Mljekarski list 2-1973

INFORMACIJA PROIZVODNJI MLIJEKA | UZGOJU MATERIJALA

O ROBNOJ

RASPLODNOG »Arena«

revija srijedu« »Vjesnik tjedniku oglasa inozemradnika i naših veliki dobili smo drugova proizvođača brojpisama ista svakom robnoj pitanja stvu. Da uglavnom pojedinačno odgovaramo i i krava muzara r asplodnabavi uzgoju junica rasplodnih mlijeka, proizvodnji sastaviti odlučili jedan gospodarstvu, nog podmlatka poljoprivrednom vaših obliku sadržaj odgovor daje informacije koji odgovor jedinstven pisama.

Ovako glasi Na

naših

osnovu

i

u

u

u

o

na

ne

smo

na

na

u

INFORMACIJA nabavu

tome

mlijeka, proizvodnju i i steonih krava čistokrvnih kvalitetnih podmlatka, junica uzgojrasplodnog treba imati uvjete: slijedeće ili mogu kvalitetne ulagamanja koje površine površine zemljišne kravi krme kvalitetne kulturi jednoj (po proizvodnju njaprivesti 1 katastarsko barem zemlje); jutro moderniziranu radnu snagu staju poslova obavljanje raspoloživu obradu i mehaniziranu zemlje; krava na i urediti dade držanje adaptirati k oja staju postojeću osim radne bez snage rešetkama čišćenja izgnojavanje stajalištima ili livade; oranice odvozom gnojnice septičke jame od 10—20 modernu prema staja tipovima stajališta staju izgraditi i Hrvatske već funkcionalne, pokazale izgrađene području koje automatsku opremom mužnju; opremljene okolici ih možete te ste zainteresirani ukoliko vidjeti posjetite, Karlovca i drugdje.

Siska, Zagreba, odi robni bi 2. Da proizvodio, mlijeka proizvođač poljoprivrednik postao krava 4—5 imati litara više od 10000 najmanje mlijeka prodavao litara 3500 od oko muznošću godišnje. mlijeka prosječnom bude zasnovan domaćinstvu dohodak da tko želi Međutim proiztreba teladi muške tovu odnosno i podmlatka, rasplodnog mlijekauzgoju vodnji krava. kvalitetnih robnu

a

opredjeljenje

1. Za

na

prema

uz

se

—

za

uz

za

—

za

se

—

za

s

na

novu

—

se

na

su

za

su

a

u

nas

—

mora

nosno

s

muzara

da

ima

više

komada

10

od

na

u

mu

bila

kako

doći

kvalitetnih

do

krava?

Krave

uglavnom pitanja Ovo možete i steone podumljekare«. »Zagrebačke posredstvom kupiti junice odnose zeće ima materijala. rasplodnog ugovorne kvalitetnog proizvođačima više od 3500 simentalske Krava mlijeka proizvodnjom pasmine godišnjom simentalske steone 12000 10000 do od litara i rodovnikom junice dinara, stoji dinara.

11000—14000 od i nešto rodovnikom skupljestoje pasmine mora ili simentalske čistokrvne krave 4. Tko pasmine, druge posjeduje vlakrava tih telad da tome diti računa uzgaja rasplod popunjavanje teladiodlučite Ukoliko steonosti. doba ili stite držanje staje prodaju tržnim telad žensku po ili ženske -muške preuzima mljekara« »Zagrebačka telad mušku od niže nešto tržištu te jer je cijene cijenamatelad cijene tov muška traženija.

3. Vaša

su

s

s

a

su

s

vo-

za

za

o

u

za

na

se

—

a

su

na

za

za

Svakako

želimo

vam

skrenuti

pažnju je da

kvalitetan

rasplodni materijal

cijenjen 5. redoviti svih količina mli»Zagrebačka mljekara« je kupac ponuđenih kao i vrlo tražena jekajerjemlijeko mlječni proizvodi roba, zbogporasta litri po mlječnih potrošnje proizvoda.

Cijena mlijeka proizvođačejednoj je slijedeća: bazi masti litra dinara 3,6% jedna stoji 1,98 litru dinara Republička premija jednu mlijeka 0,12 Tvor.

10000 1 dinara premija proizvođače preko 0,10 UKUPNO ZA JEDNU LITRU MLIJEKA dinara 2,20 Kao što i naši tom uočavate, cijena jepovoljna proizvođači cijenom zadovoljni. da li robnu Računicu, isplati opredijeliti proizvodnju mlijeka prema možete sami. podacima koje iznijeli napraviti 6. Ukoliko želite uložiti vašu ušteđevinu robnu proizvodnju mlijeka, ili iz te će služiti kao posao plodnog materijalauopće domene, podkredita domovini i to Fonda loga dobivanje putem unapređenje poljoi stočarstva rok od 5 kamate od što ovisi privrede godina povoljne 3— sredstvima i Čakovec pojedinim općinama (Općina raspolaže dajepovoljne 5%4 uvjete).

Kredit možete dobiti također ili putem»Zagrebačke mljekare« drugepood fonda i goveljoprivredne organizacije Republičkog unapređivanje razvoj darstva rok od 5 i kamata.

Za i krediti opremu 4% godina staje manji i nabavu stoke. daju uglavnom Ušteđevinom morate doznačivati ne nikom već kojomraspolažete drugom ih devizni račun kod banke vašem domovini položite mjestu koju sami odaberete.

Kada i odlučite novcem ili raspolažete izgradnju adapte nabavu krava ili obradu i obraopremu taciju staje, junica, staju zemlje, tite našim mljekarama Zagrebu, Bjelovaru, Karlovcu, Varaždinu, Kninu i Imotskom i posao. informaciju daljnji 7. nacrte »Zagrebačka mljekara« daje povoljne uvjete gradnju ili nabavu instruktažu kod opreme adaptaciju staje, osigurava staje, daje i opreme krme i ishrane krava gradnje staje, proizvodnje mlijeka, proizvodnje i sl. nacrta od 2000—2500 iznosi dinara.

Poslove Cijena tipskog staje gradnje i vodite sami vašu ušteđevinu i kredit. adaptacjie svojoj režiji 8. Poslati bilo kakvu literaturu govedarstvu, proizvodnji mlijeka i krme smatramo to proizvodnji nepotrebnim, jer uglavnom opsežne knjige, bi teško mi stručnim će kojima mogliposlužiti, raspolažemo kadrom, k oji tome i voditi do propomoći poslovimaproizvodnji mlijeka daje.

Nadamo da vašim i ste udovoljili pitanjimaželjama k oje uputili vašim našu adresu. pismima skori domovinu i budućem Želimo povratak uspjeh opredjeljenju i kod te da vam proizvodnju mlijekarasplodnog podmlatka svoje k uće, taj dobar životni standard posao osigura vašoj obitelji! »ZAGREBAČKA MLJEKARA« i na

tržištu

tražen.

za

na

—

za

za

su

se

s

na

—

—

smo

u

ras-

u

za

ona

vam

u

za

na

uz

o

sa

za

na

su

se

za

na

one

u

u

s

se

na

za

se

nama

u

u

za

vam

uz

za

za

u

uz

vam

o

su

se

vam

a

u

vas

se

u

u

sve

smo

na

vam

u

u

na

u

CENTAR

ZA

UNAPREĐENJE

PROIZVODNJE

bb Žitnjak ZAGREB,

MUŽNJA bila težak

nije mužnja mlijeka jeproizvodnjakrava i gospodarpoljoprivrednom broja njenog proizvodnosti Povećanjem 1 sat Za od poljoprivredi. stvu poslova najtežih jedan mužnjaje postala Kod su količini kcal 180—250 prema toga mlijeka). (već je mužnjepotrebno 1 litra izmuze i šaka. Da potrebno je mlijeka podlaktica opterećene najviše izmuze treba da muzač Ako muzača. uvelike što stisaka 120—200 šake, sise i vimena izmuze dobro da dešava onda veći krave, brojkrava, kvaliteta i količina Zbog mlijeka. slabija posljedica jetogamanja oštećuju, krava zamisliti i teško gospodarstvu jednom broja velikog mužnju togaje bez mehanizacije. treba Kod treba Kako mjepoduzeti mužnje m užnji? ručnoj pri postupati dobilo i održala higijensko bi kako oboljenje s priječilo vimena, funkcija kvalitetno mlijeko. nokte i čisto ima da da Muzač pregaču, odijelo z drav, potpuno je da ima kravu svaku izmuze opere što nakon i kratko mužnje Prije podrezane.

Pri čistom ruke obriše da i i vodom mlakom ruke sapunom krpom. ručnoj oko kaišem stolac nogom, pričvršćen koji je jednom mužnjipreporuča mala

bila

Dok

sama

posao.

u

u

se

zamara

se

ne

se

a

na

se

re

a

mora

s

s

se

struka.

li-

pokositrenog (obično koji materijala je bi da i ima da da g dje mjesta p ovršinu glatku čista, ma), jepotpuno mlakom sise i vime muzač da opere nečistoća. zadržavala mužnjevalja Prije čisto vime Ukoliko ga čistom i mekom obriše vodom i je dovoljno je krpom. svih i sise vime brisati treba Po obrisati tj. krpe, krpom. potrebi mijenjati iskuhati dobro treba Po krava oprati, krpe mužnji završenoj jednomkrpom. vimena četvrti svake mlazevi vimena masaže i osušiti. Nakon izmuzuju prvi Ako vimena. kontrole sud. To opazimo zdravlja zbog potrebno je poseban takovim to kravu ili da mlijekom zgrušano, je mlijeka promjene boji tih uzroke utvrditi i otkloniti to treba izmusti. Uz krajuposebno mlazeva mikroorganizmi o dstranjuju mlijeka prvih Izmuzavanjem pojava. nezaraženo. ostalo pomuzeno iz p raktično mlijeko k anala, pa je sisnog mlazeva i masaža p odražuje mlijeka prvih izmuzavanje Pranjevimena, krava altzv. iz da stimulima odnosno Mlijeko istiskuje pustimlijeko. kao i hormona 7—8 oksitocina hormona veola min.) (djeluje djelovanjem mir. da kravom i tom da Važno je staji blagopostupa pri Prolaktina. je adrenalina hormona tzv. do dolazi Inače djelovanje sprečava koji izlučivanja tom U i i alveole oksitocina istječe. slučaju mlijeko istiskuju žnjajenepotpuna. ako načina više Način Najbolje je mužnje. mužnje Postoji i stisne i sisu obuhvati šakom. kažiprstom, palcem najprije je Šaka cijelom Nakon od cisterni time stiskaju mlijeka. toga ostalog odvoji mlijeko otvara. sisni dolazi i ostali redom pritiska zbog koji kanal, mlijeko prsti sisu. tren pa Pritisak Poslije toga“se mlijeko p ritječe prestaje, prstiju unakrsne izmuzivati istovremeno sise, dvije Preporuča pritisak opetponovi. kratke sise Ako do došlo da bi donji prsti sudjeluju deformacije. to sise kratke musti Ako kod prsti gornji šakom, cijelom pokušamo mužnje. sise cisterni. Ako sluznice doći do i može povrede previsoko zahvataju sise ostati sise dio može dijelu donjem šake, j er smije dugačke donji Muzlica

od

da

mora

ne

od

rđa

se

nema

ne

se

u

s

u

na

moramo

se

se

u

s

se

ono

ne

mu-

ne

muze

se

—

s

se

se

u

se

u

u

na

se

ne

su

ne

u

ne

4

van

na

su

doći

musti zadebljanja oštećenja. dugih podvinuta Kod načina nokti i palca. takvog mužnjenepravilan položaj palca, uzroci sisa i vimena. sisa natezanje najčešće oštećenja Mužnja natezanjem štetna. vime i sise. je Oštećuje iznakazuju Nakon Pri to radi mužnjeslijedi izmuzivanje. ručnoj m užnji objema rukama.

Na četvrtima masaža izvodi zadnjim lijevom r ukom, mužnja dok kod četvrti obratno. desnom, prednjih treba da isto i da Mužnja jeuvijek vrijeme zajedno pripremom više od 8 minuta. traje Kakva bila i koliko može vime god mužnja godtrajalo izmuzivanje izmusti.

U alveolama i sitnim vodovima potpuno ostaje kraju mužnje 10—30%% od količine i do 30% od količine masti.

To ukupne mlijeka ukupne zaostalo iznosi 1—2 litre i više treba razlikovati od onoga, mlijeko koje koje može pomusti izmuzivanjem. i brza hormona Ispravno podraživanje (stimulacija) mužnja(djelovanje oksitocina nakon 7—8 količinu prestaje minuta) imajuodlučujući utjecaj To zavisi muzaču. rad treba da dodobivenog mlijeka.

Njegov je bro svaka način.

Zato da se krave, poznavanje jer reagira svoj preporuča isti muzač stanoviti krava. uvijek broj

do

i

kratkih

Kod

i

sisa

može

se

su

se

se

se

a

u

s

ne

ne

se

na

se

na

o

vezan

uz

na

muze

U BISTRAČU Bistrač

Sabiračica Anica je Sunje. mlijeka je brine da od ohladi Štagljar rashladkoja mlijeko preuzeto proizvođača i kamionu ga uređajupreda Zagrebačke mljekare. malo

selo

na

Savi

10

km

od

se

u

nom

oo

Anica

Štagljar,

sabiračica

u

osin

Bistraču

osa

|

ŠI.

Ivan

Bistrač

Štagljar,

visoko

junice r asplodne dvije staji posjeduje Suprug iz Siska. Ponosi nabavio udruženja poslovnog Regionalnog putem je i zato ih hrani dobro kondiciji. rasplodnoj odličnoj Ivan

u

su

KUDA

steone se

koje njima,

u

FARME?

IDU DRUŠTVENE

»Agrokomodjeknula je svijetu poljoprivrednom vijest drukrava farma ukine i da Lužnica OUR-a binata« posljednja mliječnih sektoru štvenom regije. zagrebačke području smislu, način poljoprivrednom Na grad znamenitiji još postaje Zagreb taj krugu ili možda n emaju k oji se uvrštava Evropi gradove jedine u rijetke jer ni proodnosno društvene veće ni o zbiljnijeg od 100 km jednog farme, jedne izvođača mlijeka. listovima danas g ovorili do da uglavnom mljekarskim Napominjemo mogu i primijeniti rezultatima tehnološkim djelomično koja dostignućima obraća da krivi stekao bi da mljekara pa dojam sektor, privatni ćemo društvene i vezanim tehnološkim puta o vaj farme, rješenjima pažnju dati kraću istima informaciju. dana

Kao

Odluka

u

u

se

na

u

u

u

u

smo

se

o

se

na

ne

ne

za

o

činioci

Negativni

kao

farme

dužni

smo

upozoriti

prelaska materiju Prije društvenih faktore neke formiranje utjecaj negativni imaju koji na

na

društvene

za

vezanu

farma

na

što

su:

osnovi

je poljoprivrednih podjela trošio i fond da do dovelo To tehnologije znanja cijeli toga pogrešna. je —

dobara se

na

ratarstvo

i stočarstvo

u

na

razvijala pravila koja realizacije ucjenjivanja tržištu. slobodnom okvirima prisutnihsvjetskim stočarska 'To zašto do danas isključivo moglaprimjenjivati nije jerazlog vrlo dobro tehnološka danas poznatanaprednijim tehnologija, rješenja čija poljoprivrednim zemljama; šaro dobara crno govečeje poljoprivrednih orjentacija pogrešna dominira također bila isključivo kojim uklopilaambijent negativna, jer dobra nisu Na način simentalska postala proizvopoljoprivredna pasmina. taj više đači nego tržišta, kvalitetnog rasplodnog materijala potrebe tržnu stoke domaćem tržištu proizvođači kojaje postizavala manju postajali da simentalska nego poljogovedarstvo, pasmina.

Umjesto predvodi vrijednost više i dobra radi loše pasminske stagnirala privredna orjentacije postateško kojije problem riješiti; jala tehnološka i dobra dati kadrova nedostatak rješekojiznaju praktična domakonkurentnu učinila bi od granu poljoprivrede govedarstva njakoja treba bi kadrova ima malo kod ćem tržištu. Danas pravac koji znali, koji da i od instituMeđutim odabrati naglasiti proizvodnji. govedarskoj dio granu zahtjevi poljoprivrede, postoje odgovornosti cija, koje bi našim i bi dali tehnološka kadrovima koji utjerješenja uslovima, koji i investicioni tokove cali zahtjevi, koji Mnogi razvoja govedarstvu. efekte dati danas neće jednostavnije željene jer orjentirani toku, efekat neće da će utrošiti novac, do hvate što dovodi a željeni postići, toga tzv. od dobrim programa koncepcije zelenog dijelom odstupilopoznate jer bili svi organi; kojima upoznati mjerodavni i pravo tržna prodaju općenazemljišta poljoprivrednog vrijednost farmi. učinak imala rodne imovine govedarskih razvoj jedvojaki negativni radi profarme blizini ukidale S strane su gradova poljoprivredne jedne strane kao a s vrijednost prigradskog dajezemljišta građevinskog,druge žele da mnoge dovodi do poljoprivredne organizacije integrirati mljišta toga radi iste bave. farme radi tržne se djelatnosti kojom vrijednosti zemljišta, da Radi u prigradskog zemljišta organizacija nije mogućnosti pripoji skupoće bi i zainteresirana proizvodnju mlijekakoja organizaciji kojaje onojradnoj radi toga, što asocitehnoloških i imala želju primjenom rješenja sanacijom, da nalazi dotična ne u organizacija dozvoljava istoj pripoji jacijakojoj ukoliko i dr. vrijednost objekata radnoj organizaciji, zemljišta, drugoj abnormalno velika naknada; uglavnom isplati od strane obilato nude krediti se mogu svjetskih banaka, prikoji bi tehnološka kadrova što hvatiti upravo zato najbolja koji ponudili rjedo stvarne i program realizacije; šenja proveli faktora krediti domaćem niz tržištu, ijoš drugih nadalje nepovoljni društvenom sektoru do doveli proizvodnju stanja kojem govedarsku interne

i sitna

su

u

i normi

mimo

se

na

se

u

su

na

—

su

u

se

su

za

sve

na

sve

su

—

na

nas

mora

u

za

snose

se

ne

ovu

u

za

na

su

u

na

su

u

za-

se

se

se

su

s

na

—

na

u

se

ze-

a

ne

s

se

za

za

se

se

se

za

ne

ne

—

se

nema

na

—

sada

u

u

su

se

nalazi.

Lužnica

—

farma

u

neposrednoj

blizini

klasičan

Zagreba

primjer,kojem je strane i bezgovedarstva jedne djeluju razvoj kojinegativno problemi žele da pomognu i nemoći izlazne koje organizacije, govedarstvu situacije kao što naknada Radi strane. problemima opterećenosti skupo druge nefunkcionalne obaveze iz naknada poobjekte, ranijih godina, zemljište, Govedarska

farma

u

Lužnici

na

u

su

se

sastali

svi

s

s

s

su:

za

za

7

1: 200

SITUACIJA

L£E sen

DA:

I

KUĆA

STARA

II. VELIKA

STAJA

ZA

GNOJNA

JAMA

IV.

SILOSI

KCRITASTI

V.

GNOJNA

JAMA

VI,

STAJA

VIL, STAJA VII.

SJENIK

IX.

JAMA

X.

--

XI.

PROSTOR

360

ZA

32

ZA

GNOJ

-H

84KRAVE

190m3

III,

ZA

#

JUNADI

KOMADA

JUNICE

NA

VEZU

> ZA

TELAD

PROJEKTIRAO: LA

inq. LUKOVIC

Vi

tehnologija, izdvajanjaasocijacije grešno primijenjenazastarjela i inveratarstvo radi procesa stočarstvo, podijeljenost dosadašnja sanacije, doveli tehnoloških krave crno-šare i rješenja, pomanjkanje sticije farme fazu zagrelikvidacije posljednje govedarske području organizaciju bačke regije. iz

nemoć

ili

na

su

u

ovu

na

u

li

Da

orjentacija samo

sektor?

privatni

na

kooperante proizvođače mlijeka jejedini Orjentacija iako i izlaz tržnih višnajsretniji najdugoročniji govedarskoj proizvodnji i Iz naših analiza ćemo nekim kova mlijekarasplodnog materijala. poslužit individualnom stvarnom zagrebačkoj pokazateljima potencijalu regiji.

Od 1948. do 1971. stanovnika porastao zagrebačkoj god. broj regiji je od ili 30% 800.000 1971. bilo 328.000 od god.

1,060.000čegajezaposlenih od stanovnika odnosno 62% dijela sposobukupnogbroja stanovnika, aktivnog 25% rad. Prihode od ili nog poljoprivrede ostvaruje potpunostidjelomično domaćinstava. stanovništva od 1961. do 1971. god.

Brojpoljoprivrednog smanjio 31% vremenskom od 10 Od i to svega se sa 21% razdoblju godina. poljo41% domaćinstva domaćinstava 50 privrednih otpada koja starija preko do 5 ha ima godina, pogledu posjeda zemljišta 75% poljopriusitnjenosti vrednih domaćinstava.

Na radu inostranstvu 1971. bilo privremenom god. je 11.000 od dok danas 2 se pa aktivnog stanovništva,je putaviše, procentima to kreće oko 15%. Do 44 starosti ima aktivnih 87%/ godine poljoprivrednika radu inozemstvu.

Ne privremenom komentirajući prednje pokazatelje žemo da mali zaključitiZagrebačkoj mljekari jako ostaje brojkooperanata može da robnu i da ih smislu kojima proizvodnju stupi specijalizira proiztržnih viškova i Ako vodnje mlijekarasplodnog materijala. pokazatelju navedemo da faktor količine bitan i govečinjenicuje zemlje orjentaciji darsku izbor takovih domaćinstava teži. proizvodnju, još postaje društveni i sektor vidimo procesu Uspoređujući privatni proizvodnje, da udio sektora i iznosi svega društvenog je govedarskoj proizvodnji najniži 13% da veliki dok krava tov (treba napomenuti brojgovedaotpada broj odnosu sektor iznosi svega 1%), svinjogojstvu privatni 30%, peradarstvu 42%.

U bio 18 42%. ako Međutim peradarstvu jeporast nagli kroz tržne ove viškove roba od slobodno pokazatelje gledamo poljoprivrede, možemo da smislu daleko zaključitijeprocenat ponude povoljniji, posebno i Ovakovim za investicionim zahvatima kao što su peradarstvo svinjogojstvo. izvršeni sektor izdrperadarstvu privatni međusobnoj konkurenciji nije žao radi savremenih tehnoloških velikim primjene rješenja serijama.

Vjeda će i farme uskoro slični efekat. U rujemo, svinjogojske postići zagrebačkoj 25% od od društveni sektor regiji otkupi proizvedenog mlijeka, čega sektor 97 %/v.

3%, otpada privatni treba utvrditi da malim se sredOvdje jasno postojećim financijskim su može efekat stvima, koja stavljena raspolaganje zainteresiranim,bolji kod društvenim radi nego postići kooperanata, gazdinstvima, aktiviranja domaćinstva i cjelokupnog potencijala seoskog njegove orjentacijeproiztržnih viškova i što ovakovim vodnju mlijeka rasplodnog materijala,jepod i smislu sirovinskih Međuosnova. uvjetimajedino ispravni rješavanja put konkurentska tim ovako sposobnost proizvedenog mlijekagledana svjetskim okvirima vrlo i tržištu za skupa je nekonkurentna, glavni razlog kao

na

tržnih

viškova

u

ne

se

o

u

u

na

sa

u

za

u

na

u

na

a

su

u

u

u

na

u

mo-

s

u

u

ovom

u

na

u

u

na

u

na

u

u

sa

na

u

u

u

u

se

a

na

na

s

na

u

na

u

u

na

10

a

takvo

stanje je ograničenost posjeda skupe prekapacitirane male S obzirom velike mehanizacije, kojaopterećuje površine. zemljišne nalaze blizini smatramo komplekse, koji Zagreba,koji još koriste, da izlaz društvenom sektoru i to malim kao je farmama, koje jedinice i od 50—80 ha i muznih formirajuzaokružuju površini brojem krava, 130 komada. koje jednoj jediniciprelaze i nabavka

vrlo

i

na

se

u

a

u

se

ne

na

se

na

u

s

ne

Pristup

društvenim

farmama

paProblematici Zagrebačka mljekara j e kao i individualni smislu pa žnju problematici kojaje sektor, je načinila niz dana tehnološka toga elaborata, kojima najnovija dostignuća danas Tako do danas izrađeni elaborati društvene poznata svijetu. farme Bihaću i Pitomači, Sadilovcu, Martinskoj Vesi, Stočarskoskom centru Dobri. treba da smislu Novigradu Ovdje je napomenuti selekcijrješavanja problemaproizvodnje mlijekaZagrebačka mljekara integrirala Dobri da stručnih pogon poljoprivredni Novigrad ciljem putemsvojih službi definira oblik i društveproizvodnje mlijeka rasplodnog materijala sektoru.

U zadatak tzv. pogledu razvojne koncepcije jeproizvoditi jeftino budući da sistem iz spomlijeko, taj tehnološkog rješenja potječe Holandije, ćemo menut nekoliko vezanih detalja govedarsku proizvodnju. obuhvaćeno 70% od Selekcijom je mlječnih goveda, togaje40% tičnih dok 22% krava kontrola i krava, mlječnih primjenjuje selekcija količine proteinamlijeku.

Glavna sezoni proizvodnja ekonomskog mlijeka je ljetnom razdoblju, i tom 25% odnosu zimpa ispaše, isporuka razdoblju povećava sku Ekonomsko dobiva načinom krava isporuku mlijeka. mlijeko držanja tokom dana i i sistemi izmuzipa pregonskim pašnjacima cijelog noći, i oko istih samim Na vanja brige provode pregonskim pašnjacima. taj čin utrošak dodatne i i rada,mehanizacije, skupehrane,održavanjedrugi radovi vezani svode da i govedarstvo minimum, pored toga krava drži 4.400 4% masti po prosječna mliječnost kg mlijeka jednoj odnosno od 110.000 smislu životne kravi, proizvodnja kg mlijeka proizvodkravi. po nje Dok ćemo narednim ukratko tehnološkim brojevima govoriti rješenavedene skicu njima naprijed farme, kojuobjavljujemo, »Mljekarskom listu« dat ćemo i tehnoloških zadataka najkraći opis Novigrada Dobri.

društvenih

farmi

obratila

vezana

u

istu

za

u

su

u

su

za

u

-

u

na

u

na

sa

u

nom

a

za

a

se

na

ma-

na

u

u

se

u

u

za

u

na

se

na

se

na

na-

za

se

na

a

na

se

sa

u

u

o

za

uz

u

na

Tehnološko

rješenje ekonomskog

dvorišta

Novigrada na

Dobri

Novigrad razvija dvije Prva faza i je aktiviranje postojećih objekatapodešavanje govedarskog U tom bi kapaciteta mogućnostima kojedajuzemljišne površine. slučaju Dobri formiralo stado od muzno 84 Novigradu krave, t elićnjak kapaciteta 40 odbitu telad i 32 bi nalazile visoko staja stajališta kojoj steone bi služile junice koje podmirenje potreba rasplodnom materijalu. faza 360 bi Druga je podizanje objekata kapaciteta junadi kojem boksovima bio vremenskom smješten prvoklasni rasplodni materijal od 3—20 krme. doblju mjeseci,kupovinu na

Dobri

se

u

faze.

se

u

na

za

rano

sa

za

u

se

na

u

u

u

raz-

uz

11

proizvodnje jeslijedeći: automatreba uvesti tzv. programa kojaje potpunosti zelenog a) liniju čak nizom tizirana po cijeni koštanja dostupačni priključaka koji jednim što i individualnim mnogome pojeftinjuje proizvođačima poljoprivrednim zahvat investicioni planumehanizacije, kabasmislu zelenom programu proizvodnje podesiti b) površine silaže kao i kukuruzne travnih ste hrane kelja najstočnog smjesa, putem ishranu goveda, jeftinijih proizvoda velikih količina biti skladišta uskladištenje moraju kapacitirana c) te i kukuruza silaže od travnih kabaste hrane i to: sijena, smjesa sušenog traži i koncentrata pivskog manju zapreminu, tropakoji prostor smjese mehai način sistem gnoja odgovarajućom d) izđubrivanja otpremanja svakom zelenih maksimalno gnojenje površina omogućuje nizacijom Utrošak mada menskom duž i razdoblju cijele godine. ljudskog mehanizacije, što svodi stavka proizvodnji, minimum, je klasičnoj kojajenajveća visoke i dohotka, produktivnosti preduvjet rad: utroška radi svih ljudskog smanjivanja €)racionalizacijaposlova sistemima i proizvodnje: slijedećim mehanizacije Zadatak

buduće

u

su

s

u

na

u

sve

za

za

sva

za

s

u

se

u

vre-

na

a

u

pastir; i otjecanjagnojnejame; i kabaste sistem 0 hrane; gnoja transporta tako ishrane kako i i sistem i način zimski; ljetni, mužnje kabaste dorade sistem i O hrane; spremanje O sistemi i korištenje silaže; napasivanja i zimske ishrane i 1 organizacija ljetne 8. i organizacija prijevoza. transporta tehnoloških svesti utrošak ovakovih ljudskog rješenja je f)cilj primjene doto stavke rada i najveće formiranju mehanizacijeminimum,jer Radi hotka zemljišnih broj govedarskoj proizvodnji. ograničenosti površina svodi i to vrlo malen utroška rada uglavnom kadar, kojije ljudskog je tehnološka da i najsavremenija rješenja, mogućnosti provodi primjenjuje danas u svijetu. koja poznata Duško Luković Ing. pašnosistem košnirešetaka

sistem

1. .

i električni u

.

.

.

.

.

na

u

su

u

se

na

u

su

RAZGOVOR

i PROIZVOĐAČA

STRUČNJAKA

razdoblju proizvođači imajudovoljno Fondova udruženjaSisku, Regionalnog poslovnog unapređenje stručnjaci i stanice OpćineKostajnica, PetrinjaPoljoprivredne Skupština stočarstva, seminare Uni i Dvor organizirali proizvođačima mlijeka U

ovom

kad

zimskom

vremena

u

na

12

su

s

za

mesa.

Proizvođači

odzanimanjem pratili izlaganja stručnjaka, koja nosila na ratarskih boljuproizvodnju kultura, rasplodne stoke, proizvodnje i tova. mlijeka su

sa

su

se

13

Mečenčanima

U

održana

Predavanja Brđani Šamarički ranj, su

mnogim

u

itd.

selima:

Javo-

Mečenčeni, Kukuruzari,

REUMATIZAM napada koja Razlikujemo zaliscima. Do reumatičnog srčanim oboljenja srce, promjene prouzrokujući n eizlječivi mladih kod dolazi postaju srca kojezbogtoga osoba, pretežno i zahvaća reumatizam potrbušnicu invalidi. Akutni porebricu, osrčje, akutni

reumatizam

tzv.

reumatičnu

vrućicu,

na

moz-

govne

opne.

njegove streptokok betareakcija specifična ako osoba preodraslih kod Reumatična je obnavlja groznica hemolitičke produkte.

Tko često da bolesti te jednom Osobitost dobi. ponavlja. u je ranijoj boljena da 25—80% ponovi. je oboli od reumatične vjerojatno slučajeva groznice Akutna zahvaća reumatičnih zglobove. uglavnom grupa oboljenja Druga ili kronična temperatura) ( bez zglobova upala t emperaturom) povišenom (s do teških izobličenja dovesti može zglobova. reumatizma, tzv. koji oblik reumatizma (periferni) tip Treći površinski je mišićnom lokalizira obliku tkivu, ili kroničnom akutnom pretežno tkiva

na

grupe

tzv.

ili

se

se

se

u

se

u

koži

u

u

ili oko

krvnih

žila.

oboljenja reumatičnog je shvaćanjima dosadašnjim kronično zubima nalaziti može (granulomi), pokvarenim žarište, koje izvor

Prema

se

14

u

zarazno

žučnom i upaljenim krajnicima, upaljenom mjehuru drugim mjestima i visokovirulentnim dugotrajnim gnojenjima.

Reumatizam radne uzrokuje dugotrajno bolovanje, smanjenje sposobnočesto i invalidnost osobito mladih osoba. sti, trajnu u

kronično

s

a

Vanjski

faktori

Poznato

je,

da

pogoduju pojavi

reumatizma

atmosferske

prilike,kojimaživimo, se, ogromno bolesti. imaju prema značenje stupanj otpornosti organizma U atmosferi faktori: i vlažnost zatim toj najvažniji temperatura zraka, kretanje zraka, vjetar, propuh.

U našem stvara bez što tijelu prestanka toplina tako, izgaraju hranjivi elementi iz naše hrane.

Jedan dio te rad topline dajepotrebnu energiju organa suvišak kroz i čitavog pojedinih organizma, izlučuje površinu kože, i razne izlučine. Pritom od atmosferske pluća odlučnog značenja prilike okolini. Ako okolini visoka i velika bit će našoj je temperatura vlaga, spriiz tako dolazi do pa i ječeno odavanje topline tijela, zastoja topline tijelu do obratno dešava velikom pojave Potpuno hladnoj prostoriji U tom hladan i vlažan zrak odvodi vlagom. slučaju povrpojačano toplinu šine to našegtijela, ohlađuje, nepovoljno djeluje njegovu o tporda takovim snagu. lako Znamo, prilikama »prehladimo«, tj. nazočne klice lakše opasne oboli. pa svladaju otpornost organizma, Takove i reumatične bolesti.

Nazočni uzprilike djeluju povoljno pojavu ročnici reumatične bolesti lakše od svladaju ohlađivanja oslabljeni organizam, da reumatizam pa znamo, cvate hladnim stanajbolje vlažnim, podrumskim i među rade vodi i vlažnim novima, radionicama, mljekarama ljudima, koji Iz da prostorijama. navedenog jasnoproizlazi,je prvikorak borbi protiv reumatizma žarišta vlažnih staporedsanacije opasnih sanacija okoline, i radnih tome treba da vode oni pomjesta.

Pogotovo najveću b rigu naravi traže p o veću ili procesa veća goni, koji tehnološkog vlagu gdje vlaga iako tehnološki proces pojavljuje, nijepotrebna.

Profilaksa reumatične bolesti borba Liječenje streptokokne je protiv Ona zaraze. dva 1. i pravca: jeusmjerena dijagnoza streptoliječenje koknih i 2. zaraza zaraza. sprečavanje streptokoknih Ima i reumatičnih bitno od bolesti, koje postanku razlikuju uzrokovane redu prvom naprijed opisanih oblika, propadanjem glatkih do dolazi radi fizikalnih površinazglobovima,kojih prilika, nepovoljnih normalan rad Tako dolazi često do pojedinih zglobova. oštećenja zgloba kod koljenu, kuku,međukralježnim zglobovima jakogopterećenja tijela teških rad (gojaznost, put nošenje tereta, stojećem stavu).

Drugi spušteno izaziva abnormalne odnose raznim to može izazstopalo zglobovima, vati nalik kod mnogo reumatizma. jakeboli, koje tegobe akutnog Prema tome kod reumatizma treba da li radi svakog najprije utvrditi, ili ili ovim tzv. artrozama upalnomkroničnom(upalama različito.

Kod artroza može često obizglobova), jer jeliječenje akutnom potpuno reumatizmu čan uložak reumatizam i sva i klinego »izliječiti« bolje uspješnije kupališta matska lječilišta.

Zato nećemo reumatizma domaćim upuštatiliječenje »prokušanim« ćemo nego lijekovima, uvijek vrijeme p osavjetovati stručnjakom da na reumatizam umu, veliko zlo i bolesnika imajući samog jezapušteni i čitavu zajednicu. radimo

u

i krećemo

za

su

se

za

a

se

su

u

u

u

omare.

se

u

s

s

ono

se

nu

a

se

na

u

razne

zarazne

on

na

u

u

u

—

—

nova

o

se

za

—

na

rana

se

u

a

su

svom

u

u

za

u

u

u

u

su

a

sve

na

se

o

o

se

u

se

na

sa

za

za

15

Žena

i dom O IGRI |IGRAČKAMA od

jedan je djetetu. potrebna je igra majka konačno ima od razliku za oblika djelatnost čija rada, djelatnosti ljudske određeni cilj. izoštrava Kod život. inteligencija, Ona igranjem djeteta Različiti jepriprema uči. igri razvitak. koji porivi, Njomedijete djeluje tjelesni davno nekih i buđenjem smatraju razaranjem) želja (borbenost očituju nagona. stečenih i kulturom ljudskih potisnutih razluniz kasnije Već koja djelovanja, javlja malogdjeteta igri i kao Dijete djelatnosti. i druge umjetničke čuju osamostaljuju praktične, Svaka

da

znati

mora

Ona

se

za

se

na

a

u

se

za

se

se

u

od

(lutke pripadaju igračke najstarije prati. koji i prinalazimo i kosti drveta razdobljima), lopta predhistorijskim gline, tako povezane djetinjstvom mitivno pračka).

Igre strijelica, (luk, oružje umrlim naroda Kod simbolom. često da primitivnih njegovim smatraju i i gračke. njegove pokapale djetetom dnevne i često pa U predmete nagon pretvara igrom, postoji djetetu od štalonac metla ili vlak bubanj, konj, lađa, postaje upotrebeigru(stolac okolinu i stvarnost igračaka, preko upoznaje pa mač, od krpabeba).

Dijete života i iz lutke, (životinje, svakodnevnog predmete prirode kojeoponašaju omiU vremena. svog v ijeku srednjem biljeg Igračke kućice). vojnici, olovXVIII viteza ratnika bile stoljeću oklopnika, pojedinaca, figure ljele doba (automobil, ni mehanizacijom igračke omiljele vojnici, novije i traktor sl.). vlak, i maštu bude su d jelatnost d ječju potiču k oje igračke Najvrednije kartoni i sastavljanje, stvaralaštvo (kantica gradnju, kamenje lopatica, nadilaze djelutke k oje razumije tj. dijete koje Igračke, preoblačenje).

Previše i duševni vrijednosti. manje osjećaj potištenost izazivaju kapacitet čji interes.

Igračke otupljuje: njemu jer djeluje dijete, negativno igračaka time estetski da igračke treba Mnoge ukus. dječji odgaja imaju izgled, jer i tei muziku daje uvode dr.); bubanj harmonika, (tamburica, dijete čuči fizičkom (spekule,. spretnost njegovu razvija odgoju sportskom melje i i uže 'samoosjećaj dr.) preskakivanje zvrk, preskakivanje, njevi, konj bicikl). saonice, koturaljke, (romobil, pouzdanja -........X.X.XX———++>+!*t ĐĐ se

Među

dobro

može

lutke

u

s

su

s

se

su

se

za

u

a

nose

u

su

a

s

su

u

na

za

za

ne

za

u

na

se

one

u

za

za

Uređuje: Glavni Vlasnik

i odgovorni

i izdavač: Ilica

urednik:

za

za

radnika

SRH.

tehnički

Uprava

urednik:

Vera

i uredništvo:

»Vjesnik«, Štamparija d'4 privredne organizacije i ustanove mlijeka d 1.— —, proizvođače

440-476.

pretplata a

16

mljekarskih

Udruženje

ODBOR

Kaštelan,

dipl. inž. Dinko

31/III, telefon

Mjesečna

UREDNIČKI

Tisak:

Zagreb

Hoholač

Zagreb,