GODINA
XII
SIJEČANJ 1973. onerognam
ž
:
pok
k
g
b
t
i
saa
ko
f
|
=>
p
ISPORUČILIVIŠE OD 10 000 LITARA MLIJEKA mlje»Zagrebačke Bjelovar podacima 13 direktnom isporučilo je mlijeka proizvođača otkupu njihovom kare«, tvorničku Svi oni litara više od 10000 premiju dobivaju mlijeka. godini prošloj litri dinara od iznosu po isporučenoj mlijeka. 0,10 dobivenim
Prema
u
sireva
Tvornici
u
na
u
Veličan
Babotok
Franjo St. Plavnice Miljenko Margetić Đuro Maljak Hrgovljani V. Ivo Skokan Srednjice V. Linski Ivan Srednjice Matina Ivan Hlebinje Predavac Srbljinović Marija —
—
—
—
—
—
—
Ilić
Jovo
Obrovnica
—
Slavko
Halapa
Vlado
Bosanac
Đuro
Mikšec
V.
—
Pupeljca
Predavac
—
Kozarevac
—
ODLIČNA STOČNI KELJ -
19 816
litara
17.380
litara
15 187
litara
12 964
litara
12 904
litara
11 839
litara
10 067
litara
10 369
litara
10179
litara
10 067
litara
11 715
litara
HRANA I ZIMI!
,
:
Gore krajPetrinje, siječnja, kooperant je krajmjeseca doi Pokriven kravama. i oranici bere stočni ga snijegom daje kelj svojoj To zelenu danima zimskim i nekle potvrđuje bogatu daje polegnut i organizacijama drugim mljekari« »Zagrebačkoj stručnjaka mnogih mišljenje krava ishrani muzara. kultura ratarska stočni da namijenjena kelj značajna je odličan Imao i Telara to urod je potvrđuje. kooperanta Upravo primjeru trebali bi zime. Zato danima i ovim tokom je godine,značajan prošle cijele bez i vrijednosti, razmišljanja njegovoj prethodnog mlijeka, p roizvođači drugi narednu Velikom da sjeme nabavljeno je proizvođača broju sadnji. pristupe »licu oni to uvjerili njegovom mjesta« koji proizvođači sjetvu, značaju. stočnim krave hrani Telar način kojiproizvođač Usputspominjemo da Nakon danima. zimskim ga ovim i prostoriji o stavlja branja keljom hladan bio i stoka ga otežano Ubran malo jede. jako je podsnijegom zagrije. »odleži«, malo da kao što Zato naveli jepotrebno, iz
Telar
bio
Premda
na
masu.
u
u
se
na
u
a
o
za
su
su
a
se
o
na
na
u
u
on
smo
se
ISPORUČIO 6,7VAGONA
MLIJEKA U PROŠLOJ GODINI!
Robni
proizvođač mlijeka Ladović, kooperant »Zagrebačke mljekare« tvornice »Dukat« svakako od mlječnih proizvoda jejedan najjačih proizvođača SR U 1972. 67408 litara To znači mlijeka Hrvatskoj!god. isporučio je mlijeka. da Ladović više od 5000 litara jekooperant proizveo mlijeka mjesečno. Posje20 krava. duje —
u
Nikola
utvrđuju
Proizvesti
toliku
Balen
iz »Zagrebačke
proizvodnju
mljekare«
mlijeka
od
količinu
67408
i Vilko litara
u
Ladović
god. 1972.
Ladović velike mlijeka z ahtijevalo je obitelji i Ako napore da mehaničku bi odricanja. jošspomenemo nemaju mužnjukoja znatno olakšala količina dobiva proizvodnju mlijeka proizvedena mlijeka više još svojemznačenju. Budući od dinara »Zagrebačka mljekara« nagrađuje svojom premijom 0,10 svaku količinu ukoliko više od proizvedenu mlijeka je kooperant isporučio 10.000 litara na će Vilko Ladović dobiti mlijeka godišnje, temelju t oga drug 6740 svakako novih! dinara, U razgovoru doznali da će smo dobivene i malu novce njim nadoplatu mehaničku Smatra da će time znatno olakšati kupiti stroj mužnju. proizvodnjumlijeka. od
—
na
s
za
za
SASTANAK NAJBOLJIH KOOPERANATA MLJEKARSKE INDUSTRIJE »ZDENKA« IZVELIKIH ZDENACA iz Velikih Zdenaca 16. Mljekarska 1972. industrija prosinca održala sastanak »ZDENKA« mlije najboljih proizvođača mlijeka. otkupljuje iz 224 sela na 510 sabirnih 6 od oko 7600 jeko mjesta općina, proizvođača te društvene farme Senkovac IPK God. 1971. dnevno, Osijek. otkupljeno je
»ZDENKA«
sa
s
3
ki
19 862
18 645
mjeseci otkupljeno mlijeka, je 20 200 oko da otkupi p redviđeno je godine kraja
063
dok
litara
1972.
11
za
187
ukupno 009 do litara mlijeka, litara mlijeka. »ZDENdok iznosi robnih cilj Ove je 150, mlijeka proizvođača broj godine bi Da krava. više i 5—10 držali bi pa da k oji 500, poveća broj taj KE«, će one kreditirat spremni »ZDENKA« koji proizvođače, svojcilj, postigla robnu mlijeka. proizvodnju prijeći od 9500 dinara iznosu 31 'Tom ukupnom nagrada je podijeljena prilikom dinara za od 1000 iznosu intenzivnu za i 2 proizvodnju nagrade specijalne dade da bio sastanka 17 334 litre mlijeka. priznanje je Cilj tog isporučnih rezultatima ih da i upozna »Zdenkinim« suradnje, zajedničke kooperantima radu sami dai te naredni predlažu kao i učestvovanjem planovimaodluke odperiod, interesa. donose i zajedničkog pojedine se
a
na
se
su
na
u
u
se
s
se
u
za
STALAN RAST OTKUPA MLIJEKA »ZDENKA« INDUSTRIJI MLJEKARSKOJ U »ZDENKA«
224
mlijeko otkupljuje te 7600 dnevno, proizvođača iz
sela
na
510
s
društvene
3. Virovitica
2770
000
litara
4. Garešnica
3 530
000
litara
5. Pakrac
2 040
000
litara
790 000
litara
000
litara
000
litara
od
oko
sabirnih farme
mjesta sa
Senkovac
6
IPK
općina Osijek. 1968. do 1971.: god. mlijeka Otkupljeno 16 253 537 litara mlijeka 1968. god. 18 668 384 litara mlijeka 1969. god. litara 17 718 455 1970. mlijeka god. 19 862 063 litara mlijeka 1971. god. bila tom rasta 5,55%. stopa je periodu m lijeka otkupa Prosječna od individualnih 1972. po Do područja o tkupnog općinama pojedinim kraja količine će mlijeka: otkupit proizvođača poljoprivrednih litara 000 760 5 1. Grubišno Polje litara 2 940 000 u
se
ove
2. Daruvar
6.
Bjelovar
7, Podrav.
1707
Slatina
Ukupno: litara 000 663 će bit Senkovac Sa farme mlijeka. još otkupljeno robnih 1968. i proRobnu broj god. počelo razvijati mlijeka proizvodnju svake izvođača povećava. godine robnih godinama: pojedinim mlijeka proizvođača Broj 8 1968. god. 34 1969. god. 80 1970. god. 120 1971. god. 150 1972. god. 000 litara mli8000—10 1973. god. će Robne koji isporučiti proizvođače, će nagraditi. jekaposebno 19 537
cca
se
se
u
u
se
4
LIVADE IPAŠNJACI ZNAČENJE
PRIVREDNO
ade
I GNOJIDBA
pašnjake otpada polovina poljoprivrednih gotovo površina U nekim udio veći. riji. republikama površina podtravnjacima jejoš 3 koliko 2 milijuna ha, Jugoslaviji zauzimaju travnjaci, milijuna ha No pada livade,4,5milijuna pašnjake. značaj t ravnjaka stočne hrane zauzione po dnju ogleda površinama koje i po što od stočne hrane kod cjelokupne tome, koja proiz60—80"/» krmu livada i kraotpada pašnjaka, planinskim svih 100%. i
svih
u
na
a
na
ne
se
samo
o
nas
se
na
sa
u
a
<
leni
podaci jasno pokazuju pašnjaci imaju privredni našu veliko slabo koristi. zemlju. Nažalost, bogatstvojošuvijek statističkim 10 podacima posljednjih godina,prosjeku cijelu iše livade davale 19 mtc dok po godišnje sijena ha, jeproizvodnja bila znatno »ašnjacima još slabija. naučna također i iskustva ispitivanja, poljoprivrednika pokazala može vrlo lako ako »roizvodnjatravnjacima povećati, njima mineralna Pod izju gnojiva. uticajem gnojidbe povećanja prinosa 50 pa i više mtc hektaru. To da istim po povr0, sijena znači, 3 pa čak i 5 veći nego biju2, puta prinosi negnojenim travnjacima. nego tljujući gnojidbi travnjacima povećava prinos, i kvalitet poveproizvedene krme,pošto pod uticajem gnojidbe trava i Sve to stoke boljih djetelina. omogućava držanje većegbroja i stoka brže te više i Osim površine, prirasta, daje mlijeka, i znatno više je stajskog gnojakojim mogu obilnije gnojiti ršine. Na način novac uloži višetaj kojipoljoprivrednik gnojiva isplati. da
livade
i
veliki
ovo
a
se
za
u
za
su
a
a
na
se
se
na
na
na
na
se
ne
a
samo
se
se
mesa
se
vune.
se
ora-
u
1
se
Rezultati
pokusa
trav»dnjih godina brojni pokusi gnojidbom i oni vrlo dobro i to ne samo pokazuju djelovanje gnojiva, prinos kvalitetu da proizvedenog sijena. Ispitivanja pokazuju djelovanje * više Ova godine godinu povećava. pojava objašnjavatime, više učešće uticajem gnojidbetravnjacima postepeno povećava i udio trava i djetelina, smanjuje slabijih zeljastih biljaka. Uticaj trave i vrlo znatan već i prinos sijena je prvoj godini primjene, ravdava On izrazito iz primjenu gnojidbe. povećava g£0gnojidbom dinu. U to već Za one, uvjerili mnogipoljoprivrednici. koji j oš isu navest ćemo rezultate nekih gnojili svojelivade, pokusakoji 1970. god. rezultati iz 11 jedećem prikazu iznijeti prosječni prinosa sijena gnovodio zavod iz pokusa područja Slovenije, kojeje Poljoprivredni
izvedeni
su
kod
nas
sa
na
se
u
sve
se
u
va
sve
a
a
u
se
su
se
su
u
su
sa
+ na
dobrim
dolinskim
livadama.
em
>
_—
i
u
RADOMVJE!
POČELI SMO
Bilogors jepoznato, o( zakašnjenjem mlijeko plaćaotkupljeno stanjem, Bilo upoznati sadašnjim i toliko posao. popularankonjunkturni malo Mi poduzećepoduzi 1972. Danas is Privredno god. otkupommlijeka svih Pored postojećih studenog. polovicu P naše proizvođače. da ćemo isplatimo nastojat moral takav zadržali Do neophodno S Općinske razumijevanje mjeridajepoticaj nastalih | problema. djelujerješavanju nač kažemo da koji Želja je, Ča1 štinom. Skupštini Naime,priOpćinskoj i stočarstva kojije zajedniči poljoprivrede »Garić« vrlo aktivan. | duzećem Svima
da
nama
na
sa
sa
smo
Jugosla
u
ne
smo
smo
s
smo
u
na
vam
nam
Od
6
hektara
o
proizv nej maju, oko vede, ča jevima
za
Nave
značaj za
Prem
zemlju, n
trave
našeg! Zajedničkim od 5— 90 steonih iz junica je Njemačke Sk terena Općinske proizvođači privredni Ista dva snagama zajedničkim partnera Sve nabavili nih zemlji. bivš« koje junica simentalske podkojima di Uvjeti pasmine. bili vrlo našem izvođačima p po mišljenju proizvođa od strane poljoprivrednih kupnje proiz od strane učešća poljoprivrednog 20% stočarstva kre i poljoprivrede unapređenje Fond i »Garić« način Na zajedni taj 150 + 150 bivših dopremljenih popuniti pr upravo Republičke potrebno postizanje da moramo napredovati Uvijekmislimo, zdrave stati noge, mljekarska industrija uveli pa i mlijeka, otkupljenog plaćanju Robnim Opć proizvođačima mlijeka. izvodnju 20%/o da im susret snizuje tajnačin, pi n ili će »Garićem« oni ugovor kojiimaju Na] 1 8000 dine mlijeka. najmanje isporučiti sistemom m. isporučeno trgovina prekosvojih što će biti potrebna jošjed isplatu osigura te ć to da ćemo mi i riješiti vjerujemo, No, našim proizvođačima. suradnju | Fonda
i
zeno
na'
Broj!
u
aranžmanom
li
Na
da
su
se
primjenj : nose 20, d:
šinama
sa
u
su
su
su
na
Zahv
poboljša udi(
ćava
jedini dobi toga
na
nične
po
struko
m
sa
sa
za
na
smo
u
za
na
s
su
za
s
|
Posl S njaka. i ni
nego
i
gnojiva da
poi
se
boljih | gnojiva i or jako tr:
dine
u
g
nikada
r
izvedeni U
sl
jidbeni Ljublja
Uticaj gnojidbe kompleksnim gnojivima prinos sijena na
dvokosnih
Gnojidba po
livada
Povećanje Prinos sijenaprinosa sijena mte/ha mte/ha 46,7 75,6 28,9 76,1 29,4
ha
Negnojeno 500 8:16:22 kg 500 9:18:18 kg 500 + kg 9:18:18 300 17: 8: 9 prvog kg (poslije otkosa) 89,0 42,3 + 400 12:12:12 kg 400 17: 8: 9 kg (poslije prvog otkosa) 179,7 33,0 800 12:12:12 kg 91,4 44,7 —_=——=———--jjj Kako već u vidimo, zahvaljujući gnojidbi prinos sijena prvoj g odini jako 500—800 po povećao. Primjenom pokg kompleksnih gnojiva ha, prinosi sijena rasli su 29—45 mtr. —
g
se
za
Svaki
više. kilogram utrošenog gnojiva je kg sijena Iako se livadama na nego jednokosnim postižu manji prinosi dvokosnim, i ovim livadama dovodi do primjena gnojiva značajnih povećanja prinosa. Ovo rezultati livadi potvrđuju jednog e gzaktnog pokusa brdskoj Bešpolju kod izveo zavod iz Luke. Jajca, kojije Poljoprivredni Banja Uticaj gnojidbe kompleksnim gnojivima prinos sijena livade jednokosne ha Prinos po Gnojidba sijenaPovećanje prinosa mtc/ha mte/ha sijena Negnojeno 24,7 333 9:18:18 kg 37,1 13,4 500 9:18:18 kg 44,4 19,7 500 12:12:12 kg 39,2 14,5 150 12:12:12 kg 45,0 20,3 od 13—20 mtc ha po Povećanje prinosa sijena ovojjednokosnoj livadi, 333-750 koja postignuta da primjenom kgkompleksnih gnojiva potvrđuju već dobro Svaki prvojgodini p rimjene djelovala. kilogram utrošenog dao od što da bila i gnojiva je 2,7 kg sijena više, pokazuje jegnojidba tabilna. —4 dao
4—6
na
na
na
u
na
—_
na
su
ona
su
u
ren-
Preporuka gnojidbu Da bi bila što znati kakvi gnojidba travnjaka uspješnija potrebno je žele kako će da li kao livade ili kao patravnjaci koji gnojiti, koristiti, te kakva tala. šnjaci, jeplodnost njihovih Pošto izboru i količina treba pri uzeti određivanju u gnojiva travnjake obzir više da faktora, najbolje je pitanjima gnojidbe posavjetujete poljovaše Tada privrednim ćete stručnjacima, koji n ajbolje poznaju prilike. gnojidbu moći tim prema najbolje može ne podesiti uvjetima. No, poljoprivrednik pogriako livada obavi i od ješiti gnojidbu načina: svojih jedan slijedećih za
su
se
se
za
se
o
s
na
LIVADE
-4
a) livade dvokosne (sdjetelinama) Bolje 400—600 sa kg gnojiva Gnojiti proljeće
8:16:22
u
ili
9:18:18
po
ha
8: 9
po
ha
po
ha
:9 po
ha
po
ha
17:
kg gnojiva livade dvokosne (bezdjeteline) Slabije 500—700 kg gnojiva Gnojiti proljeće 150—200 1. otkosa kg gnojiva poslije 80 60— ili kg gnojiva 80
60—
ili sa
uree
12:12:12
sa
u
i
17:
sa
8
uree
sa
-
livade
Jednokosne
—
Gnojiti proljeće sa
u
500—700
kg gnojiva
12:12:12
kg gnojiva
8:16:22
—
pa
ha
po
ha
po
ha
-
livade
Trokosne
Gnojiti proljeće sa
u
400—600
ili
:
9:18:18 1. i 2. otkosa
poslije
sa
po
17:
kg gnojiva 80 kg gnojiva
200
8:
9
— _ b)PAŠNJACI i slabih između razliku treba Pri zapuštenih, praviti pašnjaka gnojidbi slabi ekstenzivni raznih dobrih isplaćuju pašnjaci razloga, Zbog pašnjaka. treba takve Zato količina većih manjim gnojiti pašnjake gnojiva. primjenu količinama gnojiva. 1 ha da takve po gnojite pašnjake Preporučujemo, 12:12:12 200—400 kg gnojiva ili sa
po
po
uree
ha
ne
s
sa
ili
8: 9
po
ha
8: 9
po
ha
kg gnojiva koriste dobre bi dali visoke Da najintenpašnjake koji krme, prinose treba vrlo obilno gnojiti. pregonskom ispašom, način, zivniji tlima pašnjaci plodnim Pregonski ha 12:12:12 po 300—400 sa kg gnojiva Gnojiti proljeće ha 8: 9 17: po 150—200 svake po kg gnojiva poslije ispaše tlima Pregonski pašnjaci siromašnijim 9:18:18 po ha 400—500 Gnojiti proljeće 200—3000 kg gnojiva ha 12:12:12 po svake po kg gnojiva ispaše poslije ili sa
17:
200—400
na
se
na
u
na
sa
u
150—200
17:
kg gnojiva
omogućit p ašnjacima gnojenim prinosibolja hektar. svaki stoke dva i držite će da nego po po jedno, krupnagrla i više da dobiva brže stoka da će To mlijeka težini, daje omogućiti veći čisti imate znatno da konačno i vune, prihod. i ćete vašim naših Pravilnom travnjacima povećat gnojiva primjenom više te imati i stočarsku vašu uspjeha proizvodnju, poljoprivrednu pojeftiniti gospodarstvu. INA kvaliteta
i
Veći
ne
=
trave
tako
na
na
samo
na
vam
na
u
JOVO ILIĆIOTAC LAZO IZOBROVNICE
KRAJ BJELOVARA
koji posjetiliproizvođača dio toga 12 oranica, najveći proizvođači mlijeka. Obrađuju jutara marljivi kravom »Eva« U ima krmnim 5 krava. Zadovoljan koja biljem.staji je jepod U bila iz Odlična laktaciji postigla Njemačke. jemljekulja. prvoj je je U
Obrovnici
Jovu
smo
Ilić
živi
s ocem
a
su
uvezena
Sabirno
mjesto
Obrovnica
Lazom.
To
čak
26
litara
mlijeka. prvim teljenja je tako dok i i postigla razboljeladrugojtrećoj laktaciji dnevno, kasnije nije visoku Bolovala od proizvodnju. je upalepluća. krava. Nedavno krava dva bika i dva teleta Pored svojih je uzgaja staji dinara. bika prodaorasplodnog milijun U vrlo urednom Mira i oko mlijeka. sabiranja zaposlena Supruga jejoš oko 300 litara dnevno rashladnim sabiralištu i čistom preuzima uređajem mlijeka. 4675
nakon
danima
U
litara
imala
u
se
u
za
s
PO POTOMSTVU
GOVEDA
PROCJENA
(progeno testiranje) cilj govedapo potomstvu Procjena ili osobina osnovu vrijednost roditelja (prveniskazuje potomaka (kćeri sinova) hoće utvrditi Time stveno prenošenja osobina potomstvo. bika) pogledu ili ili ih određene osobine da li bik njih pogoršava poboljšava potomstva od niti niti ih kvari jedanas poboljšava. Progenotestiranje uticaja, tj. stočarske ogromnog proizvodnje. značenja unapređenje kamliječnost (količina, (testiraju) Mlječne pasmine provjeravaju i tvorbu 1 tovne hrane kg mlijekasl.); pasmine testiraju potrošak kvoća, randman 1 žive vage, utrošak hrane tvorbu tovnost kg (dnevni prirast, danas Kombinirane i odnos težine mesa, sl.). pasmine pojedinih partija ženski može Testirati i i istovremeno, jer testiraju mlijeko muški te bika mesnatost, određenog ispituju mliječnost, potomci znati kako te osobine starosti bika može tako prenosi potomstvo. određenoj dobro bik kako tome Da što prenosi potomstvo, podaci dobiju prije između 15i Obično to zbiva krava. određeni što da broj oplodi prije je, 12 može i ranozrele starosti. Ako 18 oplođivati pasmine je mjeseci njegove da oko treba otada starosti. Da se prođe godinu njegovi potomci dobiju mjeseci će služiti razlika starosti dana se ispitivanje potomakakoji (dozvoljava bika treba da Potomci što da bude iako 3 manja). najvišemjeseca, jebolje utove i da oni treba da bik ukoliko odrastu ispitujemesnatost, te, tada će bik biti i 12 ili 14 ili 18 kvalitete, ispituju pogledu zakolju, mjeseci Ako bik testira na tada će 18+12+18=48 star mliječnost, njegova mjeseci. biti: 18 kad završetku starost testiranja potomaka mjeseci jeupotrebljen pri krava da od +12 oteli +18 kojevrijeme jepotrebno njega rasplod mjeseci +12 da ženski da upotrijeberasplod mjeseci njegovi potomci mjeseci +10 što da im laktacije,je zajedno otele, tj. počnelaktacija mjeseci može nešto tako da bik 6 70 skratiti, (skoro godina). Taj period mjeseci ženska da nešto za grlakoja upotrebljavaju dobivanje pripusti, ranije razmaku od 3—4 kratkom sedmice otele 3 (u potomaka, umjesto količine kćeri tzv. i da mlijeka njihovih upotrijebi utvrđivanje mjeseca) ima
se
na
se
na
u
da
za
na
nema
za
na
se
se
na
za
na
se
mesa
na
na
meso.
se
se
na
se'
na
a
na
u
na
o
se
se
on
sa
za
u
se
na
se
sa
a
u
se
se
za
sve
one
se
u
se
za
se
se
se
10
se
za
se
vremenu
am
skraćena = Tada dobiti tome biku stamogu laktacija (180dana). podaci rosti od 5 AAN 55 godina (najmanje mjeseci). Bikovi iskorišćivat će što ocijenjeni pozitivno, tj. popravljače dulje _bikovi nisu će koji utjecalipovećanje mliječnosti, upotrebljavat VJ.aoao.oaaaoaili oni samo umjetnoosjemenjivanje prirodno parenje nuždi, ocijea odmah će ukloniti iz i staviti tov i zaklati. Iz njeninegativno, uzgoja —— i se takovih bikova rasploda moraju isključiti potomci muški). (naročito pm==mmpmppa=gam= stanicama. Takav Progeno testiranje jenajbolje organizirati specijalnim način Pri tom načinu iako i primijenjen je Danskoj. kojijenajsigurniji, istim to i prvo i najskuplji,grla uzgojena pod uvjetima, je najvažnačelo bikova Osim stanije pravilno procjenjivanje prema potomstvu. nicama bikova može progeno i testiranje organizirati krupnimgospoali i darstvima, ondjegdje mogu osigurati najbolji jednaki uvjeti grla vrijeme ispitivanja. koristiti i više ako Mogu podaci gospodarstava (ili sitnog posjeda), vrlo mada takovi smatrati uvjeti uzgoja njima mogu slični, podaci već mogu služiti kao sigurnima, orijentacioni. testira treba kravama Bikove, koje proparitiprovjerenim (zdravim, ._ trećem ili četvrtom nikako lošim sječne proizvodnje, najbolje teljenju), tada — neće dobiti realna slika bika. Zato kravama, jer vrijednosti jenajkrave izboru mladim po bikovima boljepariti prosječne slučajnom koje treba Dobro ako prema iste krave nekoliko procijeniti mogu potomstvu. je različitim bikovima radi tada ti bigodinapariti njihova testiranja, jer kovi mogu međusobno najbolje svog upoređivati popogledu vrijednosti tomstva. Osobine zavise kao i potomaka podjednakoj mjeri kravama, ima sredina način bikovima, njihovo ispoljavanjeuticaja (odnosno uzgoja) nalaze. da kojoj grla vrijeme ispitivanja Stogajepotrebno uvjeti što telad bude ako ujednačeniji, najbolje je, poslije odbijanja posebnim stanicama i tu progeno istim drže do završetka testiranje pod uvjetima testiranja. se
o
u
sa
se
nema
a
vre-
na
za
se
za
u
se
a
u
na
u
sva
su
a
za
na
se
samo
za
na
se
za
sve
se
sa
su
na
se
ne
samo
se
s
u
a
se
s
o
s
se
s
se
u
u
o
na
a
u
o
se
za
su
a
u
za
Pošto
samo bikove smatra jetestiranje skupo koje da i i želi koristiti najkvalitetniji (premaporijeklu, razvojusl.)koje svaki bik želi umjetnoosjemenjivanje. Danas,naime, koji upotrijebiti treba obavezno da bude umjetno osjemenjivanje, prema procijenjen (testiran) potomstvu. od 18—20 kćeri završenom 1. od Brojpotomaka laktacijom kojepotječu krava otelile što kraćem razmaku smatra danas koje (3— sedmice) bika 12—20 muških dovoljnim testiranje mliječnost 4 potomstva, grla istom ishranom tovljenih (standardnom) dovoljno je njegovo t estiranje mesnatost Ukoliko veći i utoliko i potomstva. jebrojpotomaka uvjeti bolji, je bika veća ukoliko sigurnost testiranja (i jepasminaustaljenija stara).
treba
testirati
one
za
su
se
se
za
se
za
sa
su
za
se
u
se
na
a
za
na
—
ll
SELEKCIJSKOG
IZ STOČARSKOG Promet
CENTRA
SR HRVATSKE
proizvođačarasplodnom 1973. kooperanata siječnju mjesecu stokom
u
.--.....j......——————————— 1
Red.
broj
>
1.
2. 3. 4. 5.
6. 7. 8. 9.
10. 11.
12. 13. 14. 15. 16.
17. 18.
19. 20. 21. 22.
23. 24. 25.
26. 27.
12
proizvođača Moj Franjo
Legin
Mihaljevec
Čakovec
12031
junica
Hemuševec
Čakovec
Hemuševec
Čakovec
Cirkovljan
Čakovec
Draškovec
Čakovec
Hodošan
Čakovec
12606
Hodošan
Čakovec
12026
Hodošan
Čakovec
Hodošan
Čakovec
Hodošan
Čakovec
Juraj
Čakovec
D.
Filip
Mikec
Lenard
Matijačić
Franjo
Đermadi
Josip
Slaviček
Maks
Novak
Franjo
Vuk
Mato
Josip
Matošić
Đuro
Zrna
Čavlek
Ivan
Stjepan
Dominik
Markač
Tomo
Vranović
Josip
Antun
Rodi
Josip
Kocijan Vidović
Ivan
Andro
Mikec
Mato
Hozmec
Kata
Šipuš
Lovro
Slamić Grivić
Petar
Mijo
Hrastovec
Tomičević
Nikola
Josip
e.
1499
Fond
SO
Fond
krava
SO
Vrginmost 12216
Fond
junica
SO
Vrginmost 11555
Fond
junica
SO
Vrginmost 10088
Fond
junica
SO
Vrginmost Fond
junica
SO
Vrginmost Fond
junica
SO
Vrginmost 12428
Fond
junica
SO
Vrginmost 11776
Fond
junica
SO
Vrginmost
ut.
12182 11829 11863
Goričan
Turčišće
Čakovec
11551
Čakovec
11418
D.
Hraščan
D.
Hraščan
SO
Fond
junica
SO
Vrginmost
Čakovec
=
Fond
junica
Vrginmost
Goričan
D.
kupac
kate-
Vrginmost
Čakovec
Fond
junica
SO
Vrginmost 13694
Fond
junica
SO
Vrginmost Fond
junica
SO
Vrginmost Fond
junica
SO
Vrginmost Čakovec
11183
Fond
junica
SO
Vrginmost Hraščan
Čakovec
11408
Draškovec
Čakovec
Hemuševec
Čakovec
12134
SO
Fond
junica
SO
Vrginmost Fond
junica
SO
Vrginmost
Hraščan
Čakovec
Hraščan
Čakovec
1497
Palovec
Čakovec
1495
Palovec
Čakovec
1443
Fond
krava
SO
Vrginmost Fond
krava
SO
Vrginmost Fond
krava
SO
Vrginmost 1433
Fond
krava
SO
Vrginmost
Virje
Virje
8738
Virje
Virje
8575
— Gradec Remetinec Dubrava
Fond
junica
Vrginmost 12009
D.
Ivan
Dominić
=
D.
Alojz
Zrna
Serc
—gorija —
i prezime
ime
Tot
organizacija
broj grla
selo
Dubrava
Fond
bik
SO
Đurđevac
Fond
junica
Vrginmost Pukec Josip
:
11171
SO
junica
Križevci 755
krava
—
F. Kemenović Križevci-Pušća
__Č_Č
Red.
ime
broj
proizvođača
28.
29. 30. 31.
i prezime
Katić
Grabarje
Pero
Anđal
organi-
broj grla
zacija
Ivan
Guliš
selo
Franjo
Šipuš
Ivan
Kapetanovo Palinovec
P.
gorija
Grabarje 608 Mihaljevci
krava
Blašković
Poljana
bik
Skenderovci Kolozeti Franjo
P.
4218
Čakovec
11200
junica
Đurđevac
11202
33.
Lovašen
Mijo
Đurđevac
Đurđevac
1195
34.
Fuček
Franjo
Đurđevac
Đurđevac
10757
bik
35.
Hodalić
Ivan
Đurđevac
Đurđevac
10770
junica
36.
Tomica
Ferdo
Đurđevac
Đurđevac
11135
bik
38. 39. 40.
41. 42.
43.
Ivan
Ferenčić
Ivan
Matkov
Tomo
Mandić
Šostarec
Šostarec Frtalić
Đuro
Grivić
45.
46.
Kundakčić Delić Aga
47.
Kapl
48.
Vinković
49. 50. 51.
52.
Fabijan
Milka
Smiljanec
54.
Biruš
56. 57. 58.
Đurđevac
bik
Josip
Fond
Đurđevac
11729
junica
Đurđevac
10764
Đurđevac
2331
junica krava
2063 11469
krava
P.
3198
Žabno
Kalinovac Kalinovac
Franjić Franjić
Kalinovac
Ivan Ivan
Kalinovac
SO
Vrginmost muš.
Fond
tele
Vrginmost
krava
Fond
krava bik
SO SO
Vrginmost Maturanec A. Korija 43 V.S. SI. Požega V.S. SI. Požega V.S. SL. Požega Fond
SO
Čazma
bik
Fond
SO
Đurđevac
Žabno
Korija
SO
Fond
Grabarje 1608 _bik Mihaljevci 1616 bik Mihaljevci 6024 junica Predavac 1044
N.
SO
Fond
Grabarje
76
Fond
Vrginmost
Virje
Žabno
SO
Vrginmost
Đurđevac
Kloštar
Fond
Vrginmost
2334.
Predavac
SO
Đurđevac
Virje
Kalinovac
Ivan
Zdenci
P. Damjanić Majkovac Pipić Zlatko Jugovo Polje Polj. stanica Bjelovar Polj. stanica Bjelovar Središnji zavod Zagreb. uo.
22714._bik
Fond
SO
Samobor
23220
Gradiška
3447.
bik
»Žitopro-
IPK ,
met«
bik
Prijedor
Fond N.
Franjo
P.
»Zdenka«
bik
Đurđevac
Prvča
Franjić Ivan
Franjić
bik
2293
Žabno Ljubo
11216
Đurđevac
Kozarevac
Ivo
Grubačević Bobić
Durđevac
Toranj
Mijo
Koščević
Đurđevac
Trenkovo Mato
53.
55.
Ivan
Karlo
Pandur
Đurđevac
Šemovci
Andro
44.
Đurđevac
Đurđevac
Đuro
Stj.
Križevci
Đurđevac
Đuro
MI
V.
Đurđevac
Topolčić
Stj.
Kapetanovo
Šiptar
37.
Blašković Skenderovci
32.
Mijo
kupac
junica
824
Biškupci
kate-
'
Virovitica
2379
bik
Kalinovac
2537
junica
Kalinovac
236
Kalinovac
3565
Kalinovac
237
Kalinovac
3564
SO
Gradiška
Bakov
Martin, Rogovac
Fond
SO
Čazma junica
Fond
SO
Čazma junica
Fond
SO
Čazma
krava
Fond
junica
Fond
SO
Čazma SO
Čazma
13.
____.jj.j—...X.X.XX——————————
organizacija
Đurđevac
Đurđevac
10850
Đurđevac
Đurđevac
10787
Đurđevac
Đurđevac
10808
Lovro
Đurđevac
Đurđevac
2368
Đuro
Komorica
Grabarje
514
privatniku npz.
Zagrađe
Grabarje
563
privatniku npz.
Grabarje
Grabarje
1032
Pleternica
Grabarje
1038
Pleternica
Grabarje
1052
Dežanovac
3828
i prezime
Red.
ime
broj
proizvođača Šostarec Fusić
Đuro
Luka
Šostarec
Luka
Lacković Đurić
kupac
broj grla
selo
Uremović
Mijo
Petriška
Josip
Matošević
Ivan
Matošević Bašić
Ivan
Franjo
Dežanovac
kate-
gorija SO
Fond
Čazma SO
Fond
Čazma SO
Fond
Čazma SO
Fond
Čazma
Centar
uo.
za
Brod
Sl. Centar
uo.
za
Sl.
Brod
Centar
za
uo.
Brod
Sl.
»Zdenka«
MI
Virovitica .
Zdenko
Novotni
Drago
Novotni
Drago
Novotni
Milada
Novotni
Hinko
Vodstrčil
Gojko
Lukić
Čižmar
.
Blaž
Vencl
Vašek
Stanislav
Kalenski Obad
Višnjić Palić
Orlovac
Andro
Andrija
Jelić Ivan
Polje
3211
Daruvar
5692
Daruvar
5635
Daruvar
Daruvar
5691
Daruvar
Daruvar
5552
Daruvar
5793
Brestovac
3894
D. D.
G.
Daruvar
Daruvar
Daruvar
Stražanac
V.
V.
Daruvar
Daruvar
Daruvar
5878
Čehovec
Čakovec
12848
Rešetari
N.
Tisovac
Staro
Ljudevit
s.
Gradiška Petrovo
Rapajac Rapajac 84.
Bukovac
Mirko
Adžamovci
Zvekovac
Zdenci
Zdenci »Zdenka«
MI V.
Zdenci »Zdenka«
MI V.
Zdenci
»Zdenka«
MI V.
Zdenci
Ivan,
Brezničar
Juraj
T.
u
SO Fond N. Gradiška
3600
Fond
8289 N.
SO
Gradiška
Petrovo
8256
SO Fond N. Gradiška
Petrovo
8375
N.
Dubrava
12840
Staro
Staro
Selo
Stjepan
Zdenci
»Zdenka«
MI
Selo
Adžamovci
Zdenci
»Zdenka«
MI V.
5899
Zdenci
»Zdenka«
MI
V.
Ljudevit Daruvar
Zdenci
»Zdenka«
MI
V. s.
-
»Zdenka«
MI V.
5836
Zdenci »Zdenka«
MI
Selo
Mirko
»Zdenka«
MI V.
G.
Ivan
Grub.
Gradiška SO Fond Fond
SO
Zelina
+++ _14....jĐjĐjĐ MARIJA
14
PALANGIC,
ZAGREB
SABIRNO
MJESTO
Utvrđivanje —
Žena
težine
spec.
sabiračica
VUKOVINA
Zora
mlijeka
Šipsa
—
i dom «MJESEČNO
PRANJE
obično dobi od 13—15 Mjesečno ( menstruacija) p ranje nastupa godine. Obično i neredovito. Međutim uskoro srede i je nepravilno menstruacije redovite. su Važno da bit daljnje treba je, djevojke upute menstruacije, im da to normalni fiziološki proces. U objasniti,je neurednih početku p rvih može mirovati ako čim menstruacija djevojčica se menosjeća nelagodno, srede treba da se vlada kao zdrava struacije djevojka. različit. dolazi Nastupmenstruacije je nego Općenito ranije toplijim hladnim ima veći Okolina krajevima. nego društva Ipak značaj podneblje. i način života i najviše djeluju nastup završetak menstruacije. Razmak između obično 28 žena zadrdviju dana. m enstruacija je Pojedina žava vlastiti ritam 3—5 ali i kod svoj (razmak). posve Menstruacija traje dana, zdravih žena može ili kraće trajati dulje vrijeme. Ipak menstruacija koja traje od 2 dana ili više od 7 dana smatra ne urednom te može biti uzrokomanje Krv kod od patološkim promjenama. menstruacije uglavnom sastoji krvi i količine sluzi. Uz to komadi sluznice promjenljive materpomiješani krvna stanice zrnca, i krvni nice,. Kad bijela serum. epitelne (pokrovne) je u krv obično punom i tamnocrvena. Ako struacija jeku je gušća krvarenje je obično krv obilno, je svjetlija. Menstruacija jeposljedica nabujale propadanja bila maternice, kojaje pripremljenatrudnoću,nijedo njedošlo. Konačno u
se
se
u
se
u
u
rasa
na
se
vana
se
su
men-
za
a
15
sluznice
ovi-
maternice
promjene odbacivanja je hormonskom jajnika. djelovanju slanešto većih Žena žena Zdrava osjeća menstruaciji. smetnji pri lakim više se umara. i lakše puta očituje menstruacije Posljedica bije bolom i dojki n apetosti križima, bolovima t rbuha, zdjelicidonjem dijelu pomanjkanju trbuhu, i grčevima mučnini, podražajumokračnogmjehura, što ovisi češće može Potištenost pojavljivati, stolice ili proljevom. (depresija) individualnom raspoloženju. su
sne
Periodične
sluznice.
do
dovelo
o
se
nema
u
se
u
u
u
se
o
kada
do
dolazi
(klimakterij) je doba, menstruacije Kod ženi. duševne i velike Izaziva stanka promjene tjelesne menstruacije. U to doba života. 47—48 između p romjene nastaju godina najčešće nastaju tzv. i tijela. žutog stvaranje ( ovulacija) jajeta sazrevanje prestaje jajnjacima, žene obično To nikakovih nema 20% žena Oko poteškoća. klimakteriju tuže žena se oko češće uravnotežene. smetnje. živčano 65% su tj. Mnogo koje menstrukada razmacima. Rijetko nepravilnim pojavljuju Menstruacije izostanka krvarenje izostane javlja konačnog odjednom,naglo.Prije acija više. nekoliko pa od razmacima i dana, godine mjeseci, nepravilnim biti znak može karakteristično ono doba ovo neuredno Iako krvarenje je kontrolu. da bolesti liječniku raznih pa organa, pođe potrebno je spolnih također bolesti klimakteriju. i raka od Strah smetnje povećava drugih vrat i navire krv u po način: obično tijelu lice, slijedeći očituju Smetnje To lica. kože crvenilu može može što po talasi primijetiti topline, prolaze ruku srca, šumom podrhtavanjem biti l upanjem omaglicom, ušima, popraćeno i može žena nekih Kod i ruku jaka nogu. pojaviti i nogu, plavljenjem zaboravljivost, duševna g lavobolja, nesanica, voza, razdražljivost, napetost, i zatvor stolica j avlja sklonost neuredna, je dlakavosti, pojava gojazni, ili biti može smanjen. bolovi. n epromijenjen određeni nagon pojačan, Spolni astmatičkih i do Dolazi vrlo napadaja. neprijatna. kojaje Pojavljuje svrbež, očiastma osobito astmatičkih jače Kod klimakterija vrijeme oboljenja rameni obole rjeđe koljena, Najčešće zglobova. oboljenje tuje.Pojavljuje vratne i kralježnice. zglobovi zglobovi biti neće znatne kod ne potrebno žena Kod smetnje pojavljuju kojih uzimati treba Ako smiri. da treba se veće, smetnje Žena posebnoliječenje. ili obliku čistom atropinom, kombinaciji za ( barbiturate lijekove smirenje vitaminom i slične pa LijeD). kalcij preparate, nevergal bellasecal, belergal, Prei težim hormonima gestageni). (androgen slučajevima provodi čenje E i kratke vitamin davati valove. poruča boravak šetnje, Za zraku, svježem preporuča vrijemeklimakterija Treba soli i bez lako da mnogo izbjegavati treba mirodija. hrana probavljiva je mlake dobro besanice Kod kavu i kupke. crnu djeluju pušenje. alkohol, čaj, i mast da treba ugljikot ekućine, sol, izbjegavaju Žene kojenaginjudebljanju hidrate (manjekruha, slatkiše). Prestanak
To
—
pre-
u
nas u
su
u
na
u
se
se
u
u
na
se
u
a
na
se
se
u
ner-
se
ne-
se
se
se
za
se
se
su
s
u
u
s
u
se
se
na
se
ne
Lj
UREDNIČKI
Uređuje: Glavni Vlasnik
i odgovorni i izdavač:
urednik:
Udruženje
31/III, telefon pretplata Mjesečna Ilica
dipl. inž. 440-476.
a
16
za
radnika
Tisak:
privredne
za
Kaštelan,
Dinko
mljekarskih
ODBOR
tehnički
SRH.
Uprava
Štamparija organizacije mlijeka
proizvođače
d
Vera
urednik:
i uredništvo:
»Vjesnik«,
Zagreb
i ustanove
d
1.—
4.—,
Hoholač
Zagreb,
>
So -