Staja Josipa
Cvetković
nn
vd
iz
(Šibice) Zaprešića
PROSLAVA
STAROJ
U
SUBOCKOJ AVNOJ-a
i 400.
Republike obljetnicezasjedanaja povodu svečanost 24. 11. 73. održana bune dovršenje prigodna je Seljačke obljetnice kao »mini-farmi« radova O pćine plana« »zelenog dijela realizacija uređenju Dana
U
II.
30.
uz
na
Novska.
Ivan
Gračaković
s
ocem
OOUR
Novska, konferencija općinska organizirali i Novska Rađenović« »Braća Mjesnazajedorganizacije društvenoSubocka. nica Stara političke 20 ima Ivana. Gračaković dovršena U mjeStaja staja je Subockoj Staroj Lukovića novi To krave. sta prema projektima ing. poznatim objekat, je sađeno Krmno prema iz agrotehnici savjetoje bilje mljekare«. »Zagrebačke iz također mljekare«. po »Zagrebačke M agdiću, ing. vanoj Roždaniku u Mitar U Dragan Landup, gradio Velikoj staju j e Kraljevoj Milosavljević. Proslavu
SSRN
su
a
za
a
:
2 |
m m.»
a
o
o
m
a
NP
—————<a,
<
<<
e
aaie zaamaoge og
oz
gen
s
FL
l
SSD VamRoPEh STARA SUBOCKA M
opisna
|
E
d
,
|
|
| I
1
Folklorna
Proslava iz Stare
je
Subocke.
završena
grupa
narodnim
—
Stara
Subocka
.
veseljem predvođena
folklornom
.
grupom
>=
ZAVRŠENA
JE JOŠ JEDNA STAJA... *
Loon za Uzelac' iz završio. Svetozar gokrajGline je staju Dragotine i i 14 može veda. U Kao druge: modernestajenjegova smjestiti njoj od Znači mlijeka. što,olakšava ljudski radpriproizvodnji posjeduje sve krtmnog: pa 'tešetkastog poda izđubrivanje, :hodnika, velikog napajalica, do velikih koje puno Zračnom čine svjetla staju i s prozora muzara.
se
sve
ono
za
Ž
Jovan
Uzelac
i unuka
Mira
|
U
|
AI
Jovana i kćerkuMiru.Upravo su hranili 6 krava
staji i 13-ero Na u tržištu toj junadikoja je privremenosmještena staji. nije: odmah dobiti tov odlično p a moglo potrebanbrojrasplodnih junica, je junadi privremenorješenje. zatekli
smo
oca
se
OSNOVNI
ZAHTJEVI
Proizvodnja mlijeka i njezi.
zavisi
Da
vilno
hrani.
ISHRANE
nasljednimsposobnostima,
o
a
proizvodnost mlijeka
može
se
PRAVILNE
ishrani
zatim
o
se
krava
ispoljiti najvažnije je,
da
pra-
'
ishranom
pravilnom razumijevamo koja ishranu, Ukoliko krava i ljiti mlijeka. potrebenjenoguzdržavanjaproizvodnje proizvodi više da to mlijeka, jeprirodno, treba boljei više hrane. važno, Inače da ishrana toku bude ravnomjerna: Prelazna je godine oskudica hrane kod muznih krava izaziva teže kod nego posljedice drugih domaćih time časovito samo životinja, jer smanjujeproizvodnja mlijeka toku i I svaka ishrani nego u m uznog trajno cijelog razdoblja. promjena tokom ako ima ne na godine, ju provodipostepeno, negativneposljedice proizvodnju mlijeka. Pod
takovu
će
zadovo-
—
aa mo za al
u
se
ne
u
o
se
da vrijeme dobijaodgovarajuću hranu, bi desilo da mladunčeta koristi ona što rezerve, razvoj svoje nepovoljno djeluje mliječnost. treba da hrana i lakše Što je krava bolja ukusnija je probavljiva, bi hrane. više To uzimati ako se više se kako mogla postizava, obroku daje krmiva. vrsti Time lakše se hranivim podmiruju potrebe tvarima, Krava
steonosti
za
treba
da
se
ne
za
na
muzara
u
sve
rudnim
tvarima Na
na
i vitaminima.
hranu
50%
da bude što otpada troškova, To može ako voluminozna jeftinija. krma proizvodi vlastitom postići i to ljeti i zelena krma, i eventualzimu gospodarstvu paša sijeno, silaža aza oko
od
se
no
svih
pa
zato
treba
se
na
repa.
Jeguminoza ili od sijeno jenajbolje (lucerne, djeteline smjei trava. I se livada ,ako leguminoza sijeno prirodnih je dobrogkvaliteta, pravovremenokosi,dobro postupakod sušenjai spremanja. Za
od
muzare
sa
Uz
Ako
voluminoznu
krmu
potrebnoje
to raspolažemo sa dovoljnosilaže,
i
Za
čarski
davati
zimi
kg sijena 3 kg silaže, krme. krepke 1
se
a
ovisno
dobre
silaže.
vage dajemo kg o količinu proizvodnji mlijekaodgovarajuću na
svakih
100
žive
orijentaciju Svesavezni podaci, mogu nam poslužiti zoieje izradio stoinstitutSSSR-u: u
Rak ne
PRA
—————
Količina
Težina
sočne
(silaže, repe) obroku kg
krme u
300
400
600
500
maksimalna
kg
krave
300
količina
400
minimalna
kg sijena
0
13
15
600
500
količina
kg sijena
17
18
6
5
7
7
5— 8 10 ll 12 3 4 4 5 10 15— 5 7 8 9 2 3 3 4 20 30— 40 U kravama količine hrane steonim treba imati određivanju potrebu teleta i buduće Za uzdržnoj hrani, razvoj zahtjeve razdoblje. teleta do 7 malena tvarima. razvoj mjeseci jepotreba hranjivim Posljednjih 2—2!/2 iznosi 100 g što ćemo mj.potreba bjelančevinama dan, podmirili krme to će ovisiti od 2-4 kg smjesomkrepke dan, planiranoj budućoj proizvodnji. Da kravu količinama rudnih tvari treba davati dovoljnim osiguramo joj dan 80—100 iz stočne g smjese jednakih sastavljene dijelova soli, mljevenog i brašna. Ako obroku ima od vapnenca koštanog dovoljno sijena leguminoza, ili možemo rudnih tvari osim smjese leguminozadobrog sijena smanjiti smjesu ll
13
14
4
15
5
6
na
u
za
za
6
umu
muzno
na
za
na
na
a
o
na
u
stočne
soli.
dana
predteljenjem smanjuje prestaje davati hranu. krepku dicije Nakon hrana dobro i gusti od Ako teljenja najbolja je sijeno napoj posija. vime redu obrok 3—4. dana obrok je povisujemo posija 1,5 kg.Potpuni skladu količinom davati 10 dana nakon mlijeka smije prije teljenja —2 krmni obrok Tada možemo davati sočnu krmu. U obropovisujući postepeno. ku treba 15—20 % davati više žto bi trebalo nego hrane, joj proizvodnju kako Ako bi obroka hrane se mlijeka, potakla proizvodnja. povećanjem krmni obrok faktičpovisuje proizvodnja mlijeka prilagođavamo postepeno količini noj proizvedenog mlijeka. 5—7
se
ili
—
kod
krava
dobre
kon-
—
u
u
na
s
ne
se
za
se
ne
STRUČNJACI »ZAGREBAČKE MLJEKARE« OSPOSOBLJENI ZA MONTAŽU | ODRŽAVANJE MUZNIH UREĐAJA »ALFA-LAVAL« Tokom
kolovoza
je uspio održavanje tažu muznih »Alfa-Laval«. iz »Alfa-Lavala« proizvodnje uređaja Stručnjaci i iz »Instituta mlekarstvo« iz bili seminaru. PoLjubljane predavači bilo održao Soo je predavanjeprojekcijama zapaženo kojeje ing.Bojan 1973.
održan
vrlo
za
seminar
su
i mon-
za
na
s
obar.
Inače,
»Alfa-Laval«
muznih
jenajstariji proizvođač uređaja ukazuje veliko iskustvo Proizvodni dosta i i program tradiciju. je opsežan pruža veći izbor kod Pored klasičnih vakuumskih planiranja postrojenja. bezuljnih i novi tzv. vakuumsku veća za crpki izrađuje tip uljnu crpku postrojenja (za na
a
to
četiri
kanta
jedinice). Muzna
muzne
izrađuje se
iz nezarđiva
i iz alumi-
čelika
nija. velike kod montaže vrlo fleksibilno i podaje prednosti Postrojenje je nisu vakuum-vod izvodi iz stojeće (koje opremljene stajalištima), jer staje montaže Slike različite specijalnog gibljivog crijeva. prikazuju slučajeve praksi. Za možete obratiti »ZAGREBAČKU MLJEKARU«, informacije i tehničke bb. iil telefon: 646-270 Žitnjak Zagreb, Inženjering usluge, u
se
u
sve
se
na
na
BANIJA
—
PROIZVOĐAČ nalazi
Veliki
RASPLODNE
STOKE
brojrasplodnih goveda području Sisačkoiz nekoliko stočarstvo godinaRegionalno poslovno udruženje gije. Prije Banijske Siska simentalske s zajednokooperantima počelo rasplodne junice jenabavljati također od se Njihovpodmladak otkupljujeproizvođačabolje, tj. pasmine. od one više tržne tovu i cijene kojajenamijenjena klanju. Brdarić iz sela Gline. Ona Tako Katu 4 Maja kraj jeprije posjetili nabavila iz Siska i tada godine rasplodnu junicu prekoPoslovnog udruženja bika oko 650.000 Danas st. dinara. njenpodmladak ju jeplatila jeuzgojila dobila i Bio star 15 Bik st. dinara. za mjeseci. jekupljen njega 1,050.000 je selu Klasnić. potrebe prirodnog pripusta se
re-
na
za
uz
smo
za
u
_———-_—_——-
m
o
i
—__—-—-——
-
o
a
o
md
i
i
i
iL
nd
i hana
oda BR RDA ER
ja
>>
na
Pas
ši
ikL:
2
JEBI
1,
iz Maje
Brdarić
Kata
ŠTETNI PLINOVI U STAJSKOM Svakom
držaocu
skom zraku.
stoke
ZRAKU stoke
je, zdravlje poznato da
uvelike
ovisi
o
staj-
dioksid, amonijak kisik, stajskog jesu: ugljični sastojci kao što su mirisi: sadrži i neke Osim ovih kemijske spojeve plinova porovodik. kiseline itd. masne spojevi), merkamptani (sumporni aldehidi, dioksid. Kod kisika kod tvarne Nakon ugljični nastaje izmjene udisanja i sumporoi mokrače izmetina dioksid, amonijak ugljični nastaju razgradnje i sum-
zraka
Glavni
vodik. i vođene
toplina, prašine toga stajskom tova 100 masnih kod tvari. Tako npr. svinja prikraju kojanastaje izmjene Polovica te količine oko 12000 jedovoljna grikalorija topline. proizvodi kroz 6 vode. 2 sata oko to stvara Uz stana. kg obiteljskog janje odi U nekim npr. Republici Njemačkoj Danskoj, Saveznoj zemljama, količina biti maksimalna za koliko u ređeno podnošljiva plinova staji smije je radi u i koji čovjeka staji. životinje zračiti da a Iz potrebno staju, navedenog proizlazijeneophodno naprijed da bi ohladila. stočari ne Neki zimi. izbjegavaju zračenje, staja pogotovo Osim
u
zraku
ima
i
pare.
Stvara
se
i
za
se
u
se
K.
VINARIMA_“ U Sabirno
nalazi
mjesto
kod
proizvođača Marije njeM alinovec, Đure. U oko nog supruga i kći Marija. Odmah poslu sabiranja mlijeka pomaže ističemo da sabiralište vrlo i čistoća je uredno,upadnaje rashladnog uređaja i ibod drugogpribora. se
odnosno
a
Kr?
Kata
Novak
i Marija
Sabirno
mjesto
Malindvec Vinari
Od 5 krava Obitelj je proizvođač mlijeka. svojih dnevno oko 35 litara Ima od i tri su isporučuje mlijeka. junice, dvije kojih kod Garašić iz crnokupljene robnogproizvođača Franje Rakovog Potoka. Ponosan te da će nakon smatra biti vrlo je junice, jer šare, oteljenja dobre mljekulje. i muzni Alfa-Laval. Posjeduje uređaj
Malinovec
i vrlo
a
dobar
su
na
MARIJA |JOSIP ŠTRITOF IZ DUBRAVICE U
sabirnom
mjestu mlijeka jeMarijaŠtritof kojataj deset Količine i posao obavlja punih godina. mlijeka zimi ljeti podjednake, dnevno oko 800 do 900 litara pa se od proizvođača preuzme mlijeka. i vrlo dobar kraŠtritof Obitelj je proizvođač mlijeka. Posjedujestaji 7 Ima va dva i i dva ždrebeta. Bave i se jednujunicu. još konja svinjogojstvom, krmača. Kada pa tako selo Durazgovoru spomene imajupetrasplodnih tada odmah tu prabravica, pomišlja uzgojrasplodne prasadi. Kasnije sad centar ih preuzima uzgojni »Koopexport« koji uzgaja daljnjim do isporuke kupcima. Dubravica
sabirač
su
-
u
se
se
u
na
pršu
|
———
Štritof
Marija
Dubravica
—
oranicama
pod je z emlje, toga jutara posjeduje Josip bi držao da livadama. svojestaje kojoj preuređenju Želja je pristupi goveda. Ana. baka i kući da znatnu treba Na njihova pruža pomoć napisati kraju Štritof
12
od
15
i
u
mu
u
JOSIP CVETKOVIĆ
IZ ZAPREŠIĆA (ŠIBICE) Od
tri krave
jednajunica. toga pet staji Odlične inozemstva. iz uvezene tri su koje prije godine simentalke, Evo laktaciji prvoj mlijeka proizvodnje njihove kulje. U
nalazi
se
i
krava
su
čistokrvne su
mlje-
u
»Alfa«
4.582
litre
krava
»Bety«
4.453
litre
krava
»Loni«
3.402
litre
krava
Tako
»Alfa«
dnevno
započele. je drugulaktaciju 22 litre. oko »Loni« litara oko 28 nakon izvela mlijeka, teljenja krave matične »Biserka« i »Gordana« Krave »Šare«, je potomci udrukrave simentalske Marvogojske preko nabavljena je koja opetpotomak iz Švicarske. veuzena iz ge je god.1934, Zaprešića obroobilnim hrane kada čudo se ni Krave kondiciji. Nije odličnoj šrota. i sadrži kom posijakukuruznog silaže, sijena, koji oko 60 do 70 litara Dnevno mlijeka. proizvodi krave
I
su
odlično
pro-
a
su
a
u
su
10
a
o
.—
__—_
i
—
a
ona
o
U STAROJ MARČI U
blizini
Ivanić-Grada
nalazi
se
selo
Stara
Marča.
Marljiva
sabiračica
Sabiralište DragaPredrag mlijeka. rashladni urednoj prostoriji kojoj jesmješten uređaj. dnevno
sabire
oko
300
litara
se
nalazi
u
u
Tako
jednogjutra proizvođača isporuke mlijeka; Milana MaFilipović, MarijuKuharić, Josipa Lovrić, Dragutina Mihaljević, ricu i Matu Topolovac Filipović. zatekli
smo
kod
grupu
sabirno Milan odNajviše prozivodi mlijeka mjesto Filipović, nosno mati 4 dnevno oko 22 njegova Ljubica. Posjedujukrave, isporučuju litre mlijeka. i donosi
na
a
Jana
litara dnevoko isporučuje25 mlijeka no. 14 Pod oranicama oko 8 a ostalo Posjeduje jutara zemlje. je jutara, jepod livadama i sjenokošama. Lukinović ne rekordere što se tiče donosa Dnevno Marija spada mlijeka. sabirnom oko 5 litara Tako i ona da isporučuje mjestu mlijeka. pridonosi dnevne količine sabirnom Stara Marča budu oko 300 litara. mjestu Rac
ima
također
4 krave
i sada
|
u
u
l1
SABIRNO
MJESTO
KLOŠTAR
I
Marija
U
mlijekaje Marija
I sabirač
Kloštru
preuzima
pet godina.
Dnevno
od
Maričić
koja tajposao
Maričić
250
oko
proizvođača
do
300
obavljapunih
t
LJSOPPEDOTESETEEEVEEESSETRROSPESDPERNREPEESERRSEVOPESNNEEEREBSPNEESTENATESOPRNEVEEVENENENETRCSSTNE
mlijeka.
litara
,
E
[IITITI
Ta
kiki
nassanqanaspna PROIZVOĐAČI!
OBRATITE MUZNIH ČINE
<
CIJI!
KRAVA, MLIJEKA
PAŽNJU KAKO
PRAVILNOJ
:
BI SPRIJEČILI
| ZADRŽALI
KRAVE
U
ZIMSKOJ' SMANJENJE
ISHRANI KOLIIII
DOBROJ
KONDI-
|
TOO
IZ STOČARSKOG
:
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE rsiarzio RASPLODNOM STOKOM PROIZVOĐAČA-KOOPERANATA
*asTi
stu
al
sriierin
:
PROMET
U
*:
Imei prezime
Red.
broj
MJESECU
STUDENOM
Selo
Organizacija
Broj grla
proizvođača
Babić
Franjo
.
3
Cirkvena
Žabno
i
ST
.bagl
“|
1973..
|
1.
smio
Kate-
—
Kupac
gorija
23008
Repar
23142
—Repar
junica
Franjo,
Sv.
Jana
'
2.
Matić
Mijo
Predavac
Žabno
Žabno
Žabno
junica
Sv.
i
3.
Saraga
Stjepan
22956
junica
Severović
Franjo
Žabno
Cirkvena
23193
junica
Špoljar
Pistra
Vlado
Zaprešić
69
bik
Jana
Fond
SO
Vojnić
Taborište Virovitica
Andrija 7.
8.
9.
Goldštajn Pušić
Vilim
Josip
Gazdić
Grub.
D.
Stevo
Polje
=
Kovačica
V.
Grđevac
Grub.
Polje
4864
bik
Sajer
3957
1902
V.
1880
bik
bik
Vet.
stanica
Grub.
Polje
Vet.
stanica
Grub.
bik
Vet.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Bašić
Franjo
Majdak Pušić
Nikola
Josip
Majdak
Malina
Horak
Častek
Daruvar
Daruvar
1315
V.
1815
D.
Nikola
Majdak
Dežanovac
Dežanovac
Nikola
Josip Josip
Kovačica
—
Grđevac
Daruvar
Daruvar
Daruvar
Daruvar
9079
Ljudevit
Daruvar
8082
G.
selo
selo
Daruvar
Daruvar
bik
Ilić P, Bujavica
Daruvar
krava
junica junica
MI Vel.
»Zdenka« Zdenci
— Vel.
MI»Zdenka« Zdenci
MI»Zdenka« Vel.
9051
9067
junica junica
junica junica
Zdenci
MI
»Zdenka«
Vel.
Zdenci
— Vel.
Zdenci
MI»Zdenka«
— Vel
MI»Zdenka«
Vodstrčil
19.
Častek
20.
21.
Hinko
Ivan
G.
Šironja
Lazo
Habijanec
Daruvar Daruvar
G.
Mato 3
Daruvar
— Predavac Ć
— —
Daruvar
5650
junica
Daruvar
1422
krava
MI»Zdenka« Zdenci
MI»Zdenka« Vel. Zdenci
—MI»Zdenka« Vel.
Daruvar
5944
junica
22954
junica
Zdenci
Sojka Lazo, Bakić, P.
Žabno
'
Zdenci
Vel. 18.
Polje
Pakrac
9088
Ljudevit
Ivan
4141_
Polje stanica
Grub. 10.
Mijo,
Gačište
— Grđevac _V.
Grđevac
Franjo,
Sv.
3
Subotičanec
Jana
Repar
,
6.
Franjo,
Sv.
,
5.
Jana
Repar
a
4.
Franjo,
Slatina
—Majcen V.
Mato,
Pisanica
13.
Ime
broj
proizvođača
Organizacija
Selo
i prezime
Red.
Broj
Kate-
grla
gorija
Kupac
a ani
.—>.——————————-=-=..........Zoea_aavjaaaa
22.
Todorović
Ilija
Vlahović
54
Fond
SO
Glina
Ilija
Vlahović
55
Fond
SO
Glina
Maja
56
Fond
SO
Glina
59
Fond
SO
Glina
Novaković Brdarić
Ivan
Šukunda Jekić
Simo
Stevo
Kekuš
Milan
Gradac
Glina
Grabovac
Petrinja
159
Fond
SO
Glina
Petrinja
Petrinja
175
Fond
SO
Glina
Miljević Živko
G.
Bjelovac
Kostajnica
124
Fond
SO
Glina
Kolić
Đuro
Kraljevčani
Kostajnica
143
Fond
SO
Glina
Letić
Vlado
Stubalj
Kostajnica
123
Stubalj
Kostajnica
Borojević
Knezovljani
Kostajnica
Vlatković
V.
Letić
Vlado
Mićo
34.
M.
Simo
Nikola
Vilim
Ščuković
Varga
Kostajnica Fond
136
Kostajnica
Gradusa
Fond
67
Sunja
Sjeverovac
Sunja
Žabno
Žabno
Madunić
23805
Ivan
Hercegovac
Trnava
Hercegovac
V.
7275
Pakrac
Jugović Lazo,
7302
Gačište N.
Mato
Ploščica
Jugović Lazo,
7063
Hercegovac
Gačište
Poštić
Lazina
Stjepan
85
V.
Fond
5709
Gorica
Kobilić
Mijo
Jagodno
Josip
Stjepan
Mirenić
V.
Zgb.
junica
5277
Gorica
V.
Gorica
*
41247"
Zgb.
junica
V.
Gorica
junica
4275
*
Zgb.
Rakarje
V.
Gorica
3089
junica
Zgb. za
Jurmanović
Stj.
Kurilovac
V.
Gorica
3806
junica
Zgb. za
Kanceljak
Stjepan
N.
Čiče
V.
Gorica
4403
junica
Zgb. za
Miloš
Mijo
SO
Samobor
za
46.
Zlata,
Jergović Sl. N. Kusonja
za
45.
SO
Sisak
Hercegovac
Plepelić Juraj
Rupić
SO
Fond
68
za
41.
SO
Fond
126
Kostajnica
Pleso
Miloš
SO
Žavnica
Vlasta
Dočkal
SO
Sisak
Mrđenović
Solar
Fond
Kobilić
V.
Gorica
4131
junica
Zgb. za
mljekara Samobor
mljekara' Samobor
mljekara Samobor
mljekara: Samobor
mljekara Samobor
mljekara Samobor
mljekara Samobor
Zagreb MarijaPalangić, 14
Žena
i dom
INFLUENCA -
<—
o
Pod
influencom
više
razumijevamo oboljenja zbogprehlade, koje zime i rano nauke virusima pojavljuju početkom proljeće. Razvojem (vrlo sitnim da virusi organizmimaustanovljeno je, pojedini uzrokovati stanovita God. 1923. izoliran virus mogu a 15 oboljenja. je A, mikroorganizmima) godina virusi B i C. U neki i virusi uzročnici kasnije zadnje vrijeme pronađeni još influence. Treba da virusi vremenom što otežava borbu naglasiti mijenjaju, ustanoviti odnosno kako bi ponjih. protiv Valjanajprije soj, tip virusa, duzele zaštitne potrebne mjere. Zarazno se: organa oboljenje disanje očituje 1. običnom To sluznica prehladom (nazebom, hunjavicom). je oboljenje i nosa može biti ždrijelakihanjem_i kašljanjem. Oboljenje kratkotrajno (2— dana); što uzrokovana raznim 3 2. katarom uz vručicu, virusima. To je je Bolest organe uglavnomograničena gornje disanje. razvije povičesto ali zaraze, šenje tjelesne temperature, drugebakterijske pretežno ograničujeorgane disanja. nazeba. bolest dišnih zarazna Hunjavica nastaje zbog Prijenosna jetj. je Razni uzročnici Kad organa. togoboljenja. čovjek prehladi, povećava sluzi uzročnici izlučivanje nosu, pa zbogtogarazmnažaju hunjavice. Iako to lakše to U pa je oboljenje, čovjeku smeta, izostajeposla. početku ostati kod kuće i vruće andol i uzimati C-vitanajbolje je piti čajeve, acisal, min. Ako treba ga namazati efedrin masti ili uštrzačepi (zapuši) cati par efedrin Ove uzimati više od tri kapi otopine. kapljicesmije dana; 3. To od virusnih Bolest širi Gripa jenajteža oboljenja. kapljičnim to izlučevinama Virusi dosta lebde zraku. Ulaze i i putem ždrijela. dugo u kroz usta i nos. organizam Gripanastupa naglo povišenu temperaturu. i bolova Često teško kreće. groznicu, glavobolju mišičja. čovjek Mogu i kožne tzv. znakova pojaviti promjene herpesnog tipa. Poslije spomenutih dolazi do poteškoćaorganima disanje: kijavica, upala ždrijela, kašljanje i bronhitis. Može doći do ako se komplikacija, pridruže drugebakterije (staili filokoki, pneumokoki streptokoki). se.može brzo razviti. Od može više Gripa nje oboljeti najednom ljudi. Tako 1918. od više Svajegod. nje(španjolske bolesti) oboljelo milijuna ljudi. ki stoti stanovnik 20 umro God. 1957. od tzv. zemlje je(oko miljuna ljudi). je oko ali bila mala. smrtnost gripe azijske oboljelo milijardu ljudi, je I sada i iduće očekuje pojavagripe, tj. prosincupočetkom godine. zaštita već Koristi vrsti Najbolja je cijepljenje, koje provodi. dvije cjepiva živim ili mrtvim klicama. klice treba davati zdravim samo Žive potpuno se
u
obično
o
su
se
s
se
za
s
zaraza
na
za
a
se
uz
uz
se
na
-
su
se
se
u
se
sa
se
nos
sa
ne
u
nos
se
—
se
nosa
u
uz
se
u
se
za
se
u
se
se
sa
15
bolestima
kroničnim godina ispod djecu cijepiti ljudima. smije reumatskim krvnih oboljenjem,/oboljesrca, sudova, oboljenjem (kroničnim osoba astme, kod i arteriosklerozom ljudima plućne emfizema, njem bubrega, da li odrediti će obratiti Treba se 65 od koji liječniku, godina). starijima radi Već na klicama. ili živim može osoba proizvodnji cjemrtvim. cijepiti zaštitna bi se kako klicama mrtvim vrijednost, produljila dodatkom, piva svake trebalo bi pa cijepiti godine. od uzimati Može ležati. se Posebnih lijeValja gripe lijekova protiv lako hraniti amantadin. ili proflumidin kova: Valja andol; arbid, acisal, svakako Treba tekućine. količine veće i, uzimati hranom potražiti bavljivom pomoć. liječničku Ne
i osobe
7
se
s
s
s
se
se
s
s
-
ne
se
nema.
se
CJ
be b oh -
Bi > 2»
MEMORIAM
IN
AUGUST. PLATUŠIĆ Neugodno
Marofu.
prometnoj
bio
je Zaposlen je
na
Rođen
Platušića.
sta
nesreći
o
nas
.
u
iznenadila smrti Auguvijest je
je
1973.
od
mljekari« »Zagrebačkoj
Novom
u
zadobivenih
rana
Toplice. 15. VIII.
od
u
1915.
Marof—Varaždinske
Novi
cesti
na
VIII
je
13. XI.
Umro
20.
_
Radio
1945.
u
Zagrebu, otkupamlijeka Zelini, organizacije poslovima
Jastre-
u
i Varaždinu.
Draganiću Karlovcu, barskom, Bio
radnik.
Njegovom
jemarljivpredan i
Neka
dragogprijatelja.
smrću
izgubili smo
slava!
jevječna
mu
:
q
|
I
+, .
'
Uređuje: Glavni
i odgovorni
dipl
urednik:
Udruženje
VlasnikIlica 31/III, telefon i izdavač:
Mjesečna
440-476. za
za
radnika
Tisak:
privredne proizvođače
ODBOR
Kaštelan,
inž. Dinko
mljekarskih
pretplata a
UREDNIČKI
tehnički
SRH.
Uprava
urednik:
Vera
i uredništvo:
Hoholač
Zagreb,
Zagreb
»Vjesnik«, d 4.—, i ustanove organizacije d Štamparija
mlijeka
1,50
16
a
na
Bok š