savjet prijedlog Upravnog bora kluba. u
se
na
REKORDERKA
KRAVA
OLGA
centra SR Hrvatske krava dokumentaciji Stočarskog selekcijskog rekorderka 1970. šare proizvodnji mlijeka godinu kategoriji kod individualnih krava vlasnik pasmine (simentalac) proizvođača je »Olga« naš stočar Đuro iz Preradovićeva 21. jepoznat Kudumija Đurđevca, Krava 22. 2. do sada imala VI ZaniOlgaoteljena je 1962., je laktacija. da telad sedmo ovih dana. U VI mljivo je joj ženska, očekuje laktaciji 8.804 masti. proizvela je kg mlijeka3,65%mliječne U stočar Đuro i tri kćeri krave »Olge« svojoj staji Kudumijaposjeduje Krunu i Dinku. Još kćeri nalaze Bebu, dvije Đurđevcu,jednajeprodana Bosnu.
Prema
u
za
u
crveno a
a
su
sva
a
s
se
u
a
u
Zanimljivo je staji Jagodakojajepotomak 50 Potomak te i bik »PanŠarekojajenabavljena prije punih godina. linije je izložbi 1955. koji je Republičkoj proglašen šampionom. Treba da kravu dok bilo tele od Radman spomenuti je »Olgu« kupio jejoš Blaža iz Đurđevca. Tada oko 80.000 dinara. bila tajeplatio Majka»Olge« je kođer oko 6.000 litara 305 dana. vrsna proizvodnji mlijeka stočaru Đuri Čestitamo Kudumiji postignutom uspjehu! da
.
cer«
se
u
nalazi
i krava
krave
na
u
u
—
na
=
_-
POSLJEDICA ZAOSTAJANJA
POSTELJICE KOD
KRAVA
Pod
organe posteljicom i razumijevamo (placenta, plodne pupkoo vojnice da vinu), i kojima raste jezadaća, plod, koji razvija maternici, opskrbljutvarima i da od različitih štetnih ga juhranjivim Kad zaštićuje utjecaja. plod dozri i izađe iz tada i maternice, izpa postaje posteljica nepotrebna, izlazi. Normalno izilazi kod i dvaja 3—8 kod malih govečeta sati, 4 sata. Zaostane preživača 1— li od najdulje navededulje naprijed tada tu nog vremena, ili kako pojavu narod 2, nazivljemo »zaostajanje posteljice« krava očistila. veli, kod nije Najčešće zaostaje posteljicapreživača. zašto zadržava različiti Uzroci, Kadšto leži posteljica, razlog maternice mehaničkoj zapreci prerano (napr. grljak kadšto zatvara), pak maternica ili preslabo uopćene steže,najčešće ovojnice nisu mogle od maternice ako su sraštene pr. nakon odlupiti kakove (na upale). Znakovi što iz rodnice zadržavanja i stidnice posteljice očituju tome, obično ili ili dio izviruje dulji kraći, katkad iz deblji tanji posteljice, nje ne ništa. izviruje Općezdravstveno mora biti stanje početku poremećeno. To kad bio nisu dešava, porođaj ili pa nije težak, gnječeni ozlijeđeni poroodnosno nisu onečišćeni ili zaraženi. đajni Jedino bi putovi, moglo primida krava i da jetiti je povremeno zgrbljena No napinjeiscjetkom. poslije slabo gubeživotinje dolazi katkad tek, preživaju, i do predželuci stežu, i količina proljevagroznice, stane mlijeka smanjuje Posteljica gnjiti pod to zbiva brže i djelovanjem te bakterija, širi po ljeti jače, cijeloj staji odvratan miris. krhka Posteljica i lako pak poprima p rljavu boju, p ostaje kida. Ona sluznicu stoga nadalje podražuje rodnice, koja je donjem dijelu često i može izazvati i teže jakoupaljena, ponekad obamrla, posljedice. Naročito to ako obrambeni zahvate ne događa, pravoprocesi organizma dobno i u Tom do 3% od potrebnoj mjeri. prilikom ugiba životinja otrovanja ili ih treba krvi, priklati. Znaci i završetak zavise koliko bolesti, zadrtrajanje vremena tome, žava da li pa kanal i maternica posteljica, tome, zaražena je porođajni odnosno oštećena. Tako li pr. izađe sebi sama već tri po prva posteljica dosta kao što lakše dana,nastaju komplikacije rijetko, maternice upale Izbaci li tek nakon 4—9 tada (katari). obično posteljica dana, razvije katar ili dugotrajni maternice, dapačegnojnaupala, praćena poremećajima se
u
se
ona
za
ona
za
a
a
za
se
se
su.
u
se
se
a
se
se
u
no
ne
u
se
se
se
s
ne
se
a
se.
a
se
se
se
u
a
se
o
se
o
na
u
su
se
se
Da
treba uzeti da od predočimo gospodarsko značenje bolesti, obzir, krava zadržava 3—5%/o. možemo oteljenih posteljicu njih Nadalje poslužiti i statističkim neki i podacima, koje prikupili istaknuti stručnjaci procijeda od tih bolesti ili bude zaklano 39% nili, ugiba prisilno životinja, 20% daljih i i boluje duljevrijeme ostaje neplodno nerentabilno, 50— oteljenih kraće boluje vrijeme prolazne pr. smetnje proizvodnosti (na 60% slabija i povremeno krava teli bez muznost) neplodne; preostalih pak 15— ikakvih štetnih posljedica. 20% te
u
se
su
a
uz
su
> ——;; — am
u
se
dnu
"T
Kod
koza, zadržavanja posteljice,posljedice jednake onima kod No kod treba kao težu ako to goveda. njih prosuđivati bolest, to bolesti ili ishrane. je posljedica omekšanja kostiju kojihdrugih nedovoljne Osobito kao oni su pak prosuđuju nepovoljni slučajevi, koji praćeni kljenutima Povrh treba da zadržanom (uzetostima). toga znati, posteljicom često od rošca edema. i od stradaju (tetanusa) plinovitih Kad zadržali služimo različitim su liječimo preživače, koji posteljicu, osnovi idu da uklone ili da metodama,koje tim, posteljicu, suzbiju ili da maternice i materklicama, uvlačenjenormaliziranje pospješe da i zdravstveno No kako nice, konačno, poboljšaju opće stanje životinje. metode čisto medicinski treba ih i ove zahvati, stručnjakupriprepustiti zvati ga što prije. I sami stočari ili zadržamogu suzbijanju sprečavati pripomoći pojavu Tako steonosti da steone dopustiti valjapotkraj vanjaposteljice. životinje rade ili da U hrani treba im donaporno drugekrajeve. preseljavaju soli. Bređe treba davati im vapnenih hraniti, voljno životinje ispravno tj. ili sladnih količine silosne nego hrane,pivskogtropa klica, prevelike treba hranu. Steone što više životinje puštati slobodu, punovrijednu tj. stalno Kako do ih držati mnogo, zadržavanja staji. valja pogotovo zaraznim klicama i maternice dolazi i zbog ovojnica posteljice ako teško dešava naročito i to dugotrajno je teljenja vrijeme Ne što čišćim i što što treba uvjetima, stručnije. pomagati prije, rodiljama tako isto Ne da smijemo nestručnjacima predugopomažu. valjadopuštati bolesti rodnih brusmetnuti ni tzv. organa (npr. specifične zaraziti i zaboraviti da Svakako pomogu ljudi koji celozu). smijemo ako Ovi kod ili kod mažu vađenjaposteljice, naročito, je nagnjila. porođaja zaraziti mogu nego po mogu rukama, svojunepažnju pomagači i platiti glavom. Prof. dr Milan Šlezić znakovi
i
ovaca
i
a
su
se
ovce
sa
se
u
za
zarazu
su
sve
ne
se
u
ne
samo
na
a
ne
u
zaraze
a
—
za
ono
se
—
u
s
zarazne
uma
se
ne
ne
se
NOVI
samo
LAKTOFRIZI U BELJU tvornicom
»Jugo-
sklopio »Belje« je godine mlijeka uređaja hlađenje krajBeograda isporuci Nova individualnih od sabiralištima po proizvođača. cijena masnojjedinici, d sabirnom iznosi individualnim PIK 0,40 proizvođačima Belje kojuplaća ta Da sačuva veći uzrokovala kvaliteta mlijeka. kvalitetnog priliv je mjestu, U Tvornici nabave takvi da bilo (laktofrizi). uređaji mlijeka jeneophodno od da odlučeno Beli koji prvihlaktofriza, je proizvoda, Manastir, mliječnih dva su Baranje, teritoriju njihpetpostavi području jojisporučeni također mlijeko. otkupljuje mljekara gdjeBeljska općineDonjiMiholjac, 14. 6. rad direktor svečano laktofriz Prvi godine mljekare jepustio Kada 11 km. Manastira od selu upitali Bolman,kojejeudaljeno Belog kod što da li Dvornić Bolmanu sabirača Živka njega jezadovoljan je druga da to bila davna želja. je je odgovorio proradio prvilaktofriz, kada deset raditi sabirač Kao jepočeo godina, prije mlijeka počeoje od laktofriz dnevno 1000 litara danas dok dan pa 29 1 jetaj otkupljuje travnju iz Rakovice stroj« U
ove
PIK
ugovor
sa
na
za
o
na
se
se
se
na
a
na
ove
u
smo
u
u
mu
sa
mu
na
6 ion ai
da o
i
i
e
rea
oi
rr:
>
—--—
—-—...
—>-
velike
pomoći, jer pošto obavlja Na da se čini da će uskoro morati pumpa. se kraju ipak»potužio« opet dizati nada znači to kante, jer povećanju mlijeka. Drugimrjiečmia da će biti 1000 1 to time što si priliv mlijeka preko dnevno, potkrijepio je zadržao četiri kante. je još Na kako će ili dva pitanje otkupljivati mlijeko, jednom dan,odgoputa vorio da će dva od 19 to večer 30" do 21 hi od do 30* je putai h, ujutro 5h, 7 kako bi dobivao sabirališta će sati, uvijek svježe mlijeko. Slijedeća koja dobiti laktofrize biti će u Kneževim i PoVinogradima, Gajiću, Jagodnjaku selu Šljivoševci povcu poteritorjiu Baranje, (općina DonjiMiholjac) stavit će od 1000 već sada će biti jedan 1,koji dovoljan, jer njemu 1200 1 dnevno. otkupljuje preko više
dizati kante
treba
ne
kamion
na
sada
to
mu
se
novom
a
na
na
na
a
u
se
ne
se
Sa
prvog otvorenja
laktofriza
|sai
E
dt
Mo
Laktofrizi
RR
na
u
selu
Bolman
oo
osposobljavaju zajedničkim mljekare. birači dok kao i dajuprostoriju,majstorske potreban usluge materijal daje mljekara. Prilikom rada utrošena električna ide teret laktofriza, mljeenergija dok očitava zadrži električnim Ukoliko kare, potrošnja brojilom. struje će biti mljekara sadašnji mlijeka individualnog sektora, primorana porast da nabavi laktofriza. možemo novih Kao navesti da £ojoš primjer jeprošle od individualnih oko 1 dnevdine 2000 otkupljeno proizvođača vrijeme litra niskim no, propostotkom mlijeka, mlijeka plaćala prosječno pošto masti. oko 10.000 bez obzira oko dinara Danas % otkupljuje sjeku 0,80 sektora litara dnevno preko1,45 individualnog prosječnom cijenom d/litru, redovito vrši do protekli mjesec. 10isplata služba svakako i Takvom og mlijeka povećanju jepridonijela ima i da individualnim zadacima među ostalim taj daje kooperaciju, koja tim što dotično robnim grloproizmliječna grla korištenje proizvođačima teladi. kroz 5 vođač i mlijekom otplaćuje godina mlijeka Inž. Mladen Lendvaj sabirača
snagama
se
Sa-
i
na
se
se
s
u
ovo
u
se
s
na
se
s
s
a
za
se
novo
osnovana
za
na
be
e
s
A
SE
a
—- -—--—_—
n.
o
—
->
e
pz
ze
za
|
DOBRI STOČARI Na
Krivom
Putu
nalaze
Senja proizvođači To stočarski zelenom travom. Može reći da dojeka. jepravi kraj, bogat je nekle tekuća voda. Malo »živih« voda pa problem je izvora, skuplja uglavcisternama. u 1970. Mara Vukelić 13.032 Najviše mlijeka godini sporučila je litre, Mirko Blažević Anka Butković 12.725 1. To količine 12.929, značajne mlijeka i seoska zato stočara gospodarstva Slavonije« je uspjeh Krivog iznad
odlični
se
stočari
i
mli-
se
se
nom
u
su
za
»ravne
Puta
to
veći.
Stjepan
Vukelić
U
s
u
razgovoru
agronomom
s
Vukelićem
»Zgb.mljekare«
Krivog kojijezaposlen doznali da znatno tom »Zagrebačkoj mljekari« smanjuje brojžitelja Tako 1913. bilo 5.314 1946. već području. jegodine popisano žitelja, 2.708, 1971. Zato i samo želi godine popisano je 1,050. »Zagrebačka mljekara« svojim robne da stvori programom proizvodnje mlijeka jakagospodarstvaproizi da tako donekle solidan dohodak tim vodnjumlijeka pruži proizvođačima i da tako donekle solidan dohodak tim mlijeka pruži proizvođačima mlijeka. Novi pogon preradu mlijeka Senjukojegpreuređuje »Zagrebačka mljekara« trebat će velike količine to važan momenat mlijeka je proizvođače Puta. mlijekaKrivog razgovoru
s
agronomom
smo
s
Puta
u
se
na
a
za
za
u
a
s
za
p—
——
a
--
s-
o
>
i
3
+3
s
dai
o
ODRŽAVAJ
s
2
e.
s
a
KEIN
TR E52
ČISTOĆU
Zapažamo mnogi mlijeka kojiimaju uređaje čistoći i samih rashladnih To voljno pažnje poklanjaju prostorije uređaja. je danas i da takvim sabiračem nedopustivo zahjeva ozbiljno porazgovori radu. njegovom daljnjem da
sabirači
rashladne
se
nedo-
s
o
Sabirno
mjesto biti Nakon svojem mjestu. sabirna može mjesta
mora
ne
samog
i uredno.
Obično
se
kaže
upotrebe temeljito
na
mnoga osim
biti čisto
mora
oprano
sve
se
reći
da
su
da
uredna
i čista.
svaka
i čisto. A
Nitko
za
nije
kriv
sabirača.
sabirno
stvar
mjesto Drug Franjo dati sabiralište i čim vrata mi odveo mogli jeotključao je ocjenu kazati da sabirno više nego uredno. Može sabirača rada je mjesto mlijeka. bi rekao »i bi došli čistoću. Narod Sve »diše« mogao pod lizati«, takvo sabirno otići treba i Zato i iznenada. mjesto pogledati nenajavljeni Ističem
kao
Kalinovac.
primjer
Karlovčan
smo
u
nas
se
se
na
smo
a
u
ga
kako
se
treba
i mora
održavati
čistoća.
Čestitamo poljoprivrednoj mjesta! zadruzi
Kalinovac
na
brizi
oko
sabirnih
čistoće
VRIJEDNO PRIZNANJE! Društva
veterinara
i veterinarskih
tehničara
SR
skupštini godišnjoj Vedobila dr Zadru održana Hrvatske u je nagradu Stjepana Rapića kojaje iz Centra i veterinari stanica terinarska Šimunić Čakovec umjetno osjemeveterinarskih iz te Grošinić Udruženja stanica,njegov Varaždin, njivanje stanici rad vezan Veterinarskoj Prelog. djelovanje dugogodišnje je Na
za
a
na
u
E
Nagrada veterinara nijih
dajenajzaslužnijoj veterinarskoj dvojici najzaslužSR Hrvatske. i mi čestitamo! područja Nagrađenima stanici
se
i
s
MANDA Svatko
KNEŽEVIĆ
poznaje vrijednu mlijekaBabinoj radi osam Bez obzira da li radi naporan posao punih godina taj sabiranja. zimi ili biti selu sabrano i mora rashladni ljeti mlijeko dostavljeno uređaj. »Mandu«
sabiračicu
Gredi.
u
Već
se
u
u
svakogproizvođača mlijeka. kvalitetu kako bi bila što i samim to znači mlijeka bolja, bolja isplatna cijena sabire Gredi Manda Knežević od mlijeko Babinoj proizvođačima. kooperaBroda. nata iz »Agrokombinata Jasinje«Slavonskog Manda
Knežević
pozna
»dušu«
u
Brine
se
za
a
u
STEVO MIKLUŠ Na
»Slaščaku«
tako
a
—
se
zove
pogon
PIK-a
Đakovo
oko
ishrane
brigu krmu pa kravama, je
dopremasvježu i tako uključenproizvodnju mlijeka. suši livade nemilosrdno žalio veliku Stevo koja sušu, Drug je kombinata će biti znatno i To će biti i da količine mlijeka razlog djetelišta. prema mjesecima. prošlim povećane, PIK Đakovo velikim Smatra isporasplodnih junica koje događajem uzgoj ili i tako kooperantima postiže organizacijama drugimpoljoprivrednim ručuje viša Za od tova postiže junice boljucijenu redovitog goveda. rasplodne odlične životu i što vrlo važno postaju ostaju rasplodne junice cijena je nazadovelikom bilo krave. Tako kojeje govedarstvo polakoobnavlja krava
ima
Stevo
Mikluš.
Kolima
zelenu
u
on
nam
se
na
ne
se
u
za
u
se
vanju.
10
a
a
So
ui
e
eo
e
E
ja
led
7 |
-—-
--—
--—.
—-_——-———
---
-
o
>
_
-
e
>
—>
|
STJEPAN SEKULIĆ IZ PARČIĆA
.
E bp
sabiranja glavnu Stjepan preuzima kvalitetu Redovito rashladni donešenog mlijeka istražuje uređaj. jeka stvar kvaliteta da smatra gom« mlijeka najvažnija mljekarstvu. je jer sira. ni Bez dobrog dobrogmlijeka škola
Kad
završi
dužnost
onda
oko
mli-
»va-
u
u
—
nema
školovanje Stjepan završenoj isveć sada školi mljekare« jer mljekarskoj putem»Zagrebačke kojstručnoj dobar treba da ima odlike mljekar. koje poljuje Smatramo
da
školi
po
treba
nastaviti
u
ne-
sve
REUMATIZAM Pod
reumatizma
pojam nikakove nemaju
tizmom se
redovito
inače
susreću
bolesti, koje svrstavaju neke boli i veze, nego koje tegobe, uzrokuju jedino do dovodi se
kod
raznih
često
reumatičnih
reuma-
s
mnoge
bolesti.
To
često
dragocjenog nerijetko gubitka liječenja, krivogbezuspješnog bolest da biti kad vrijeje moglo uspješnije, bolesti, jeliječenje početku bila prepoznata. ispravno dana danas ima reumatizma Ali i bez mnogo, pravog svakog toga to da medicinski pa smatraju, je najproširenija stručnjaci više, mnogi doba. bolest našeg redovito nesnosnih osim Reumatizam uzrokuje, boli, kojenajčešće forkroničnu i često Rado i radnu prelazi produktivnost. sposobnost njuje invalide. ili rad i sposobne nesposobneograničeno ostavlja nerijetko točno niti uzročnibolest Sama poznajemo proučena, joj nijejošdovoljno Bolest iz naše faktore ni pojavi. njezinoj kojipogoduju okoline, ka, ili živmišićima bolovima nesnosnim manifestira zglobovima, najuočljivije to naročito ni razni srce, ali nisu vrijedi unutrašnji organi, pošteđeni cima, bolesti da srčane reumatičnu Znamo, napose akutnu upalu. prvom reumatična kulturnih i pomora naroda, upalaje pobola mjestu ljestvici i
a
i do
vremena
na
u
me
veoma
sve
sma-
u
za
mu
se
sve
a
u
a
za
u
——s
na
su
a
ll
ae
da najvažnija bolest, kojaoštećuje Dapačemnogistručnjaci smatraju, reumatične bi bilo upale, gdje pošteđeno. Radi uvida važnu problematiku boljeg posocijalnokušat ćemo izvor uzročnika i objasniti najvjerojatniji subjektivne faktore, koji medicinsku izazvati reumatično onda nešto mogu više oboljenje, vanjskim faktorima, kojipogoduju njegovoj pojavi. Danas već da žarišta izvor opasan je sigurno utvrđeno, gnojna uzročnika reumatizma. Takova žarišta mogu stvarati raznim mjestima našem ustima: u tonzile i kvarni organizmu. Najčešće upaljene zubinulomi. Zato takova žarišta treba Za kronično vrijeme uklanjati. upaljene gratonzile nekako da mogu biti opasne, ali kvarne zube malo jošje poznato, tko baš česti od pa ozbiljno misli, vjerojatno granulomi jedan najvažnijih uzročnih faktora reumatizma. postanku Ako bolesno ni kad uklone tonzile i stanje popravi onda, izliječi bolesno većina autora da nalaziti neko smatra, zubalo, organizmu skriveno odakle stalno naviru tim žarištem treba nove pa žarište, klice, uporno tragati. kao kod svake tako i kod reumatizma orAli, bolesti, općajekondicija vrlo važna obrani od U tom ima veliku ovog ganizma oboljenja. pogledu naročito i vrijednost ispravna prehrana, bogatabjelančevinama vitaminima, radnome vrsta itd. higijensko povoljne prilike stanovanje, mjestu, posla Time već reumatizma. faktore, prelazimo vanjske kojipogoduju pojavi Poznato da atmosferske radimo i krećemo se, je, prilike, kojimaživimo, bolesti. U ogromno prema imaju značenje stupanj organizma otpornosti atmosferi faktori: i vlažnost krezatim toj najvažniji zraka, temperatura zraka, propuh. tanje vjetar, U našem stvara bez što tijelu prestanka toplina tako, izgaraju hranjivi elementi iz naše hrane. Jedan dio te rad potopline dajepotrebnu energiju suvišak kroz i organa jedinih izlučuje površinu kože, čitavog organizma, od atmosferske i izlučine. Pritom su odlučnog značenja prilike pluća bit će okolini. Ako i velika okolini visoka vlaga, našoj je temperatura spriiz tako do i do pa u tijelu dolazi zastoja topline ječeno odavanje toplinetijela, obratno velikom dešava vla-, hladnoj prostoriji Potpuno pojave odvodi zrak hladan i vlažan U tom gom. toplinupovršine pojačano slučaju i do Potdolazi do tako pa toplinetijelu pojave zastoja našegtijela, velikom U tom obratno dešava puno valogm. slučaju prostoriji hladnoj zrak hladan odvodi ono i vlažan našegtijela, toplinupovršine pojačano da to snagu. djeluje njegovu Znamo, ohlađuje, nepovoljno otpornu klice lako nazočne takovim opasne prilikama »prehladimo«, tj. oboli. Takove lakše popa prilike djeluju organizma, svladaju otpornost reumatične bolesti uzročnici bolesti. Nazočni reumatične i voljno pojavu da reumatiod lakše znamo, pa organizam, oslabljeni svladaju ohlađivanja hladnim cvate podrumskim radionicama, stanovima, vlažnim, najbolje vlažnim Iz vodi i rade i među prostorijama. koji ljudima, mljekarama korak borbi reumatizma da poprotiv jeprvi vedenogjasnoproizlazi, vlažnih i radnih stanova žarišta red okoline, mjesanacija opasnih sanacije oni da vode naravi treba tome sta. po najveću brigu pogoni, koji Pogotovo veća iako ili traže veću procesa vlaga pojavljuje, vlagu gdje tehnološkog tehnološki proces potrebna. nije srce.
nema
srce
u
ovu
a
o
su
razna
se
na
u
su
na
na
su
u
se
ne
se
se
u
mora
za
u
na
na
u
za
su
se
za
a
se
u
razne
u
se
omare.
u
s
s
u
se
omare.
s
u
se
s
u
se
na
a
zarazne
razne
on
na
u
zam
u
u
na-
u
—
—
o
se
za
12
a
s
i
o i
e
s
|
e
og
liLiječenje je otporan liječenje, nije nikako beskorisno. Naročito da kod akutne reumatične ječenje jevažno, stručnom nade u upalepodvrgnemo liječenju, jer izlječenje stadiju bolesti i tako može kronična forma najveće,jer uspješno spriječiti već mnogo i kod češće se kojaje tizma, otpornijaliječenje koje pojavljuju naročito i što dovodi do neugodne komplikacije, zglobovima, lakšeg ili zla vezi raznim bolestima. I težeg invaliditeta, najvećeg socijalnog ovdje može stručno ukloniti ili bar ublažiti boli i ali mnogo liječenje smetnje, više i troškova. zalaganja materijalnih No ima i reumatičnih bitno svom od bolesti, koje postanku razlikuju uzrokovane redu prvom naprijed opisanih oblika, propadanjem glatkih do dolazi radi fizikalnih površinazglobovima,kojih prilika, nepovoljnih normalan rad Tako dolazi često do pojedinih zglobova. oštećenja zgloba kod koljenu,kuku,međukralježnim zglobovima jakogopterećenja tijela (goteških rad stojaznost, nošenje tereta, stojećem stavu). Drugiputspušteno izaziva abnormalne odnose raznim to može izazvati palo zglobovima, nalik kod reumatizma. mnogo jakeboli, koje tegobe akutnog Prema tome kod treba reumatizma da li radi svakog najprije utvrditi, ili kroničnom-reumatizmu ili ovim tzv. artrozama upalnom(upalama različito. Kod artroza može često zglobova), jerje liječenje akutnom potpuno običan uložak reumatizam i i nego »izliječiti« bolje uspješnije kupališta klimatska lječilišta. Zato nećemo reumatizma domaćim upuštatiliječenje »prokušanim« ćemo nego imalijekovima, uvijek vrijeme posavjetovati stručnjakom da reumatizam veliko zlo i za samog bolesnika i umu, jući jezapušteni čitavu zajednicu. Prim. dr Nežić Eugen
Iako
—
često
reumatizam
veoma
na
se
su
u
ovom
se
reuma-
na
sa
srcem
u
s
uz
a
se
u
su
u
u
za
u
u
u
u
su
a
sve
na
se
o
o
sva
se
u
se
na
sa
na
za
STOČARSKOG IZ Promet
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE stokom
rasplodnom proizvođača kooperanata 1971. mjesecu lipnju u
Red.
i prezime
Ime
br. proizvođača 1.
2. 3.
4. 5.
Ćedo
Živković Kolić
Đuro
Portnas
Stanković
Bengez
broj grla
organizacija gorija
Selo
KostajnicaKostajnica Kraljevčani
Josip Ivo
Đuro
Bili Brig
=
Rača
Petrinja
24
bik
kupac Fond
S.
O.
Kostajnica 21
bik
Fond
S.
O.
Kostajnica St.
40a_
Kozarevac St.
kate-
Petrovo
Selo N. Rača
5788
bik
Fond
N. 12170
bik
S.
O.
Gradiška
Fond
S.
O.
Kutina N.
Rača
12217
bik
Fond
S. O.
Kutina 6.
7.
Imbrišak Posavec
Josip Stevo
Paljevina
70
Stanići
—
Ivanska
Kapela
6517
junica
Margetić
M.
St.
Plavnice 2037
junica
a
13
Red.
Ime
8.
Drmenić
i prezime
br. proizvođača Mijo
9.
Stamić
Petar
10.
Juranić
Franjo
11.
Prvčić
Nikola
broj grla
kate-
organizacija gorija
Selo
Virje
Virje
8350
Virje Virje
Virje Virje
8332
Bregi
ZPK
Kopr.
Kopriv-
junica
Franjo
Bašić
8312
junica junica
3317
junica
Dežanovac Dežanovac
2675
junica
2264
bik
Kovačić
Ivo
16.
Vanječek
Alojz
17.
Husar
Viktor
18.
Vošek
Vencl
19.
Vošek
Venci
Ljudevit
20.
Krnjić
Simo
21.
Domović
Daruvar Z.
14.
Ribić
Franjo Josip
Franjo
Veličan
Babotok
2812
15.
Bašić
.
Zgb.
mljekara
Remetinec
Dežanovac Dežanovac Grub. Grub. Polje Polje V. Maslenjača — V. Bastaji Daruvar G. Dubrava — Daruvar G. Dubrava — selo Daruvar Ljudevit
13.
mljekara
Zgb.
Remetinec
nica 12.
kupac
junica
Vin-
Jurković
ko,
5
S.
Fond
bik
5246
bik
5379
bik
5356
bik
5369
bik
Daruvar 5371 Polje Daruvar 2626 Dežanovac Dežanovac 2585 Dežanovac Dežanovac 2741. Dežanovac Dežanovac 2922 Dežanovac Dežanovac 5718 Predavac Predavac
bik
Predavac Predavac N. Rača Sasovac Orlovac N. Rača
5690
bik
12168
bik
29.
Ljubić Jandro Mato Margetić Đuro Varga
12148
bik
30.
Ferinović
bik
31.
Drakšić
Predavac Dautan Đurđevac Đurđevac
2496 2310
krava
Đurđevac
Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Predavac
10838
ž.tele
1853
krava
10929
ž.tele
2263
krava
10462
junica
Predavac Predavac Predavac Predavac Predavac N. Rača Sasovac Orlovac Severin Sasovac Severin Đurđevac Đurđevac —
5691
bik
»
5710
bik
_
5726
bik
e
Mijo Stanko
22.
Domović
23.
Domović
Stanko
24.
Domović
Stanko
25.
Domović
Kazimir
26.
Bujger
27. 28.
Vilko
Ivan Ivan
32.
Drakšić
33.
Dobravec
Tomo
34.
Dobravec
Tomo
35.
Dorčec
36.
Jančijev
37.
Bujger
Ivan
Mato Valent Vilko
38.
Oskara
Josip
39.
Bujger
Vlado
40.
Bujger
Vlado
41.
Kemenović
42.
Ivan Jakopović Margetić Marko Mlinjarić Valent
43. 44.
Ivo
46.
Mlinjarić Valent Jančijev Valent
47.
Barušić
45.
48.
Matišev
Miško
Mijo
—
Đurđevac
Đurđevac Đurđevac Đurđevac Predavac
Daruvar
5458
Predavac
14
2.
o
.
ca Sisa
Fond
= S
bik
_
bik bik
bik
S
Vet.
stanica
Čazma S
S = m
MI.
»Zdenka«
Zdenci
V.
5686
12154
2025
O.
=
bik
bik
+
S
:
» S
ša
un
_
bik
m
bik
>
12166
bik
2283
krava
Đurđevac — Đurđevac Đurđevac Čepelovac Đurđevac
10542
junica
10693
bik
Đurđevac Đurđevac
10628
I
O.
2
»Zdenka«
MI V.
m.tele
Stočarski
S
bik
10963
Đurđevac
O.
Novska 1502
selo
29
Brezine
Zdenci >
2
S.
Fond
O.
Đurđevac
bik
x
MarijaPalangić
selekcioni
centar
Hrvatske
STAJSKOG
UKLANJANJE
MIRISA
sumpornog Stajski je neugodan štetan,potječe amonijaka, dioksida i izmetina. drugihplinova, kojinastaju raspadanjem životinjskih navedeni i hrane. Napred plinovi smanjuju životinje iskorišćenje otpornost U sada sredstvo. To biološki Njemačkoj proizvodi jednodjelotvorno je miris. Jedno od djelotvoran koncentrat, kojim odstranjuje tajneugodan najvećih farmaceutskih tvrtki SAD takvo sredstvo. proizvela je mirisa i Upotrebljava uklanjanje svinjcu, peradnjakustaji goveda. i Nadalje upotrebljava ispustima, gnojištudrugdje. Spomenuti proizvod i upotrebljava posješenje kompostiranja steljedrugimorganskim otpacima. koncentrat vodi i nakon upotrebe Prije rastopimlačnoj togarazrijedi te ili polije štrcaju površine spomenutih objekata. U SAD to sredstvo imenom se pojavljuje pod »Odorqell« Njemačkoj imenom K3«. Može kod nabaviti tvrtke pod Keysler Keysler BioPostfach ima liencu. K. koja tajproizvod 2080, Pinneberg, 1768, Chemie, miris
i
od
a
se
se
u
se
za
u
se
za
u
se
za
s
se
u
a
u
se
za
Žena
i dom IZAZIVANJE APETITA zastanovitu
Apetit ježelja kod (npr. trudnice). U većini kad se slučajeva gladan. apetit javlja, ječovjek Međutim, djelomično i može biti bolesti pomanjkanje apetita posljedica potpuno povišenu vitamina osobito B: B (febrilne bolesti), pomanjkanje hrani, temperaturu i poremećajažljezdamaunutrašnjim izlučivanjem (edokrinim žljezdama). kod više šećernom bolesti i kod gladi Osjećaj pojavljuje ljudi pojahormona s (kodljudigušom). čanogizlučivanja žljezde štitnjače Inače može nestati i neukusne hrane. Ovisi i tome zbogjednolične apetit bude traži da hrana čemu i kako ukusno Čovjek jelo poslužuje. pripreOsim i uredno i čisto i mljena poslužena. togajepotrebnougodnoraspolokad da nešto Iz iskustva rastuznamo, ženje. volje hranom, je Radi Glazba žilo ili netko razljutio. povoljno utječe raspoloženje.toga i svira se radnjama. ugostiteljskim kako izlubi se izazvao će biti i Često potrebna sredstva, apetit, tj. kad Znamo kako sokova. pojavljuje volja hranom, prcbavnih čivanje miris od Zato svaka dovidimo i ugodan jela. posluženo jelo osjećamo lijepo začine. kod i maćica razne dodaje jelu kuhanja posluživanja izaziva i papar, ako hrani paprika dodaje apetit. Luk,celer, peršin, sadrži dosta rudnih tvari. celera i je hranjiv, jer Korjen za
hranom
i to katkada
vrst
hrane
i to hirovito
uz
u
u
a
s
se
sa
o
u
se
za
nemamo
nas
na
nas
u
razna
za
se
se
15
o
RR
-
3
Rs.
se
+2
2
s
s
3
s
m
o
3
RE
s
E RED SLAVOOFRSNI PR K
izaziva On i poznata Kopar je biljka koja apetit. je lijek i krvnih žila. i služe kao cvat protiv glavobolje omekšavanja Lišće, stabljika začin kod luka i dr. kiseljenja krastavaca, paprike, kupusa, rajčice, Pelin i malim količinama i kod dobro sredljekovita biljka jepoznata izaziva Obično od traprave koje gorkapića(pelinkovac, njega stvo, apetit. varica i dr.). bez rotkva vniskim i i bez Hren octom ulja pripremaju povrtnica virusna soli. Ne da izaziva i U tim nego sprečavaju oboljenja. biljapetit viruse. kama nalaze tvari se kojeuništavaju (tzv. fitoncidi)
kao
začin
odavna
u
se
crna
se
samo
PRETJERANO
UZIMANJE
HRANE
Čovjek hranjivih tvari, kako bi potrebe. hrani, podmirio svoje čimbenika dobi To ovisi npr.: mnogo (faktora) života, godišnjoj dobi, toliko
uzimati
mora
vitamina
rada
vrsti
tvari
u
o
o
o
i rudnih
i dr.
tvari, Djecatrebaju hranjivih oni teško radi više nego lakše Zimi više Čovjekkoji kojiobavljaju poslove. nego ljeti. Ima i pa ljudi kojiimajupreviše obuzdati, previše apetita mogu količine hrane Kod Svi opterećujeorganizam. jedu. uzimanja pretjerane bubrezi i U krvi će biti srce, tijela opterećuju(probavni, jetra, dr.). organi mogu mnogo djeluju podražavajuće koje sagorjeti. Otpaci izgaranja tvari, tako dolazi do živce tih krvne žile ili centar mozgu pa žila, povećatlaka. I bubrezi slabije izlučuju zbogsmanjenja izgaranjatijelu njakrvnog i i štetnih pojavljujuporemećanja probavnim organima. izlučivanja tvari, rastvara i hrana Na koncu nagoprobavnim plinovi organima, zaostaje kao Štetni rastvorbe i otrov djeluju (samootroupiju proizvodi milavaju. vanje). Hrana šećera kiselinu želucu stvara i previše previše plinova, ako radom taložit će i hrana p rečovjek nepovoljna, izgori tijelu jer je što stvara radu i organa pojedinih deblja, poteškoće tijelanjemu komjerno više
i rudnih
vitamina
ne
tvari
od
odraslih.
se
se
se
ne
za
u
na
na
u
u
se
se
u
se
se
u
sa
a
ne
se
masna
u
u
u
samom
|
radu.
količine
kojenastaju prevelike bolje uzimanjem posljedica, rade lakše količinama. Kod uzimati pogoljudi koji poslove, umjerenim je i hrana lakše kod starih tovo kojaje probavpreporuča umjerenostjelu voće i meso, mlijeko, povrće). jogurt, ljiva (mršavo Zbog
hrane
a
u
u
se
Uređuje: Glavni Vlasnik
UREDNIČKI
ODBOR o
dipl Kaštelan, SRH. i uredništvo: i izdavač: Uprava mljekarskih radnika Udruženje Tisak: Ilica telefon 440-476. Zagreb Stamparija 31/III, »Vjesnik«, d 4.—, privredne organizacije i ustanove Mjesečna pretplata
i odgovorni
tehnički
inž Dinko
urednik:
za
a
za
proizvođače
mlijeka
16
PMS
S
d
1.—
urednik:
Vera
Hoholač
Zagreb,
a