Mljekarski list 8-1971

ua

Še.

m

_—

ODRŽANA

JE SJEDNICA KOOPERANATA MLJEKARE

ZAGREBAČKE

članovima sa ZAGREBAČKA MLJEKARA dogovoru Savjeta kooperanata odlučila da kako bi je osnuju Regionalni kooperanata, savjeti proizvođači i što više oti dobavljači mlijeka uključili problematiku proizvodnje formirani kupamlijeka.

Regionalni savjeti kooperanata području BjeloVaraždina i Centralni vara, Karlovca, Knina,Livna,Paga,Senja, Zagreba. održat će kooperanata savjet Zagrebačke mljekare sjednicu jesen kojoj će razmatrati rezultati rada robne po dosadašnji postignutipitanju proizostalim i vezanim vodnje, kreditiranju, laktofrizaciji područjima rada, i iz Članovi proizvodnju otkupmlijeka. kooperanata Savjet biraju Regionalnih kooperanata. savjeta održao 29. 6.

1971. konstituzagrebačke kooperanata regije god.

Savjet je izabrano kopredsjedništvo Regionalnog irajuću sjednicu kojojje savjeta Centralni kao i članovi kooperanata. savjet operanata Sastav predsjedništva jeslijedeći: robni Pršir 1.

Matija, proizvođačkooperant područja predsjednik Saboru Remetinca i narodni zastupnik SRH; PZ Ante inž.

Vukovina.

2. Šimac, područja potpredsjednik predstavnik inž. Kaučić iz stanice Romica 3.

Poljoprivredne Zabok; tajnik inž. Žestoki iz 4. član Regionalnog poslovnog Andrija predsjedništva stočarstvo Sisak; udruženja iz Novske.

5. član predsjedništva DraganMirosavljević u

se

se

u

su

na

na

na

se

na

uz

u

se

na

za

sa

—

—

u

s

—

—

—

za

—

Šimac, Pršir, kooperanata Matija savjet inž. i Romica inž. inž. Žestoki, Stjepan Andrija DraganMirosavljević Kaučić, SRH. direktor centra Brlek, selekcijskog Stočarskog direktor CPiOM-a Na Stevo »Zagrebačke sjednici Stanivuković, jedrug i u proizvodotkupumlijeka,robnoj mljekare« govoriostanju proizvodnji individualnih laktofrizaciji, položaju proizvođačanašojgospodarskoj nji, U

izabrani

centralni

Ante

su:

o

o

o

2

u

inž.

=

o prepolitici, potrebi socijalnog penzionog osiguranja proizvođačaselu, kao i zadacima CPiOM-a i miranju mlijeka predstojećim Savjeta kooperanata.

i

o

na

o

TajnikCentralnog kooperanata savjeta drug predložio da donese i radu klubova o stočara i je pravilnikosnivanju proizvođača bi se i mlijeka prekokojih postigla organiziranija stručnija proizvodnja.

Na vodili članovi temelju opširne diskusije, koju Savjeta kooperanata će dostaviti se Centralnom zagrebačke regije, donijetizaključci, koji savjetu Radničkom komori kooperanata, »Zagrebačke savjetu mljekare«, Privrednoj Izvršnom i Saboru SRH. Za izradu zaduženi SRH, vijeću zaključaka slijedeći inž.

Trumbetaš iz Velike drugovi: MatijaPršir, Stjepan Brlek, Stjepan Zdravko inž. iz i Šimundić »Agrocentra« Mlake, Zagreb drugarica Ljubica Šiprak iz Siska.

Rivoseki

Ambroz

se

su

su

su

Dipl.

Ing.

A.

KLUBA STOČARA I RADU

O OSNIVANJU Svrha

osnivanja žele prednepoljoprivrednike, koji na

kluba

stočara

kod

radnih

razviti

način.

suvremeni

C.

organizacija je okuplja robnu i stoke proizvodnju mlijeka da

na-

radnom Član postati poljoprivredni proizvođač koji je i teladi tovne ugovor organizacijom zaključio proizvodnji isporuci mlijeka, ili mesa, te i članarinu. kojipotpiše uplati pristupnicu godišnju kluba U stočara formu navedena pravilima organizacionu kluba

svaki

može

s

o

uz

i

Prava

dužnosti

članova

kluba:

kluba

organizacija putem stručne usluge; odnosno pomoć nabavci, i priplodtov;

Radna —

u

—

su:

osigurava

članovima

kluba:

prodaji kvalitetnog rasplodnog materijala

za

—

—

hrane

repromaterijala; u osjemenjivanja staji; organizaciju umjetnog i zdravlja održavanje liječenje pomoćuosiguranja; svrhu odnosno ili kreditiranja gradnje adaptaorganizaciju štednje, cije staje; naobrazbe stručne suvremenu pomoć stjecanju poljoprivrednodo -stočarsku stručne kvalifisve odgovarajuće proizvodnju stjecanja kacije; klubova. izložbe stoke članova organizira Član kluba uživa prednost: smotrama rasplodne stoke; beneficiranih kamata kod pogodnost kreditiranja; radna organizacija posebnu materijalnu stimulaciju koju daje robnu proizvodnju; jimkooperantima proizvoda; plasmanu svojih kao i na kod stručnih zahvata ratarstva i krmne unapređenju baze, te zahvatima analizi zemljišta,uvođenju mehanizacijesušenje servis

—

nabavci

u

stočne

i

u

—

nove

u

—

—

—

za

na

—

na

—

na

svo-

za

—

u

na

—

za:

u

voluminozne

krme.

-—

pon.

i

nn.

Član

kluba

a

>

za

dužan:

je

veću i sudjelovati takmičenju bolju p roizvodnju; koristiti sredstva svoja materijalna postizanje cilja kluba; obaveza iz ugovora kreditu pridržavati ugovornih koje zaključi radnim obaveze odnose drugim organizacijama, koje izgradnju stoke i gospodarskih objekata, držanje isporuku mlijeka; ugovarati isporuku tržnih viškova dnevnim tržnim po svojih proizvoda tržnim radne naknadu minimalnih cijenama putem or&anizacije troškova manipulativnih organizacije; grlasposobna rasplod orgaprvenstveno ponuditi otkupradnoj nizaciji; aktivno surađivati stočarsko službom i proselekcijskom omogućiti vedbu njenih zahtjeva koji potrebnipraksi. kluba dužan: Član je ugovor i to zaključiti proizvodnji mlijeka kooperaciji, najmanje 3000 litara po kravi jednoj godišnje; držati četiri muzne krave i ženski tih najmanje uzgojiti podmladak krava; u

—

za

sva

—

za

se

—

o

a

s

se

na

—

uz

—

—

za

na

sa

su

—

—

u

o

u

ili

utoviti

—

najmanje 50

komada

teladi

u

jednom

turnusu.

Takmičenje klub će stalno time da će s Takmičenjeproizvodnji mlijeka provoditi rezultati svake kalendarske takmičenja provjeravati godine p utemposebne Zadružni odkomisije kojuimenuje (radnički) savjet prijedlog Upravnog bora kluba. u

se

na

REKORDERKA

KRAVA

OLGA

centra SR Hrvatske krava dokumentaciji Stočarskog selekcijskog rekorderka 1970. šare proizvodnji mlijeka godinu kategoriji kod individualnih krava vlasnik pasmine (simentalac) proizvođača je »Olga« naš stočar Đuro iz Preradovićeva 21. jepoznat Kudumija Đurđevca, Krava 22. 2. do sada imala VI ZaniOlgaoteljena je 1962., je laktacija. da telad sedmo ovih dana.

U VI mljivo je joj ženska, očekuje laktaciji 8.804 masti. proizvela je kg mlijeka3,65%mliječne U stočar Đuro i tri kćeri krave »Olge« svojoj staji Kudumijaposjeduje Krunu i Dinku.

Još kćeri nalaze Bebu, dvije Đurđevcu,jednajeprodana Bosnu.

Prema

u

za

u

crveno a

a

su

sva

a

s

se

u

a

u

Zanimljivo je staji Jagodakojajepotomak 50 Potomak te i bik »PanŠarekojajenabavljena prije punih godina. linije je izložbi 1955. koji je Republičkoj proglašen šampionom.

Treba da kravu dok bilo tele od Radman spomenuti je »Olgu« kupio jejoš Blaža iz Đurđevca.

Tada oko 80.000 dinara. bila tajeplatio Majka»Olge« je kođer oko 6.000 litara 305 dana. vrsna proizvodnji mlijeka stočaru Đuri Čestitamo Kudumiji postignutom uspjehu! da

.

cer«

se

u

nalazi

i krava

krave

na

u

u

—

na

=

_-

POSLJEDICA ZAOSTAJANJA

POSTELJICE KOD

KRAVA

Pod

organe posteljicom i razumijevamo (placenta, plodne pupkoo vojnice da vinu), i kojima raste jezadaća, plod, koji razvija maternici, opskrbljutvarima i da od različitih štetnih ga juhranjivim Kad zaštićuje utjecaja. plod dozri i izađe iz tada i maternice, izpa postaje posteljica nepotrebna, izlazi.

Normalno izilazi kod i dvaja 3—8 kod malih govečeta sati, 4 sata. Zaostane preživača 1— li od najdulje navededulje naprijed tada tu nog vremena, ili kako pojavu narod 2, nazivljemo »zaostajanje posteljice« krava očistila. veli, kod nije Najčešće zaostaje posteljicapreživača. zašto zadržava različiti Uzroci, Kadšto leži posteljica, razlog maternice mehaničkoj zapreci prerano (napr. grljak kadšto zatvara), pak maternica ili preslabo uopćene steže,najčešće ovojnice nisu mogle od maternice ako su sraštene pr. nakon odlupiti kakove (na upale).

Znakovi što iz rodnice zadržavanja i stidnice posteljice očituju tome, obično ili ili dio izviruje dulji kraći, katkad iz deblji tanji posteljice, nje ne ništa. izviruje Općezdravstveno mora biti stanje početku poremećeno.

To kad bio nisu dešava, porođaj ili pa nije težak, gnječeni ozlijeđeni poroodnosno nisu onečišćeni ili zaraženi. đajni Jedino bi putovi, moglo primida krava i da jetiti je povremeno zgrbljena No napinjeiscjetkom. poslije slabo gubeživotinje dolazi katkad tek, preživaju, i do predželuci stežu, i količina proljevagroznice, stane mlijeka smanjuje Posteljica gnjiti pod to zbiva brže i djelovanjem te bakterija, širi po ljeti jače, cijeloj staji odvratan miris. krhka Posteljica i lako pak poprima p rljavu boju, p ostaje kida. Ona sluznicu stoga nadalje podražuje rodnice, koja je donjem dijelu često i može izazvati i teže jakoupaljena, ponekad obamrla, posljedice.

Naročito to ako obrambeni zahvate ne događa, pravoprocesi organizma dobno i u Tom do 3% od potrebnoj mjeri. prilikom ugiba životinja otrovanja ili ih treba krvi, priklati.

Znaci i završetak zavise koliko bolesti, zadrtrajanje vremena tome, žava da li pa kanal i maternica posteljica, tome, zaražena je porođajni odnosno oštećena.

Tako li pr. izađe sebi sama već tri po prva posteljica dosta kao što lakše dana,nastaju komplikacije rijetko, maternice upale Izbaci li tek nakon 4—9 tada (katari). obično posteljica dana, razvije katar ili dugotrajni maternice, dapačegnojnaupala, praćena poremećajima se

u

se

ona

za

ona

za

a

a

za

se

se

su.

u

se

se

a

se

se

u

no

ne

u

se

se

se

s

ne

se

a

se.

a

se

se

se

u

a

se

o

se

o

na

u

su

se

se

Da

treba uzeti da od predočimo gospodarsko značenje bolesti, obzir, krava zadržava 3—5%/o. možemo oteljenih posteljicu njih Nadalje poslužiti i statističkim neki i podacima, koje prikupili istaknuti stručnjaci procijeda od tih bolesti ili bude zaklano 39% nili, ugiba prisilno životinja, 20% daljih i i boluje duljevrijeme ostaje neplodno nerentabilno, 50— oteljenih kraće boluje vrijeme prolazne pr. smetnje proizvodnosti (na 60% slabija i povremeno krava teli bez muznost) neplodne; preostalih pak 15— ikakvih štetnih posljedica.

20% te

u

se

su

a

uz

su

> ——;; — am

u

se

dnu

"T

Kod

koza, zadržavanja posteljice,posljedice jednake onima kod No kod treba kao težu ako to goveda. njih prosuđivati bolest, to bolesti ili ishrane. je posljedica omekšanja kostiju kojihdrugih nedovoljne Osobito kao oni su pak prosuđuju nepovoljni slučajevi, koji praćeni kljenutima Povrh treba da zadržanom (uzetostima). toga znati, posteljicom često od rošca edema. i od stradaju (tetanusa) plinovitih Kad zadržali služimo različitim su liječimo preživače, koji posteljicu, osnovi idu da uklone ili da metodama,koje tim, posteljicu, suzbiju ili da maternice i materklicama, uvlačenjenormaliziranje pospješe da i zdravstveno No kako nice, konačno, poboljšaju opće stanje životinje. metode čisto medicinski treba ih i ove zahvati, stručnjakupriprepustiti zvati ga što prije.

I sami stočari ili zadržamogu suzbijanju sprečavati pripomoći pojavu Tako steonosti da steone dopustiti valjapotkraj vanjaposteljice. životinje rade ili da U hrani treba im donaporno drugekrajeve. preseljavaju soli. Bređe treba davati im vapnenih hraniti, voljno životinje ispravno tj. ili sladnih količine silosne nego hrane,pivskogtropa klica, prevelike treba hranu.

Steone što više životinje puštati slobodu, punovrijednu tj. stalno Kako do ih držati mnogo, zadržavanja staji. valja pogotovo zaraznim klicama i maternice dolazi i zbog ovojnica posteljice ako teško dešava naročito i to dugotrajno je teljenja vrijeme Ne što čišćim i što što treba uvjetima, stručnije. pomagati prije, rodiljama tako isto Ne da smijemo nestručnjacima predugopomažu. valjadopuštati bolesti rodnih brusmetnuti ni tzv. organa (npr. specifične zaraziti i zaboraviti da Svakako pomogu ljudi koji celozu). smijemo ako Ovi kod ili kod mažu vađenjaposteljice, naročito, je nagnjila. porođaja zaraziti mogu nego po mogu rukama, svojunepažnju pomagači i platiti glavom.

Prof. dr Milan Šlezić znakovi

i

ovaca

i

a

su

se

ovce

sa

se

u

za

zarazu

su

sve

ne

se

u

ne

samo

na

a

ne

u

zaraze

a

—

za

ono

se

—

u

s

zarazne

uma

se

ne

ne

se

NOVI

samo

LAKTOFRIZI U BELJU tvornicom

»Jugo-

sklopio »Belje« je godine mlijeka uređaja hlađenje krajBeograda isporuci Nova individualnih od sabiralištima po proizvođača. cijena masnojjedinici, d sabirnom iznosi individualnim PIK 0,40 proizvođačima Belje kojuplaća ta Da sačuva veći uzrokovala kvaliteta mlijeka. kvalitetnog priliv je mjestu, U Tvornici nabave takvi da bilo (laktofrizi). uređaji mlijeka jeneophodno od da odlučeno Beli koji prvihlaktofriza, je proizvoda, Manastir, mliječnih dva su Baranje, teritoriju njihpetpostavi području jojisporučeni također mlijeko. otkupljuje mljekara gdjeBeljska općineDonjiMiholjac, 14. 6. rad direktor svečano laktofriz Prvi godine mljekare jepustio Kada 11 km.

Manastira od selu upitali Bolman,kojejeudaljeno Belog kod što da li Dvornić Bolmanu sabirača Živka njega jezadovoljan je druga da to bila davna želja. je je odgovorio proradio prvilaktofriz, kada deset raditi sabirač Kao jepočeo godina, prije mlijeka počeoje od laktofriz dnevno 1000 litara danas dok dan pa 29 1 jetaj otkupljuje travnju iz Rakovice stroj« U

ove

PIK

ugovor

sa

na

za

o

na

se

se

se

na

a

na

ove

u

smo

u

u

mu

sa

mu

na

6 ion ai

da o

i

i

e

rea

oi

rr:

>

—--—

—-—...

—>-

velike

pomoći, jer pošto obavlja Na da se čini da će uskoro morati pumpa. se kraju ipak»potužio« opet dizati nada znači to kante, jer povećanju mlijeka.

Drugimrjiečmia da će biti 1000 1 to time što si priliv mlijeka preko dnevno, potkrijepio je zadržao četiri kante. je još Na kako će ili dva pitanje otkupljivati mlijeko, jednom dan,odgoputa vorio da će dva od 19 to večer 30" do 21 hi od do 30* je putai h, ujutro 5h, 7 kako bi dobivao sabirališta će sati, uvijek svježe mlijeko.

Slijedeća koja dobiti laktofrize biti će u Kneževim i PoVinogradima, Gajiću, Jagodnjaku selu Šljivoševci povcu poteritorjiu Baranje, (općina DonjiMiholjac) stavit će od 1000 već sada će biti jedan 1,koji dovoljan, jer njemu 1200 1 dnevno. otkupljuje preko više

dizati kante

treba

ne

kamion

na

sada

to

mu

se

novom

a

na

na

na

a

u

se

ne

se

Sa

prvog otvorenja

laktofriza

|sai

E

dt

Mo

Laktofrizi

RR

na

u

selu

Bolman

oo

osposobljavaju zajedničkim mljekare. birači dok kao i dajuprostoriju,majstorske potreban usluge materijal daje mljekara.

Prilikom rada utrošena električna ide teret laktofriza, mljeenergija dok očitava zadrži električnim Ukoliko kare, potrošnja brojilom. struje će biti mljekara sadašnji mlijeka individualnog sektora, primorana porast da nabavi laktofriza. možemo novih Kao navesti da £ojoš primjer jeprošle od individualnih oko 1 dnevdine 2000 otkupljeno proizvođača vrijeme litra niskim no, propostotkom mlijeka, mlijeka plaćala prosječno pošto masti. oko 10.000 bez obzira oko dinara Danas % otkupljuje sjeku 0,80 sektora litara dnevno preko1,45 individualnog prosječnom cijenom d/litru, redovito vrši do protekli mjesec.

10isplata služba svakako i Takvom og mlijeka povećanju jepridonijela ima i da individualnim zadacima među ostalim taj daje kooperaciju, koja tim što dotično robnim grloproizmliječna grla korištenje proizvođačima teladi. kroz 5 vođač i mlijekom otplaćuje godina mlijeka Inž. Mladen Lendvaj sabirača

snagama

se

Sa-

i

na

se

se

s

u

ovo

u

se

s

na

se

s

s

a

za

se

novo

osnovana

za

na

be

e

s

A

SE

a

—- -—--—_—

n.

o

—

->

e

pz

ze

za

|

DOBRI STOČARI Na

Krivom

Putu

nalaze

Senja proizvođači To stočarski zelenom travom.

Može reći da dojeka. jepravi kraj, bogat je nekle tekuća voda.

Malo »živih« voda pa problem je izvora, skuplja uglavcisternama. u 1970.

Mara Vukelić 13.032 Najviše mlijeka godini sporučila je litre, Mirko Blažević Anka Butković 12.725 1. To količine 12.929, značajne mlijeka i seoska zato stočara gospodarstva Slavonije« je uspjeh Krivog iznad

odlični

se

stočari

i

mli-

se

se

nom

u

su

za

»ravne

Puta

to

veći.

Stjepan

Vukelić

U

s

u

razgovoru

agronomom

s

Vukelićem

»Zgb.mljekare«

Krivog kojijezaposlen doznali da znatno tom »Zagrebačkoj mljekari« smanjuje brojžitelja Tako 1913. bilo 5.314 1946. već području. jegodine popisano žitelja, 2.708, 1971.

Zato i samo želi godine popisano je 1,050. »Zagrebačka mljekara« svojim robne da stvori programom proizvodnje mlijeka jakagospodarstvaproizi da tako donekle solidan dohodak tim vodnjumlijeka pruži proizvođačima i da tako donekle solidan dohodak tim mlijeka pruži proizvođačima mlijeka.

Novi pogon preradu mlijeka Senjukojegpreuređuje »Zagrebačka mljekara« trebat će velike količine to važan momenat mlijeka je proizvođače Puta. mlijekaKrivog razgovoru

s

agronomom

smo

s

Puta

u

se

na

a

za

za

u

a

s

za

p—

——

a

--

s-

o

>

i

3

+3

s

dai

o

ODRŽAVAJ

s

2

e.

s

a

KEIN

TR E52

ČISTOĆU

Zapažamo mnogi mlijeka kojiimaju uređaje čistoći i samih rashladnih To voljno pažnje poklanjaju prostorije uređaja. je danas i da takvim sabiračem nedopustivo zahjeva ozbiljno porazgovori radu. njegovom daljnjem da

sabirači

rashladne

se

nedo-

s

o

Sabirno

mjesto biti Nakon svojem mjestu. sabirna može mjesta

mora

ne

samog

i uredno.

Obično

se

kaže

upotrebe temeljito

na

mnoga osim

biti čisto

mora

oprano

sve

se

reći

da

su

da

uredna

i čista.

svaka

i čisto. A

Nitko

za

nije

kriv

sabirača.

sabirno

stvar

mjesto Drug Franjo dati sabiralište i čim vrata mi odveo mogli jeotključao je ocjenu kazati da sabirno više nego uredno.

Može sabirača rada je mjesto mlijeka. bi rekao »i bi došli čistoću. Narod Sve »diše« mogao pod lizati«, takvo sabirno otići treba i Zato i iznenada. mjesto pogledati nenajavljeni Ističem

kao

Kalinovac.

primjer

Karlovčan

smo

u

nas

se

se

na

smo

a

u

ga

kako

se

treba

i mora

održavati

čistoća.

Čestitamo poljoprivrednoj mjesta! zadruzi

Kalinovac

na

brizi

oko

sabirnih

čistoće

VRIJEDNO PRIZNANJE! Društva

veterinara

i veterinarskih

tehničara

SR

skupštini godišnjoj Vedobila dr Zadru održana Hrvatske u je nagradu Stjepana Rapića kojaje iz Centra i veterinari stanica terinarska Šimunić Čakovec umjetno osjemeveterinarskih iz te Grošinić Udruženja stanica,njegov Varaždin, njivanje stanici rad vezan Veterinarskoj Prelog. djelovanje dugogodišnje je Na

za

a

na

u

E

Nagrada veterinara nijih

dajenajzaslužnijoj veterinarskoj dvojici najzaslužSR Hrvatske. i mi čestitamo! područja Nagrađenima stanici

se

i

s

MANDA Svatko

KNEŽEVIĆ

poznaje vrijednu mlijekaBabinoj radi osam Bez obzira da li radi naporan posao punih godina taj sabiranja. zimi ili biti selu sabrano i mora rashladni ljeti mlijeko dostavljeno uređaj. »Mandu«

sabiračicu

Gredi.

u

Već

se

u

u

svakogproizvođača mlijeka. kvalitetu kako bi bila što i samim to znači mlijeka bolja, bolja isplatna cijena sabire Gredi Manda Knežević od mlijeko Babinoj proizvođačima. kooperaBroda. nata iz »Agrokombinata Jasinje«Slavonskog Manda

Knežević

pozna

»dušu«

u

Brine

se

za

a

u

STEVO MIKLUŠ Na

»Slaščaku«

tako

a

—

se

zove

pogon

PIK-a

Đakovo

oko

ishrane

brigu krmu pa kravama, je

dopremasvježu i tako uključenproizvodnju mlijeka. suši livade nemilosrdno žalio veliku Stevo koja sušu, Drug je kombinata će biti znatno i To će biti i da količine mlijeka razlog djetelišta. prema mjesecima. prošlim povećane, PIK Đakovo velikim Smatra isporasplodnih junica koje događajem uzgoj ili i tako kooperantima postiže organizacijama drugimpoljoprivrednim ručuje viša Za od tova postiže junice boljucijenu redovitog goveda. rasplodne odlične životu i što vrlo važno postaju ostaju rasplodne junice cijena je nazadovelikom bilo krave.

Tako kojeje govedarstvo polakoobnavlja krava

ima

Stevo

Mikluš.

Kolima

zelenu

u

on

nam

se

na

ne

se

u

za

u

se

vanju.

10

a

a

So

ui

e

eo

e

E

ja

led

7 |

-—-

--—

--—.

—-_——-———

---

-

o

>

_

-

e

>

—>

|

STJEPAN SEKULIĆ IZ PARČIĆA

.

E bp

sabiranja glavnu Stjepan preuzima kvalitetu Redovito rashladni donešenog mlijeka istražuje uređaj. jeka stvar kvaliteta da smatra gom« mlijeka najvažnija mljekarstvu. je jer sira. ni Bez dobrog dobrogmlijeka škola

Kad

završi

dužnost

onda

oko

mli-

»va-

u

u

—

nema

školovanje Stjepan završenoj isveć sada školi mljekare« jer mljekarskoj putem»Zagrebačke kojstručnoj dobar treba da ima odlike mljekar. koje poljuje Smatramo

da

školi

po

treba

nastaviti

u

ne-

sve

REUMATIZAM Pod

reumatizma

pojam nikakove nemaju

tizmom se

redovito

inače

susreću

bolesti, koje svrstavaju neke boli i veze, nego koje tegobe, uzrokuju jedino do dovodi se

kod

raznih

često

reumatičnih

reuma-

s

mnoge

bolesti.

To

često

dragocjenog nerijetko gubitka liječenja, krivogbezuspješnog bolest da biti kad vrijeje moglo uspješnije, bolesti, jeliječenje početku bila prepoznata. ispravno dana danas ima reumatizma Ali i bez mnogo, pravog svakog toga to da medicinski pa smatraju, je najproširenija stručnjaci više, mnogi doba. bolest našeg redovito nesnosnih osim Reumatizam uzrokuje, boli, kojenajčešće forkroničnu i često Rado i radnu prelazi produktivnost. sposobnost njuje invalide. ili rad i sposobne nesposobneograničeno ostavlja nerijetko točno niti uzročnibolest Sama poznajemo proučena, joj nijejošdovoljno Bolest iz naše faktore ni pojavi. njezinoj kojipogoduju okoline, ka, ili živmišićima bolovima nesnosnim manifestira zglobovima, najuočljivije to naročito ni razni srce, ali nisu vrijedi unutrašnji organi, pošteđeni cima, bolesti da srčane reumatičnu Znamo, napose akutnu upalu. prvom reumatična kulturnih i pomora naroda, upalaje pobola mjestu ljestvici i

a

i do

vremena

na

u

me

veoma

sve

sma-

u

za

mu

se

sve

a

u

a

za

u

——s

na

su

a

ll

ae

da najvažnija bolest, kojaoštećuje Dapačemnogistručnjaci smatraju, reumatične bi bilo upale, gdje pošteđeno.

Radi uvida važnu problematiku boljeg posocijalnokušat ćemo izvor uzročnika i objasniti najvjerojatniji subjektivne faktore, koji medicinsku izazvati reumatično onda nešto mogu više oboljenje, vanjskim faktorima, kojipogoduju njegovoj pojavi.

Danas već da žarišta izvor opasan je sigurno utvrđeno, gnojna uzročnika reumatizma.

Takova žarišta mogu stvarati raznim mjestima našem ustima: u tonzile i kvarni organizmu.

Najčešće upaljene zubinulomi.

Zato takova žarišta treba Za kronično vrijeme uklanjati. upaljene gratonzile nekako da mogu biti opasne, ali kvarne zube malo jošje poznato, tko baš česti od pa ozbiljno misli, vjerojatno granulomi jedan najvažnijih uzročnih faktora reumatizma. postanku Ako bolesno ni kad uklone tonzile i stanje popravi onda, izliječi bolesno većina autora da nalaziti neko smatra, zubalo, organizmu skriveno odakle stalno naviru tim žarištem treba nove pa žarište, klice, uporno tragati. kao kod svake tako i kod reumatizma orAli, bolesti, općajekondicija vrlo važna obrani od U tom ima veliku ovog ganizma oboljenja. pogledu naročito i vrijednost ispravna prehrana, bogatabjelančevinama vitaminima, radnome vrsta itd. higijensko povoljne prilike stanovanje, mjestu, posla Time već reumatizma. faktore, prelazimo vanjske kojipogoduju pojavi Poznato da atmosferske radimo i krećemo se, je, prilike, kojimaživimo, bolesti.

U ogromno prema imaju značenje stupanj organizma otpornosti atmosferi faktori: i vlažnost krezatim toj najvažniji zraka, temperatura zraka, propuh. tanje vjetar, U našem stvara bez što tijelu prestanka toplina tako, izgaraju hranjivi elementi iz naše hrane.

Jedan dio te rad potopline dajepotrebnu energiju suvišak kroz i organa jedinih izlučuje površinu kože, čitavog organizma, od atmosferske i izlučine. Pritom su odlučnog značenja prilike pluća bit će okolini. Ako i velika okolini visoka vlaga, našoj je temperatura spriiz tako do i do pa u tijelu dolazi zastoja topline ječeno odavanje toplinetijela, obratno velikom dešava vla-, hladnoj prostoriji Potpuno pojave odvodi zrak hladan i vlažan U tom gom. toplinupovršine pojačano slučaju i do Potdolazi do tako pa toplinetijelu pojave zastoja našegtijela, velikom U tom obratno dešava puno valogm. slučaju prostoriji hladnoj zrak hladan odvodi ono i vlažan našegtijela, toplinupovršine pojačano da to snagu. djeluje njegovu Znamo, ohlađuje, nepovoljno otpornu klice lako nazočne takovim opasne prilikama »prehladimo«, tj. oboli. Takove lakše popa prilike djeluju organizma, svladaju otpornost reumatične bolesti uzročnici bolesti. Nazočni reumatične i voljno pojavu da reumatiod lakše znamo, pa organizam, oslabljeni svladaju ohlađivanja hladnim cvate podrumskim radionicama, stanovima, vlažnim, najbolje vlažnim Iz vodi i rade i među prostorijama. koji ljudima, mljekarama korak borbi reumatizma da poprotiv jeprvi vedenogjasnoproizlazi, vlažnih i radnih stanova žarišta red okoline, mjesanacija opasnih sanacije oni da vode naravi treba tome sta. po najveću brigu pogoni, koji Pogotovo veća iako ili traže veću procesa vlaga pojavljuje, vlagu gdje tehnološkog tehnološki proces potrebna. nije srce.

nema

srce

u

ovu

a

o

su

razna

se

na

u

su

na

na

su

u

se

ne

se

se

u

mora

za

u

na

na

u

za

su

se

za

a

se

u

razne

u

se

omare.

u

s

s

u

se

omare.

s

u

se

s

u

se

na

a

zarazne

razne

on

na

u

zam

u

u

na-

u

—

—

o

se

za

12

a

s

i

o i

e

s

|

e

og

liLiječenje je otporan liječenje, nije nikako beskorisno.

Naročito da kod akutne reumatične ječenje jevažno, stručnom nade u upalepodvrgnemo liječenju, jer izlječenje stadiju bolesti i tako može kronična forma najveće,jer uspješno spriječiti već mnogo i kod češće se kojaje tizma, otpornijaliječenje koje pojavljuju naročito i što dovodi do neugodne komplikacije, zglobovima, lakšeg ili zla vezi raznim bolestima.

I težeg invaliditeta, najvećeg socijalnog ovdje može stručno ukloniti ili bar ublažiti boli i ali mnogo liječenje smetnje, više i troškova. zalaganja materijalnih No ima i reumatičnih bitno svom od bolesti, koje postanku razlikuju uzrokovane redu prvom naprijed opisanih oblika, propadanjem glatkih do dolazi radi fizikalnih površinazglobovima,kojih prilika, nepovoljnih normalan rad Tako dolazi često do pojedinih zglobova. oštećenja zgloba kod koljenu,kuku,međukralježnim zglobovima jakogopterećenja tijela (goteških rad stojaznost, nošenje tereta, stojećem stavu).

Drugiputspušteno izaziva abnormalne odnose raznim to može izazvati palo zglobovima, nalik kod reumatizma. mnogo jakeboli, koje tegobe akutnog Prema tome kod treba reumatizma da li radi svakog najprije utvrditi, ili kroničnom-reumatizmu ili ovim tzv. artrozama upalnom(upalama različito.

Kod artroza može često zglobova), jerje liječenje akutnom potpuno običan uložak reumatizam i i nego »izliječiti« bolje uspješnije kupališta klimatska lječilišta.

Zato nećemo reumatizma domaćim upuštatiliječenje »prokušanim« ćemo nego imalijekovima, uvijek vrijeme posavjetovati stručnjakom da reumatizam veliko zlo i za samog bolesnika i umu, jući jezapušteni čitavu zajednicu.

Prim. dr Nežić Eugen

Iako

—

često

reumatizam

veoma

na

se

su

u

ovom

se

reuma-

na

sa

srcem

u

s

uz

a

se

u

su

u

u

za

u

u

u

u

su

a

sve

na

se

o

o

sva

se

u

se

na

sa

na

za

STOČARSKOG IZ Promet

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE stokom

rasplodnom proizvođača kooperanata 1971. mjesecu lipnju u

Red.

i prezime

Ime

br. proizvođača 1.

2.

3.

4.

5.

Ćedo

Živković Kolić

Đuro

Portnas

Stanković

Bengez

broj grla

organizacija gorija

Selo

KostajnicaKostajnica Kraljevčani

Josip Ivo

Đuro

Bili Brig

=

Rača

Petrinja

24

bik

kupac Fond

S.

O.

Kostajnica 21

bik

Fond

S.

O.

Kostajnica St.

40a_

Kozarevac St.

kate-

Petrovo

Selo N. Rača

5788

bik

Fond

N. 12170

bik

S.

O.

Gradiška

Fond

S.

O.

Kutina N.

Rača

12217

bik

Fond

S. O.

Kutina 6.

7.

Imbrišak Posavec

Josip Stevo

Paljevina

70

Stanići

—

Ivanska

Kapela

6517

junica

Margetić

M.

St.

Plavnice 2037

junica

a

13

Red.

Ime

8.

Drmenić

i prezime

br. proizvođača Mijo

9.

Stamić

Petar

10.

Juranić

Franjo

11.

Prvčić

Nikola

broj grla

kate-

organizacija gorija

Selo

Virje

Virje

8350

Virje Virje

Virje Virje

8332

Bregi

ZPK

Kopr.

Kopriv-

junica

Franjo

Bašić

8312

junica junica

3317

junica

Dežanovac Dežanovac

2675

junica

2264

bik

Kovačić

Ivo

16.

Vanječek

Alojz

17.

Husar

Viktor

18.

Vošek

Vencl

19.

Vošek

Venci

Ljudevit

20.

Krnjić

Simo

21.

Domović

Daruvar Z.

14.

Ribić

Franjo Josip

Franjo

Veličan

Babotok

2812

15.

Bašić

.

Zgb.

mljekara

Remetinec

Dežanovac Dežanovac Grub.

Grub.

Polje Polje V. Maslenjača — V. Bastaji Daruvar G. Dubrava — Daruvar G. Dubrava — selo Daruvar Ljudevit

13.

mljekara

Zgb.

Remetinec

nica 12.

kupac

junica

Vin-

Jurković

ko,

5

S.

Fond

bik

5246

bik

5379

bik

5356

bik

5369

bik

Daruvar 5371 Polje Daruvar 2626 Dežanovac Dežanovac 2585 Dežanovac Dežanovac 2741.

Dežanovac Dežanovac 2922 Dežanovac Dežanovac 5718 Predavac Predavac

bik

Predavac Predavac N. Rača Sasovac Orlovac N. Rača

5690

bik

12168

bik

29.

Ljubić Jandro Mato Margetić Đuro Varga

12148

bik

30.

Ferinović

bik

31.

Drakšić

Predavac Dautan Đurđevac Đurđevac

2496 2310

krava

Đurđevac

Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Predavac

10838

ž.tele

1853

krava

10929

ž.tele

2263

krava

10462

junica

Predavac Predavac Predavac Predavac Predavac N. Rača Sasovac Orlovac Severin Sasovac Severin Đurđevac Đurđevac —

5691

bik

»

5710

bik

_

5726

bik

e

Mijo Stanko

22.

Domović

23.

Domović

Stanko

24.

Domović

Stanko

25.

Domović

Kazimir

26.

Bujger

27.

28.

Vilko

Ivan Ivan

32.

Drakšić

33.

Dobravec

Tomo

34.

Dobravec

Tomo

35.

Dorčec

36.

Jančijev

37.

Bujger

Ivan

Mato Valent Vilko

38.

Oskara

Josip

39.

Bujger

Vlado

40.

Bujger

Vlado

41.

Kemenović

42.

Ivan Jakopović Margetić Marko Mlinjarić Valent

43.

44.

Ivo

46.

Mlinjarić Valent Jančijev Valent

47.

Barušić

45.

48.

Matišev

Miško

Mijo

—

Đurđevac

Đurđevac Đurđevac Đurđevac Predavac

Daruvar

5458

Predavac

14

2.

o

.

ca Sisa

Fond

= S

bik

_

bik bik

bik

S

Vet.

stanica

Čazma S

S = m

MI.

»Zdenka«

Zdenci

V.

5686

12154

2025

O.

=

bik

bik

+

S

:

» S

ša

un

_

bik

m

bik

>

12166

bik

2283

krava

Đurđevac — Đurđevac Đurđevac Čepelovac Đurđevac

10542

junica

10693

bik

Đurđevac Đurđevac

10628

I

O.

2

»Zdenka«

MI V.

m.tele

Stočarski

S

bik

10963

Đurđevac

O.

Novska 1502

selo

29

Brezine

Zdenci >

2

S.

Fond

O.

Đurđevac

bik

x

MarijaPalangić

selekcioni

centar

Hrvatske

STAJSKOG

UKLANJANJE

MIRISA

sumpornog Stajski je neugodan štetan,potječe amonijaka, dioksida i izmetina. drugihplinova, kojinastaju raspadanjem životinjskih navedeni i hrane.

Napred plinovi smanjuju životinje iskorišćenje otpornost U sada sredstvo. To biološki Njemačkoj proizvodi jednodjelotvorno je miris.

Jedno od djelotvoran koncentrat, kojim odstranjuje tajneugodan najvećih farmaceutskih tvrtki SAD takvo sredstvo. proizvela je mirisa i Upotrebljava uklanjanje svinjcu, peradnjakustaji goveda. i Nadalje upotrebljava ispustima, gnojištudrugdje.

Spomenuti proizvod i upotrebljava posješenje kompostiranja steljedrugimorganskim otpacima. koncentrat vodi i nakon upotrebe Prije rastopimlačnoj togarazrijedi te ili polije štrcaju površine spomenutih objekata.

U SAD to sredstvo imenom se pojavljuje pod »Odorqell« Njemačkoj imenom K3«.

Može kod nabaviti tvrtke pod Keysler Keysler BioPostfach ima liencu.

K. koja tajproizvod 2080, Pinneberg, 1768, Chemie, miris

i

od

a

se

se

u

se

za

u

se

za

u

se

za

s

se

u

a

u

se

za

Žena

i dom IZAZIVANJE APETITA zastanovitu

Apetit ježelja kod (npr. trudnice).

U većini kad se slučajeva gladan. apetit javlja, ječovjek Međutim, djelomično i može biti bolesti pomanjkanje apetita posljedica potpuno povišenu vitamina osobito B: B (febrilne bolesti), pomanjkanje hrani, temperaturu i poremećajažljezdamaunutrašnjim izlučivanjem (edokrinim žljezdama). kod više šećernom bolesti i kod gladi Osjećaj pojavljuje ljudi pojahormona s (kodljudigušom). čanogizlučivanja žljezde štitnjače Inače može nestati i neukusne hrane.

Ovisi i tome zbogjednolične apetit bude traži da hrana čemu i kako ukusno Čovjek jelo poslužuje. pripreOsim i uredno i čisto i mljena poslužena. togajepotrebnougodnoraspolokad da nešto Iz iskustva rastuznamo, ženje. volje hranom, je Radi Glazba žilo ili netko razljutio. povoljno utječe raspoloženje.toga i svira se radnjama. ugostiteljskim kako izlubi se izazvao će biti i Često potrebna sredstva, apetit, tj. kad Znamo kako sokova. pojavljuje volja hranom, prcbavnih čivanje miris od Zato svaka dovidimo i ugodan jela. posluženo jelo osjećamo lijepo začine. kod i maćica razne dodaje jelu kuhanja posluživanja izaziva i papar, ako hrani paprika dodaje apetit.

Luk,celer, peršin, sadrži dosta rudnih tvari. celera i je hranjiv, jer Korjen za

hranom

i to katkada

vrst

hrane

i to hirovito

uz

u

u

a

s

se

sa

o

u

se

za

nemamo

nas

na

nas

u

razna

za

se

se

15

o

RR

-

3

Rs.

se

+2

2

s

s

3

s

m

o

3

RE

s

E RED SLAVOOFRSNI PR K

izaziva On i poznata Kopar je biljka koja apetit. je lijek i krvnih žila. i služe kao cvat protiv glavobolje omekšavanja Lišće, stabljika začin kod luka i dr. kiseljenja krastavaca, paprike, kupusa, rajčice, Pelin i malim količinama i kod dobro sredljekovita biljka jepoznata izaziva Obično od traprave koje gorkapića(pelinkovac, njega stvo, apetit. varica i dr.). bez rotkva vniskim i i bez Hren octom ulja pripremaju povrtnica virusna soli. Ne da izaziva i U tim nego sprečavaju oboljenja. biljapetit viruse. kama nalaze tvari se kojeuništavaju (tzv. fitoncidi)

kao

začin

odavna

u

se

crna

se

samo

PRETJERANO

UZIMANJE

HRANE

Čovjek hranjivih tvari, kako bi potrebe. hrani, podmirio svoje čimbenika dobi To ovisi npr.: mnogo (faktora) života, godišnjoj dobi, toliko

uzimati

mora

vitamina

rada

vrsti

tvari

u

o

o

o

i rudnih

i dr.

tvari, Djecatrebaju hranjivih oni teško radi više nego lakše Zimi više Čovjekkoji kojiobavljaju poslove. nego ljeti.

Ima i pa ljudi kojiimajupreviše obuzdati, previše apetita mogu količine hrane Kod Svi opterećujeorganizam. jedu. uzimanja pretjerane bubrezi i U krvi će biti srce, tijela opterećuju(probavni, jetra, dr.). organi mogu mnogo djeluju podražavajuće koje sagorjeti.

Otpaci izgaranja tvari, tako dolazi do živce tih krvne žile ili centar mozgu pa žila, povećatlaka. I bubrezi slabije izlučuju zbogsmanjenja izgaranjatijelu njakrvnog i i štetnih pojavljujuporemećanja probavnim organima. izlučivanja tvari, rastvara i hrana Na koncu nagoprobavnim plinovi organima, zaostaje kao Štetni rastvorbe i otrov djeluju (samootroupiju proizvodi milavaju. vanje).

Hrana šećera kiselinu želucu stvara i previše previše plinova, ako radom taložit će i hrana p rečovjek nepovoljna, izgori tijelu jer je što stvara radu i organa pojedinih deblja, poteškoće tijelanjemu komjerno više

i rudnih

vitamina

ne

tvari

od

odraslih.

se

se

se

ne

za

u

na

na

u

u

se

se

u

se

se

u

sa

a

ne

se

masna

u

u

u

samom

|

radu.

količine

kojenastaju prevelike bolje uzimanjem posljedica, rade lakše količinama.

Kod uzimati pogoljudi koji poslove, umjerenim je i hrana lakše kod starih tovo kojaje probavpreporuča umjerenostjelu voće i meso, mlijeko, povrće). jogurt, ljiva (mršavo Zbog

hrane

a

u

u

se

Uređuje: Glavni Vlasnik

UREDNIČKI

ODBOR o

dipl Kaštelan, SRH. i uredništvo: i izdavač: Uprava mljekarskih radnika Udruženje Tisak: Ilica telefon 440-476.

Zagreb Stamparija 31/III, »Vjesnik«, d 4.—, privredne organizacije i ustanove Mjesečna pretplata

i odgovorni

tehnički

inž Dinko

urednik:

za

a

za

proizvođače

mlijeka

16

PMS

S

d

1.—

urednik:

Vera

Hoholač

Zagreb,

a