Mljekarski list 10-1973

GODINA

X

ZAGREB

Re

h—

gionalna

stočarska

pm

_—-

z_i

LISTOPAD

izl ožba

»Ludbreg

1973«

nd

PS

1973.

m.

_-__—..

NEPREKIDNOG RADA NA UZGOJU | SELEKCIJI GOVEDA U ŽABNU I OKOLICI

65 GODINA

.2em. .-...-.-... *

(nastavak) Interesantno

da

Krleža

je spomenuti je časopisu »Književna 1926. članku »Nekoliko Republika« godine riječiLenjinu« raspravljajući rekao: u nas, pokretima jednommjestu »To bile i Malin šef tipično gospodarske razbibrige (Khuenov Sv. Ivan simentalskim bikovima učinio Žabno gospodarstvo) je rasplodnim i stvarno bilo intramnogo nego materijalno nerazmjerno više, koji zagrebački advokat«. sigentni političar Krležin da Žabnu tome govori Ovaj zapis je»Marvogojska udruga« lokalne okvire i dobila prerasla općeznačenje unapređivanju gospodarstva zemlji. iz uočili da da Udrugari Žabna jepotrebno, marvogojske udruge udruže Zato od 18. zbogvođenja uspješnije politike. skupštini lipnja 1911. donose da takav i savez Žabnu god. zaključak osnuje, je 1912. godine.

Prvi rat razvitak stočarstva. i toku I svjetski usporio je Ipak, svjetskog uredno rata vođene misli i knjige udruge.

Zbogprogresivnih stavova, i U toku rata proudrugarima jezabranjeno održavanje sastajanje skupština. vodila stoke odbora rekvizicija vojsku.

Energičnim nastojanjem spašeno je čitavo matično stado 2. II (Zapisnik 1919).

Odmah završetku I rata intenzivnim radom i po svjetskog nastavlja elanom i kojim započelo. nisu mimoišle Oktobarske ni Već udrugu. prikraju revolucije Ideje naročito sve kolektivizacije, poslije, osjeća jačatendencija izgradnja rata, zadružnih već nisu i pokretanje drugih djelatnosti zamišljenih staja, koje prije kao npr.: vlastitih vezi najužoj poljoprivredom, otvaranje izgradtrgovina, zadružne i ekonomije, ciglane (»saokruglom peći«),zajedničke posredonja oko vina proizvoda, otkupom vanje otkupapoljoprivrednih potkalničkom Hrvatsko-slavonsko obrtno npr. kraju, učlanjivanjem pojedine organizacije, Hrvatske zadružne članstvo i društvo, seljačke banke, udrugaplasirasvoj kako i bi korist kapitaldrugapoduzećapostaje dioničarem, upotrijebila i i izvora zarade.

Iz osnovnog napredak kraja govedarstva zanimanja širini ove svega ovog mogu zaključci donijeti djelovanja organizacije.

I 1919. ima 305 članova: Neposredno poslijesvjetskog god.udruga rata, bio zadatak to da udrugospodarstva Opći udruge je:»Unapređivanjem postići direktnu korist i obratno: zainteresimaterijalnu prekomaterijalne gariosjete To ranosti im i unapređivati gospodarstvo«. je uspjevalo zahvaljujući dobroj i izložbi kao i čemu drugompropagandnom djelovanju, organizaciji sajmova danas dobri im možemo Uz stočari to od pozavidjeti. nagrađivaniudruge.

Tako odbor 10.000 kruna i npr. 1919 god. udrugedodjeljuje nagradedodaje: da isto toliko vlada«. odvoji Zemaljska uvjet donose Na 1923. i 1924. teže dane unutar godine udruzi, žalost, jerje nje došlo do nakon ljudi napredak udruge»odstupaju« trvenjanajzaslužniji 15 godina rada. To predsjednik uspješnog FranjoPetrović, = Petrović i Antun Šramek. blagajnik Matija Miroslav

u

o

u

o

na

su

...

za

za

sa

—

o

u

u

u

su

u

se

savez

sve

na

se

osnovan

on

u

u

su

sve

se

za

se

se

ovu

a

se

u

s

u

u

u

a

u

svu

za

—

se

o

na

su

za

»uz

a

veoma

.

ann

ia

topi

za

su

Nova

udruge je politiku, dotadanje ideje i više sve Prevladavala gubesvoje ostvarenja značenje. jesitnopolitika kao što znamo, uništavala zapravo samog kojaje, seljaka, opozicionerstvo seljačka i što danas može rezultat stranačkih prepirke,je, utvrditi, tadašnjih utjecaja selo i rada sveo se na seljaka.

Sadržaj održavanje postojećeg matičnog stada, često bila a uprava sitnim tekućim orgaje zaokupljena beznačajno poslovima kao što nabava na nizacije, je sitnog inventara, popravak »gelendera«sajmištu, raznih i organizacija odašiljanje delegacijadogovoreproteste. sajmova, Jasno danas da takva samim je je politika udruge, bavljenja sobom, više režimu. bi kao odgovarala tadašnjem No,jednanapredna z adruga k oja do 1923. osim vodila širu godine, unapređivanja gospodarstva, jednu politiku i narodno nosila bi u sebi uključujući prosvjećivanje, uvijek potencijalne režim. opasnosti Od tada do II sve rata takvo pa svjetskog prevladavalo je upravljanje čas čas udrugom više, manjeuspjeha unapređivanju govedarstva. između dva obuhvaćalo rata tridesetak da bi poPodručje udruge je sela, neka osnivala samostalne ih osim Žabno, stepeno područja svoje udruge, jer formalnih matičnih više ništa vezalo Prerazloga vođenja knjiga, nije (npr. davac kod Farkaševac...

Bjelovara, Gudovac, .). dobrim vodili i nadzor oko ove Zahvaljujući stručnjacima, koji brigu i i imala veći kvalitetne stoke. sve organizacije, je dalje napredovala broj istaknuti rad i dr Ivana Jeličića Valjaposebno značajan utjecaj, brigu kojije života i rada bio usko svog povezan vrijeme čitavog organizacijom boreći njenounapređivanje.

Velik domovine.

Tako npr. brojrasplodnih grlaprodanje krajeve 1931.

951 i godine udrugari posjedovali ukupno rasplodno govedo predstavljali te vrste Do 1931. u po najbrojniju organizaciju brojugrla. kraja god. mnoge 3.096 ostale sve su krajeve Jugoslavije prodano jeukupno rasplodnih goveda, 5.097 komada. u istaknuti intereudruge(zadruge)zemlji prodale Ovdjevalja da santnu Državno dobro bilo čest npr. činjenicu,je Belje kupacrasplodnih što kvaliteti goveda Žabnu svjedoči toggoveda.

Između 1930. i 1940.

100 do 120 bikova god., godišnje jeprodavanoŽabnu ženskih svrhe i više desetaka rasplodne rasplodnih grla. matičnih krava između dva rata kretao 1931. između Broj poslije godine 500 i 600 grla. vodila

uprava

usku

stočarsku

a

se

na

na

nam

ona

za

sa

u

za

su

ona

za

s

se

ovom

za

u

sve

su

a

u

o

u

u

se

1930.

godine Međunarodnoj (Italija) udruga je 4 5 bika. Jedna i krava i prvu krave, junicajednog jednajunica osvojile Na izložbi 9. IX 1933. više članova nagradu. Velikoj stočarskoj Zagrebu udrugejenagrađeno. rat imao teških stočarstvu to pa Drugisvjetski je,jasno, posljedica je i okolicu. i U rata radila koliko-toliko Žabno pogodilo prvojgodini udrugaje ali što odmicalo bilo teže. Matične normalno, jevrijeme dalje je knjige nisu vođene i kontrola muznosti ili uredno, nije potpuno uopćeprovodila. redu našem istaknutom prvom Zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, stočaru Ivanu Tomičeviću iz sada iz telad otesva Žabna, Remetinca, gotovo tih teških dana Tako ljena vrijeme jeobilježena. jezahvaljujući toj činjenici rata imala sačuvano matično stado osnovno Žabnu udruga poslije čistokrvnog Ssimentalca. izložbi

na

Milanu

u

izložila

su

u

u

sve

a

se

u

za

u

:

|

NRENEKRRE

LI

godinepronfijenila rad, Poslije udruganastavlja Stočarska 1958. »Stočarska Općojpoljozadruga jepripojena zadruga«. godine Žabno 1960.

OPZ Stočarski zadruzi. godine bilježi najogranak pri privrednoj da bi matičnih 606 i ima veći uspon slijedećih krava, petgodina svojporatni bilo ove 160. To krava matičnih razdoblje organizacije. najteže je broj minimalOdluku donosi o izvršno Savezno 1965. garantiranoj vijeće godine da iz i o poduvjetom mlijeka kooperacije, cijeni premiranju nojotkupnoj mlii krave sve proizvodnji ispituju evidentiraju otkupljuje čije mlijeko i prati uzgoju. potomstvo masti, njihovo jeka mlječne vriOdluka od 1965. do 1971. krava kontroliranih prestala (kadaje Broj 1.100 i 1.400. između kretao OPZ Stočarskom Žabno ogranku jediti) pri 1968. održana U godine udruge je Marvogojske povodu60i stočari stoku osim izložba Stočarska Žabna Bjeizlagali Žabnu kojoj godišnjice bila zato izložbu Ovu Đurđevca i Rovišća. jerje spominjemo lovara, izložbi eto, se, Bjelovar koje područja Regionalnih podstrek organiziranje i stočarima uspješno. održavaju stručnjacima, zahvaljujući OPZ matičnih od 1968. do 1972.

U grlapriogranku god.broj razdoblju 314.

1971.

1970.

1969. ovako: 1968. kretao Žabno 300, 238, 235, 19171.

1970 1969. odnosno 1968.

327 1972.

547, 642, 705, god. krava, i teladi.

356 758 i 1972. junadi god. isto tako i Žabnu bio krava postovisok, jeuvijek mliječnosti Prosjek masti.

4.295 tako 1972. tak s kg 3,77%mliječne godine masti, mliječne SR bio da Treba istaknuti mliječnosti togogranka najveći jeprosjek Hrvatskoj. krava OPZ ima 1972. rezultat Žabno »Jagoda«, ogranku godini Najbolji uvrštena na 6.132 i 3,97% Tomičevića Ivana stočara pa masti, je kg mlijeka sektoru. u sedmo mjesto Hrvatskojprivatnom oko 309 OPZ od 1968. do U Žabnoprodaoje ogranak danas, razdoblju SFR sve krajeve Jugoslavije. rasplodnih grla i stočarstva od Jedna kraju najznačajnijih mjeraunapređivanja SR osjemenjivanja. umjetnog uvođenje jeste Hrvatskoj zavod Križevci Veterinarski 1948. umjetno prviputjeprimijenio godine i u i to samo nego dijelu Evrope.

Jugoslaviji osjemenjivanje, i to na 1949. Žabnu. osjemenjivanje plansko terenu, z apočelo je godine davali bikovi su ambulanti U Žabnosmješteni prvi koji Veterinarskoj i za spermu (»Ficko«»Jablan«). osjemenjivanje Križevce osnovan iz Žabna bikovi 1953. gdje je preseljeni godine 1953. do Sve Centar osjemenjenih umjetno broj osjemenjivanje. umjetno UO Centar oko 90.000.

1969. oko 1953. krava 5.000, 1.000, nijeprelazio SR Hrvatčitavom kao Križevci području osjemenjivanja djeluje organizator centara za do došlo 1969.

Početkom ske. dvajunajvećih je ujedinjavanja god. i Kalinovice.

Križevaca SR Zahvaljujući Hrvatskoj: osjemenjivanje umjetno smrzadubokog konzerviranja sjemena, tehnologije najsuvremenije primjeni smrznudušika držanje (— omogućeno j e C) tekućeg temperaturi vanjapri nove time su i više umjetnom mogućnosti postignute godina, 196" togsjemena osjemenjivanju. oko 200.000 SR Zavoda bikova ovog Hrvatskoj osjemenjuje Sjemenom 60% svih što krava i plotkinja. junica, predstavlja da

rata

bi

ime

1956.

u

se

sveo

na

se

u

se

u

a

se

u

su

na

ona

za

se

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

a

u

—

u

u

u

sa

u

u

u

ovom

u

ne

ovom

u

su

u

su

za

za

a

na

u

u

a

se

u

UO

jevidljivo, je razumljivo,jeutjecaj iznesenog stočarstva u SR kvalitete ogroman.

Hrvatskoj podizanju naši što rekoše kao izneseno Sve ovo djedovi, putu garancija jeda, i formama novim već u stočarstva ne socijalističkim klonemo«, napretka bi i kako stočarstvo ovo znanosti osnovi na područje dalje razvijamo pristupima i da stočarstvu materijalnom doprinese ulogu jugoslavenskom igralo značajnu onda nas a to Ako ovog života, jeste, učiteljica blagostanju kraja. jepovijest naučiti. ove imačemu povijest organizacije i upranova Nove prava neposrednijeg mogućnosti mjere poljoprivredi, iskuvezanih za poljoprivredu, organizacijama poljoprivrednika vljanja to stvo, omogućuju politiku, je utjecaj općupoljoprivrednu energičniji napretka. daljnjeg jamstvo Antun Žabno Šramek, Iz

a

da

i

to

Centra

za

na

»na

sa

u

u

uz

u

a

na

sve

STOČARSKE

SR HRVATSKE

IZLOŽBE NA PODRUČJU održane

Hrvatske

SR

izložbe

tri stočarske

na

godine području simentalske našem g oveda. pasmine p odručju, uzgojnom najintenzivnijem fond 1969. od već Na postoji godinu, tj. p etu god.

Bjelovar regije području i komori izložbe stočarske organiziraju Bjelovar p rivrednoj Osnovnoj pri izložbe Svake po takve se tj. dvije organiziraju priredbe. godine tojregiji dio. istočni i za zapadni već slične varaždinske Na organiziraju priredbe regije pak području fond također komori Pri 1971. od tri postoji privrednoj Osnovnoj godine tj. god.

I

na

ove

su

za

u

se

se

za

stočarske

izložbe.

izložbama

Na

po

se

i kunići.

izlažu

pretežno

nešto

goveda,

perad konji, manjesvinja,

strojeve, umjetnagnojiva, organizacije poljoprivredne i hranu stočnu zaštitna namijenjene drugeproizvode sredstva, robu, sjemensku proizvađačima. poljoprivrednim izložbe: 9. održane Tako i ove su Žabnom, gdjejeproslavrujna godine od osnutka i Hrvatskoj udruga marvogojskih prvih jedne ljena65selekStočarski Hrvatske Saveza i 60 (današnji marvogojskih udruga godina godišnjica i otkrivena centar Prigodom spomenprilikom Hrvatske), je kojom cijski SRH Sabora izložbe Vijeća Izvršnog ploča. jepokrovitelj potpredsjednik togagovorio Mr. Milan Zjalić. sekretar i savezni su Svečanosti poljoprivredu Žabnomprisustvovali J dr SRH Sabora član Ivan i šumarstvo osip Vijeća Izvršnog Kuštrak, ing.

Neke

izlažu

radne

<

u

u

za

u

i dr.

Zmaić

izložbe

gootvorenja Gaju je rujna Pavlović. šumarstvo i Sabora član vorio ing. poljoprivredu Vijeća Izvršnog je izložba stočarska održana dana Ludbregu. je Istog 16.

održana

izložba

i Pakracu.

u

za

u

Kod

on

_________ o _ o pp — žI III Sp €z 94 — —— _ _ zZzZ_ speišnu — ——— ZI cI II — 6 9€ 08 _ _ — _ SI OT — — €z 6T ——— ZS __ _ VAO — eoJjunf OI tI £I 16 €I ZI OT £9 LT ZI TI AA 0z 81 _ 8TOI 8 80Z pp 9

KA

L

9

8

8

€

Z

9

€

6

I

KA

Z

T

KA

I

-.

KA

2

T

g

KA

9

8

g

€

KA

g

8

2

8

S

P

S

+

€

9

KA

q

€

9

T

o

Z

9

Z

KA

€

o

:

-

op HINZGVSOVN IIIZA

KA

6

6

&peiBeu £I IIpp P_i t[15 HINZZOTIZI VUJDLIŠTU I

9

T

— — OT £I ej

Z

ZI

8

Z

9

g

g

Vo

L

6€ OT svastvane:

L

8

I

9

T

I

Oz omumninje

7

I

€

79

TI

6

06

Z

7

L

2

9

g

0€ VV o

VA

97 vaša

g

ce 60T o

€

L

P

€

$

?

S

Z

u

T

oz 68 ss €I 65

VU ZA TI PABINY 0%8IZI €ZIOz 99 0z 89 LSZ IHZOIZI vetgmvomu uaramsng €UIZOJZI Gubevnsna.

V ouđnojn z9 IZ IZ 8€ZZc€8Zcg“OO 0ZZ8€ ozZA 00) 6ZITEIP€zZI > 91I697 HINVZEOO URSUS PRvuihossRR Rorai a

IZ SI LI (>O

|

TI ZI ZI TI CU

9

L

*

:

—

O

=

6

XI *ZIpO JU '6 TqZoIZI OJS3ouqez OHIJ9NH4H VG (UI Nan m

—

.

NJ

sd

“

S

XI PR ći '9T dora RG fey RORNRR ka

“« ka

“

XI JE '9I dun Sedqpn'i OSRN gmaneannsu/ ad

.

<»

o;

<

GEEMvaA

URINOM (19 JOJEJN :oudnyjnsAg EDTUAHđOJI BJJUSITED BJTHTAOJTA IPAJDING UIPZBEIEA JTeAop»fq >:oudnyn PAJZNNM dEANIEsoudnxyn :oudnyn Sv1qpni IJAOQIA IAOXED JBIJE PuzeJ JJUBAJ tupđdo *qnig CRDi TAON SUDI ULL "Qi R GE agea II anuta GPRACENO UIPZBIBA IBAOpP(H JeAOJPfg ERE efi NITRA >

|

>

I

>

ŠAMPIONKE

izložba krava Žabno

Cifra

mb.

OVOGODIŠNJIM

NA

vlasnik

2374.

IZLOŽBAMA

Fuček

Franjo

a

junica

vlasnik

Slavujka

Vrban

Nikola

St

:

*

:

I

4594-3,8

pb.

Đurđevac

13039

Sasovac

Bjelovar

Gaj

Lasta II

Ludbreg

—

mb.

282

5117-3,84

Mira

mb.

6

4438-3,7

—

245

.

Straka

Dočkal

Stražanac Daruvar

pb. 6952

Hercegovac

Breški

Josip

Ceza

Ferenčak

Svibovec

pb. 1874

Dubovica

Čizmar

Blaž

Garešnica

Ludbreg

Varaždin

Krava

Vlasta

šampionka

Ivan

pag Li

DAČNO Ina Pia

E

ani

p €

omtt ono >| ak 3 Risamo oni rog ki

E

aaa

Fo

preci

šTeu

KARAN

meti.

Bana

“i

nji

Zia

13

Po

kia

ek,

14

Josip

Blažeka

m

a

RO

IZLOŽBI

NA

U

SA

IZLOŽENE

Habijanec

“Fiola

Križevci

—

Antolović

Antun

Međurača

broj grla

i

mb.

mb.

Sasovac

Ivan

Đurđevac

M

IV

M

IV

Javorka

pb. 22954

1972

_

Lela

242

mb.

280

mb.

8. I. 1966

344

pb. 3704

mb.

Svilenka

1969

mb.

Pisava

pb. 13706

mb.

Jagoda

Ž

.V 27075-3,8

30.

II. 1970

M

III

Ž

16492-3,89 laktacija u toku

M

IV

4812-3,8

Ž

VI

22591-3,7 7152-3,9

mb.

mb.

2383

Javorka

pb.

11404

1964 1968

6204-4,0

III

15. VII.

1970

M

III

10. XI.

1972

Ž

16991-3,9 laktacija u toku

10. XI

1961.

7

1 5340

-3,53

2. X.

1967

2

1 3443

-4,06

2281

Svilenka

1972

2. VI.

1964

6200-4,0

1967

28. V.

2155

4385_Ž V 19626-3,61 3,74 I 3367-3,88

XI.

2091

mb.

IX

20.

19. XII.

Plemenka

Šara

Hodalić

Ž

1970

Jagoda

Bjelovar

—

1965

5237

5004-3,87 36093-3,66

IX

1961_M

4992

mb.

KRAVA

proizvodnja

otelenja

mb.

Luna

Vrban

god.

Svilenka

Lenka

Nikola

LINIJE

I PRAUNUKAMA

4787

Biserka

Cifra

Bjelovar

—

I 4 UZGOJNE

UNUKAMA

ime

Predavac

SU

KĆERIMA,

SVOJIM

linije

vlasnik Mato

ŽABNOM

16.

III

laktacija

II. 1970

1. VII

toku

u

1972.

*

U

GAJU

JE

IZLOŽENO

TAKOĐER

NEKOLIKO

LINIJA

.

vlasnik Vilko

linije

ime

Samelak

Poljana

Jagoda Pakrac

—

broj grla

i

mb.

Jadranka

435

mb.

Dunava

pb.

701

god. oteljenja

proizvodnja

30. VI.

IV

20.

3878

1962

XII.

13. XII

1969

IV

1972

I

46753,7 15642-3,11

—

—

298

dana

3858-3,72 Antun

Tun

Cvjetulja

D.

Kovačica

Lisava

Gr.

Polje

Liza

mb.

mb. mb.

26

8. XI

94

26.

146

pb. 1869

Veronika

1957

XII

IX

1967

—

V

3480-3,40

17070-3,58

8. V

1970

II 4440-3,78

20. VI

1972

Ž

8050-3,81

I 3670-3,47

Josip Pinkava

Maja

Daruvar

Nedeljka

mb.

Javorka

pb. 9059

Javorka

mb.

Ivo

Bosanac

Tomašica

—

Garešnica

mb.

1386 1467

300

Dinka

mb.

314

Dana

pb.

1972

7. V

1968.

17. V

1970

3544-3,66 Ž 7044-3,77

21.

V

1972

I 3992-3,70

30.

VI

1966

IV

4623-3,59

17.

VII

1968

III

15503-3,7

1972

1I 4035-3,59

4. VIII

II

6854-3,54

Andrija

Korija

Maturanec —

Virovitica

:

Žemlja

mb.

380

Biserka

mb.

465

Jasna

pb. 4640

27.

VIII

7. LX

1965 1969

IV

4044-3,66

IV

14158-3,67

3373-4,00

I

12. I 1972

&o

o

i

=

--__-—_-—

>

——

---—>

=

+

+

——————

seo

š

Konze RESNIK

U

EKE

vlasnik

linije

Josip

Harambaša

M.

LUDBREGU

IZLOŽENE

SU

Josip Blažeka

PrelogČakovec nih

bikova.

izložbi

Na

krmača

41

13.

X

1966

Paka

mb.

182

20. X

1968

Plava

pb.

1723

Linda

mb.

245

30.

VI

1462

22.

VIII

1970

pb. 15652

31.

VII

1972

mb.

u

Žabnom Gaju

Žabnom

PIK

Vrbovec

izložili su

krmače

PIK

su

s

Pakrac

rasplodnih izložili

i Daruvar

leglom, dvojica Gradiška,

OOUR

Pakrac.

Dvojica uzgajača

rasplod-

nerastove

a

Nova

izložili su

mladih

nekoliko

Virje iz

u

stanica

i nekoliko

konja općina

uzgajača 10 i 2 kobile.

Gaju pastuha Po dva izložili su proizvođača rasplod.

Tovnu telad i izložili junad su

je

i PZ

hladnokrvnih

1960

izloženo

i nazimadi.

Nekoliko

UNUKAMA

2. I 1972

bilo

i

I

god. oteljenja

mb.

Cveta

u

KCERIMA

S

Perga

Lipa

izložbama

MAJKI

i broj grla

ime

Bukovac-Ludbreg

Na

LINIJE

Pakrac

za

i Vet.

kuniće, svoje uzgajača sportskih golubova listonoša iz »Letač« izložio Lipika golubova. jekolekciju I izložili krmače KPD »Ivans Ludbregu goveda rasplodne leglom čica« kao i Vuk Viktor iz krmaču Lepoglava nazimad, proizvođač Slanja od 12 kom i nerastom leglom prasadijednim rasplod.

Na izložbi izložili PZK PPK tovnu Ludbregu junad Ivanec, »Bednja« PZ Novi Marof i ZPPK Varaždin.

Ludbreg, »Vajda« Zagreb, »Sloga« Tovne izložili OOUR i Novi Marof svinje »Sljeme« »Vajda« Zagreb. »Koka« Varaždin izložila i stočnu hranu. jepilićePoduzeće »Zelendvor« izložio fazana. brojlere rasplodnih jefamiliju krznaša izložila Vet. stanica već Čakovec, poznati Skupinu je uzgajač u

a

uz

klub

su

a

s

za

u

su

—

—

su

nerceva.

Nekoliko

izložilo

organizacija jeprigodnu potrebe poljoprivrede.

Pored novčanih i nagrada uzgajačima najboljih grladodijeljenevrijedne raznim nagrade proizvodima.

Naročito kao što su: muzni zapažene vrijedne nagrade Gaju, uređaj, mlinovi čekičari i dr. U Žabnom od strojevirublje, televizori, jedan najboljih Ivan Tomičević dobio također muzni rasplodnih goveda uzgajača je uređaj.

Krave svim izložbama dobile što ga svake zvono, šampionke počasno Stočarski centar Hrvatske. godinedodijeljuje selekcijski Na PK-a naredno održavat će svake prijedlog Bjelovar razdoblje izložba od 11 po godine jedna cijelu regijujednoj općina. izložba Prva 1974. održat će se u god. cijelu regiju Koprivnici. izložba bit Ova će,poredostaloga, organizirana sklopuodržavanja simentalske će održati Evropske konferencije uzgajača goveda, pasmine koja 1974. godine Zagrebu.

Brlek Stjepan Ing. opremu

za

su

u

su

u

za

na

su

za

za

se

u

za

u

se

u

10

MLJEKARA

»VINDIJA«

Na

VARAŽDIN

—

NAGRAĐUJE

regionalnoj stočarskoj »Ludbreg Zagrebačka mljekara OOUR »VINDIJA« Varaždin 4 nagradila je svoja n ajbolja proizvođača mlijeka novčanim i to: nagradama Tomo selo 2000 ad Supak, Palinovec, Imbriovec 1400 d Josip Tumpić, 1200 d Andrija Sopočanec, Prelog 1100 d Josip Perko, Prelog izložbi

1973«

Nagrađeni S

naše

strane

mljekari

čestitke

a

JE REGIONALNA

IZLOŽBA »LUDBREG

nagrađenima, poticaj drugim proizvođačima što uspješniju proizvodnju mlijeka!

ODRŽANA 16. 9. 1973.

održana

i

za

1973«

izložbe je Ludbregu, pokrovitelj bila jeSkupština općine Ludbreg.

Stoku stočari Novi Marof i Čakovec, izlagali općina: Ivanec, Ludbreg, stočarska

izložba

u

a

su

Varaždin.

U

odbora Fonda upravnog Čorić, ing.

Drago predsjednik stočarske izložbe varaždinske i stočare upoznao regije jeprisutne goste radu tom dugotrajnom selekcijskom području. uvodnom

referatu

za

o

na

11

_——

nn

m

dada

A

a

a

m

m

ana

nn

i

m

nn

ni

nn

* u

dai

o

—_—

asi

koji.su juprihvatili, službi, proizvođačima, Zahvaljujući“selekcijskoj sastavom dobrim izuzetno varaždinske pasminskim raspolaže regije područje goveda. kao i manjibrojljudi selu, proizvodnji, Česti potresistočarskoj loše ima izuzetno što krava poi nažalost uvjetuje manjibrojrasplodnih i odnosa prema Osim odojaka teladi cijena sljedice. togazbognesrazmjernog individualni i tovnom rješavaju proizvođači materijalu rasplodnom gotovom stado: matično veću i osnovno, da pa teladi i cijenu, sigurniju odojaka dobiju i

a

s

Pie

ča

i

na

sve

u

sve

se

stari.

znatno

:

obra-

površinama raspolažu regije vlastitim Redovito koriste. intenzivno povrtlo to radi tla jako čega divog krme količine kultura i viškove velike šinama dovoljne povrtnih proizvode varaždinske

Proizvođači

s

malim

veoma

na

za

stoku.

i formiraju planovima, raspravlja Svi stočarske naročito i fondovi proizvodnje. poljoprivrede, unapređenje mateti fondovi rasplodnog proizvodnje kreditiranju namijenjeni uglavnom takve osnovale varaždinske Sve fondove, regije skupštine općinske rijala. sredutroška fondove formirala i namjenom strogom svoje Republika je veliko

Na

o

se

zelenim

farmama

malim

a

za

se

su

su

sa

a

stava.

putaizlagano grlo jedno stoke ostao odlične veliki vrlo Zato izložbama. stočarskim rasplodne broj je i komisijiocjenjivanje. nedostupan proizvođača stajama

na u

Fonda

odluci

postojećoj

“Prema

niti

ne

može

biti dva

za

12

__—_—

u

a

a

——

>

oo

o

Po

o

mm

m

m

m

ao

—

a

——_——o——

ao

nesteonih

Ivana

iz Dubovice

Ferenčak

vlasništvo

je»CEZA«,

bila

Prvonagrađena junica kategoriji u

96.

prvu nagradu je»PLANKA«, junica kategoriji Sobočanec iz Preloga.

Andrije vlasništvo mb krava izložbe Šampionkom »MIRA«, 245, proglašena je iz Vibovca. sipaBreški, masti.

4.438 U VI kg mlijeka 3,7%mliječne proizvela lJaktaciji je

vlasništvo

dobila

steonih

U

Jo-

sa

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE 1973. stokom Promet rujnu mjesecu proizvođačarasplodnom kooperanata KateKupac Broj Selo i prezime Red. Ime Organizacija grla — gorija broj proizvođača »Zdenka« MI 2475 selo Ivanovo selo junica Ivanovo 1.

Stjepan = _ Vujević Vel Zdenci IZ STOČARSKOG

u

2.

Orlovac

Zdenko

Novotni

Grub.

165

Polje

krava

Zdenci

Vel 3.

4.

5.

6.

Josip

Poljana

Ivan

Tisovac

Ribić Jelić

Polje

125

krava

»Zdenka«

MI

Kemenović

St. Petrovo

Sasovac

bik

SO Fond N. Gradiška

4282

bik

V.

selo

KoprivnicaKoprivnica

Ivan

8886

Nova

Rača

13056

junica

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

Mraz

Sl. Kovačica

Nikola

—

Nova

Rača

13355

Predavac

Josip

Predavac Predavac

6231

Ljubić

Jandro

Predavac

Predavac

6191

Linski

Ivan

Bjelovar

Nevinac

3100

Vinković Ošhera

Matula Munta

Tržić

Rašek Rašek

Ivan

Rovišće

Rovišće

4992

Međurača

Nevinac

3340

Ždralovi

Prespa

Milan

Fridrih

Milan

Tomičević

junica

Reg.

posl. udr.

junica

posl. udr.

Reg.

junica

posl. udr.

Reg.

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak 2554

Ždralovi

2768

Prespa

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak

Draganić Rovišće

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak

Predavac Predavac

6301

Predavac

6260

Predavac Predavac

6141

Žabno

Ivan

posl. udr.

Reg.

Sisak

5301

Predavac

Milan

junica

Sisak

Rovišće

Čedo

posl. udr.

Reg.

Sisak

Rovišće

Vlado

Frković

junica

Sisak

Josip

Stjepan

posl. udr.

Sisak

5130

Antun

Mecner

Basta

—

Franjo

Reg.

Sisak Sisak

6189

Predavac

junica

S.

Koprivnica Reg. posl. udr. *

7.

Zdenci

Vel

Antun

Bobovec

Grub.

e

»Zdenka«

MI

Žabno

junica

posl. udr

Reg.

Sisak

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak 23531

bik

Vet.

stanica

Varaždin 22.

Ciner

Palešnik

Mato

Hercegovac

6985

junica

— Vel. Zdenci Kolar

Josip,

13

s--_.a-

aaa —

_—a_

Red.

Ime

broj

proizvođača

23.

24.

25.

26.

i prezime

Bogdan

Ludvig

Salarić

Kralj

Iva

—

Potok

M.

Ivan Ivan

M.

27.

Domitrović

28.

Seneš

Ljudevit

29.

Delić

Ivan

30.

Broj grla

Kaniška

Ivan

Kralj

Organizacija

Selo

Ludina Ludina

Garešnica

Kate-

—

Kutina

2668

Kutina

4445

Kutina

4443

bik

bik bik

11479

bik

bik

Šiptar

32.

Debač

Ivan

Stara

Rača

Nova

Rača

2016

krava

33.

Debač

Ivan

Stara

Rača

Nova

Rača

13798

žen. tele

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41

Kukuruzar

Jovo

Kukuruzar

Jovo

Kukuruzar

Jovo

Kukuruzar Miličević Letić

—

Kukuruzari

—

Kukuruzari

—

Kukuruzari Kukuruzari

Milan

G.

46.

47.

Polimac

48.

Radišević

49.

Radišević

50.

Polimac

Mićo

51.

Polimac

Mićo

52.

Štajduhar

S.

Abramović

V.

43.

44.

45.

53.

Mićo

Ljuban Ljuban

D.

Kostajnica

125

Kostajnica

119

Kostajnica

128

—

Kostajnica

Mokrice

Grabovac

Marijan Stojan

64.

Mraković

Nikola

=

565.

Mraković

Stanko

—

56.

Musulin

Milan

Kostajnica

129

Petrinja Kraljevčani = Petrinja DragotinciPetrinja Dragotinci Petrinja Grabovac Petrinja Grabovac Petrinja Joševica Petrinja Joševica Petrinja Grabovac Petrinja

Galijan Mirko Pipalović Slavko Šustić Luka Šustić Luka Šteković Dušan

42.

Bjelovac

Selišće Gradusa

Vlahović

Virovitica

Kutjevo Polj. služba

PIK

razmnožava-

nje Zagreb Petar Domjanić Majkovac Bakov Milan, Rogovac Bakov Milan, Rogovac

—

Fond

SO

Kostajnica

Petrinja Sunja

120

SO

Fond

bik

SO

Fond

bik

Fond

SO

Kostajnica bik

SO

Fond

Kostajnica bik

119

bik

bik

117

bik

127

bik

133

bik

132

bik

128

bik

131

bik

58

bik

SO

Fond

Kostajnica SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja

_ 122 bik 121

'

Ford m isa 2 Sisa

“Fond

Bora2 isa

6

i

bik

bik 48

Uni

SO

Fond

bik

bik

Glina Dvorna

bik

116

39

Draškovac

Kostajnica

Kostajnica

Sunja Glina

SO

Fond

Kostajnica

65

Vlahović

_

bik

Kostajnica

133

Živo

bik

110

KukuruzariKostajnica 132 Kostajnica Štubalj

Adam

Vlado

Miljević

—

Kostajnica

PIK

za

Đurđevac

Knezovljani

SO

Pakrac Sred. zavod

Mijo

Jovo

Fond

bik

Đurđevac Đurđevac

Bogičević

SO

Kutina

31.

34.

SO

Fond

bik

4842

Đurđevac

Fond

Kutina

Taborište

Kata

Zdenci

Kutina

11462

Kudumija

— Vel.

Josip,

Kolar

bik

Virovitica 1259 Svilna Grabarje 1778 Trenkovo Mihaljevci

Ivan

gorija

junica

5776

Kupac

bik

sa

2

Pope Glina

SO

bik

an lina

SO

SO

Fond Dvor

na

Uni

MarijaPalangić, Zagreb 14

BOŽO MATIJEVIĆ,VOZAR IZIVANOVACA Štrosmajeisporuke mlijeka mljekari Gavrić Božom se s Zajedno drugom kojegjetog razdužuje mlijekom dana bilo 601 1. Doznali da redovito oko kvalitete kako vodi brigu mlijeka, sadržine tako i oko da pogledu mliječne masti, nakiselog mlijeka.

Smatra, i da se kao proizvođači dužnosti osnovne mnogi »uspavali« zanemaruju svoje lako namirnica treba obratiti punu i zato kooperanti.

Mlijeko pokvarljiva je od do sve pa pažnju mužnjeu staji, isporuke mljekari.

Zatekli

ga

smo

rovcu.

kod

Đakovo

u

na

s

smo

u

su

mu

NERAD

BURAGA

buraga temelji manjojpodražljivosti što i u sporom stezanja (kontrakcije) buraga, očituje zakašnjelom ispražnjiimade tek i Ovu bolest vanjuburaga,životinja uslijed slabiji manjejede. toga nalazimo kod najčešće goveda.

Nerad

se

odnosno

na

slabosti

se

a

Uzroci

nerada

(atonije) buraga Nagli prijelazjedne hrane preumorenost, drugu, psihički utjecaj, dugotrajnije hranjenje hranom, siromašna solima i tvarima. i kojaje podražljivim Snetljiva pljesniva hrana, hrane i kronični nadam izazvati nerad mogu nedovoljno prožvakanje buraga.

Isto tako može nastati naročito kod zaraznih povišenom tjelesnom toplinom, su

različiti.

vrlo

od

na

u

bolesti.

Znaci

bolesti:

umanjeni prohtjev pićem, umanjeno i Kod usporeno preživanje. obrtaja Broj jakost (rotacije) buragajeumanjen. nerada stalno umakroničnog je prohtjev umanjen hranom,preživanje je ili posve trbuha njeno prestane.

Izrigavanje plinova jeumanjeno, obujam je stalno nešto hrane i povećan.

Buragjeusprkos slabijeg primanja napunjen nešto kod često bol. Izmetine su tvrđi; pritiska burag životinje osjećaju tvrde i sluzi ili suhe, bojadisane, prevučene, mekše, tamnije neformirane, hrana loše i sluzi. Izmetine često kiselo zaudaje probavljena pomiješana ili zadah.

Usna obložena raju imajuneugodni smrdljivi šupljina jetoplija, obložen. često Sluznice biti mnogo Životinje mogu sluzi; jezik je puta zijevaju. žuto Katkada nešto bojadisane. jetjelesna toplina povišena. odstraniti hraLiječenje: pustiti životinju gladovati, uzroke, dijetno davati lako sredstva solne niti, tjerajuća (soli) dodavanje piću kiseline, gorke vodom. se tvari, terpentinsko ulje, razrijeđeno.

Daje pomiješano ovisi i intenzitetu bolesti.

Akutna oboPrognoza prvenstvenotrajanju želuca dadu Kod kronične ljenja pravodobnom intervencijom izliječiti. valja odstraniti uzrok. Pašom često i bolest. ova primarni popraviizliječi hranom

za

i

i

za

na

sa

a

su

sa

sa

s

—

o

se

se

Prof.

dr A.

H.

15

tasks

|

|

j

|

BOLESNI.

——-.

i

Zena

dom PROŠIRENE VENE

(žile) pojavljuju slabosti i nogama.

Posljedica jeprirođenenasljedne građistijenke kod članova iste Slabo vrlo često vena Javljaju obitelji. građene stijenke kad izdržati tlak ili mogu krvnogstupca čovjek stoji prinaglomporastu i tlaka tereta Proširene nastati mogu (kašljanje, dizanje dr.). trbušnog kao što i različitih lokalnih toku to poslije upala području događa venskih zalistaka teških Slabost tifusa i drugih nije prirođeno. do Sa starošću dolazi zaliscima i zalistaka degenerativnih promjena broj Ako zalistaka malo tlaku i smanjuje. je popuštaju krvnogstupca stanovitu količinu onda krvi, propuštajupočetku najprije šire, i Vene katkada i produljuju postaju vijugavekvrgaste. ostaju tanke, trajno neelastične tkiva.

U zbogpovećanja vezivnog mnogim slučajevima usprkos deblje. proširenju postaju kod žena i kod rade kojidulje Javljaju poslije poroda ljudi i slabi stoječki (kodpralja, konobara, željezničara dr.).

Zbog dugogstajanja odvod od nogu do iznad krvi Koža i postaje tanja osjetljiva.

Može da lakih udara te i pukneposlije potkoljenici nastaju cjevanici.

Teško Prsnuće može dovesti do opasnog vena zarašćuju. površnih krvarenja.

Kad neka da krv preuzmu veća mogu vene, sporedne koje začepi bilaze začepljenja. mjesto Proširene bolove. naveče dana. uzrokuju Najčešće prikrajuradnog Bolovi ležećem popuštaju poslije duljeg mirovanja položaju. treba od dana znakova Liječenje početi prvih proširenja (žila). pojave svakodnevno do iznad elastičnim traPreporuča vidljivih povijanje kama do ili i prije ustajanja lijeganjanošenja gumenihčarapa izbjegavanje treba će liječniku, Liječenje prepustiti pojedinim dugotrajnog koji stajanja. odrediti što da bolesnika slučajevima jepotrebno stanje poboljša. veni više već Upala (tromboflebitis).

Upaljeno mjesto nije glatko Na nešto tom krvi i dolazi do usporen hrapavo. protok je mjestu zgrušavanja krvi. može Na kojaje Začepljenu napipati ispodkože, boje. tom stvara lokalnim Može nastati oštećeugrušak mjestu tj.čep(tromb). kod stanice nesreća kod i npr. pa saobraćajnih njem slično, poslije poroda, Jedna od kad ugru(kirurških zahvata). operacija najčešćih komplikacija je šak do otkine i što može uzrokovati organa npr. (čep) dospije nekog pluća, smrt. odmah obratiti Bolesnik treba da stalno leži Treba liječniku. uzdignutim nogama i da burove Sve dok se stavlja upaljenom mjestu obloge. krvotok bolesnik otekne. ne noga uspostavi osjeća jakebolove,cijela Proširene

nastati

mogu

vene

od

same

sebe.

Obično

na

se

u

vene.

se

ne

vene

u

vena

se

zaraza.

u

samo

u

s

se

vremenom

u

se

vene

a

se

vremena

srca.

vena

sve

rane

se

na

vena

zao-

vene

u

vena

se

vena

u

se

vena

na

venu

se

crvene

se

se

se

s

na

vene

a

Glavni Vlasnik

ODBOR Uređuje: UREDNIČKI i odgovorni urednik: urednik; Vera Kaštelan, tehnički dipl. inž. Dinko i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon Tisak: 440-476. »Vjesnik«, Zagreb d 4.—, za privredne organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d 1,50

pretplata Mjesečna

16

Štamparija

Hoholač

Zagreb,