Mljekarski list 1-1973

GODINA

XII

SIJEČANJ 1973. onerognam

ž

:

pok

k

g

b

t

i

saa

ko

f

|

=>

p

ISPORUČILIVIŠE OD 10 000 LITARA MLIJEKA mlje»Zagrebačke Bjelovar podacima 13 direktnom isporučilo je mlijeka proizvođača otkupu njihovom kare«, tvorničku Svi oni litara više od 10000 premiju dobivaju mlijeka. godini prošloj litri dinara od iznosu po isporučenoj mlijeka.

0,10 dobivenim

Prema

u

sireva

Tvornici

u

na

u

Veličan

Babotok

Franjo St. Plavnice Miljenko Margetić Đuro Maljak Hrgovljani V. Ivo Skokan Srednjice V. Linski Ivan Srednjice Matina Ivan Hlebinje Predavac Srbljinović Marija —

—

—

—

—

—

—

Ilić

Jovo

Obrovnica

—

Slavko

Halapa

Vlado

Bosanac

Đuro

Mikšec

V.

—

Pupeljca

Predavac

—

Kozarevac

—

ODLIČNA STOČNI KELJ -

19 816

litara

17.380

litara

15 187

litara

12 964

litara

12 904

litara

11 839

litara

10 067

litara

10 369

litara

10179

litara

10 067

litara

11 715

litara

HRANA I ZIMI!

,

:

Gore krajPetrinje, siječnja, kooperant je krajmjeseca doi Pokriven kravama. i oranici bere stočni ga snijegom daje kelj svojoj To zelenu danima zimskim i nekle potvrđuje bogatu daje polegnut i organizacijama drugim mljekari« »Zagrebačkoj stručnjaka mnogih mišljenje krava ishrani muzara. kultura ratarska stočni da namijenjena kelj značajna je odličan Imao i Telara to urod je potvrđuje. kooperanta Upravo primjeru trebali bi zime.

Zato danima i ovim tokom je godine,značajan prošle cijele bez i vrijednosti, razmišljanja njegovoj prethodnog mlijeka, p roizvođači drugi narednu Velikom da sjeme nabavljeno je proizvođača broju sadnji. pristupe »licu oni to uvjerili njegovom mjesta« koji proizvođači sjetvu, značaju. stočnim krave hrani Telar način kojiproizvođač Usputspominjemo da Nakon danima. zimskim ga ovim i prostoriji o stavlja branja keljom hladan bio i stoka ga otežano Ubran malo jede. jako je podsnijegom zagrije. »odleži«, malo da kao što Zato naveli jepotrebno, iz

Telar

bio

Premda

na

masu.

u

u

se

na

u

a

o

za

su

su

a

se

o

na

na

u

u

on

smo

se

ISPORUČIO 6,7VAGONA

MLIJEKA U PROŠLOJ GODINI!

Robni

proizvođač mlijeka Ladović, kooperant »Zagrebačke mljekare« tvornice »Dukat« svakako od mlječnih proizvoda jejedan najjačih proizvođača SR U 1972.

67408 litara To znači mlijeka Hrvatskoj!god. isporučio je mlijeka. da Ladović više od 5000 litara jekooperant proizveo mlijeka mjesečno.

Posje20 krava. duje —

u

Nikola

utvrđuju

Proizvesti

toliku

Balen

iz »Zagrebačke

proizvodnju

mljekare«

mlijeka

od

količinu

67408

i Vilko litara

u

Ladović

god. 1972.

Ladović velike mlijeka z ahtijevalo je obitelji i Ako napore da mehaničku bi odricanja. jošspomenemo nemaju mužnjukoja znatno olakšala količina dobiva proizvodnju mlijeka proizvedena mlijeka više još svojemznačenju.

Budući od dinara »Zagrebačka mljekara« nagrađuje svojom premijom 0,10 svaku količinu ukoliko više od proizvedenu mlijeka je kooperant isporučio 10.000 litara na će Vilko Ladović dobiti mlijeka godišnje, temelju t oga drug 6740 svakako novih! dinara, U razgovoru doznali da će smo dobivene i malu novce njim nadoplatu mehaničku Smatra da će time znatno olakšati kupiti stroj mužnju. proizvodnjumlijeka. od

—

na

s

za

za

SASTANAK NAJBOLJIH KOOPERANATA MLJEKARSKE INDUSTRIJE »ZDENKA« IZVELIKIH ZDENACA iz Velikih Zdenaca 16.

Mljekarska 1972. industrija prosinca održala sastanak »ZDENKA« mlije najboljih proizvođača mlijeka. otkupljuje iz 224 sela na 510 sabirnih 6 od oko 7600 jeko mjesta općina, proizvođača te društvene farme Senkovac IPK God. 1971. dnevno, Osijek. otkupljeno je

»ZDENKA«

sa

s

3

ki

19 862

18 645

mjeseci otkupljeno mlijeka, je 20 200 oko da otkupi p redviđeno je godine kraja

063

dok

litara

1972.

11

za

187

ukupno 009 do litara mlijeka, litara mlijeka. »ZDENdok iznosi robnih cilj Ove je 150, mlijeka proizvođača broj godine bi Da krava. više i 5—10 držali bi pa da k oji 500, poveća broj taj KE«, će one kreditirat spremni »ZDENKA« koji proizvođače, svojcilj, postigla robnu mlijeka. proizvodnju prijeći od 9500 dinara iznosu 31 'Tom ukupnom nagrada je podijeljena prilikom dinara za od 1000 iznosu intenzivnu za i 2 proizvodnju nagrade specijalne dade da bio sastanka 17 334 litre mlijeka. priznanje je Cilj tog isporučnih rezultatima ih da i upozna »Zdenkinim« suradnje, zajedničke kooperantima radu sami dai te naredni predlažu kao i učestvovanjem planovimaodluke odperiod, interesa. donose i zajedničkog pojedine se

a

na

se

su

na

u

u

se

s

se

u

za

STALAN RAST OTKUPA MLIJEKA »ZDENKA« INDUSTRIJI MLJEKARSKOJ U »ZDENKA«

224

mlijeko otkupljuje te 7600 dnevno, proizvođača iz

sela

na

510

s

društvene

3. Virovitica

2770

000

litara

4. Garešnica

3 530

000

litara

5. Pakrac

2 040

000

litara

790 000

litara

000

litara

000

litara

od

oko

sabirnih farme

mjesta sa

Senkovac

6

IPK

općina Osijek.

1968. do 1971.: god. mlijeka Otkupljeno 16 253 537 litara mlijeka 1968. god.

18 668 384 litara mlijeka 1969. god. litara 17 718 455 1970. mlijeka god.

19 862 063 litara mlijeka 1971. god. bila tom rasta 5,55%. stopa je periodu m lijeka otkupa Prosječna od individualnih 1972. po Do područja o tkupnog općinama pojedinim kraja količine će mlijeka: otkupit proizvođača poljoprivrednih litara 000 760 5 1. Grubišno Polje litara 2 940 000 u

se

ove

2. Daruvar

6.

Bjelovar

7, Podrav.

1707

Slatina

Ukupno: litara 000 663 će bit Senkovac Sa farme mlijeka. još otkupljeno robnih 1968. i proRobnu broj god. počelo razvijati mlijeka proizvodnju svake izvođača povećava. godine robnih godinama: pojedinim mlijeka proizvođača Broj 8 1968. god.

34 1969. god.

80 1970. god.

120 1971. god.

150 1972. god.

000 litara mli8000—10 1973. god. će Robne koji isporučiti proizvođače, će nagraditi. jekaposebno 19 537

cca

se

se

u

u

se

4

LIVADE IPAŠNJACI ZNAČENJE

PRIVREDNO

ade

I GNOJIDBA

pašnjake otpada polovina poljoprivrednih gotovo površina U nekim udio veći. riji. republikama površina podtravnjacima jejoš 3 koliko 2 milijuna ha, Jugoslaviji zauzimaju travnjaci, milijuna ha No pada livade,4,5milijuna pašnjake. značaj t ravnjaka stočne hrane zauzione po dnju ogleda površinama koje i po što od stočne hrane kod cjelokupne tome, koja proiz60—80"/» krmu livada i kraotpada pašnjaka, planinskim svih 100%. i

svih

u

na

a

na

ne

se

samo

o

nas

se

na

sa

u

a

<

leni

podaci jasno pokazuju pašnjaci imaju privredni našu veliko slabo koristi. zemlju.

Nažalost, bogatstvojošuvijek statističkim 10 podacima posljednjih godina,prosjeku cijelu iše livade davale 19 mtc dok po godišnje sijena ha, jeproizvodnja bila znatno »ašnjacima još slabija. naučna također i iskustva ispitivanja, poljoprivrednika pokazala može vrlo lako ako »roizvodnjatravnjacima povećati, njima mineralna Pod izju gnojiva. uticajem gnojidbe povećanja prinosa 50 pa i više mtc hektaru.

To da istim po povr0, sijena znači, 3 pa čak i 5 veći nego biju2, puta prinosi negnojenim travnjacima. nego tljujući gnojidbi travnjacima povećava prinos, i kvalitet poveproizvedene krme,pošto pod uticajem gnojidbe trava i Sve to stoke boljih djetelina. omogućava držanje većegbroja i stoka brže te više i Osim površine, prirasta, daje mlijeka, i znatno više je stajskog gnojakojim mogu obilnije gnojiti ršine. Na način novac uloži višetaj kojipoljoprivrednik gnojiva isplati. da

livade

i

veliki

ovo

a

se

za

u

za

su

a

a

na

se

se

na

na

na

na

se

ne

a

samo

se

se

mesa

se

vune.

se

ora-

u

1

se

Rezultati

pokusa

trav»dnjih godina brojni pokusi gnojidbom i oni vrlo dobro i to ne samo pokazuju djelovanje gnojiva, prinos kvalitetu da proizvedenog sijena.

Ispitivanja pokazuju djelovanje * više Ova godine godinu povećava. pojava objašnjavatime, više učešće uticajem gnojidbetravnjacima postepeno povećava i udio trava i djetelina, smanjuje slabijih zeljastih biljaka.

Uticaj trave i vrlo znatan već i prinos sijena je prvoj godini primjene, ravdava On izrazito iz primjenu gnojidbe. povećava g£0gnojidbom dinu.

U to već Za one, uvjerili mnogipoljoprivrednici. koji j oš isu navest ćemo rezultate nekih gnojili svojelivade, pokusakoji 1970. god. rezultati iz 11 jedećem prikazu iznijeti prosječni prinosa sijena gnovodio zavod iz pokusa područja Slovenije, kojeje Poljoprivredni

izvedeni

su

kod

nas

sa

na

se

u

sve

se

u

va

sve

a

a

u

se

su

se

su

u

su

sa

+ na

dobrim

dolinskim

livadama.

em

>

_—

i

u

RADOMVJE!

POČELI SMO

Bilogors jepoznato, o( zakašnjenjem mlijeko plaćaotkupljeno stanjem, Bilo upoznati sadašnjim i toliko posao. popularankonjunkturni malo Mi poduzećepoduzi 1972. Danas is Privredno god. otkupommlijeka svih Pored postojećih studenog. polovicu P naše proizvođače. da ćemo isplatimo nastojat moral takav zadržali Do neophodno S Općinske razumijevanje mjeridajepoticaj nastalih | problema. djelujerješavanju nač kažemo da koji Želja je, Ča1 štinom.

Skupštini Naime,priOpćinskoj i stočarstva kojije zajedniči poljoprivrede »Garić« vrlo aktivan. | duzećem Svima

da

nama

na

sa

sa

smo

Jugosla

u

ne

smo

smo

s

smo

u

na

vam

nam

Od

6

hektara

o

proizv nej maju, oko vede, ča jevima

za

Nave

značaj za

Prem

zemlju, n

trave

našeg!

Zajedničkim od 5— 90 steonih iz junica je Njemačke Sk terena Općinske proizvođači privredni Ista dva snagama zajedničkim partnera Sve nabavili nih zemlji. bivš« koje junica simentalske podkojima di Uvjeti pasmine. bili vrlo našem izvođačima p po mišljenju proizvođa od strane poljoprivrednih kupnje proiz od strane učešća poljoprivrednog 20% stočarstva kre i poljoprivrede unapređenje Fond i »Garić« način Na zajedni taj 150 + 150 bivših dopremljenih popuniti pr upravo Republičke potrebno postizanje da moramo napredovati Uvijekmislimo, zdrave stati noge, mljekarska industrija uveli pa i mlijeka, otkupljenog plaćanju Robnim Opć proizvođačima mlijeka. izvodnju 20%/o da im susret snizuje tajnačin, pi n ili će »Garićem« oni ugovor kojiimaju Na] 1 8000 dine mlijeka. najmanje isporučiti sistemom m. isporučeno trgovina prekosvojih što će biti potrebna jošjed isplatu osigura te ć to da ćemo mi i riješiti vjerujemo, No, našim proizvođačima. suradnju | Fonda

i

zeno

na'

Broj!

u

aranžmanom

li

Na

da

su

se

primjenj : nose 20, d:

šinama

sa

u

su

su

su

na

Zahv

poboljša udi(

ćava

jedini dobi toga

na

nične

po

struko

m

sa

sa

za

na

smo

u

za

na

s

su

za

s

|

Posl S njaka. i ni

nego

i

gnojiva da

poi

se

boljih | gnojiva i or jako tr:

dine

u

g

nikada

r

izvedeni U

sl

jidbeni Ljublja

Uticaj gnojidbe kompleksnim gnojivima prinos sijena na

dvokosnih

Gnojidba po

livada

Povećanje Prinos sijenaprinosa sijena mte/ha mte/ha 46,7 75,6 28,9 76,1 29,4

ha

Negnojeno 500 8:16:22 kg 500 9:18:18 kg 500 + kg 9:18:18 300 17: 8: 9 prvog kg (poslije otkosa) 89,0 42,3 + 400 12:12:12 kg 400 17: 8: 9 kg (poslije prvog otkosa) 179,7 33,0 800 12:12:12 kg 91,4 44,7 —_=——=———--jjj Kako već u vidimo, zahvaljujući gnojidbi prinos sijena prvoj g odini jako 500—800 po povećao.

Primjenom pokg kompleksnih gnojiva ha, prinosi sijena rasli su 29—45 mtr.

—

g

se

za

Svaki

više. kilogram utrošenog gnojiva je kg sijena Iako se livadama na nego jednokosnim postižu manji prinosi dvokosnim, i ovim livadama dovodi do primjena gnojiva značajnih povećanja prinosa.

Ovo rezultati livadi potvrđuju jednog e gzaktnog pokusa brdskoj Bešpolju kod izveo zavod iz Luke.

Jajca, kojije Poljoprivredni Banja Uticaj gnojidbe kompleksnim gnojivima prinos sijena livade jednokosne ha Prinos po Gnojidba sijenaPovećanje prinosa mtc/ha mte/ha sijena Negnojeno 24,7 333 9:18:18 kg 37,1 13,4 500 9:18:18 kg 44,4 19,7 500 12:12:12 kg 39,2 14,5 150 12:12:12 kg 45,0 20,3 od 13—20 mtc ha po Povećanje prinosa sijena ovojjednokosnoj livadi, 333-750 koja postignuta da primjenom kgkompleksnih gnojiva potvrđuju već dobro Svaki prvojgodini p rimjene djelovala. kilogram utrošenog dao od što da bila i gnojiva je 2,7 kg sijena više, pokazuje jegnojidba tabilna.

—4 dao

4—6

na

na

na

u

na

—_

na

su

ona

su

u

ren-

Preporuka gnojidbu Da bi bila što znati kakvi gnojidba travnjaka uspješnija potrebno je žele kako će da li kao livade ili kao patravnjaci koji gnojiti, koristiti, te kakva tala. šnjaci, jeplodnost njihovih Pošto izboru i količina treba pri uzeti određivanju u gnojiva travnjake obzir više da faktora, najbolje je pitanjima gnojidbe posavjetujete poljovaše Tada privrednim ćete stručnjacima, koji n ajbolje poznaju prilike. gnojidbu moći tim prema najbolje može ne podesiti uvjetima.

No, poljoprivrednik pogriako livada obavi i od ješiti gnojidbu načina: svojih jedan slijedećih za

su

se

se

za

se

o

s

na

LIVADE

-4

a) livade dvokosne (sdjetelinama) Bolje 400—600 sa kg gnojiva Gnojiti proljeće

8:16:22

u

ili

9:18:18

po

ha

8: 9

po

ha

po

ha

:9 po

ha

po

ha

17:

kg gnojiva livade dvokosne (bezdjeteline) Slabije 500—700 kg gnojiva Gnojiti proljeće 150—200 1. otkosa kg gnojiva poslije 80 60— ili kg gnojiva 80

60—

ili sa

uree

12:12:12

sa

u

i

17:

sa

8

uree

sa

-

livade

Jednokosne

—

Gnojiti proljeće sa

u

500—700

kg gnojiva

12:12:12

kg gnojiva

8:16:22

—

pa

ha

po

ha

po

ha

-

livade

Trokosne

Gnojiti proljeće sa

u

400—600

ili

:

9:18:18 1. i 2. otkosa

poslije

sa

po

17:

kg gnojiva 80 kg gnojiva

200

8:

9

— _ b)PAŠNJACI i slabih između razliku treba Pri zapuštenih, praviti pašnjaka gnojidbi slabi ekstenzivni raznih dobrih isplaćuju pašnjaci razloga, Zbog pašnjaka. treba takve Zato količina većih manjim gnojiti pašnjake gnojiva. primjenu količinama gnojiva.

1 ha da takve po gnojite pašnjake Preporučujemo, 12:12:12 200—400 kg gnojiva ili sa

po

po

uree

ha

ne

s

sa

ili

8: 9

po

ha

8: 9

po

ha

kg gnojiva koriste dobre bi dali visoke Da najintenpašnjake koji krme, prinose treba vrlo obilno gnojiti. pregonskom ispašom, način, zivniji tlima pašnjaci plodnim Pregonski ha 12:12:12 po 300—400 sa kg gnojiva Gnojiti proljeće ha 8: 9 17: po 150—200 svake po kg gnojiva poslije ispaše tlima Pregonski pašnjaci siromašnijim 9:18:18 po ha 400—500 Gnojiti proljeće 200—3000 kg gnojiva ha 12:12:12 po svake po kg gnojiva ispaše poslije ili sa

17:

200—400

na

se

na

u

na

sa

u

150—200

17:

kg gnojiva

omogućit p ašnjacima gnojenim prinosibolja hektar. svaki stoke dva i držite će da nego po po jedno, krupnagrla i više da dobiva brže stoka da će To mlijeka težini, daje omogućiti veći čisti imate znatno da konačno i vune, prihod. i ćete vašim naših Pravilnom travnjacima povećat gnojiva primjenom više te imati i stočarsku vašu uspjeha proizvodnju, poljoprivrednu pojeftiniti gospodarstvu.

INA kvaliteta

i

Veći

ne

=

trave

tako

na

na

samo

na

vam

na

u

JOVO ILIĆIOTAC LAZO IZOBROVNICE

KRAJ BJELOVARA

koji posjetiliproizvođača dio toga 12 oranica, najveći proizvođači mlijeka.

Obrađuju jutara marljivi kravom »Eva« U ima krmnim 5 krava.

Zadovoljan koja biljem.staji je jepod U bila iz Odlična laktaciji postigla Njemačke. jemljekulja. prvoj je je U

Obrovnici

Jovu

smo

Ilić

živi

s ocem

a

su

uvezena

Sabirno

mjesto

Obrovnica

Lazom.

To

čak

26

litara

mlijeka. prvim teljenja je tako dok i i postigla razboljeladrugojtrećoj laktaciji dnevno, kasnije nije visoku Bolovala od proizvodnju. je upalepluća. krava.

Nedavno krava dva bika i dva teleta Pored svojih je uzgaja staji dinara. bika prodaorasplodnog milijun U vrlo urednom Mira i oko mlijeka. sabiranja zaposlena Supruga jejoš oko 300 litara dnevno rashladnim sabiralištu i čistom preuzima uređajem mlijeka.

4675

nakon

danima

U

litara

imala

u

se

u

za

s

PO POTOMSTVU

GOVEDA

PROCJENA

(progeno testiranje) cilj govedapo potomstvu Procjena ili osobina osnovu vrijednost roditelja (prveniskazuje potomaka (kćeri sinova) hoće utvrditi Time stveno prenošenja osobina potomstvo. bika) pogledu ili ili ih određene osobine da li bik njih pogoršava poboljšava potomstva od niti niti ih kvari jedanas poboljšava.

Progenotestiranje uticaja, tj. stočarske ogromnog proizvodnje. značenja unapređenje kamliječnost (količina, (testiraju) Mlječne pasmine provjeravaju i tvorbu 1 tovne hrane kg mlijekasl.); pasmine testiraju potrošak kvoća, randman 1 žive vage, utrošak hrane tvorbu tovnost kg (dnevni prirast, danas Kombinirane i odnos težine mesa, sl.). pasmine pojedinih partija ženski može Testirati i i istovremeno, jer testiraju mlijeko muški te bika mesnatost, određenog ispituju mliječnost, potomci znati kako te osobine starosti bika može tako prenosi potomstvo. određenoj dobro bik kako tome Da što prenosi potomstvo, podaci dobiju prije između 15i Obično to zbiva krava. određeni što da broj oplodi prije je, 12 može i ranozrele starosti. Ako 18 oplođivati pasmine je mjeseci njegove da oko treba otada starosti. Da se prođe godinu njegovi potomci dobiju mjeseci će služiti razlika starosti dana se ispitivanje potomakakoji (dozvoljava bika treba da Potomci što da bude iako 3 manja). najvišemjeseca, jebolje utove i da oni treba da bik ukoliko odrastu ispitujemesnatost, te, tada će bik biti i 12 ili 14 ili 18 kvalitete, ispituju pogledu zakolju, mjeseci Ako bik testira na tada će 18+12+18=48 star mliječnost, njegova mjeseci. biti: 18 kad završetku starost testiranja potomaka mjeseci jeupotrebljen pri krava da od +12 oteli +18 kojevrijeme jepotrebno njega rasplod mjeseci +12 da ženski da upotrijeberasplod mjeseci njegovi potomci mjeseci +10 što da im laktacije,je zajedno otele, tj. počnelaktacija mjeseci može nešto tako da bik 6 70 skratiti, (skoro godina).

Taj period mjeseci ženska da nešto za grlakoja upotrebljavaju dobivanje pripusti, ranije razmaku od 3—4 kratkom sedmice otele 3 (u potomaka, umjesto količine kćeri tzv. i da mlijeka njihovih upotrijebi utvrđivanje mjeseca) ima

se

na

se

na

u

da

za

na

nema

za

na

se

se

na

za

na

se

mesa

na

na

meso.

se

se

na

se'

na

a

na

u

na

o

se

se

on

sa

za

u

se

na

se

sa

a

u

se

se

za

sve

one

se

u

se

za

se

se

se

10

se

za

se

vremenu

am

skraćena = Tada dobiti tome biku stamogu laktacija (180dana). podaci rosti od 5 AAN 55 godina (najmanje mjeseci).

Bikovi iskorišćivat će što ocijenjeni pozitivno, tj. popravljače dulje _bikovi nisu će koji utjecalipovećanje mliječnosti, upotrebljavat VJ.aoao.oaaaoaili oni samo umjetnoosjemenjivanje prirodno parenje nuždi, ocijea odmah će ukloniti iz i staviti tov i zaklati. Iz njeninegativno, uzgoja —— i se takovih bikova rasploda moraju isključiti potomci muški). (naročito pm==mmpmppa=gam= stanicama.

Takav Progeno testiranje jenajbolje organizirati specijalnim način Pri tom načinu iako i primijenjen je Danskoj. kojijenajsigurniji, istim to i prvo i najskuplji,grla uzgojena pod uvjetima, je najvažnačelo bikova Osim stanije pravilno procjenjivanje prema potomstvu. nicama bikova može progeno i testiranje organizirati krupnimgospoali i darstvima, ondjegdje mogu osigurati najbolji jednaki uvjeti grla vrijeme ispitivanja. koristiti i više ako Mogu podaci gospodarstava (ili sitnog posjeda), vrlo mada takovi smatrati uvjeti uzgoja njima mogu slični, podaci već mogu služiti kao sigurnima, orijentacioni. testira treba kravama Bikove, koje proparitiprovjerenim (zdravim, ._ trećem ili četvrtom nikako lošim sječne proizvodnje, najbolje teljenju), tada — neće dobiti realna slika bika. Zato kravama, jer vrijednosti jenajkrave izboru mladim po bikovima boljepariti prosječne slučajnom koje treba Dobro ako prema iste krave nekoliko procijeniti mogu potomstvu. je različitim bikovima radi tada ti bigodinapariti njihova testiranja, jer kovi mogu međusobno najbolje svog upoređivati popogledu vrijednosti tomstva.

Osobine zavise kao i potomaka podjednakoj mjeri kravama, ima sredina način bikovima, njihovo ispoljavanjeuticaja (odnosno uzgoja) nalaze. da kojoj grla vrijeme ispitivanja Stogajepotrebno uvjeti što telad bude ako ujednačeniji, najbolje je, poslije odbijanja posebnim stanicama i tu progeno istim drže do završetka testiranje pod uvjetima testiranja. se

o

u

sa

se

nema

a

vre-

na

za

se

za

u

se

a

u

na

u

sva

su

a

za

na

se

samo

za

na

se

za

sve

se

sa

su

na

se

ne

samo

se

s

u

a

se

s

o

s

se

s

se

u

u

o

na

a

u

o

se

za

su

a

u

za

Pošto

samo bikove smatra jetestiranje skupo koje da i i želi koristiti najkvalitetniji (premaporijeklu, razvojusl.)koje svaki bik želi umjetnoosjemenjivanje.

Danas,naime, koji upotrijebiti treba obavezno da bude umjetno osjemenjivanje, prema procijenjen (testiran) potomstvu. od 18—20 kćeri završenom 1. od Brojpotomaka laktacijom kojepotječu krava otelile što kraćem razmaku smatra danas koje (3— sedmice) bika 12—20 muških dovoljnim testiranje mliječnost 4 potomstva, grla istom ishranom tovljenih (standardnom) dovoljno je njegovo t estiranje mesnatost Ukoliko veći i utoliko i potomstva. jebrojpotomaka uvjeti bolji, je bika veća ukoliko sigurnost testiranja (i jepasminaustaljenija stara).

treba

testirati

one

za

su

se

se

za

se

za

sa

su

za

se

u

se

na

a

za

na

—

ll

SELEKCIJSKOG

IZ STOČARSKOG Promet

CENTRA

SR HRVATSKE

proizvođačarasplodnom 1973. kooperanata siječnju mjesecu stokom

u

.--.....j......——————————— 1

Red.

broj

>

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

12

proizvođača Moj Franjo

Legin

Mihaljevec

Čakovec

12031

junica

Hemuševec

Čakovec

Hemuševec

Čakovec

Cirkovljan

Čakovec

Draškovec

Čakovec

Hodošan

Čakovec

12606

Hodošan

Čakovec

12026

Hodošan

Čakovec

Hodošan

Čakovec

Hodošan

Čakovec

Juraj

Čakovec

D.

Filip

Mikec

Lenard

Matijačić

Franjo

Đermadi

Josip

Slaviček

Maks

Novak

Franjo

Vuk

Mato

Josip

Matošić

Đuro

Zrna

Čavlek

Ivan

Stjepan

Dominik

Markač

Tomo

Vranović

Josip

Antun

Rodi

Josip

Kocijan Vidović

Ivan

Andro

Mikec

Mato

Hozmec

Kata

Šipuš

Lovro

Slamić Grivić

Petar

Mijo

Hrastovec

Tomičević

Nikola

Josip

e.

1499

Fond

SO

Fond

krava

SO

Vrginmost 12216

Fond

junica

SO

Vrginmost 11555

Fond

junica

SO

Vrginmost 10088

Fond

junica

SO

Vrginmost Fond

junica

SO

Vrginmost Fond

junica

SO

Vrginmost 12428

Fond

junica

SO

Vrginmost 11776

Fond

junica

SO

Vrginmost

ut.

12182 11829 11863

Goričan

Turčišće

Čakovec

11551

Čakovec

11418

D.

Hraščan

D.

Hraščan

SO

Fond

junica

SO

Vrginmost

Čakovec

=

Fond

junica

Vrginmost

Goričan

D.

kupac

kate-

Vrginmost

Čakovec

Fond

junica

SO

Vrginmost 13694

Fond

junica

SO

Vrginmost Fond

junica

SO

Vrginmost Fond

junica

SO

Vrginmost Čakovec

11183

Fond

junica

SO

Vrginmost Hraščan

Čakovec

11408

Draškovec

Čakovec

Hemuševec

Čakovec

12134

SO

Fond

junica

SO

Vrginmost Fond

junica

SO

Vrginmost

Hraščan

Čakovec

Hraščan

Čakovec

1497

Palovec

Čakovec

1495

Palovec

Čakovec

1443

Fond

krava

SO

Vrginmost Fond

krava

SO

Vrginmost Fond

krava

SO

Vrginmost 1433

Fond

krava

SO

Vrginmost

Virje

Virje

8738

Virje

Virje

8575

— Gradec Remetinec Dubrava

Fond

junica

Vrginmost 12009

D.

Ivan

Dominić

=

D.

Alojz

Zrna

Serc

—gorija —

i prezime

ime

Tot

organizacija

broj grla

selo

Dubrava

Fond

bik

SO

Đurđevac

Fond

junica

Vrginmost Pukec Josip

:

11171

SO

junica

Križevci 755

krava

—

F. Kemenović Križevci-Pušća

__Č_Č

Red.

ime

broj

proizvođača

28.

29.

30.

31.

i prezime

Katić

Grabarje

Pero

Anđal

organi-

broj grla

zacija

Ivan

Guliš

selo

Franjo

Šipuš

Ivan

Kapetanovo Palinovec

P.

gorija

Grabarje 608 Mihaljevci

krava

Blašković

Poljana

bik

Skenderovci Kolozeti Franjo

P.

4218

Čakovec

11200

junica

Đurđevac

11202

33.

Lovašen

Mijo

Đurđevac

Đurđevac

1195

34.

Fuček

Franjo

Đurđevac

Đurđevac

10757

bik

35.

Hodalić

Ivan

Đurđevac

Đurđevac

10770

junica

36.

Tomica

Ferdo

Đurđevac

Đurđevac

11135

bik

38.

39.

40.

41.

42.

43.

Ivan

Ferenčić

Ivan

Matkov

Tomo

Mandić

Šostarec

Šostarec Frtalić

Đuro

Grivić

45.

46.

Kundakčić Delić Aga

47.

Kapl

48.

Vinković

49.

50.

51.

52.

Fabijan

Milka

Smiljanec

54.

Biruš

56.

57.

58.

Đurđevac

bik

Josip

Fond

Đurđevac

11729

junica

Đurđevac

10764

Đurđevac

2331

junica krava

2063 11469

krava

P.

3198

Žabno

Kalinovac Kalinovac

Franjić Franjić

Kalinovac

Ivan Ivan

Kalinovac

SO

Vrginmost muš.

Fond

tele

Vrginmost

krava

Fond

krava bik

SO SO

Vrginmost Maturanec A. Korija 43 V.S. SI. Požega V.S. SI. Požega V.S. SL. Požega Fond

SO

Čazma

bik

Fond

SO

Đurđevac

Žabno

Korija

SO

Fond

Grabarje 1608 _bik Mihaljevci 1616 bik Mihaljevci 6024 junica Predavac 1044

N.

SO

Fond

Grabarje

76

Fond

Vrginmost

Virje

Žabno

SO

Vrginmost

Đurđevac

Kloštar

Fond

Vrginmost

2334.

Predavac

SO

Đurđevac

Virje

Kalinovac

Ivan

Zdenci

P. Damjanić Majkovac Pipić Zlatko Jugovo Polje Polj. stanica Bjelovar Polj. stanica Bjelovar Središnji zavod Zagreb. uo.

22714._bik

Fond

SO

Samobor

23220

Gradiška

3447.

bik

»Žitopro-

IPK ,

met«

bik

Prijedor

Fond N.

Franjo

P.

»Zdenka«

bik

Đurđevac

Prvča

Franjić Ivan

Franjić

bik

2293

Žabno Ljubo

11216

Đurđevac

Kozarevac

Ivo

Grubačević Bobić

Durđevac

Toranj

Mijo

Koščević

Đurđevac

Trenkovo Mato

53.

55.

Ivan

Karlo

Pandur

Đurđevac

Šemovci

Andro

44.

Đurđevac

Đurđevac

Đuro

Stj.

Križevci

Đurđevac

Đuro

MI

V.

Đurđevac

Topolčić

Stj.

Kapetanovo

Šiptar

37.

Blašković Skenderovci

32.

Mijo

kupac

junica

824

Biškupci

kate-

'

Virovitica

2379

bik

Kalinovac

2537

junica

Kalinovac

236

Kalinovac

3565

Kalinovac

237

Kalinovac

3564

SO

Gradiška

Bakov

Martin, Rogovac

Fond

SO

Čazma junica

Fond

SO

Čazma junica

Fond

SO

Čazma

krava

Fond

junica

Fond

SO

Čazma SO

Čazma

13.

____.jj.j—...X.X.XX——————————

organizacija

Đurđevac

Đurđevac

10850

Đurđevac

Đurđevac

10787

Đurđevac

Đurđevac

10808

Lovro

Đurđevac

Đurđevac

2368

Đuro

Komorica

Grabarje

514

privatniku npz.

Zagrađe

Grabarje

563

privatniku npz.

Grabarje

Grabarje

1032

Pleternica

Grabarje

1038

Pleternica

Grabarje

1052

Dežanovac

3828

i prezime

Red.

ime

broj

proizvođača Šostarec Fusić

Đuro

Luka

Šostarec

Luka

Lacković Đurić

kupac

broj grla

selo

Uremović

Mijo

Petriška

Josip

Matošević

Ivan

Matošević Bašić

Ivan

Franjo

Dežanovac

kate-

gorija SO

Fond

Čazma SO

Fond

Čazma SO

Fond

Čazma SO

Fond

Čazma

Centar

uo.

za

Brod

Sl. Centar

uo.

za

Sl.

Brod

Centar

za

uo.

Brod

Sl.

»Zdenka«

MI

Virovitica .

Zdenko

Novotni

Drago

Novotni

Drago

Novotni

Milada

Novotni

Hinko

Vodstrčil

Gojko

Lukić

Čižmar

.

Blaž

Vencl

Vašek

Stanislav

Kalenski Obad

Višnjić Palić

Orlovac

Andro

Andrija

Jelić Ivan

Polje

3211

Daruvar

5692

Daruvar

5635

Daruvar

Daruvar

5691

Daruvar

Daruvar

5552

Daruvar

5793

Brestovac

3894

D. D.

G.

Daruvar

Daruvar

Daruvar

Stražanac

V.

V.

Daruvar

Daruvar

Daruvar

5878

Čehovec

Čakovec

12848

Rešetari

N.

Tisovac

Staro

Ljudevit

s.

Gradiška Petrovo

Rapajac Rapajac 84.

Bukovac

Mirko

Adžamovci

Zvekovac

Zdenci

Zdenci »Zdenka«

MI V.

Zdenci »Zdenka«

MI V.

Zdenci

»Zdenka«

MI V.

Zdenci

Ivan,

Brezničar

Juraj

T.

u

SO Fond N. Gradiška

3600

Fond

8289 N.

SO

Gradiška

Petrovo

8256

SO Fond N. Gradiška

Petrovo

8375

N.

Dubrava

12840

Staro

Staro

Selo

Stjepan

Zdenci

»Zdenka«

MI

Selo

Adžamovci

Zdenci

»Zdenka«

MI V.

5899

Zdenci

»Zdenka«

MI

V.

Ljudevit Daruvar

Zdenci

»Zdenka«

MI

V. s.

-

»Zdenka«

MI V.

5836

Zdenci »Zdenka«

MI

Selo

Mirko

»Zdenka«

MI V.

G.

Ivan

Grub.

Gradiška SO Fond Fond

SO

Zelina

+++ _14....jĐjĐjĐ MARIJA

14

PALANGIC,

ZAGREB

SABIRNO

MJESTO

Utvrđivanje —

Žena

težine

spec.

sabiračica

VUKOVINA

Zora

mlijeka

Šipsa

—

i dom «MJESEČNO

PRANJE

obično dobi od 13—15 Mjesečno ( menstruacija) p ranje nastupa godine.

Obično i neredovito.

Međutim uskoro srede i je nepravilno menstruacije redovite. su Važno da bit daljnje treba je, djevojke upute menstruacije, im da to normalni fiziološki proces.

U objasniti,je neurednih početku p rvih može mirovati ako čim menstruacija djevojčica se menosjeća nelagodno, srede treba da se vlada kao zdrava struacije djevojka. različit. dolazi Nastupmenstruacije je nego Općenito ranije toplijim hladnim ima veći Okolina krajevima. nego društva Ipak značaj podneblje. i način života i najviše djeluju nastup završetak menstruacije.

Razmak između obično 28 žena zadrdviju dana. m enstruacija je Pojedina žava vlastiti ritam 3—5 ali i kod svoj (razmak). posve Menstruacija traje dana, zdravih žena može ili kraće trajati dulje vrijeme.

Ipak menstruacija koja traje od 2 dana ili više od 7 dana smatra ne urednom te može biti uzrokomanje Krv kod od patološkim promjenama. menstruacije uglavnom sastoji krvi i količine sluzi. Uz to komadi sluznice promjenljive materpomiješani krvna stanice zrnca, i krvni nice,.

Kad bijela serum. epitelne (pokrovne) je u krv obično punom i tamnocrvena.

Ako struacija jeku je gušća krvarenje je obično krv obilno, je svjetlija.

Menstruacija jeposljedica nabujale propadanja bila maternice, kojaje pripremljenatrudnoću,nijedo njedošlo. Konačno u

se

se

u

se

u

u

rasa

na

se

vana

se

su

men-

za

a

15

sluznice

ovi-

maternice

promjene odbacivanja je hormonskom jajnika. djelovanju slanešto većih Žena žena Zdrava osjeća menstruaciji. smetnji pri lakim više se umara. i lakše puta očituje menstruacije Posljedica bije bolom i dojki n apetosti križima, bolovima t rbuha, zdjelicidonjem dijelu pomanjkanju trbuhu, i grčevima mučnini, podražajumokračnogmjehura, što ovisi češće može Potištenost pojavljivati, stolice ili proljevom. (depresija) individualnom raspoloženju. su

sne

Periodične

sluznice.

do

dovelo

o

se

nema

u

se

u

u

u

se

o

kada

do

dolazi

(klimakterij) je doba, menstruacije Kod ženi. duševne i velike Izaziva stanka promjene tjelesne menstruacije.

U to doba života.

47—48 između p romjene nastaju godina najčešće nastaju tzv. i tijela. žutog stvaranje ( ovulacija) jajeta sazrevanje prestaje jajnjacima, žene obično To nikakovih nema 20% žena Oko poteškoća. klimakteriju tuže žena se oko češće uravnotežene. smetnje. živčano 65% su tj.

Mnogo koje menstrukada razmacima.

Rijetko nepravilnim pojavljuju Menstruacije izostanka krvarenje izostane javlja konačnog odjednom,naglo.Prije acija više. nekoliko pa od razmacima i dana, godine mjeseci, nepravilnim biti znak može karakteristično ono doba ovo neuredno Iako krvarenje je kontrolu. da bolesti liječniku raznih pa organa, pođe potrebno je spolnih također bolesti klimakteriju. i raka od Strah smetnje povećava drugih vrat i navire krv u po način: obično tijelu lice, slijedeći očituju Smetnje To lica. kože crvenilu može može što po talasi primijetiti topline, prolaze ruku srca, šumom podrhtavanjem biti l upanjem omaglicom, ušima, popraćeno i može žena nekih Kod i ruku jaka nogu. pojaviti i nogu, plavljenjem zaboravljivost, duševna g lavobolja, nesanica, voza, razdražljivost, napetost, i zatvor stolica j avlja sklonost neuredna, je dlakavosti, pojava gojazni, ili biti može smanjen. bolovi. n epromijenjen određeni nagon pojačan, Spolni astmatičkih i do Dolazi vrlo napadaja. neprijatna. kojaje Pojavljuje svrbež, očiastma osobito astmatičkih jače Kod klimakterija vrijeme oboljenja rameni obole rjeđe koljena, Najčešće zglobova. oboljenje tuje.Pojavljuje vratne i kralježnice. zglobovi zglobovi biti neće znatne kod ne potrebno žena Kod smetnje pojavljuju kojih uzimati treba Ako smiri. da treba se veće, smetnje Žena posebnoliječenje. ili obliku čistom atropinom, kombinaciji za ( barbiturate lijekove smirenje vitaminom i slične pa LijeD). kalcij preparate, nevergal bellasecal, belergal, Prei težim hormonima gestageni). (androgen slučajevima provodi čenje E i kratke vitamin davati valove. poruča boravak šetnje, Za zraku, svježem preporuča vrijemeklimakterija Treba soli i bez lako da mnogo izbjegavati treba mirodija. hrana probavljiva je mlake dobro besanice Kod kavu i kupke. crnu djeluju pušenje. alkohol, čaj, i mast da treba ugljikot ekućine, sol, izbjegavaju Žene kojenaginjudebljanju hidrate (manjekruha, slatkiše).

Prestanak

To

—

pre-

u

nas u

su

u

na

u

se

se

u

u

na

se

u

a

na

se

se

u

ner-

se

ne-

se

se

se

za

se

se

su

s

u

u

s

u

se

se

na

se

ne

Lj

UREDNIČKI

Uređuje: Glavni Vlasnik

i odgovorni i izdavač:

urednik:

Udruženje

31/III, telefon pretplata Mjesečna Ilica

dipl. inž.

440-476.

a

16

za

radnika

Tisak:

privredne

za

Kaštelan,

Dinko

mljekarskih

ODBOR

tehnički

SRH.

Uprava

Štamparija organizacije mlijeka

proizvođače

d

Vera

urednik:

i uredništvo:

»Vjesnik«,

Zagreb

i ustanove

d

1.—

4.—,

Hoholač

Zagreb,

>

So -