GODINA
X
ZAGREB
Re
h—
gionalna
stočarska
pm
_—-
z_i
LISTOPAD
izl ožba
»Ludbreg
1973«
nd
PS
1973.
m.
_-__—..
NEPREKIDNOG RADA NA UZGOJU | SELEKCIJI GOVEDA U ŽABNU I OKOLICI
65 GODINA
.2em. .-...-.-... *
(nastavak) Interesantno
da
Krleža
je spomenuti je časopisu »Književna 1926. članku »Nekoliko Republika« godine riječiLenjinu« raspravljajući rekao: u nas, pokretima jednommjestu »To bile i Malin šef tipično gospodarske razbibrige (Khuenov Sv. Ivan simentalskim bikovima učinio Žabno gospodarstvo) je rasplodnim i stvarno bilo intramnogo nego materijalno nerazmjerno više, koji zagrebački advokat«. sigentni političar Krležin da Žabnu tome govori Ovaj zapis je»Marvogojska udruga« lokalne okvire i dobila prerasla općeznačenje unapređivanju gospodarstva zemlji. iz uočili da da Udrugari Žabna jepotrebno, marvogojske udruge udruže Zato od 18. zbogvođenja uspješnije politike. skupštini lipnja 1911. donose da takav i savez Žabnu god. zaključak osnuje, je 1912. godine. Prvi rat razvitak stočarstva. i toku I svjetski usporio je Ipak, svjetskog uredno rata vođene misli i knjige udruge. Zbogprogresivnih stavova, i U toku rata proudrugarima jezabranjeno održavanje sastajanje skupština. vodila stoke odbora rekvizicija vojsku. Energičnim nastojanjem spašeno je čitavo matično stado 2. II (Zapisnik 1919). Odmah završetku I rata intenzivnim radom i po svjetskog nastavlja elanom i kojim započelo. nisu mimoišle Oktobarske ni Već udrugu. prikraju revolucije Ideje naročito sve kolektivizacije, poslije, osjeća jačatendencija izgradnja rata, zadružnih već nisu i pokretanje drugih djelatnosti zamišljenih staja, koje prije kao npr.: vlastitih vezi najužoj poljoprivredom, otvaranje izgradtrgovina, zadružne i ekonomije, ciglane (»saokruglom peći«),zajedničke posredonja oko vina proizvoda, otkupom vanje otkupapoljoprivrednih potkalničkom Hrvatsko-slavonsko obrtno npr. kraju, učlanjivanjem pojedine organizacije, Hrvatske zadružne članstvo i društvo, seljačke banke, udrugaplasirasvoj kako i bi korist kapitaldrugapoduzećapostaje dioničarem, upotrijebila i i izvora zarade. Iz osnovnog napredak kraja govedarstva zanimanja širini ove svega ovog mogu zaključci donijeti djelovanja organizacije. I 1919. ima 305 članova: Neposredno poslijesvjetskog god.udruga rata, bio zadatak to da udrugospodarstva Opći udruge je:»Unapređivanjem postići direktnu korist i obratno: zainteresimaterijalnu prekomaterijalne gariosjete To ranosti im i unapređivati gospodarstvo«. je uspjevalo zahvaljujući dobroj i izložbi kao i čemu drugompropagandnom djelovanju, organizaciji sajmova danas dobri im možemo Uz stočari to od pozavidjeti. nagrađivaniudruge. Tako odbor 10.000 kruna i npr. 1919 god. udrugedodjeljuje nagradedodaje: da isto toliko vlada«. odvoji Zemaljska uvjet donose Na 1923. i 1924. teže dane unutar godine udruzi, žalost, jerje nje došlo do nakon ljudi napredak udruge»odstupaju« trvenjanajzaslužniji 15 godina rada. To predsjednik uspješnog FranjoPetrović, = Petrović i Antun Šramek. blagajnik Matija Miroslav
u
o
u
o
na
su
...
za
za
sa
—
o
u
u
u
su
u
se
savez
sve
na
se
osnovan
on
u
u
su
sve
se
za
se
se
ovu
a
se
u
s
u
u
u
a
u
svu
za
—
se
o
na
su
za
»uz
a
veoma
.
ann
ia
topi
za
su
Nova
udruge je politiku, dotadanje ideje i više sve Prevladavala gubesvoje ostvarenja značenje. jesitnopolitika kao što znamo, uništavala zapravo samog kojaje, seljaka, opozicionerstvo seljačka i što danas može rezultat stranačkih prepirke,je, utvrditi, tadašnjih utjecaja selo i rada sveo se na seljaka. Sadržaj održavanje postojećeg matičnog stada, često bila a uprava sitnim tekućim orgaje zaokupljena beznačajno poslovima kao što nabava na nizacije, je sitnog inventara, popravak »gelendera«sajmištu, raznih i organizacija odašiljanje delegacijadogovoreproteste. sajmova, Jasno danas da takva samim je je politika udruge, bavljenja sobom, više režimu. bi kao odgovarala tadašnjem No,jednanapredna z adruga k oja do 1923. osim vodila širu godine, unapređivanja gospodarstva, jednu politiku i narodno nosila bi u sebi uključujući prosvjećivanje, uvijek potencijalne režim. opasnosti Od tada do II sve rata takvo pa svjetskog prevladavalo je upravljanje čas čas udrugom više, manjeuspjeha unapređivanju govedarstva. između dva obuhvaćalo rata tridesetak da bi poPodručje udruge je sela, neka osnivala samostalne ih osim Žabno, stepeno područja svoje udruge, jer formalnih matičnih više ništa vezalo Prerazloga vođenja knjiga, nije (npr. davac kod Farkaševac... Bjelovara, Gudovac, .). dobrim vodili i nadzor oko ove Zahvaljujući stručnjacima, koji brigu i i imala veći kvalitetne stoke. sve organizacije, je dalje napredovala broj istaknuti rad i dr Ivana Jeličića Valjaposebno značajan utjecaj, brigu kojije života i rada bio usko svog povezan vrijeme čitavog organizacijom boreći njenounapređivanje. Velik domovine. Tako npr. brojrasplodnih grlaprodanje krajeve 1931. 951 i godine udrugari posjedovali ukupno rasplodno govedo predstavljali te vrste Do 1931. u po najbrojniju organizaciju brojugrla. kraja god. mnoge 3.096 ostale sve su krajeve Jugoslavije prodano jeukupno rasplodnih goveda, 5.097 komada. u istaknuti intereudruge(zadruge)zemlji prodale Ovdjevalja da santnu Državno dobro bilo čest npr. činjenicu,je Belje kupacrasplodnih što kvaliteti goveda Žabnu svjedoči toggoveda. Između 1930. i 1940. 100 do 120 bikova god., godišnje jeprodavanoŽabnu ženskih svrhe i više desetaka rasplodne rasplodnih grla. matičnih krava između dva rata kretao 1931. između Broj poslije godine 500 i 600 grla. vodila
uprava
usku
stočarsku
a
se
na
na
nam
ona
za
sa
u
za
su
ona
za
s
se
ovom
za
u
sve
su
a
u
o
u
u
se
1930.
godine Međunarodnoj (Italija) udruga je 4 5 bika. Jedna i krava i prvu krave, junicajednog jednajunica osvojile Na izložbi 9. IX 1933. više članova nagradu. Velikoj stočarskoj Zagrebu udrugejenagrađeno. rat imao teških stočarstvu to pa Drugisvjetski je,jasno, posljedica je i okolicu. i U rata radila koliko-toliko Žabno pogodilo prvojgodini udrugaje ali što odmicalo bilo teže. Matične normalno, jevrijeme dalje je knjige nisu vođene i kontrola muznosti ili uredno, nije potpuno uopćeprovodila. redu našem istaknutom prvom Zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, stočaru Ivanu Tomičeviću iz sada iz telad otesva Žabna, Remetinca, gotovo tih teških dana Tako ljena vrijeme jeobilježena. jezahvaljujući toj činjenici rata imala sačuvano matično stado osnovno Žabnu udruga poslije čistokrvnog Ssimentalca. izložbi
na
Milanu
u
izložila
su
u
u
sve
a
se
u
za
u
:
|
NRENEKRRE
LI
godinepronfijenila rad, Poslije udruganastavlja Stočarska 1958. »Stočarska Općojpoljozadruga jepripojena zadruga«. godine Žabno 1960. OPZ Stočarski zadruzi. godine bilježi najogranak pri privrednoj da bi matičnih 606 i ima veći uspon slijedećih krava, petgodina svojporatni bilo ove 160. To krava matičnih razdoblje organizacije. najteže je broj minimalOdluku donosi o izvršno Savezno 1965. garantiranoj vijeće godine da iz i o poduvjetom mlijeka kooperacije, cijeni premiranju nojotkupnoj mlii krave sve proizvodnji ispituju evidentiraju otkupljuje čije mlijeko i prati uzgoju. potomstvo masti, njihovo jeka mlječne vriOdluka od 1965. do 1971. krava kontroliranih prestala (kadaje Broj 1.100 i 1.400. između kretao OPZ Stočarskom Žabno ogranku jediti) pri 1968. održana U godine udruge je Marvogojske povodu60i stočari stoku osim izložba Stočarska Žabna Bjeizlagali Žabnu kojoj godišnjice bila zato izložbu Ovu Đurđevca i Rovišća. jerje spominjemo lovara, izložbi eto, se, Bjelovar koje područja Regionalnih podstrek organiziranje i stočarima uspješno. održavaju stručnjacima, zahvaljujući OPZ matičnih od 1968. do 1972. U grlapriogranku god.broj razdoblju 314. 1971. 1970. 1969. ovako: 1968. kretao Žabno 300, 238, 235, 19171. 1970 1969. odnosno 1968. 327 1972. 547, 642, 705, god. krava, i teladi. 356 758 i 1972. junadi god. isto tako i Žabnu bio krava postovisok, jeuvijek mliječnosti Prosjek masti. 4.295 tako 1972. tak s kg 3,77%mliječne godine masti, mliječne SR bio da Treba istaknuti mliječnosti togogranka najveći jeprosjek Hrvatskoj. krava OPZ ima 1972. rezultat Žabno »Jagoda«, ogranku godini Najbolji uvrštena na 6.132 i 3,97% Tomičevića Ivana stočara pa masti, je kg mlijeka sektoru. u sedmo mjesto Hrvatskojprivatnom oko 309 OPZ od 1968. do U Žabnoprodaoje ogranak danas, razdoblju SFR sve krajeve Jugoslavije. rasplodnih grla i stočarstva od Jedna kraju najznačajnijih mjeraunapređivanja SR osjemenjivanja. umjetnog uvođenje jeste Hrvatskoj zavod Križevci Veterinarski 1948. umjetno prviputjeprimijenio godine i u i to samo nego dijelu Evrope. Jugoslaviji osjemenjivanje, i to na 1949. Žabnu. osjemenjivanje plansko terenu, z apočelo je godine davali bikovi su ambulanti U Žabnosmješteni prvi koji Veterinarskoj i za spermu (»Ficko«»Jablan«). osjemenjivanje Križevce osnovan iz Žabna bikovi 1953. gdje je preseljeni godine 1953. do Sve Centar osjemenjenih umjetno broj osjemenjivanje. umjetno UO Centar oko 90.000. 1969. oko 1953. krava 5.000, 1.000, nijeprelazio SR Hrvatčitavom kao Križevci području osjemenjivanja djeluje organizator centara za do došlo 1969. Početkom ske. dvajunajvećih je ujedinjavanja god. i Kalinovice. Križevaca SR Zahvaljujući Hrvatskoj: osjemenjivanje umjetno smrzadubokog konzerviranja sjemena, tehnologije najsuvremenije primjeni smrznudušika držanje (— omogućeno j e C) tekućeg temperaturi vanjapri nove time su i više umjetnom mogućnosti postignute godina, 196" togsjemena osjemenjivanju. oko 200.000 SR Zavoda bikova ovog Hrvatskoj osjemenjuje Sjemenom 60% svih što krava i plotkinja. junica, predstavlja da
rata
bi
ime
1956.
u
se
sveo
na
se
u
se
u
a
se
u
su
na
ona
za
se
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
a
u
—
u
u
u
sa
u
u
u
ovom
u
ne
ovom
u
su
u
su
za
za
a
na
u
u
a
se
u
UO
jevidljivo, je razumljivo,jeutjecaj iznesenog stočarstva u SR kvalitete ogroman. Hrvatskoj podizanju naši što rekoše kao izneseno Sve ovo djedovi, putu garancija jeda, i formama novim već u stočarstva ne socijalističkim klonemo«, napretka bi i kako stočarstvo ovo znanosti osnovi na područje dalje razvijamo pristupima i da stočarstvu materijalnom doprinese ulogu jugoslavenskom igralo značajnu onda nas a to Ako ovog života, jeste, učiteljica blagostanju kraja. jepovijest naučiti. ove imačemu povijest organizacije i upranova Nove prava neposrednijeg mogućnosti mjere poljoprivredi, iskuvezanih za poljoprivredu, organizacijama poljoprivrednika vljanja to stvo, omogućuju politiku, je utjecaj općupoljoprivrednu energičniji napretka. daljnjeg jamstvo Antun Žabno Šramek, Iz
a
da
i
to
Centra
za
na
»na
sa
u
u
uz
u
a
na
sve
STOČARSKE
SR HRVATSKE
IZLOŽBE NA PODRUČJU održane
Hrvatske
SR
izložbe
tri stočarske
na
godine području simentalske našem g oveda. pasmine p odručju, uzgojnom najintenzivnijem fond 1969. od već Na postoji godinu, tj. p etu god. Bjelovar regije području i komori izložbe stočarske organiziraju Bjelovar p rivrednoj Osnovnoj pri izložbe Svake po takve se tj. dvije organiziraju priredbe. godine tojregiji dio. istočni i za zapadni već slične varaždinske Na organiziraju priredbe regije pak području fond također komori Pri 1971. od tri postoji privrednoj Osnovnoj godine tj. god. I
na
ove
su
za
u
se
se
za
stočarske
izložbe.
izložbama
Na
po
se
i kunići.
izlažu
pretežno
nešto
goveda,
perad konji, manjesvinja,
strojeve, umjetnagnojiva, organizacije poljoprivredne i hranu stočnu zaštitna namijenjene drugeproizvode sredstva, robu, sjemensku proizvađačima. poljoprivrednim izložbe: 9. održane Tako i ove su Žabnom, gdjejeproslavrujna godine od osnutka i Hrvatskoj udruga marvogojskih prvih jedne ljena65selekStočarski Hrvatske Saveza i 60 (današnji marvogojskih udruga godina godišnjica i otkrivena centar Prigodom spomenprilikom Hrvatske), je kojom cijski SRH Sabora izložbe Vijeća Izvršnog ploča. jepokrovitelj potpredsjednik togagovorio Mr. Milan Zjalić. sekretar i savezni su Svečanosti poljoprivredu Žabnomprisustvovali J dr SRH Sabora član Ivan i šumarstvo osip Vijeća Izvršnog Kuštrak, ing. Neke
izlažu
radne
<
u
u
za
u
i dr.
Zmaić
izložbe
gootvorenja Gaju je rujna Pavlović. šumarstvo i Sabora član vorio ing. poljoprivredu Vijeća Izvršnog je izložba stočarska održana dana Ludbregu. je Istog 16.
održana
izložba
i Pakracu.
u
za
u
Kod
on
_________ o _ o pp — žI III Sp €z 94 — —— _ _ zZzZ_ speišnu — ——— ZI cI II — 6 9€ 08 _ _ — _ SI OT — — €z 6T ——— ZS __ _ VAO — eoJjunf OI tI £I 16 €I ZI OT £9 LT ZI TI AA 0z 81 _ 8TOI 8 80Z pp 9
KA
L
9
8
8
€
Z
9
€
6
I
KA
Z
T
KA
I
-.
KA
2
T
g
KA
9
8
g
€
KA
g
8
2
8
S
P
S
+
€
9
KA
q
€
9
T
o
Z
9
Z
KA
€
o
:
-
op HINZGVSOVN IIIZA
KA
6
6
&peiBeu £I IIpp P_i t[15 HINZZOTIZI VUJDLIŠTU I
9
T
— — OT £I ej
Z
ZI
8
Z
9
g
g
Vo
L
6€ OT svastvane:
L
8
I
9
T
I
Oz omumninje
7
I
€
79
TI
6
06
Z
7
L
2
9
g
0€ VV o
VA
97 vaša
g
ce 60T o
€
L
P
€
$
?
S
Z
u
T
oz 68 ss €I 65
VU ZA TI PABINY 0%8IZI €ZIOz 99 0z 89 LSZ IHZOIZI vetgmvomu uaramsng €UIZOJZI Gubevnsna. V ouđnojn z9 IZ IZ 8€ZZc€8Zcg“OO 0ZZ8€ ozZA 00) 6ZITEIP€zZI > 91I697 HINVZEOO URSUS PRvuihossRR Rorai a
IZ SI LI (>O
|
TI ZI ZI TI CU
9
L
*
:
—
O
=
6
XI *ZIpO JU '6 TqZoIZI OJS3ouqez OHIJ9NH4H VG (UI Nan m
—
.
NJ
sd
“
S
XI PR ći '9T dora RG fey RORNRR ka
“« ka
“
XI JE '9I dun Sedqpn'i OSRN gmaneannsu/ ad
.
<»
o;
<
GEEMvaA
URINOM (19 JOJEJN :oudnyjnsAg EDTUAHđOJI BJJUSITED BJTHTAOJTA IPAJDING UIPZBEIEA JTeAop»fq >:oudnyn PAJZNNM dEANIEsoudnxyn :oudnyn Sv1qpni IJAOQIA IAOXED JBIJE PuzeJ JJUBAJ tupđdo *qnig CRDi TAON SUDI ULL "Qi R GE agea II anuta GPRACENO UIPZBIBA IBAOpP(H JeAOJPfg ERE efi NITRA >
|
>
I
>
ŠAMPIONKE
izložba krava Žabno
Cifra
mb.
OVOGODIŠNJIM
NA
vlasnik
2374.
IZLOŽBAMA
Fuček
Franjo
a
junica
vlasnik
Slavujka
Vrban
Nikola
St
:
*
:
I
4594-3,8
pb.
Đurđevac
13039
Sasovac
Bjelovar
Gaj
Lasta II
Ludbreg
—
mb.
282
5117-3,84
Mira
mb.
6
4438-3,7
—
245
.
Straka
Dočkal
Stražanac Daruvar
pb. 6952
Hercegovac
Breški
Josip
Ceza
Ferenčak
Svibovec
pb. 1874
Dubovica
Čizmar
Blaž
Garešnica
Ludbreg
Varaždin
Krava
Vlasta
šampionka
Ivan
pag Li
DAČNO Ina Pia
E
ani
p €
omtt ono >| ak 3 Risamo oni rog ki
E
aaa
Fo
preci
šTeu
KARAN
meti.
Bana
“i
nji
Zia
13
Po
kia
ek,
14
Josip
Blažeka
m
a
RO
IZLOŽBI
NA
U
SA
IZLOŽENE
Habijanec
“Fiola
Križevci
—
Antolović
Antun
Međurača
broj grla
i
mb.
mb.
Sasovac
Ivan
Đurđevac
M
IV
M
IV
Javorka
pb. 22954
1972
_
Lela
242
mb.
280
mb.
8. I. 1966
344
pb. 3704
mb.
Svilenka
1969
mb.
Pisava
pb. 13706
mb.
Jagoda
Ž
.V 27075-3,8
30.
II. 1970
M
III
Ž
16492-3,89 laktacija u toku
M
IV
4812-3,8
Ž
VI
22591-3,7 7152-3,9
mb.
mb.
2383
Javorka
pb.
11404
1964 1968
6204-4,0
III
15. VII.
1970
M
III
10. XI.
1972
Ž
16991-3,9 laktacija u toku
10. XI
1961.
7
1 5340
-3,53
2. X.
1967
2
1 3443
-4,06
2281
Svilenka
1972
2. VI.
1964
6200-4,0
1967
28. V.
2155
4385_Ž V 19626-3,61 3,74 I 3367-3,88
XI.
2091
mb.
IX
20.
19. XII.
Plemenka
Šara
Hodalić
Ž
1970
Jagoda
Bjelovar
—
1965
5237
5004-3,87 36093-3,66
IX
1961_M
4992
mb.
KRAVA
proizvodnja
otelenja
mb.
Luna
Vrban
god.
Svilenka
Lenka
Nikola
LINIJE
I PRAUNUKAMA
4787
Biserka
Cifra
Bjelovar
—
I 4 UZGOJNE
UNUKAMA
ime
Predavac
SU
KĆERIMA,
SVOJIM
linije
vlasnik Mato
ŽABNOM
16.
III
laktacija
II. 1970
1. VII
toku
u
1972.
*
U
GAJU
JE
IZLOŽENO
TAKOĐER
NEKOLIKO
LINIJA
.
vlasnik Vilko
linije
ime
Samelak
Poljana
Jagoda Pakrac
—
broj grla
i
mb.
Jadranka
435
mb.
Dunava
pb.
701
god. oteljenja
proizvodnja
30. VI.
IV
20.
3878
1962
XII.
13. XII
1969
IV
1972
I
46753,7 15642-3,11
—
—
298
dana
3858-3,72 Antun
Tun
Cvjetulja
D.
Kovačica
Lisava
Gr.
Polje
Liza
mb.
mb. mb.
26
8. XI
94
26.
146
pb. 1869
Veronika
1957
XII
IX
1967
—
V
3480-3,40
17070-3,58
8. V
1970
II 4440-3,78
20. VI
1972
Ž
8050-3,81
I 3670-3,47
Josip Pinkava
Maja
Daruvar
Nedeljka
mb.
Javorka
pb. 9059
Javorka
mb.
Ivo
Bosanac
Tomašica
—
Garešnica
mb.
1386 1467
300
Dinka
mb.
314
Dana
pb.
1972
7. V
1968.
17. V
1970
3544-3,66 Ž 7044-3,77
21.
V
1972
I 3992-3,70
30.
VI
1966
IV
4623-3,59
17.
VII
1968
III
15503-3,7
1972
1I 4035-3,59
4. VIII
II
6854-3,54
Andrija
Korija
Maturanec —
Virovitica
:
Žemlja
mb.
380
Biserka
mb.
465
Jasna
pb. 4640
27.
VIII
7. LX
1965 1969
IV
4044-3,66
IV
14158-3,67
3373-4,00
I
12. I 1972
&o
o
i
=
--__-—_-—
>
——
---—>
=
+
+
——————
seo
š
Konze RESNIK
U
EKE
vlasnik
linije
Josip
Harambaša
M.
LUDBREGU
IZLOŽENE
SU
Josip Blažeka
PrelogČakovec nih
bikova.
izložbi
Na
krmača
41
13.
X
1966
Paka
mb.
182
20. X
1968
Plava
pb.
1723
Linda
mb.
245
30.
VI
1462
22.
VIII
1970
pb. 15652
31.
VII
1972
mb.
u
Žabnom Gaju
Žabnom
PIK
Vrbovec
izložili su
krmače
PIK
su
s
Pakrac
rasplodnih izložili
i Daruvar
leglom, dvojica Gradiška,
OOUR
Pakrac.
Dvojica uzgajača
rasplod-
nerastove
a
Nova
izložili su
mladih
nekoliko
Virje iz
u
stanica
i nekoliko
konja općina
uzgajača 10 i 2 kobile. Gaju pastuha Po dva izložili su proizvođača rasplod. Tovnu telad i izložili junad su
je
i PZ
hladnokrvnih
1960
izloženo
i nazimadi.
Nekoliko
UNUKAMA
2. I 1972
bilo
i
I
god. oteljenja
mb.
Cveta
u
KCERIMA
S
Perga
Lipa
izložbama
MAJKI
i broj grla
ime
Bukovac-Ludbreg
Na
LINIJE
Pakrac
za
i Vet.
kuniće, svoje uzgajača sportskih golubova listonoša iz »Letač« izložio Lipika golubova. jekolekciju I izložili krmače KPD »Ivans Ludbregu goveda rasplodne leglom čica« kao i Vuk Viktor iz krmaču Lepoglava nazimad, proizvođač Slanja od 12 kom i nerastom leglom prasadijednim rasplod. Na izložbi izložili PZK PPK tovnu Ludbregu junad Ivanec, »Bednja« PZ Novi Marof i ZPPK Varaždin. Ludbreg, »Vajda« Zagreb, »Sloga« Tovne izložili OOUR i Novi Marof svinje »Sljeme« »Vajda« Zagreb. »Koka« Varaždin izložila i stočnu hranu. jepilićePoduzeće »Zelendvor« izložio fazana. brojlere rasplodnih jefamiliju krznaša izložila Vet. stanica već Čakovec, poznati Skupinu je uzgajač u
a
uz
klub
su
a
s
za
u
su
—
—
su
nerceva.
Nekoliko
izložilo
organizacija jeprigodnu potrebe poljoprivrede. Pored novčanih i nagrada uzgajačima najboljih grladodijeljenevrijedne raznim nagrade proizvodima. Naročito kao što su: muzni zapažene vrijedne nagrade Gaju, uređaj, mlinovi čekičari i dr. U Žabnom od strojevirublje, televizori, jedan najboljih Ivan Tomičević dobio također muzni rasplodnih goveda uzgajača je uređaj. Krave svim izložbama dobile što ga svake zvono, šampionke počasno Stočarski centar Hrvatske. godinedodijeljuje selekcijski Na PK-a naredno održavat će svake prijedlog Bjelovar razdoblje izložba od 11 po godine jedna cijelu regijujednoj općina. izložba Prva 1974. održat će se u god. cijelu regiju Koprivnici. izložba bit Ova će,poredostaloga, organizirana sklopuodržavanja simentalske će održati Evropske konferencije uzgajača goveda, pasmine koja 1974. godine Zagrebu. Brlek Stjepan Ing. opremu
za
su
u
su
u
za
na
su
za
za
se
u
za
u
se
u
10
MLJEKARA
»VINDIJA«
Na
VARAŽDIN
—
NAGRAĐUJE
regionalnoj stočarskoj »Ludbreg Zagrebačka mljekara OOUR »VINDIJA« Varaždin 4 nagradila je svoja n ajbolja proizvođača mlijeka novčanim i to: nagradama Tomo selo 2000 ad Supak, Palinovec, Imbriovec 1400 d Josip Tumpić, 1200 d Andrija Sopočanec, Prelog 1100 d Josip Perko, Prelog izložbi
1973«
Nagrađeni S
naše
strane
mljekari
čestitke
a
JE REGIONALNA
IZLOŽBA »LUDBREG
nagrađenima, poticaj drugim proizvođačima što uspješniju proizvodnju mlijeka!
ODRŽANA 16. 9. 1973.
održana
i
za
1973«
izložbe je Ludbregu, pokrovitelj bila jeSkupština općine Ludbreg. Stoku stočari Novi Marof i Čakovec, izlagali općina: Ivanec, Ludbreg, stočarska
izložba
u
a
su
Varaždin.
U
odbora Fonda upravnog Čorić, ing. Drago predsjednik stočarske izložbe varaždinske i stočare upoznao regije jeprisutne goste radu tom dugotrajnom selekcijskom području. uvodnom
referatu
za
o
na
11
_——
nn
m
dada
A
a
a
m
m
ana
nn
i
m
nn
ni
nn
* u
dai
o
—_—
asi
koji.su juprihvatili, službi, proizvođačima, Zahvaljujući“selekcijskoj sastavom dobrim izuzetno varaždinske pasminskim raspolaže regije područje goveda. kao i manjibrojljudi selu, proizvodnji, Česti potresistočarskoj loše ima izuzetno što krava poi nažalost uvjetuje manjibrojrasplodnih i odnosa prema Osim odojaka teladi cijena sljedice. togazbognesrazmjernog individualni i tovnom rješavaju proizvođači materijalu rasplodnom gotovom stado: matično veću i osnovno, da pa teladi i cijenu, sigurniju odojaka dobiju i
a
s
Pie
ča
i
na
sve
u
sve
se
stari.
znatno
:
obra-
površinama raspolažu regije vlastitim Redovito koriste. intenzivno povrtlo to radi tla jako čega divog krme količine kultura i viškove velike šinama dovoljne povrtnih proizvode varaždinske
Proizvođači
s
malim
veoma
na
za
stoku.
i formiraju planovima, raspravlja Svi stočarske naročito i fondovi proizvodnje. poljoprivrede, unapređenje mateti fondovi rasplodnog proizvodnje kreditiranju namijenjeni uglavnom takve osnovale varaždinske Sve fondove, regije skupštine općinske rijala. sredutroška fondove formirala i namjenom strogom svoje Republika je veliko
Na
o
se
zelenim
farmama
malim
a
za
se
su
su
sa
a
stava.
putaizlagano grlo jedno stoke ostao odlične veliki vrlo Zato izložbama. stočarskim rasplodne broj je i komisijiocjenjivanje. nedostupan proizvođača stajama
na u
Fonda
odluci
postojećoj
“Prema
niti
ne
može
biti dva
za
12
__—_—
u
a
a
——
>
oo
o
Po
o
mm
m
m
m
ao
—
a
——_——o——
ao
nesteonih
Ivana
iz Dubovice
Ferenčak
vlasništvo
je»CEZA«,
bila
Prvonagrađena junica kategoriji u
96.
prvu nagradu je»PLANKA«, junica kategoriji Sobočanec iz Preloga. Andrije vlasništvo mb krava izložbe Šampionkom »MIRA«, 245, proglašena je iz Vibovca. sipaBreški, masti. 4.438 U VI kg mlijeka 3,7%mliječne proizvela lJaktaciji je
vlasništvo
dobila
steonih
U
Jo-
sa
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE 1973. stokom Promet rujnu mjesecu proizvođačarasplodnom kooperanata KateKupac Broj Selo i prezime Red. Ime Organizacija grla — gorija broj proizvođača »Zdenka« MI 2475 selo Ivanovo selo junica Ivanovo 1. Stjepan = _ Vujević Vel Zdenci IZ STOČARSKOG
u
2.
Orlovac
Zdenko
Novotni
Grub.
165
Polje
krava
Zdenci
Vel 3. 4. 5.
6.
Josip
Poljana
Ivan
Tisovac
Ribić Jelić
Polje
125
krava
»Zdenka«
MI
Kemenović
St. Petrovo
Sasovac
bik
SO Fond N. Gradiška
4282
bik
V.
selo
KoprivnicaKoprivnica
Ivan
8886
Nova
Rača
13056
junica
8.
9.
10. 11. 12.
13. 14. 15. 16. 17.
18. 19. 20.
21.
Mraz
Sl. Kovačica
Nikola
—
Nova
Rača
13355
Predavac
Josip
Predavac Predavac
6231
Ljubić
Jandro
Predavac
Predavac
6191
Linski
Ivan
Bjelovar
Nevinac
3100
Vinković Ošhera
Matula Munta
Tržić
Rašek Rašek
Ivan
Rovišće
Rovišće
4992
Međurača
Nevinac
3340
Ždralovi
Prespa
Milan
Fridrih
Milan
Tomičević
junica
Reg.
posl. udr.
junica
posl. udr.
Reg.
junica
posl. udr.
Reg.
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak 2554
Ždralovi
2768
Prespa
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak
Draganić Rovišće
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak
Predavac Predavac
6301
Predavac
6260
Predavac Predavac
6141
Žabno
Ivan
posl. udr.
Reg.
Sisak
5301
Predavac
Milan
junica
Sisak
Rovišće
Čedo
posl. udr.
Reg.
Sisak
Rovišće
Vlado
Frković
junica
Sisak
Josip
Stjepan
posl. udr.
Sisak
5130
Antun
Mecner
Basta
—
Franjo
Reg.
Sisak Sisak
6189
Predavac
junica
S.
Koprivnica Reg. posl. udr. *
7.
Zdenci
Vel
Antun
Bobovec
Grub.
e
»Zdenka«
MI
Žabno
junica
posl. udr
Reg.
Sisak
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak 23531
bik
Vet.
stanica
Varaždin 22.
Ciner
Palešnik
Mato
Hercegovac
6985
junica
— Vel. Zdenci Kolar
Josip,
13
s--_.a-
aaa —
_—a_
Red.
Ime
broj
proizvođača
23. 24. 25.
26.
i prezime
Bogdan
Ludvig
Salarić
Kralj
Iva
—
Potok
M.
Ivan Ivan
M.
27.
Domitrović
28.
Seneš
Ljudevit
29.
Delić
Ivan
30.
Broj grla
Kaniška
Ivan
Kralj
Organizacija
Selo
Ludina Ludina
Garešnica
Kate-
—
Kutina
2668
Kutina
4445
Kutina
4443
bik
bik bik
11479
bik
bik
Šiptar
32.
Debač
Ivan
Stara
Rača
Nova
Rača
2016
krava
33.
Debač
Ivan
Stara
Rača
Nova
Rača
13798
žen. tele
35. 36. 37.
38. 39.
40. 41
Kukuruzar
Jovo
Kukuruzar
Jovo
Kukuruzar
Jovo
Kukuruzar Miličević Letić
—
Kukuruzari
—
Kukuruzari
—
Kukuruzari Kukuruzari
Milan
G.
46.
47.
Polimac
48.
Radišević
49.
Radišević
50.
Polimac
Mićo
51.
Polimac
Mićo
52.
Štajduhar
S.
Abramović
V.
43. 44.
45.
53.
Mićo
Ljuban Ljuban
D.
Kostajnica
125
Kostajnica
119
Kostajnica
128
—
Kostajnica
Mokrice
Grabovac
Marijan Stojan
64.
Mraković
Nikola
=
565.
Mraković
Stanko
—
56.
Musulin
Milan
Kostajnica
129
Petrinja Kraljevčani = Petrinja DragotinciPetrinja Dragotinci Petrinja Grabovac Petrinja Grabovac Petrinja Joševica Petrinja Joševica Petrinja Grabovac Petrinja
Galijan Mirko Pipalović Slavko Šustić Luka Šustić Luka Šteković Dušan
42.
Bjelovac
Selišće Gradusa
Vlahović
Virovitica
Kutjevo Polj. služba
PIK
razmnožava-
nje Zagreb Petar Domjanić Majkovac Bakov Milan, Rogovac Bakov Milan, Rogovac
—
Fond
SO
Kostajnica
Petrinja Sunja
120
SO
Fond
bik
SO
Fond
bik
Fond
SO
Kostajnica bik
SO
Fond
Kostajnica bik
119
bik
bik
117
bik
127
bik
133
bik
132
bik
128
bik
131
bik
58
bik
SO
Fond
Kostajnica SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja SO Petrinja
_ 122 bik 121
'
Ford m isa 2 Sisa
“Fond
Bora2 isa
6
i
bik
bik 48
Uni
SO
Fond
bik
bik
Glina Dvorna
bik
116
39
Draškovac
Kostajnica
Kostajnica
Sunja Glina
SO
Fond
Kostajnica
65
Vlahović
_
bik
Kostajnica
133
Živo
bik
110
KukuruzariKostajnica 132 Kostajnica Štubalj
Adam
Vlado
Miljević
—
Kostajnica
PIK
za
Đurđevac
Knezovljani
SO
Pakrac Sred. zavod
Mijo
Jovo
Fond
bik
Đurđevac Đurđevac
Bogičević
SO
Kutina
31.
34.
SO
Fond
bik
4842
Đurđevac
Fond
Kutina
Taborište
Kata
Zdenci
Kutina
11462
Kudumija
— Vel.
Josip,
Kolar
bik
Virovitica 1259 Svilna Grabarje 1778 Trenkovo Mihaljevci
Ivan
gorija
junica
5776
Kupac
bik
sa
2
Pope Glina
SO
bik
an lina
SO
SO
Fond Dvor
na
Uni
MarijaPalangić, Zagreb 14
BOŽO MATIJEVIĆ,VOZAR IZIVANOVACA Štrosmajeisporuke mlijeka mljekari Gavrić Božom se s Zajedno drugom kojegjetog razdužuje mlijekom dana bilo 601 1. Doznali da redovito oko kvalitete kako vodi brigu mlijeka, sadržine tako i oko da pogledu mliječne masti, nakiselog mlijeka. Smatra, i da se kao proizvođači dužnosti osnovne mnogi »uspavali« zanemaruju svoje lako namirnica treba obratiti punu i zato kooperanti. Mlijeko pokvarljiva je od do sve pa pažnju mužnjeu staji, isporuke mljekari. Zatekli
ga
smo
rovcu.
kod
Đakovo
u
na
s
smo
u
su
mu
NERAD
BURAGA
buraga temelji manjojpodražljivosti što i u sporom stezanja (kontrakcije) buraga, očituje zakašnjelom ispražnjiimade tek i Ovu bolest vanjuburaga,životinja uslijed slabiji manjejede. toga nalazimo kod najčešće goveda. Nerad
se
odnosno
na
slabosti
se
a
Uzroci
nerada
(atonije) buraga Nagli prijelazjedne hrane preumorenost, drugu, psihički utjecaj, dugotrajnije hranjenje hranom, siromašna solima i tvarima. i kojaje podražljivim Snetljiva pljesniva hrana, hrane i kronični nadam izazvati nerad mogu nedovoljno prožvakanje buraga. Isto tako može nastati naročito kod zaraznih povišenom tjelesnom toplinom, su
različiti.
vrlo
od
na
u
bolesti.
Znaci
bolesti:
umanjeni prohtjev pićem, umanjeno i Kod usporeno preživanje. obrtaja Broj jakost (rotacije) buragajeumanjen. nerada stalno umakroničnog je prohtjev umanjen hranom,preživanje je ili posve trbuha njeno prestane. Izrigavanje plinova jeumanjeno, obujam je stalno nešto hrane i povećan. Buragjeusprkos slabijeg primanja napunjen nešto kod često bol. Izmetine su tvrđi; pritiska burag životinje osjećaju tvrde i sluzi ili suhe, bojadisane, prevučene, mekše, tamnije neformirane, hrana loše i sluzi. Izmetine često kiselo zaudaje probavljena pomiješana ili zadah. Usna obložena raju imajuneugodni smrdljivi šupljina jetoplija, obložen. često Sluznice biti mnogo Životinje mogu sluzi; jezik je puta zijevaju. žuto Katkada nešto bojadisane. jetjelesna toplina povišena. odstraniti hraLiječenje: pustiti životinju gladovati, uzroke, dijetno davati lako sredstva solne niti, tjerajuća (soli) dodavanje piću kiseline, gorke vodom. se tvari, terpentinsko ulje, razrijeđeno. Daje pomiješano ovisi i intenzitetu bolesti. Akutna oboPrognoza prvenstvenotrajanju želuca dadu Kod kronične ljenja pravodobnom intervencijom izliječiti. valja odstraniti uzrok. Pašom često i bolest. ova primarni popraviizliječi hranom
za
i
i
za
na
sa
a
su
sa
sa
s
—
o
se
se
Prof.
dr A.
H.
15
tasks
|
|
j
|
BOLESNI.
——-.
i
Zena
dom PROŠIRENE VENE
(žile) pojavljuju slabosti i nogama. Posljedica jeprirođenenasljedne građistijenke kod članova iste Slabo vrlo često vena Javljaju obitelji. građene stijenke kad izdržati tlak ili mogu krvnogstupca čovjek stoji prinaglomporastu i tlaka tereta Proširene nastati mogu (kašljanje, dizanje dr.). trbušnog kao što i različitih lokalnih toku to poslije upala području događa venskih zalistaka teških Slabost tifusa i drugih nije prirođeno. do Sa starošću dolazi zaliscima i zalistaka degenerativnih promjena broj Ako zalistaka malo tlaku i smanjuje. je popuštaju krvnogstupca stanovitu količinu onda krvi, propuštajupočetku najprije šire, i Vene katkada i produljuju postaju vijugavekvrgaste. ostaju tanke, trajno neelastične tkiva. U zbogpovećanja vezivnog mnogim slučajevima usprkos deblje. proširenju postaju kod žena i kod rade kojidulje Javljaju poslije poroda ljudi i slabi stoječki (kodpralja, konobara, željezničara dr.). Zbog dugogstajanja odvod od nogu do iznad krvi Koža i postaje tanja osjetljiva. Može da lakih udara te i pukneposlije potkoljenici nastaju cjevanici. Teško Prsnuće može dovesti do opasnog vena zarašćuju. površnih krvarenja. Kad neka da krv preuzmu veća mogu vene, sporedne koje začepi bilaze začepljenja. mjesto Proširene bolove. naveče dana. uzrokuju Najčešće prikrajuradnog Bolovi ležećem popuštaju poslije duljeg mirovanja položaju. treba od dana znakova Liječenje početi prvih proširenja (žila). pojave svakodnevno do iznad elastičnim traPreporuča vidljivih povijanje kama do ili i prije ustajanja lijeganjanošenja gumenihčarapa izbjegavanje treba će liječniku, Liječenje prepustiti pojedinim dugotrajnog koji stajanja. odrediti što da bolesnika slučajevima jepotrebno stanje poboljša. veni više već Upala (tromboflebitis). Upaljeno mjesto nije glatko Na nešto tom krvi i dolazi do usporen hrapavo. protok je mjestu zgrušavanja krvi. može Na kojaje Začepljenu napipati ispodkože, boje. tom stvara lokalnim Može nastati oštećeugrušak mjestu tj.čep(tromb). kod stanice nesreća kod i npr. pa saobraćajnih njem slično, poslije poroda, Jedna od kad ugru(kirurških zahvata). operacija najčešćih komplikacija je šak do otkine i što može uzrokovati organa npr. (čep) dospije nekog pluća, smrt. odmah obratiti Bolesnik treba da stalno leži Treba liječniku. uzdignutim nogama i da burove Sve dok se stavlja upaljenom mjestu obloge. krvotok bolesnik otekne. ne noga uspostavi osjeća jakebolove,cijela Proširene
nastati
mogu
vene
od
same
sebe.
Obično
na
se
u
vene.
se
ne
vene
u
vena
se
zaraza.
u
samo
u
s
se
vremenom
u
se
vene
a
se
vremena
srca.
vena
sve
rane
se
na
vena
zao-
vene
u
vena
se
vena
u
se
vena
na
venu
se
crvene
se
se
se
s
na
vene
a
Glavni Vlasnik
ODBOR Uređuje: UREDNIČKI i odgovorni urednik: urednik; Vera Kaštelan, tehnički dipl. inž. Dinko i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon Tisak: 440-476. »Vjesnik«, Zagreb d 4.—, za privredne organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d 1,50
pretplata Mjesečna
16
Štamparija
Hoholač
Zagreb,