GODINA
k_
.
o.
X
_
ZAGREB
o.
e.
i
STUDENI
.
.
a
————a<—
1973.
——o—aaa
SMOTRA
KRAVA I JUNICA U BUJAMA
RASPLODNIH
Bujamaje povoduproslave godišnjice priključka održana 3-ća smotra i krava i smeđe skoj Jugoslaviji rasplodnih junica. održana i Smotra bujštine, (montafonske) NovigradUmag). (Buje, pasmine, je vremenskim vrlo lošim prilikama. pod Na smotri iz Buzeta Smotra i Pazina. i sudjelovali područja proizvađači održana Privredne komore podpokroviteljstvom Rijeka. je krava i Najboljim rasplodnih junica dodijeljenenagrade uzgajačima kravu i to: I iznosu od 1500 1200 i tri treće po u nagrada dinara, drugedvije 900 dinara. Uz novčanu INA Kutina vlasnike po nagrade nagradu nagradila je ovih krava 150 po kg gnojiva. nagrada Vlasnici dinara 1200 900 prva po junica nagrađeni drugedvije dinara. Ove PPK Pazin OOUR nagrade dodijelila bankajeriječka Buje. tvornica stočne hrane iste vlasnike 100 krmne po nagradila je filijala kg smjese. također vlasnici i Pazin. Buzet Nagrađeni grla područja općine »Pliva« tvornica farmaceutskih i kemijskih proizvoda nagradila je svojih izlagačevrijednim paketima najnovijih proizvoda. kravom krava Vesna mb. 62. 1968. Najboljom proglašena je oteljena godine vlasništvo Perić Juste iz Šegava, dala standardnoj kojaje drugoj laktaciji 4697 masti. kg mlijeka 3,90%mliječne Prvom junica Viola 762. 6. IX 1971. nagradomnagrađena pb. je oteljena vlasništvo Ravaliko Nova Vas 101. godine, Bruno, i Tako održane izložbe: 9. godine rujna Žabnom,gdjejeproslavi osnutka od ljena65jedne prvihmarvogojskih udruga Hrvatskoj i 60 Saveza Hrvatske Stočarski selekgodina marvogojskih udruga (današnji godišnjica centar je otkrivena i cijski Hrvatske), kojomprilikom spomenPrigodom izložbe Sabora SRH jepokrovitelj potpredsjednik Izvršnog Vijeća togagovorio ploča. Mr. Milan Zjalić. Svečanosti i savezni sekretar Žabnomprisustvovali poljoprivredu i šumarstvo Ivan član Sabora SRH dr ing. Kuštrak, Izvršnog Vijeća Josip U
30-te
u
Istre
Hrvat-
|
su
su
za
su
sa
—
su
sa
sve
sa
u
sa
su
ove
u
u
u
Zmaić
su
za
i dr.
16.
održana
izložba
Pakracu.
rujna je Gaju otvorenja je član Sabora i šumarstvo govorio Izvršnog Vijeća poljoprivredu ing. Pavlović. dana održana stočarska izložba Istog Ludbregu. je Brlel: Stj. u
i
Kod
izložbe
za
u
RASPLODNE
UZGOJ
ŽENSKE TELADI I JUNICE
rasplodnu uzgojiti junicu od ćemo dobre kojeg rasplodnu uzgojiti junicu potječemajkepoznatog porijekla, i redovito teli i od oca proizvodnje koja dobrogporijekla. poznatog (bika) služe obično izabrani i od dobre Bikovi, koji osjemenjivanje predaka proizvodnje. Za ćemo ostaviti žensko od možemo očekivati da rasplod tele, kojeg ćemo ishranom odgovarajućom postići primjereni prirast. Da
li ćemo
zavisi
se
za
su
'
ono
2
o
tome,
da
li žensko
tele
od
nakon
tele
teljenja
Neposredno dolazi
ne
u
Tele
obzir.
U
prsiju
građekostura, vezi
ishranom
s
prosječnu
imati
moramo
na
da
umu,
je
i slabo
rasplod. da ovisno pasmini je Sitno
o
i butova.
dubokih
dobre
za
težinu
imati
mora
tele
odabrati
moramo
kod
teleta
najrazvijenije davati
odraslog goveda, sirište, burag tvari. hranu lako mnogo hranjivih probavljivu ishrane: tri načina Uglavnomrazlikujemo a)punim mlijekom odnosno i punog obranogmlijeka obranog, b)kombinacijom c)mlječnimnadomjescima. i to davati važno nakon osobito Odmah (kolostrum) mljezivo teljenja je albumina i dan. sadrži češće prema (16,5% 0,6% globulina Mljezivo nekoliko dana Nakon tvari. mineralnih i zaštitnih malnom mlijeku), kravljem normalnim mlijekom. kravljim zamijenjujemo mljezivo i Može i 3—5 hranimo Punim preporučljivo je dulje, tjedana. mlijekom što dobiva više nego da li rentabilnosti što zavisi prodajommlijeka tj. davati nešto treba 4 teleta. Nakon krepkekrme, tjedna postizava prirastom dobre otave i 5. po sijena. volji zobene od 50% od više krmiva krma da npr. krepka sastoji Najbolje je, te 2% i vitamina Uz dr. to brašna i vapna pa krmnog prekrupe, kukuruznog telad krmnih i soli. Imamo 1% stočne (starter). posebnih smjesa onda i obranim kombinirano Ako hranimo mlijekom, postepeno punim 10 tele tako da puno dobije tjedana zamijenjujemo mlijeko obranim, 10 oko obrano litara,kasnije smanjuje. mlijeko i To zavisi hraniti može Tele njegovoj cijeni cijeni nadomjescima. od i punog sastoje uglavnom sušenog Nadomjesci mlijeko mlijeka. obranog rudne tome pa dodajujeftine masti, vitamini, obranogmlijeka(80%), i antibiotici tvari (2%). ima više Ono teladi Kod ishrane predmlijekompreporuča napajanje. teladi kod količina nosti mlijeka, problema odbijanja (točno odmjerava treba osobito Kod nekih kod i paziti krava). napajanja mlijeka uztezanja i čistoću mlijeka. posuđa toplinu da imati treba ishrane Kod godine postidrugojpolovini kao godine. prvojpolovini prirast ubrzati ili Memože ishranom usporiti. razvojjunice Odgovarajućom ranozrelih osnovi. Kod i ishrani zavisi samo o to nego o nasljednoj đutim, kasnozrelih to neće Kod brži ishranom razvoj. postizava pasminaboljom što će će hranu dobru Uz negativno utjecati plodnost. ođebljati postići. sniziti donekle ishranom mogu troškovi, junice Razmjernoštedljivom do nešto dolazi ali tom kasnije konačnograzvoja. slučaju ishrane način Da može točno prema nasljednoj (intenzitet) usmjeriti i kakve koliki znati osnovi (težina) tjelesne prirast postizava potrebno je ishranom kod stavremenskom razdoblju odgovarajućom mjere pojedinom novite pasmine. 40—45% simentalske da uzima Obično pasminepostizava junicanpr. 70%/o. odrasle težine dvije godine krave, dohraniti mlade Normalno dovoljno je razvijene junice drugojgodini dobrim zelenom zimi voluminoznom brom sijenom krmom, hranom,pašom, a
kao
ne
kod
pa
tome
prema
moramo
s
u
na
nor-
se
o
lm
se
se
a
u
se
za
ra
ti
di da di
s
samo
za
s
m
se
a
o
se
se
za
se
a
se
i
z D o i
nema
se
na
na
se
umu
ne
u
u
zava
se
ne
se
se
na
one
se
u
se
se
u
se
a
sa
u
a
uz
bh
nešto
dobre
silaže
i stočne
soli.
— -
2
“
bar
70%
odraslih
krava.
vrijeme pripusta junica Prerani može imati posljedica (teško pripust teljenje, slabija mliječnost i prvom razdoblju,kasnije). U
imati
mora
težine
u
:
muznom
OSVRT
a
SELEKCIJSKE SLUŽBE REGIJE VARAŽDIN RAD
NA
Varaždin
području regije odvija selekcijske jedne PZK-u stanici u Čakovec područje Čakovec, općine Poljoprivrednoj Varaždin Ivanec Rad i Novi Marof. područje općina Ludbreg, Varaždin, službe osnovnim udruusmjeren je uzgojgovedapri organizacijama rada bave i zatim selektodavnu kooperacijom koje ženog mlijekatova, obavlja i kontrolnu matičnu i vodi konslužbu, evidenciju, prigojnu prekosvojih trolnih kontrolu asistenata i % masti. obavlja mliječnosti ispitivanje služba Ta Stočarskim centrima SRH-e povezana je selekcijskim Zagreb, radnim veterinarskim stanicama centrima i naročito sa za organizacijama, UO Varaždin i Čakovec. Od 63669 krava kontrolom i bređih 1972. ukupno junica pod godini bilo 11.320 krava od matičnih 1.432 komada. Evidentirano je toga jejunica 607 i ženska telad do 1 369 omada. prekojednegodine godine Na
se
rad
za
službe
a
i to
u
za
na
ove
se
a
sa
u
KRIVULJA
TELJENJA
MJESECIMA
PO
ZA
RAZDOBLJE
1965—1972.
VARAŽDIN
REGIJE
2621
III
IV
jeslužbe,
svake
I
Zadatak
lu
V
VI
VII
VII
1X
X
XL
xu
godine najkvalitetnijeg ženskog od matičnih i kontrolnih te stimulirati takve da podmlatka krava, uzgajače, ista zadrže stimulirati grla daljnjem uzgoju,posebno proizvođače koji će kvalitetne kvalitetnih bikova. spermom uzgojiti junice, jasnoosjemenjene Na način bi bi taj povećao brojproizvođača koji posvetili uzgoju time bi stočni fond kvalitetnim rasplodnog materijala povećali materijalom. Tako bi stvorili određeni farmi tzv. mini min. 10 krava domaćinstvu po broj što bi bila baza istovremeno imali bi nego rasplodni materijal najrobne sigurnije proizvođače mlijeka. da
u
izvrši
izbor
a
one
se
se
a
s
sa
ne
samo
za
Po
BROJNO
STANJE
OBUHVAČENIH
GOVEDA K
ra
va
Općina
ukupanbroj
matičnih
Ludbreg Čakovec
7 617
208
23 210
920
Varaždin
12 990
212
Ivanec
10 254
64
9 598
28
63 669
1 432
Novi
Marof
STANJE
OPLODNJE
SELEKCIJOM
KRAVA
U
GOD.
1972.
a
ukupanbroj
Općina Ludbreg Čakovec
krava
krava
7 617
6 152
12 990
Ivanec
10 254
—_
Marof
9 598
o,
ong
63 669
—_a__-------___
krava
nekontrolirano
%/
i
80,77 19 954 85,97 11101 85,45 7 230 70,50 6 243 65,04 ||, C[.A. > VN 50 680 79,59
23 210
Varaždin
Novi
—U.O.
jalovo 1 465
3 256 1 889 3 024 3 355
>>>VJ
12 989
%
19,23 14,03 14,55 29,58 34,96 a 20,44
da po Rangkojajeprikazana Općinama, jasno g ovori kod takav može određenu visoku postoji materijal kojigenetski garantirati lista od 305 dana. Potomcima po tih proizvodnju mlijeka jednomgrlu razdoblju krava trebalo bi naročitu i da zadrže posvetiti pažnju nastojati da i maksimalno iskoristi tih nego daljnjem uzgoju, kapacitet grla. muzara
nas
u
ne
u
samo
se
one
se
MINI-FARME U DOBRIM
RUKAMA
ŠTO ĆE MINIVELIKI DOPRINOS RAZVITKU STOČARSTVA FARMA, Prvi koraci mini-farmi visokoproduktivnih stvaranju govedarskih kod inokosnih (uglavnom proizvodnju mlijeka) probranih kooperanata već Sada proizvođača slavonskoregije učinjeni. uspješno privode 461 što svakako odraz krajupripreme osnivanje farme, je velikog baranjske slavonskih individualnih stočara društveno zanimanja organiziranu proizstabilnim vodnju Shvativši od kolike je važnosti mini-farmi intenzivan osnivanje razvoj time i obuhvaćenih seoskih što govedarstva, bolji prosperitet domaćinstava, tržišta deficitarnim je značajan doprinos poboljšanju opskrbe prehrambenim zadružne rada i artiklom, organizacije organizacije udruženog U
SLAVONIJI
I
BARANJI
OSNIVA
SE
461
BITI
na
za
su
se
za
za
osnovama.
na
za
a
osnovne
za
5
slavonskopoljoprivrednokooperaciju i ćina kooperaciju zadrugarstvo Savjeta inicijativu baranjskih reagirale pozitivno industrijskih Tako već utrt mini-farmi. Osijeku komore Osnovne je osnivanju privredne stotinu Slavonska i Manastir Beli po da podigne Požega općinama put i Đakovu i Našicama Slavonskom po 50, Županji Osijeku Brodu, minii Vukovaru Podravskoj Miholjcu po D onjem Valpovu, Vinkovcima, 15, 20, farmi, Gradiški 6. Slatini po 10 i Novoj ustanovilo da bi anketa Provedena potrebnu imaju proizvođači koji je komunalii vodom električnom li radnu snagu, pitkom energijom, raspolažu bavili dosad da li goveda, uzgojem izgradnju staja, jama,mogućnost da li krave 4 barem da li dovoljno posjedi tipa, simentalskog posjeduju 1 3800 od ostvarili 12 krava veliki i proizvodnjuprosječno uzgojnajmanje masti po grlu. 3,7%mlječne kombinata
za
na
su
op-
o
u
u
se
u
se
su
za
se
su
za
sa
obveze
Uzajamne anketirani
što
Ohrabruje FAO-a. sve statirano uvjete
i
garancije kako
ispunjavaju kooperanti potpuno —
kon-
je
—
20%
vlastitih
sredstava.
sudjeluju investiutroše da trebalo bi kako banka Udružena specificirala je Hrvatske farme Za stavkama. sredstva ciona po pojedinim predviđeno objekata gradnju i 70.000 tome opremu pašnjaka prema uređivanje 67.000, nd, je d. 15.000 ostalo te stoku krava 8000, 48.000, prehranu od Farmeri ugovorno mlijekarazdobljunajmanje obvezuju prodaju od da dužne dok deset preuzimaju mljekare slavonskogodina mini-farmama. količine proizvedenog mlijeka njih baranjske toliki stoka kvalitetna nabaviti će se, broj rasplodna međutim, Gdje Poučan No ima biti To mini-farmi? solucija. problem. najveći sumnje, će, farmu kombinat proizvodnju podizati počinje Taj »Kutjeva«. je primjer nalaze već tisuće stoke grla Dvije pašnjacima. umjetnim rasplodne nekih kod i Slični drugih mjeri manjoj zapažaju podstreci proizvodnji. stočarstva. fond tome im Pomaže kombinata. unapređenje Republički od 30. IX i 1. X 1973.) iz (Izvadak»Vjesnika« Proizvođači
obavezni
su
da
u
tome
sa
se
za
za
—
—
za
za
u
na
se
su
sve
na
sve
za
nema
za
u
se
na
se
u
za
u
ZAŠTO
IZRAZ »MINI-FARME«? osni-
pripremama pročitati banka Međunarodna i mini-farmi 3.000 Čak mlijeka. je proizvodnju vanje takav kredit za program »minisvoj ponudila da to budući zbuniti može »mini-farma« mnoge, izraz sAm nije farmi«. Međutim, Svakodnevno
čuti
možemo
ili
u
novinama
za
o
za
naš
izraz.
»robne
mljekara« svoj godina»Zagrebačka od individualni kod imaju proizvođačikojih mlijeka« proizvodnje dr. i snazi veličini ovisno 6 do 30 podižu Kooperanti radnoj zemljišta, kooperanti krava, takvim U muzara. što stare za ili novu s mještaj bolji svoje obnavljaju staju time i oko rad olakšan znatno povećava mlijeka proizvodnje je stajama rada. sama produktivnost Već
ima
nekoliko
program
o
a
se
Mnoge staje koje podignute područjuSamobora,Jastrebarskog, Dvora i dr. ukaDraganića, Siska, Karlovca, Petrinje, Đakova, n/Uni V ojnića, dobro »robne Takav program program zuje postavljen proizvodnje mlijeka«. obuhvaća i što zelene hrane livada ili oranica. Konačno proizvodnjujeftinije takvim dobili i programom muzare, higijenske staje proizvodnja mlijeka svim odgovara higijenskopropisima. Radi trebalo bi izraza »mini-farme« i svega toga sanitarnim umjesto dalje g ovoriti »ROBNOJ ima oslonac odnosima PROIZVODNJI«,koja kooperativnim našim M. poljoprivrednim organizacijama. su
na
na
s
smo
za
o
a
u
s
ĐURO
NIKOLIĆ IZ ĐAKOVAČKIH
SELACA
napisati drug Andrijom p osjeduje od krave tom dijelu prviproizvođač jednu najmodernijih staja Slavonije. U sada nalazi 8 krava i 4 se Dnevna kreće staji junice. isporuka mlijeka oko 65 litara. krave nedavno morale biti to pa Dvije prisilno zaklane, je tako razlog smanjenoj proizvodnji mlijeka. je 12 nalazi vrlo uredna mala Staja jednoredna stajališta. Pokraj staje mehaničku sistema »ALFAmljekara postrojenjem mužnju proizvodnje -LAVAL«. Možemo
Đuro
da
Nikolić
sinom
sa
kao
za
u
se
su
s
s
se
za
Ž
Andrija
Nikolić, Đakovački
Selci
Zanimanje proizvođača proizvodnje mlijeka takvoj veliko. Svakodnevno dolazi veliki susretmodernoj staji je brojposjetilaca. No, Đuri vlasnicima i sinu Nikolić teško dati na ljivim Andriji nije odgovore odnosno vlastita iskustva oko dobrih i loših postavljena pitanja, prikazati takve strana staje. Đuro PIK-a Đakovo. i su Andrija kooperanti Đakovštine
a
.
=
i
o
ML
i
i
za
i...
način
u
—
—-
a.
o
MANDEKIĆU
VELIKO PRIZNANJE PROFESORU
koja nagradu jeprof. životno dodijeljuje djelo. našu sreću i Mandekića bio Rad na dalje traje. dug, prof. jeneizmjerno 4& 48. Znači izaći i po Tako će punih priručnik« put. njegov»Gospodarski godina! oko stručne i izdao naučne Prof. dr Mandekić mnoge knjige. Napisao je je te 31 oko 66 stručnih i 20 naučnih radova, popularnih radova, objavio je dr Vinko
Nedavno
mu
Mandekić
»Vladimir
dobio
Nazor«
za
se
a
a
udžbenik.
stručnjaci
Mljekarski
Treba kukuruza
da
spomenuti je našem izašao koji je on
u
iz ČSSR
kod
prof. Manđekića
rada
heterozisu
našegnaučnog najstarijem poljoprivrednom časopisu »Gospo-
autor
i prvog
Smotra«.
o
darska i devedeset dr Mandekić U proslavio godišnjicu je mjesecurujnuprof. dvostruko »Vladimir ovom pa prilikom čestitamo,nagradi života, svojeg M. i rođendanu Nazor« uz najbolje želje! mu
na
U VELIKOJ HRASTELNICI mjeseca
Krajem listopada je nica. Na bili iz centra SR okupu Stočarskog selekcijskog mnogistručnjaci Veterinarske stanice kao i Hrvatske, Križ, »Zagrebačke mljekare«, predstavnik Ivanić Grad. Skupštine općine održana
smotra
krava
selu
u
Velika
Hrastel-
su
a
ano
mspov
s
ovepeenjtr
PRREREPRRRYYFTPTRTE
OTE TISE RESTEP
TERROR
=
Velikoj
Hrastelnici
U |
kiPN še> sA:
maki
s.
mum
ima
velik
Zadatak
brojgoveda
stočarske
bio
da
je beru i krave simentalske junice pasminekoje određenim kako bi odgovaraju mjerama upisale matične Nakon knjige. upisaspomenuta bit će kontroli. grla podvrgnuta redovnoj Odaziv bio dobar. proizvođača je i sabiračicu Posjetili mlijeka Velikoj Hrastelnici. Nada Bakran posao već obavlja Taj niz Zimi sabere oko 200 litara svaki dugi godina. znatno više oko 470 litara. drugidan, ljeti smotre
se
se
u
smo
u
a
Sabiračica
—
mlijeka
Nada
Bakran
oda-
PO DVA SABIRALIŠTA U SELIMA SLAVONSKIM slavonskim
selima
mnogim dva mliobično sabirališta djeluju različite mljekare. jeka, dvije Tako i u Gredi, kojoj je Babinoj sabirališta »Agrokomimajusvoja binat« i »Pionir« Jasinjemljekara izŽupanje. Agrokombinat »J asinje« preuza zimamlijeko »Zagrebačku mljeima iz»Pionir« karu«, mljekara ravan otkup. Tako sabiralištu »Agrokombinata« zatekli Ivana Kopića oko 20 litara času kada jeisporučio kanta Velika mlijeka. mljekarska biciklu stalno ima mjesto svoje dovozi Napomikojim mlijeko. da tri njemo, drugKopićposjeduje krave i jednujunicu. U
za
u
.
a
u
smo
u
na
s
SPREČAVANJE
STOČNIH
UNOŠENJA
U GAZDINSTVA
ZARAZA
dolazi borbu zarazama, prvo na mjesto mjerakoje bolesti. lakše Znatno spriječiti pojavu je njihovo sprečavanjeprofilaksa. već uzela ili bolest oboljelu li nego kojaje liječiti životinjuugušivati
Od
se
odnose
na
sa
-—
zaraznu
maha.
Da
bi stoku
zaštitili od
zaraznih
bolesti,
prije svegapridržavati i zoohigijenski minimum). se
predviđa mjera(koje Ovamo pripadaju: ishrana kvalitetnom hranom i 1. Pravilna odgovarajućom pojenje životinja ishrana kao hrane i vodom. čistom nepravilna davanje pokvarene Nedovoljna, i slabi i loše vode prema smanjuje njegovu životinje otpornost organizam hrana nalaza Pored i bolestima. raznim i voda, uslijed togapokvarenazagađena biti uzročnikom sami uzročnika bolesti i otrovnih mogu gljivica, njima tako i nezaraznih kako zaraznih oboljenja; pojave da stalno 2. čistoće čistimo tako, postizavamo prostorijama održavanje kao i češće i spremamo raskužujemo; osnovni
zaštitnih
*
trebamo
veterinarski
za-
u
u
10
kao
Svaka
je životinja. premorenost iskorištavanje količinu njegoorganizma, jersmanjuje prekomjeran rad,oslabljuje otpornost tvari Kod vih stvaraju kojesprečavaju antitijela.premorenosti organizmu uzročnika zaraznih tvari razvoj tijelu, kojeonemogućuju posebnih djelovanje Te tvari učinak otrova. odnosno bolesti, njegovog zovemoantitijelima. i bez i suhim 4. prostorijama propuha, opće držanje životinjatoplim lakše zarazi Prehlađena od mnogo životinja čuvanježivotinja prehlade. kod sluzokože oštećene tada obično što kašlja (npr. kihanja, joj uslijed toga lako tada uzročnici kroz očnih i mogu prodrijeti kapaka), koje zapaljenja organizam; će što nabavljene 5. nego smjestitizajedničke životinje prije zasebnim 3—4 treba držati nedjelje tijeku (ili pustitistado) prostorije od ostale kakvom ili odvojeno drugommjestukojejepotpuno prostorijama, karantena. stoke. To izdvajanje tražiti stočne odnosno Kod strane, valja životinja primanja kupovine, iz životinje zdrave i da da veterinara porijeklom pasoše, potvrdom stočne zaraze; krajagdje vladaju i očistiti G. pašnjake. Stajaće životinja pašu valja prijeistjerivanja zasuti ili vode treba ograditi; zagađene od kilometra da bude 7. stočno staja, pola najmanje udaljeno groblje da treba Ono i stambenih prometnih pašnjaka, pojilišta putova. zgrada, da Stočno terenu. i nalazi groblje je pjeskovitom uzdignutom kao i širok i 1 metar metara rovom, dubok, kojije najmanje1,5 opkoljeno dobivena iskoristiti može jednim kopanjemrova). zemlja nasipom(zanasip dobrom Rov i ogradom; nasip opkole ulaziti strane zdrave 8. životinjesmiju gdje smještene prostorije radi dotičnim kao ni istog jer koje životinjama, osobe, osoblje gazdinstva životinje bolest. sobom lako oni mogu Osoblje kojenjeguje unijeti radu. završenom imati i čiste po prostoriji pregače, koje ostavljaju ruke rada i sapunom; valja prati životinjama Prije poslije i zaštitna zaraznih 9. Među pripadaju cijepljenja. bolesti, mjereprotiv boleneko stiče prema izvjesnim vrijeme poslije kojihživotinja otpornost Zaštitna stima. veterinar ili veterinarski cijepljenja protiv pomoćnik. Cijepi bolesti i šuštavca istjerivanja prije obavljaju proljeće drugih bedrenice, stoke pašu; 10. Od ostalih od pravovremeno značenja velikog j e preventivnih mjera Leševe leševa i valjaotpremati uklanjanje uginulih životinja. propisano kolima. naročito stočno groblje podešenim treba kojem nalaze i životinja Naseljemjesto prostorijesmještaj iz redovito Đubre čistoći. održavati odstranjivati valja staje. primjerenoj betonirane odvoditi naročito treba "Mokraću jame, podešenimžlijebovima biti poklopcima. pokrivene kojemoraju da inventar i ima treba Svaka predmete njegu posebne poseban staja ležište. životinja imati Svaka svojeposebno Životinja. 3. normalno
se
što
npr.
u
u
u
se
su
u
u
se
novo
u
u
u
na
zove
se
sa
su
su
s
ne
na
mora
se
kok
Zan VIE
iki
n
mora
ravnom
na
z
se
se
ne
su
u
ne
s
mora
sa
u
se
sa
za
se
u
na
na
u
na
se
za
u
u
za
mora
M.D.P.iD.M.
T.
ll
De
e
kost
IZ STOČARSKOG rasplodnom
Promet
Ime
broj
proizvođača
2.
proizvođačamjesecu listopadu kooperanata Selo KateBroj Kupac Organizacija grla gorija —
stokom
Red.
1.
SELEKCIJSKOG CENTRA SRH
i prezime
Ferić
Car
Dragan
Mijo
1973.
u
Rešetari
N.
Oborovo
Dugo
Gradiška
3749
bik
Fond
N. Selo
11480
bik
SO.
Gradiška
Mjes.
zajed.
Oborovo 3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Grubačević
Mihajlic
Bujger
Đuro
Josip
Vlado
Šiprak
Josip
Manjkas
Kata
Grubačević
Milko
Žabno
Brezovljani
Žabno
23449
23055
Predavac Predavac Međurača
Nevinac
3144.
V.
V.
Pisanica
Bedenik
bik
bik
IPK
Osijek
P.
Slatina
Basrek
-
Ivan,
Vrbovec 6354
Antun Međurača
Antolović
Žabno
bik
Sred.
zavod
Zagreb
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
Pisanica
1654
Bedenik
3733
Nevinac
3451
_
junica
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
10.
Robotić
Tomo
Babotok
Žabno
23069
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Predavac Predavac
6279
Predavac Predavac
6288
Predavac Predavac
6316
Gola
Gola
8950
Švegović
Gola
Gola
8924
Pašica
Gola
Gola
8946
Bosanac
Vlado
Bosanac
Vlado
Bosanac
Pobi
Vlado
Franjo
Ivan
Martin
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
17.
18.
19.
20.
12
Zlatar
Vujčec
'Talan
Pobi
Franjo
Ivan
Stjepan
Alojz
Gola
8970
Gola
Gola
8912
Gola
Gola
9006
Gola
Gola
Gola
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
8918
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
—__—_—;-pP Red. Ime i L.A
broj
prezime proizvođača
Organizacija
Selo
Broj grla
—_——=—————_
21.
22.
23.
24.
Bartolović
Đuro
Mehkek
Franjo
Talan
Stjepan
Petrović
Franjo
Gola
8754
Gola
8910
Gola
Gola
8921
Gotalovo
Gola
8933
Novačka
Otočka
Kate-
—
Kupac
gorija
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
25.
26.
Repalust
Alojz
Hodalić
Ivan
Novačka
Đurđevac
Gola
1969
Đurđevac
11441_
krava
Reg.
posl. udr. Sisak
bik
Fond
SO.
Vojnić 27.
Hodalić
Ivan
Đurđevac
Đurđevac
11506
bik
Fond
SO.
Vojnić 28.
29.
30.
Lovašen
Petar
Tomica
Ferdo
Šostarec
Ivan
Đurđevac
Đurđevac
11438
Đurđevac
Đurđevac
11509
Đurđevac
Đurđevac
bik
Fond
SO.
Vojnić bik
Fond
SO.
Vojnić 11457
bik
Fond
SO.
Vojnić 31.
Matijević
Antun
Grabarje Grabarje
32.
Cvetković
Josip
Šibice
33.
34.
35.
36.
37.
Šimunjak
Branko
Šimunjak
Branko
Cvetković
Stjepan
Kovačević
Ivan
Kovačević
Dušan
Luka
Luka
24
24
Šibice
Štivice Kovačevac
556
krava
Zaprešić
55
bik
Zaprešić
62
Zaprešić
56
Zaprešić
63
Staro
Petrovo
—
Fond
bik
Fond
bik
Fond
39.
Rosić
Antun
Samost.
čas.
sestr.
Prvča
N.
Daruvar
Daruvar
Gradiška
bik
Fond
Hanževački
Nevinac
Stjepan 41.
Baus
Janoš
V.
Pisanica
8894
bik
Fond
37147._bik
3751
1328
Nevinac
3499
V.
1642
Fond
bik
Debač
Ivan
St. Rača
Nova
Rača
Fond
krava
—
junica
junica
junica
SO.
Gradiška
Markesina
M.,
Dautan MI
»Zdenka«
Vel.
13446
SO.
Gradiška
MI
MI
Zdenci
»Zdenka«
Vel. 42.
SO.
Gradiška
N.
Pisanica
SO.
Vojnić
:
40.
SO.
Vojnić
N. 38.
SO.
Vojnić
N.
Gradiška
SO.
Vojnić
selo N.
Mjertan Josip Grabarje
Zdenci
»Zdenka«
Vel.
Zdenci
13
_-—————————————+———
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
17.
43.
44.
45.
46.
47.
Mirko
Vlahović
Ivan
Bengez
St. Rača
Nova
Rača
13450
Kupac
Kate-
—
gorija
junica
MI
Rača
13462
junica
MI
Nevinac
3626
junica
MI
Čedo
Jandro
Ždralovi
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55. 56.
Vrban
Debač
Žabno
V.
Basta
St.
V.
N.
Rača
Zdenci
23216
junica
MI
»Zdenka« Zdenci
Pisanica
1719
junica
MI
»Zdenka« Zdenci
Rača
13448
junica
MI
»Zdenka«
Rača
13477
junica
MI
Zdenci
»Zdenka«
Vel. V.
Pisanica
Pisanica
240
krava
MI
V.
Pisanica
Ivan
N.
Rača
Čedo
Ždralovi
N.
Rača
N.
Pisanica
1848
MI
junica
Rača
12942
junica
Zdenci
»Zdenka«
Vel. N.
Zdenci
»Zdenka«
Vel. V.
Koščević
»Zdenka«
Vel.
Mato
Bengez
Samost.
N.
Sasovac
Mato
Žrmac
Zdenci
Vel.
Ivan
Majcan
»Zdenka«
Vel.
Nikola
Majcan
Zdenci
Vel.
Basta 48.
»Zdenka«
Vel.
Međurača
Ždralovi
Basta
Merc
Tuciljevac
Nova
Broj grla
Vel. Mato
Jambreković
Organizacija
Selo
Zdenci
Botinčan
Ivan,
Jabučeta
St.
Đuro
Rača
junica
Botinčan
Ivan,
Jabučeta Rača
13375
junica
Milan,
Fridrih
Predavac
Ivo
Žabno
Žabno
čas.
Daruvar
Daruvar
sest.
13043
5161
krava
Lenski
1328
krava
Markesina
Mirko
M.
Dautan
Zagreb Palangić, Marija
LA Zena
e
dom # DIJETALNA PREHRANA
hranjive potrebne k oja hranu, čovjek tvari i vitamine. rudne tvari: masti, ugljikohidrate, bjelančevine, količina Kal. izražava obično hrane Potreba topline je kalorijama (1 rada Kod stu vode 1 da teškog srednje C). panj jedan povisikg kod potrebne radi kod rada 3000 dan koji čovjeka 4000, teškog Kal., je potrebno 500 118 obuhvatiti g ugljikotreba Kal. 3000 g bjelančevine, fizički 2400 Kal. U standard naučnika Prema masti. 50 i hidrata bjelančevine g mnogih podacima uzima
Zdrav
sadrži
normalnu
u
se
se
na
sve
za
ne
a
za
14
100
iznosi
dan.
To
bi
iznosilo
2
12—15
od
spomenutih kalorija. toga 37 g 5 %/o. preporučuje životinjskih bjelančevina, tj. Od namirnica dolaze kod obzir žitarice nas i prehranu krumpir i Nedostatak rudnih tvari voćem (kruh, kaša,tjestenine sl.). nadoknađuje i Od troši: leća i Mahupovrćem. mahunjača prehrani grah, g rašak, soja. sadrže osim i fosfor. i sir važni za njače bjelančevine Meso,riba, mlijeko podmirenje potrebe bjelančevinama, I kod normalne tako prehrane smije pretjerivati npr. smije uzimati osobito time previše masti, životinjskih, jer opterećuje organizam, dolazi do hrane i to jer izgaranja. nepotpunog Umjerenouzimanje mješovite će zadovoljitpotrebe organizma. Kod hranu količinski i po oboljenja prilagoditi tj. ograničiti Takvo sastavu. zovemo I kod takve prilagođivanje dijetalnom prehranom. zanemariti ima prehrane smiju potrebe organizma. Dijetalna prehrana odnose tekuća karakteristike, svoje koje konzistenciju sastav, (kašasta, količinu i i masti kod nekih hrana), probavljivost. Ugljikohidrati, bjelančevine dok kod da u oboljenja ograničavaju, drugihdavaju izobilju. Najbolje je ustanovi će dati i pa liječnik bolest, liječenje upute prehranu vrijeme bolesti. g
na
Od
se
za
u
se
u
se
su
za
ne
se
ne
a
se
se
'
moramo
ne
se
se
na
se
za
Navest
nekih
ćemo
bolesti. Kod
šećerne
koje
se
bolesti
hrane
za
kloniti,
odnosno
moramo
bolesnik
davati
kod
oboljenja
smije jelo piće. U mjesto šećera saharin. Inače bolesti prema dodaje dijeta određuje stupnju (lakši i teži da li bolesnik debeo ili mršav. Hranu treba davati 6 slučaj), je puta dan. Treba i ograničiti uzimanje u gljikohidrata (kruh, t jesteninu sl.). Dijetu kao i insulinom treba da odredi U liječenje pojedinom slučaju liječnik. većim ima ambulanta bolesnike od šećerne gradovima posebnih bolesti, tok bolesti i kojima prati i liječenje dajupotrebne upute. Kod odrediti uzrok tako upalejetre liječnik najprije oboljenju, žutice zarazne bolesnika bolnicu. Bolesnik treba npr..kod najbolje je uputiti da leži. U bolesti hrana sadrži šećera i brašnaste tvari ie početku daje koja voće i Nakon sir i toga Hrana biti povrće. daje posnikravlji pripremljenaulju. Kod čira želucu ili dvanaesniku hranu treba maslacu ili prirediti Hranu treba uzimati više obroka i to 6. Nikada ulju. manjih najmanje Hrana biti ni odviše ni hladna. Hranu treba previše najedanput. smije topla dobro prožvakati. i Dozvoljavaju jela pića: Od od od teletine i ukujuha prežgana, riže, ječmena kaša, peradi hanom rižom ili i od tjesteninom, pšeničnom krupicom povrća; teleće i bez i (kuhano, perad kosano, pirjano, pečeno kore) riba; varivo: mladi zeleni špinat, blitva, cvjetača, grašak, rajčica (sve pasirano ili kuhano i preliveno uljem); kruh pa tjestenina kuhana, pecivo, bijeli (nesvježi), dvopek, krumpir obliku kaše, riža, pšenična krupica; meko maslacu ili jaja kuhana, kajgana ulju. kod bolesti davati zatim Najbolje je pojave mlijeko, svježi kravlji sir, maslac. vrhnje, ne
se
šećeriti
ni
ni
se
na
u
za
u
se
mora
u
se
se
meso.
mora
na
na
na
u
u
ne
se
ova
—
s
meso
u
na
a
i limuni.
naranče
voće, kava. od kakao i ruski mineralna Od bijela voda, čaj, čaj kamilice, pića odrediti će prema tome da utvrdi Kod mora pa razlog, liječnik proljeva i brzo ubrzano Kod i ispražnjenje gibanje crijeva je dijetu. proljeva liječenje ako radi i će odrediti Po sadržine. stolice, potrebi liječnik pretragu proljevu. Kod hrane. obustaviti kroz dana par uzimanje Najbolje je početku više obroka. se davati hranu običnih opsegu Daje manjem valja proljeva i kašica nešto od sluz od prijeći ulja postepeno dvopek, pire krumpira, riže, normalnu prehranu. zdravih 24 sata. Ima stolice smatra ljudi, preko zadržavanje Začepom 48 sati. Uzrok nakon stolice ako bez začepa podnose, nemaju koji poteškoća suha ili sadržava hrana ako može premalogrubihsastojaka. previše biti, je slabo trbušno i kod mnogo mišićje, sjede, kojiimaju ljudi koji Začepnastaje kod vitamina hrani crijeva, ljudi lijena starijih premalo B, primaju koji ukloniti trudnoće. i vručice, poslije Boljeje operacije vrijeme vrijeme biti Hrana voluminozna, sredstvima nego čišćenje. začepedijetom vode. U hladne dobro uzeti čašu kako bi podražila gibanje crijeva. Ujutro je I crni kruh. ostalo mnogo i voća. treba da obroku preko Bolje je povrća je čašu hladne vode. uzimati dana dobro po koju je Od
voća
sve
kuhano
se
o
zaraz-
nom
u
u
u
sa
na
se
u
—
za
za
mora
za
uz
ANONIMNI
KNIIINNNNINNNNNNNNININNhhNiihihhIiiihhihNiiiNiiihiihiiNiihiiNiikihiiiiiv
MUZNIH
OBAVIJEST VLASNICIMA
UREĐAJA
ovla»WESTFALIA« muznih uređaja »ALFA-LAVAL« i Tvornice uslutehničke mljekaru s u »OOUR»Zagrebačku i stile Inžinjering uremuznih z a održavanje postavljanje ovlašteni i kao s ervis ge đaja u garantnom roku,kao i njihovokasnijeodržavanje. dijelove.
tvorničkerezervne Posjedujemooriginalne
adrena t elefonom se ili lično, obratite p ismeno usluge Za i tehničkeusluge, su: »Zagrebačka mljekara»OOURInžinjering Zagreb, Žitnjakbb, tel.645066. sve
AAN
NN
hihihihi
NN
NN
Uređuje:
UREDNIČKI
Glavni
i odgovorni
urednik:
dipl. inž. Dinko
Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
mljekarskih
Ilica
31/III,
Mjesečna
pretplata a
16
440-476.
telefon
za
Kaštelan,
Tisak:
tehnički
urednik:
Vera
Uprava
i uredništvo:
Štamparija
Zagreb
radnika
privredne proizvođače
za
ODBOR
SRH.
»Vjesnik«,
organizacije i ustanove mlijeka d 1,50.
d
4.—,
Hoholač
Zagreb,