Mljekarski list 9-1971

Stado

š

rasplodnih

krava

l

š

i

vlasništvo

junadi

Uzgojnon/Dobri Novigrad stočarskog

—

.

š

š

š

,

t

mljekare »Zagrebačke

centra

o

=

a

----

e

o

-.o

|,

R

s-

+

>

3

DJELUJE OTKUP MLIJEKA POVOLJNO LIKE NA PODIZANJU GOVEDARSTVA i sred-

posljednjih godina mljekare Pod Like. svrhu stva krajmjeotkupamlijeka području organizacije od bilo 91 sabiralište Lici seca ove mlijeka preuzimanje je lipnja godine imala 46 sabirnih i to Od stočara. tih mljekara« mjesta je »Zagrebačka iz 22 i Titove Korenice Gračaca 17,Mljekara području općine DonjiLapac7, 11 i Otočac od Zadra 38 sabirališta Gospić općini 27, kojih općini 7 sabirališta. imala U toku iz bivše je mljekara Rijeke području općine Brinje sabirne mreže iz vrši mljekara Zagreba proširenje koje pripreme iz Zadra čini iste napore području Gračac, mljekara općine području od stočara čiće Srb. Time bivše mlijeka proširiti preuzimanje općine Like. tavo područje uložile

naše

Neke

znatne

su

napore

na

u

za

u

na

a

u

u

na

za

su

na

a

na

se

Telad

montafonske

pasmine

od

bikova

Centra

za

osjemenjivanje

Kninu

u

sada

na

mljekare Gospiću lokalnih i nakon mlijeko pregledavajukiselost, pasteriziraju podmirenja nešto Zadar.

Isto ali dio cisternama potreba, prerađuju, najveći otpremaju tako sabrano i mlijeko područja općine DonjiLapacotprema mljekari Bihać i nakon postupka prije šalje Zagreb. spomenutog S 1970. od stočara otkupljeno je područja općine Gospić god. privatnih sabiraima svim litara Otočac koja općine 3,100.000 mlijeka, područja 22 sabirališta kao lištima laktofrizere i Alfapodručja mjesne dneno dobi Lovinac prema otkupljuje Gračac, godišnjoj jednice opć.

Laval, 1970. s Like od od 2000 do 4000 litara U toku područja privatnih mlijeka. god. litara oko 7 stočara mlijeka. milijuna otkupljeno je službenicima ima među ostalim Lovincu U Zagrebačka mljekara mjestu oko brine svim Ivana i veterinara o poslovima organizacije koji Klinara, U

Lici

rade

2 lokalne

i to

i Otočcu.

u

One

sabrano

na

u

se

s

u

u

u

a

na

s

na

se

se

2

za-

s

—

—

i neke ugovorno sabiranja otkupa mlijekatogpodručja. obavlja poslove račun Veterinarske stanice od zadatak mu Gračacu, kojih jeglavni umjetvrlo već 6 posao osjemenjivanje goveda, koji obavlja uspješno godina. terena 1970. oko 1200 krava i Usprkosteškog god. osjemenio je junica t j. oko svih ženskih 60% rasplodnih grla.

Pri završetku lokalne Ličkom Lešću finanu mljekare jeizgradnja koju cira iz Zadra.

Time će OtoMljekara akcija otkupa mlijekapodručja općine čac biti znatno proširena. kvalina Nastojanja spomenutih mljekara djeluju poboljšanje povoljno tete govedaovog područja, koje uspješno provodi poboljšanjem pasminskog sastava različitim križancima buše s govedakojijeuglavnompredstavljen

i

Isti

s

za

u

no

u

s

se

o LJ

dii

gaća Rika ep RK i

jski a o

pa

.

o"

:

"

ke ,

bo :

Bik u

Panther 153

majka

dosta

MB

18

oteljen

S

a+, naoko na.

p

i.

+

E.

lo al

A 4

k

Austriji god. 1958. montafonac; Parola PB majka 49392 dana dala 3696 litara mlijeka masnoće MB 4,14; otac Dietrich 3956, njegova IV. lakt. za 209 dana u dala je 48 781 litru mlijeka masnoće 4,28%. Sjemenom bika oplođivana su ovog Like goveda s područja u

slabom

proizvodnjom mlijeka području od 1956.

Centra Knitj. god. osnivanjem umjetno osjemenjivanje goveda Like uvodi smeđe a područje alpsko govedo montafonac, područje nešto niže sivo oberintalac.

Ova na Dalmacije alpsko govedo nastojanja navedenih veterinarske i stanice poboljšanju govedarstva područja provode ambulante njihove primjenom umjetnog osjemenjivanja.

Like došla Naprijed nastojanja poboljšanju spomenuta govedarstva do nakon su 1965.

Savezno Izvršno jačeg izražaja god. pošto je vijeće donijelo odluku iz garantiranoj minimalnoj otkupnoj cijeni mlijeka kooperacije pod da osnovu ugovorene prouvjetom krave, čije mlijeko otkupljuje i

Sada

mesa.

se

na

čitave

za

nu

Like

u

na

na

—

—

na

o

se

sve

se

na

3

Ve

njihova proizvodnja mlijeka izvodnje, evidentiraju, ispituje evidentira i i da se proPrednji daljnjem uzgoju. njihovo prati potomstvo da 1967. time spomenutih priplođeno prije potomstvo je god. “pisdopunjen ili od od čistokrava osjemenjivanja (kontrolnih) potjecati umjetnog umatičenih bikova krvnih porijekla. poznatog i Navedeni organe općinskih skupština, povoljno djelovali propisi nabavku čistofondova te iste iz poljoprivredu pomagati počele svojih 4 ličke sada montafonske krvnih bikova području općine kojih pasmine, Stočarskom od 76 evidentirano imade oko 130, kojih je DonjegLapca) (izim bistočari sami Hrvatske.

U nekim centru nabavljaju općinama selekcijskom dozvolu kove i nakon organa porijekla općine pripunjihova registracije od individualnih stočara poPrije spomenuti propisiotkupumlijeka štaju. time i osjemenjivanja, umjetnog jerje potpuno djeluju proširenje voljno faktor bikova nabave dobivanje koji glavni rasplodnih pitanje riješeno mlijeko mljekarama. premije predano propisane nabavu interes i znatno Like jepovećan Otkupommlijeka području staniveterinarskim ili svrhu ženskih po pojedinciorganizirano grla koju ženska i Posljednjih goveda Sloveniji. zadrugama kupujurasplodna izkotarima stočarskih više svim bivšim Lici održano godina je gotovo Premda ložbi jebroj govedarstva. utjecale unapređenje koje povoljno što znatno rata odnosu u manji, jeposljedica prošlog prilike prije goveda Like.

Prema i stanovnika i sadanjemstanju brojagospodarstava opadanja naročito interes propogledu kvalitete, uzgojgovedabolje porastao je i bez što sigurnogbržegunovčenja sumnjeposljedica mlijeka, je izvodnje što i prostabilna,nijeslučaj zagarantirana cijena mlijeka, čija jeotkupna od ovaca, kao vune i nekim stokom živom metu npr. sa proizvodima njezinim iz broj godine godinuopada. čiji otkup znatno na izloženom Prema unapremlijeka djeluje organizirani sela. ekonomske na što prilike utječe govedarstva Like, povoljno đivanju i sadržina

masti

u

mora

—

su

na

za

su

na

u

uz

o

na

za

su

za

za

na

u

u

cama

u

u

na

su

na

|

u

za

u

u

J. Kucel

Dr

UZGOJNO-STOČARSKI CENTAR NA »ZAGREBAČKE MLJEKARE« NOVIGRAD

DORRI

prešla je integracijom Ekonomija »Kupa« Novigrada rada tu će biti Prema sastav programu uzgojrasplodmljekare«. »Zagrebačke nih mljekare«. »Zagrebačke velikog brojakooperanata goveda potrebe odbite 80 modernu će Stare staju preuredit postojeće staje starosti od žensku i to 180 nekih teladi i staju u rasplodnu junad junica steonosti. od 6 2 mjeseca, mjeseci Predviđena će krave u kojoj staje najsavremenije jeizgradnja olakšana. znatno biti mlijeka proizvodnja bikova. i 33 i 70 krava nalazi Sada se junice ekonomiji PK

.

iz

na

Dobri

u

za

se

za

za

u

rano

za

u

1

muzare

za

muzara

na

jj

u

db

ij

i

a

eta

pe

>>

—-

s.

s.

>

>

>

>

=>

—

>

-——

o

OTK

=———

>>

'

I

o

!

Upravitelj

Janko

Srakočić

i komercijalista

Ante

Vujić

Dobre radi velikih povrPovoljni uvjeti držanja goveda rijeke šina kao i stručnost stočara podpašnjakom tamošnjih garancija uspješni rad uzgoju rasplodnih goveda. u

dolini

su

za

na

PRODAVAONICA

REPRO-MATERIJALA U STUPNIKU

otvorenu »Zagrebačka mljekara« prodavaonu izbor robe može to repromaterijala Stupniku.

Bogatje koji nabaviti, je —

|

u

pogon

Remetinec

ima

se

a

5

gi

ku

čimbenik

važni nim

proizvođače.moraju tamošnje

daleko

Ne

za

stvarima.

lutati

potreb-

za

MIJO BARIĆ Živike svojim mlijeko Mijo Dnevselu Lužani. sabirni centar kolima »Agrokombinata Jasinje« prevozi da 900 litara. oko iznose količine Zanimljivo je drugMijoobavlja mlijeka 16 oko punih godina. mlijeka poslove sabiranja da posao doznali U razgovoru mlijeka sabiranja drugomMijom bi ako olakšan bio da bi znatno i vrlo naporan kolima posao predstavlja centri s rashladnim selima bili sabirni uređajem.

Iz

i Pričac

sela

Barić

sabire

svakodnevno

i

u

u

ne

s

smo

s

u

IKA PAVELIĆ IZ LOVINCA oko

Isporučuje

15

litara

mlijeka na

dan.

koje dvijekrave, Posjeduje muško Za »montafonke«. krvne koje tele, dobila do bika rasplodnjaka, je jeuzgojila čisto-

su

oko

450.000

st. dinara.

*

SPOREDNI

velika

njihovkraj Smatra, je uveden stvar kojije otkupmlijeka dana. od duže godine da

za

već

INDUSTRIJSKI PROIZVODI U ISHRANI STOKE

sporedne poljoprivrednici pivovara dva navesti ćemo stoke. ishranu tih proizvoda: Ovdje proizvode industrija i đibre (šlempe). pivski trop ostataka iz nerastvorivih opne Pivski ječma(pljeve, trop sastoji Sadrži slada pa i 75— vode, pivo. prigodom pripreme zrna) dijelova oko 35 g malena kvari. brzo vrijednost je 80% (sadrži Njegovahranjiva zbogtoga količine davati Uz odgovarajuće bjelančevina). tropvalja probavljivih U

i pecara

blizini

mogu

iskoristiti

za

se

—

se

za

vo-

6

a

| | i

e

e

i

e

od

od

po

_

so.

>

oR.

>

i

-

PŽ

kukuruzinca, proiz(sijena, slame) krepke davati od 12—20 Kravama i tovnim može se vodnji mlijeka. govedima kg oko dan.

3 stoci može dan, svinjama Mladoj smije davati, kg jer uzrokovati probavne smetnje. iz Muzarama nakon i Jasle i sudovi daje svjež. kojih mužnje uvijek nakon može očistiti. Pivski svakoghranjenja dijeli moraju trop trop, i krmivo tako dobiva pa 14— probavljivih krepko bjelančevina sušiti, dan ostalom krmom.

1/2 6% te krepkom smjesi 16% masti, dajenajviše kg DĐibra kod Kvaliteta đibre zavisi (šlempa) dobije proizvodnje špirita.

Obavezno to sirovinu tome koju upotrebljavamo prozvodniji špirita. kukuruz i melasa.

Sadrži 5—9%% suhe tvari. samo Najupotrebljava krumpir, đibra od Sadrži oko 94% vode, 0,5%probavljivih bjelankrumpira. slabija je sadrži oko masti. Đibra od kukuruza nešto čevina i 91,3% bolja, 0,1% je jer brzo što sadrži mnogo vode i 1,1%probavljivih Zbogtoga vode, bjelančevina. dok davati kvari te jejoštopla. jujepotrebno krmu.

Dibra od melase stočnu upotrebljava 25—35 Odraslim tovnim dan do 80 kg. kg, govedima daje kukukrme količine voluminozne đibru davati Uz (sijena, odgovarajuće valja i što zavisi slame proizvodnji mlijeka. krepkekrme), ruzinca, đibra može silirati i to sječkanom najboljesmjesi pljevom, Svježa sadržavati više od 70— Ova kukuruzovinom ili slamom. mješavina smije vodu bilo onda treba suvišnu Ona može silirati sama, 75%. koji te taložiti sudovima čin odstraniti. istaloženu, Najbolje ju gustu je pustiti đibru davati tovnim može sušiti. Suhu to koristiti. Đibra je najbolje đibra od dan. Suha sadrži i muzarama do 3 na 9,4%, kg krumpira govedima od kukuruza 14,9%probavljivih bjelančevina. đibra. Male od od Pri i jehranjirakije šljivatropa grožđa ostaje pečenju malim količinama i teško i to odraslim ve probavlja.

Daje vrijednosti kod stanovite i opaze Čim hranjenja promjene preživačimasvinjama. tom krmom zdravstvenom prekinuti. valja hranjenje stanju, krme

luminozne

krme

i

zavisno

o

na

na

a

ne

se

se

se

se

se

s

se

na

se

s

u

se

u

o

se

za

se

se

za

ne

se

a muzarama

na

o

u

se

s

ne

na

no

se

na-

u

se

za

a

u

se

se

u

se

NAPAJANJE teiad

dobiti

TELADI dobi

i težini

određenu

količinu

napajanja Što treba se strože 32—35"C. tele mlađe, pridržavati, jer mlijeka je temperature Kod niže u sirištu mlijeka dulje grušanje traje, osjetljivije. temperature je iz ovog što prikaza: jeuočljivo _5 minuta 35%C kod gruša 30"C 8 minuta kod _ gruša 12 minuta 25%C kod za gruša 20"C 24 minute kod gruša Kod

mora

prema

ono

se

za

se

za

se

se

za

tanko

dospije crijevo. negrušano gruša, mlijeko uzrokovati biti mogu kobni, uginuće. koji tj. proljevi, Zbogtoganastaju K. Ako

se

u

sirištu

brzo

ne

u

7

STAJA PROIZVOĐAČA U su

selu

uselile

ŠIPRAGA PRED ZAVRŠETKOM

svoju Krave Šiprag Stupnokraj proizvođač staju. sada treba urediti svoja mjesta.

No, mljekaru, postaviti aparat i niz mužnju još manjihposlova.

Siska

na

mehaničku

završava

za

'

U

staji proizvođača

Šipraga

selo

—

Stupno

da nijebilo velikih poteškoća završen oko robekoja nijemoglakupiti trgovinama. pojedine Rad

bi

bio

davno

već

nabave

u

se

MODERNA STAJA: I U MALOJ GORICI KRAJ PETRINJE Slanec

Proizvođač

iz Male

Gorice

graMatija njegovi de modernu 20 krava. toku i kako Radovi upravo staju napreduju je Sada velika To i planirano. je gradnji septička jama balegu. je najteži dio posla. rukovode Gradnjomstaje Regionalnog poslovnog udruženja stručnjaci Tako zatekli iz Siska. i direktora stočarstva gradilištu druga poslove tok velikim Svaka J. Batinića nova koji zanimanjem staja prati gradnje. direktora iskustvo više. Važno da prema mišljenju predstavlja je seprimijene i da svake otkrivene toiskustva stečena izgradnji staje greške zapažene kod kom ponove drugogproizvođača. gradnje sinovi

i

za

su

Ivica

i Joso

u

u

za

za

smo

na

s

se

u

ne

| :

.=--—-—-—

—_———

-

—-

-

—-—

—

—

_-

--

o

——

——

-

s

Matije grade staju, jersmatraju prida bude olakšana znatno što donijeti proizvodnja mlijeka njoj predstavlja veliki standarda. poboljšanju doprinos njihovomdaljnjem životnog Sinovi

s

velikim

žarom

da

novu

će

u

Batinić

Direktor

gradilištu

na

u

Gorici

Maloj

.PIVARSKI TROP U ISHRANI KRAVA Posljednjih godina varski kao hrana krave. trop sve

za

se

kod

više

naših

Kamionima

se

kooperanata upotrebljava piiz mnoga pivovara prevozi u

*

U

selu

Buševcu

krajVel. Gorice

.

—

istovar

pivarskog

tropa

kuću

velike

svaku

zapaziti gotovo neobično što Cijena jepovoljna je kojimajepivarski trop. sela.

Zato

uz

ceste

možemo

uz

mu

posude

važno.

u

—-

++

NA KOJI NAČIN I KOJIM REDOM SE PREGLEDAVAJU BOLESNE ŽIVOTINJE Rano

i tačno

bolesti ima

raspoznavanje omoguznačenje. da hitne ćuje vrijeme poduzmemo mjere sprečavanje daljeg š irenja i da bolesti, ujedno pružimopomoćsamojoboljeloj životinji.

Mi ćemo samo načine oboovdjeiznijeti jednostavnije raspoznavanja će veterinaru da bolesnu i da ljenja životinja, koji pomoći pronađe životinju jojpružiprvu pomoć. veliko

na

To

nam

za

a

Bolest

se

može

odrediti

na

osnovu:

od tu podataka oboljeloj životinji osoblja koje životinju odnosno od onoga njeguje, koji njom radi; 2. i bolesne pregleda, slušanja, kucanja pipanja životinje; 3. sluzi i laboratorijskog pregleda mokraće, izmetine, krvi, drugog.

1.

dobivenih

o

s

Prikupljanje podataka Podaci

brine oboljeloj životinji prikupljaju koja toj Ti da uzrok i da životinji. podaci pomažu pronađemo oboljenja procijenimo okolnosti nastalo. podkojimaje Tom kada znakove prve prilikom pita ježivotinja pokazala bolesti, kakvi bili ti čime bila što odnosno znaci, ježivotinja hranjena, jeradila, i kako bila da li to bilo i kogdjeje smještena, i je oboljenje zapaženo prije, liko tom međuvremenu ježivotinja oboljelo.

Zdrava rado čila i dlaka i životinja jede, izgleda vesela, jojjeglatka sjajsluzokože i na, oči čiste, nosa mirno organa očiju, spolnih ružičaste, disanje i pravilno.

Bolesna tromo i sluzokože životinja gubiapetit, izgleda snuždeno, postaju ili dlaka oči mutne.

Kod i ovaca žute, nakostriješi,postaju goveda Kod bolesnih vrlo često prekida preživanje. životinja povećava t empeubrzano ratura, hod katkada i nastaje disanje, postaje nesiguran, pojavi kod muznih krava količina šepavost, smanji mlijeka. o

od

se

osobe

se

o

nam

ono

se

su

u

a

crvene

se

a

se

se

se

a

se

Pregled životinja U toku pregledom počinje pošto prikupljeni gornji p odaci. obraća to kako prvom i pregleda, redu, pažnja ježivotinja uhranjena kako Zatim promatra slučaponaša. držanje životinje, izvjesnim jer stav da nas neku bolest jevima pobudi posumnjamo (groznica poslije i kože.

Ako kod porođaja, zapaljenje pluća, tupoglavost).

Ispituje stanje teško nađu može životinja, općestanje, potkožni otoci, posumnjati neku zaraznu crni ili šuštavac. npr. bolest, po Čirevi prišt ispod d onje vilice, i po nogama kod navode da nas vrlo tijelu konja posumnjamo jednu opasnu bolest U takvim konačni sud donosi veterinar. sakagiju. slučajevima Kod svih treba otvore i šuživotinja kojeispitujemo pregledati prirodne sluzokože i i otvor kožPljine: očiju, šupljine, rodnice, čmara, nabora kao i ud. Tu treba nog obratiti i na eventualni udu, pažnju Ako onda odredi karakater iscjedak. iscjedak gnopostoji, njegov (sluzav, krvav Tom i da li zažai jan, sl.). prilikom određujestanje sluzokože, je

S

ttk

se

u

su

se

se

na

se

u

sam

na

se

se

uz

se

na

na

—

nosa

na

nosne

usne

sam

se

se

10

ona

rp

—

>

--

>

-

—_-

moa

e

——

š

sluzokoži

nosnoj konjaje blijeda kod sluzokože Kod ili čirevi nalaze nosne konja (sakagija). pregleda ožiljci frkne da treba biti oprezan i pregledaču stajati postrance,konjslučajno sluzi. lice i da ga poprska zuba rubovi obraća Kod pažnja stanje (oštri pregleda šupljine i čirevi. Kod naći i mogu goveda plikovi, kutnjaka)jezika kojem kod zdravih treba nosno uvijek vlažno, životinja kojeje ogledalo, pipnuti suho i kod grozničavih toplo. da li sluzokoža očni otečeni da li Kod kapci, je gleda pregleda očiju rožnica. uši i da li oko suzi i da li mogu Tople rogovi jeprovidna zažarena, da budu znaci katkada tjelesne povišene temperature. rena,

ili modra.

žuta,

Kod

važno

da

li se

na

ne

u

sa

ne

na

se

uzne na

rane

se

a

su

se

Mjerenje temperature pregleda životinji izmjerimo temperaturu, tempodisanja pulsa. kod zdravih guznom životinjastanju crijevu mjerenu Temperaturu ovim normalnom ako kreće smatramo granicama: mirovanja es 37,5— konji 38 #— goveda 38,5%C 38 i koze — 39,5%C a az 9 38,5— svinje 39,5"C i rada 39,9*C Kod te iste zdrave (vuče dugoghoda) životinjevrijeme jedne Mlade nešto životinje napajanja smanjuje. temperaturapovećava,poslije Kod mladunčadi od višu temperatura temperaturu starijih. imaju 0,2— normale. dana nekoliko (3— ispod je 5%C obično kostaklenim U tu svrhu se toplomjerom. mjerimo Temperaturu 4) Svaki od 35—43 skalom maksimalnim ristimo tzv. stupnja. toplomjerom deset osim dijelova. stupanj je togapodijeljen vazelinom i namažemo dobro otresemo svake upotrebe toplomjer Prije okrećući treba ulazi bez teškoća ga oprezno stavljati čmar).

Toplomjer (da iz bi vežemo Da ispadao čmara, njegov potisak. toplomjer lagani omču konca ili komad gumenu kojom pričvršćuje specijalnu kraj gornji i

Pored

u

u

se

u

zore

gre

aura

a

a

MN

ovce

DRE

A

rev

+...

.

KEV.

o

O.

o

ie

za

a

se

za

sa

na

u

za

ne

uz

se

za

on

rep.

držimo

Toplomjer obrišemo vatom vadimo, i desetim stupnjevima 10—15 minuta ljamo

najmanje Poslije toga lagano visini pa po živinog stupnja pročitamo temperaturu stavupotrebe Poslije toplomjer stupnja. dijelovima kreolina ili lizola. rastvor 5%tni Ispitivanje disanja 10 minuta.

čmaru

u

u

u

za

ga

donekle

iz-

zaključiti širenja pluća životinja koša. Kod odnosno izdisanja) (prilikom grudnog sužavanja udisaja) (prilikom minuti kreće zdrave pokreta brojdisajnih mirovanja, stanju životinje ovim granicama: od 8—16 i ———————konji Pa 40di12—15 ago goveda.

————od 10—20 svinje! od dišu Mlade životinje ubrzanije starijih.

O

možemo

kod

radu

na

u

u

osnovu

se

u

A

a

za.

EV

0.

'.0uTe0op0.

+.

i

+

i

a0,

s

0

<

sian

oi

+.

e.

11

koša ili stavBrojdisajnih pokreta određujemo promatranjem grudnog ruku nozdrve.

Zimi izdiše. paru ljanjem promatramo koju životinja Kod bolesnih može znatno i dostiže životinja broj taj npr. povećati kod do 100. goveda treba obratiti to da li Promatrajući disanje, pažnju životinja kašlje.

Po karakteru može biti i slab. kašalj rijedak, čest, bolan, jak uz

se

na

svom

Ispitivanje pulsa Srce

te zatim ona steže, istiskuje koja njemunalazi, lovima Svaki val istisnute krvi po zidove napne rasprostirecijelom tijelu. i oni šire. To možemo ako vrhom arterije (krvnih zidova) osjetiti, prsta p ritisnemo kakvu Ti valovi proširenu arteriju. predstavljaju puls.

Svaka vrsta zdravom i mirnom ima određeni životinjska stanju jedan kreću ovim brojpulzatornih valova, koji granicama: 28— 40 valova minuti konji 50— 60 valova minuti goveda

krv

se

se

u

se

u

va-

se

u

se

.

2...

u

u

4...

u

€...

telad...

80—100

4...

valova

minuti

u

svinje Kod mladih sitnih češći nego kod starih i mnogo i životinja pulsje krupnih. A isto tako češći kod ženki kod nego je mužjaka.

U toku teških kod može pa pooboljenja puls jakoubrzava, goveda do 100 pa više. Treba imati da ubrzava i kod i peti puls kretanja, različitih nervnih kao i kod hrane. uzbuđenja, probavljanja Kod i vilice konja govedapulsbrojimo arteriji donje (žili) predjelu kroz ta Kod kod žlijeba koji arterija prolazi. konjapipamo unutrašnje strane vilice. Kod sitnih goveda vanjske donje životinja pulsnajlakše pipaiznad strane skočnog zgloba butnojarteriji, kojaprolaziunutrašnje listova. će dijela (Nastavitse) .

.

.

60—

.

80

valova

minuti

u

on

se

se

na

umu

se

na

u

s

a

sa

mo

na

IZ STOČARSKOG

s

SELEKCIJSKOG

CENTRA

SR HRVATSKE

rasplodnom proizvođača kooperanata i kolovozu 1971. mjesecu srpnju

Promet

stokom

—

u

Red.

proizvođača

br!

1.

prezime

i

Ime

Car

kate-

9106

bik

organizacija gorija

selo

Oborovo »G.

Mijo

broj grla

Selo

Dugo

PZ,

Posavina«

Jambreković

Mato

Međurača

Nevinac

Vet.

Pe-

stan.

trinja, Fond S.O. Kostajnica

'

2.

kupac

2300

bik

Fond

S. O.

Kostajnica 3.

Tkalčanec

Ivan

Kozarevac

Nova

Rača

12200

Fond

S. O.

Rača

Paareste 12142. bik Fond

S. 0.

bik

“<

_

.,

Kostajnica

4.

Tkalčanec

Ivan

Kozarevac

Nova

Dvor 56.

Gluhak

Nikola

Međurača

Nevinac

2529

bik

Fond Dvor

6.

Škoje

Mato

Nova

Rača

Nova

Rača

2002

krava

MI

Uni

na

S. O. na

Uni

=

»Zdenka« —

V.

Zdenci

o i.

o

12

od

i a

am

__—

Red.

Ime

i prezime

broj grla

kate-

Stanići Kapela

2048

junica

Ciglena

Đurđevac

10484

Đelekovac

Đelekovac

br. proizvođača 7.

Mijo

Vrabec

organizacija gorija

selo

kupac

posl. udr.

Reg.

Sisak

.

8.

9.

Ferenčić

Ivan

Vargović

Ivan

junica

Remetinec 1614

junica

Zgb.

Indir

Tomo

Delekovac

Đelekovac

mljekara

Remetinec

,

10.

mljekara

Zgb.

1681

junica

Zgb.

mljekara

Remetinec 11.

Vargović

a

Ž

Ivan

Delekovac

Đelekovac

1679

junica

Zgb.

mljekara

Remetinec 12... Pobi 13.

Franjo

Tomičević

Ivan

Gola:

Gola

Žabno

Žabno

8084

junica

mljekara

Zgb.

Remetinec 20657

junica

Sušec

Stjepan,

Novo 14.

15.

Tomičević

Šofić

Ivan

.

Žabno

Žabno

21677

junica

17.

18.

19.

20.

Talan

Nikola

Žabno

Žabno

Stjepan

Gola

Gola

8338

Gradec

2519

!

|

Skrba

Cugovec

Ivan

Jakopić

Sušec

20567.

junica

Stjepan

—

Škoje

Nova

Sović

Vrbova

Mato

Stjepan

Rača

Nova

bik

Horvat

Đuro

5879

Rača

1734.

St. Petrovo

6407

Gola

Ćiril Valent

22.

Blažeković

23.

Kolarić

Dinjevac ira)

Đurđevac

—

Puček

Mato, ZŽavnica

Vet.

bik

stanica

ji <!" bik krava

Fond

S. O.

Ivanić

Grad

Fond

S. 0.

Prnjavor Sveda Stanko,

— D.

bik

Kovačica

Fond N.

—

Đurđevac

Mesto

Koprivnica

Vrbovec

Varoš

—

Selo 21.

Stjepan

Novo

:

16.

Mesto

10699

Gola Kloštar

8323

S. O.

Gradiška

Rehić

bik

Savo,

Nandovac Bačić Stjepan

bik

Lugarov

21716_bik

Petar, Batinska

Podravski

MarijaPalangić, Zagreb Žena

i dom KONZERVIRANJE

VOĆA

|

POVRĆA

konzerviranja povrća jest, preko bi dobio vitamine i rudne hranu, kako organizam potrebne hranjive tvari, tvari. voća ih zato treba konzervirati dok i nemamo pa Zimi svježeg povrća, ih ima i to i To osobito izobilju uglavnomljeti jesen. vrijedi seljačka domaćica može iz indukonzervama snabdjeti domaćinstva, jer gradu strijske proizvodnje.

Voće i trunu. pa kvaru, nevidljiva bića, podliježe povrće jernjihnapadaju koliko moramo i što trebamo nego Prije počnemokonzervirati, planirati voća i članova konzervirati zavisno proizvodnji povrća, broju vlastitoj zime. i obitelji trajanju Svrha

voća

da

i

i

zime

raznoliku

imamo

sve

i

u

u

se

za

u

o

o

13

I

PN

Pi

\

Tako

(poKvasnički) je osrednje dulja, 12 1 voća i voćnih 20 10 1 soka od 6 I po telji: sokova, kg jabuka, rajčice,povr25 i 15—20 ili ća, kg krumpira kg kiselog svježeg kupusa. više treba da načini više to Obitelj djece pekmeza, jerje prikladan računa

se

kad

zima

po

obi-

članu

sa

namaz

za

kruh.

konzerviranje povrća potrebnu staklenke i staklenke jošbolje pribor zatvaranje, patent ćupove, burad, što će zavisiti količini voća i ćemo kupa povrćakoje konzervirati, lonce, Za

voća

i

treba

da

imamo

uz

obične

opremu:

za

o

haču

i dr.

konzerviranje zrelo, svježe povrće ćemo neke od načina najuobičajenijih konzerviranja. (poKvasnički) Pekmez Obično od svake vrsti voća Voće sitno ga pravimo posebno. kuha ili Nešto kod nego dulje sameljemo pasiramo. pravljenja đema,pa više suhih tvari.

Kad šećera.

Zbog togadodajemo ostaje manje kuhanjem dosta 1/4—1 šećer To zavisi isparilo vode, dodajemo (od kg kg voća). losti i vrsti tako kod od npr. voća, pravljenja pekmeza trešanja dodajemo šećera kod više šećera (1/4 kg manje kg), višanja (1kg kg višanja).

Kod od zrelih treba dodavati pravljenja pekmeza šljiva šljiva potpuno treba inače dodati nešto šećera. šećera, sokovi Voćni Oni vrlo zdravo omlaosvježavajuće piće koje dina lako biti na Zato neće odmet da ih i domaprivikava. seljačkom ćinstvu količinama. proizvedemanjim Navest ćemo sokova.

Ima više načina voćnih (poKvasnički) proizvodnje Sadrže vremena, mnogo koji zahtijevaju kuhaju najjednostavnije, odlična mirisa i mnogo okusa, vitamina, boje.

Sok od malina i Voće treba biti i čisto. Očistimo kupina svježe potpuno nečistoća. i eventualnih ga od peteljaka Na 2 1 litre malina stavili 4 deke vin3 dodajemo vode, koju (dkg) ske ili limunske kiseline. Sve dobro hladno i stavimo izmiješamo mjesto 24—36 kroz čistu gazu. sati. Nakon toga procijedimo 1/2 litre dobivene 60 deka tekućine dobro izNa svako dodajemo šećera, 1—2 dana.na hladno stavimo Povremeno i ponovno miješamo mjesto. mijeda šećer šamo, rastopi. čiste boce dobro i stavimo Prije stavljanja jošjednom izmiješamo hladno da bi došlo do i nepovoljnog alkoholnog mjesto, vrenja. octenog Sok od bresaka i Odaberemo zrelo kajsija kojeje voće, potpuno ali od koštica i dobro očistimo kano, pokvareno. izmuljamo.

Operemo, 1 litru 2 deke Na svaki voća kg očišćenog dodajemo vode, kojoj dodajemo vinske kiseline hladno ili limunske te stavimo 24 sata. (dkg) mjesto šećera te poNakon sok i 1 litru soka dodajemo 1,5kg togaocijedimo dana 1—2 dana i povremeno hladnom, preko ostavliamo miješamo. trostrukom Nakon sok čiste boce i zatvorimo Gotovi gazom. ulijevamo od boce običnim dana čepom pluta. mjesec začepimo dva načina Ukiseljenje ukiseljavanja slanoj povrća Razlikujemo octom. vodi i kiseljenje zdrave i krastavaca Odaberemo Ukiseljavanje svježe manjekrastavce, od ih operemo dobro i očistimo peteljaka.

6 liovako Priređene krastavce tekućinom, kojaje priređena: prelijemo količina tekućine soli. Ova 1 litra octa i 30 tara dovoljna 10%odkg vode, tnog Za

zdravo

ćemo

uzet

i

voće

i

Navest

—

—

se

se

na

na

o

a

zre-

na

ne

a

su

—

na

se

na

se

u

a

ne

a

ne

se.

su —

u

smo

na

sve

se

u

na

ne

me-

—

ne

na

na

novno

na

u

u

—

—

14

ed i

|

|

ostanu tekućini 12 sati.

Nakon je pokg toga i mogu dobro složiti staklenke.

Preostalu količinu ove staju savitljivi slane vode i ohladimo te krastavce ponovno u prokuhamo njome prelijemo staklenci. dno staklenke lišće vinove očišćene Prije slaganja stavljamo loze, i uzduž komade razrezane biber i začine. hrena, kopar, druge Staklenku do treba ostaviti smijemonapuniti vrha, jer mjesta Tada tekućinu staklenci.

Tako staklenku ostanje. povisimo pripremljenu vimo. ili oko 10 dana.

Za to toplom(neprevrućem mjestu suncu) vrijeme se će zaštititi ponastaje vrenje, prilikom čega razvije mliječna kiselina, koja vrće od Već nakon 3—4 dana tekućina staklenci što se kvarenja. zamuti, je znak da Po završetku staklenku hladjevrenje počelo. vrenja ostavljamo mjestu.

Kiseli krastavci Treba odabrati i zdrave ih manje krastavce, oprati i očistiti od Očišćene krstavce vrelim octom. peteljki. prelijemo Ocat ovako: 10 krastavaca uzimamo litara vode i 6 priređujemo kg 3 litre octa te 25 soli i 25 šećera.

10%dodajemo dkg dkg Krastavce 3—4 onda ih vadimo i slažemo u staktnog ostavljamo sata octu, lenku. Ocat ponovno i složenih krastavaca. prekuhamo vrućeg prelijemo preko U staklenku kao začin od list vinove hren biber. i stavljamo cvijet kopra, loze, Staklenku odmah zatvorimo celofanom i hladno stavljamo mjesto.

Kisele mahune dobro mahune očistimo i oprane po Svježe rasječemo dužini.

Za očišćenih 5 mahuna staklenka od 3 litre. kg dovoljna je U veću 3 litre vode i dodamo 10 soli te kuhamo dok posudustavljamo dkg zakipi.

Očišćene mahune vodu ih kuhamo dodajemo kipuću postepeno kojoj oko 5 minuta.

Nakon isteka vadimo ih žlicom tog cijeđenje.

Skuhane mahune staklenke i stavljamo (zakiseljenje povrća)zasipamo slanom vodom mahune kuhale. kojoj naročito da mahune suviše Treba paziti to, pritisnemo, jer način naknadno Osim osim otvora priječi taj vrenje. togatreba, staklenke, ostaviti do dva centimetra da bi jošjedan slobodnog prostora, povrće isplivalo površinu.

Staklenku treba zavezati će staklenki doći do gazom, jednostrukom jer naknadnog vrenja.

Već zraka će 5—10 dana i prema temperaturi vrenje uslijediti trajat će 5—6 dana.

Da završeno ćemo što će tome tekućina po jevrenje poznat dnu ili mahuna staklenki u razbistriti, donjimslojevima primijetit ćemo sloj taloga. ulit ćemo staklenku nešto ili da mast u Nakon vrenja ulja rastopljenu kako bi zatim staklenku prekrije staklenke, površinu spriječilo kvarenje, ili celofan zatvoriti valja pergament papirom. octu veličine i operemo Cijela paprika Paprike srednje prelijemo 1 litru octom octa dodamo litre i ostavimo 2 10%prokuhanim (na vode) da malo 2 sata omekšaju. tojotopini tnog Na dno staklenke stavimo list vinove očišćeni hren i zatim loze, kopar, izvađene iz octa slažemo staklenku Kad staklenku i octom. paprike prelijemo dobro zavežemo celofanom. i staklenku napunimo, paprike pritisnemo za

krastavaca.

10

Krastavci

u

se

u

na

ne

za

vre-

u

na

u

na

nom

—

na

u

a

na

—

u

u

vremena

za

u

u

su

se

na

ne

se

na

ne

na

u

za

se

a

na

na

se

u

a

—

u

a

u

15

MENA;

vn

om.

nn

17 ] \

Paprike punjene zeljem paprike srednje veličine, te dobro očistimo. -Zatim ih svaku sjeme prelijemo kipućomvodom,kojoj je Odaberemo

—

izvadimo

na

litru dodano

2 dcl

octa.

te tanko izreočistimo zelja (najbolje jeupotrijebiti zelje) 1 sat da bi izlučila suvišna voda. žemo,osolimo, i ostavljamo soli, Rezanom zeljudodajemoocat i uljei tom salatom napunimoočišćene paprike. slažemo staklenku veću i kuhanim ohlađenim Punjene paprike prelijemo octom 1 litru 2 litre Sedam octa do deset dana stak(na 10%%vode). lenku treba iz treba gazom, pa povezati jerkupus paprike upija vodu, je tnog Tek kad više vrh ovako nadolijevati. površina povlači, pripremljenih od 2 te zavežemo celofanom. paprika stavljamo ulje sloju Sok od Za soka zrele i rajčica ukuhavanje upotrebljavamo potpuno zdrave i već rajčice.

Pljesnive prokisle rajčice smijemoupotrebljavati, jer sok i mogu uzročnici već dolaze plijesni prouzrokovati kvarenje gotovog ka. Plodove treba dobro zatim odstraniti što eventualno zeleno oprati, je i da veličine razrežemo Dovoljno razrezatidijelove. je, rajčicu srednje dva do četiri dijela.

Priređenu veću i da te rajčicu stavljamo posudu izgnječimo pusti sok, da zakuha. da kuha deset minuta.

Za to stavljamo štednjak Dovoljno je kožica od mesa, tako može te odstraniti. vrijeme odijeli Sok kroz i stavimo da kuha. procijedimo prešu rajčice želimo do već prema tome kakav sok doKuhanjetraje pola jednog sata, ili biti, rjeđi gušći.

U isto dok sok trebamo sok boce ćemo vrijeme kuhamo, prirediti koje staviti. Boce biti čiste i ih trebaju potpuno Najbolje zagrijavamo zagrijane. biti suviše oko koja smije pećnici, topla (najbolje 120%C).

Boce, naime, biti mnogo od tada smiju toplije soka, koji njihstavljamo, jer pucaju.

Boce zatvaramo običnim čisto i oprano crijevom.

Potpuno crijevo režemo režemo komade. koove po dužini,zatim poprečne upotrebe Prije made mlaku vodu. stavljamo Zatvorene boce košaru ili sanduk i stavljamo prekrijemo pokrivačem da bi što održali štetni bolje toplinu.

Dugim zadržavanjem topline ubiju bi eventualno razviti. mikroorganizmi, koji kasnije mogli Koncentrat od sok od Koncentrat na rajčica (Gusti rajčica) pripremamo kao isti način i što kod soka kuhamo tako dok sok, kuhanja dugo, Vrući koncentrat vruće staklenke zgusne pekmeza. gustoću sipamo (ne i zatvaramo celofanom.

Zatvorene staklenke da bi boce) prekrijemo toplina zadržala. što dulje

Glavice

crveno

u

se

“

u

.

—

samo

se

ne

u

na

cm

—

ne

u

so-

sve

na

na

u

na

se

se

za

u

u

ne

ne

u

raz-

a

u

u

se

se

—

samo

se

na

u

se

vi

U

UREDNIČKI Uređuje: Glavni Vlasnik

i odgovorni

ODBOR

urednik: Vera dipl. inž Dinko Kaštelan, tehnički radnika i izdavač: i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Nica Tisak: Zagreb 31/III, telefon

urednik:

SRH. IVjesnike, Štamparija 440i ustanove pretplata privredne organizacije 476.

Mjesečna đ 4 d 1.— zaproizvođače mlijeka —,

Hoholač

Zagreb,

|

za

Lea

a

16

| ga

E

e

E

a

O

e

A)