PODIJELJENE NAGRADE PROIZVOĐAČIMA PODRUČJA VELIKE GORICE
SA
zajedno »Zagrebačudruženje kom sastanak robnih mlijeka. mljekarom« organiziralo proizvođača je rezultate Dnevni red proizvodnji sastanka bioje »Osvrt dosadašnje »Uslovi robne i i mlijeka«, »Podjela mogućnostiproširenje proizvodnje« 10 000 litara gradaproizvođačima koji isporučili mlijekagod. 1972.«. preko Nagrađenim proizvođačima predaojenagradedrugMijoVukelja, iznosile dinara litri po 0,10 isporučenoj mlijeka. Navodimo imena nagrađenih: Dne
24.
III
o.
g. Poslovno
Velika
Gorica
sa
u
na
na-
za
u
su
a
one
su
»Velika
Poljoprivredna zadruga 1. Postić
Lazina
Gorica« 11.946
13
Stjepan 2. Postić Lazina 14 Franjo 3. Ban Vel. Buna 61 Alojz 4. Mužic D. 8 Podotočje Josip —
12.540
—
15.692
—
10.768
—
5. Grkšin
Ivan
6. Horvat
Josip
—
—
Lazina
34
10.303
Lazina
47
10.028
Poljana« »Čička Poljoprivredna zadruga 18 Ivan 1. Marceković Č.Poljana Ribnica 49: 2. . Stepančić Stjepan 46 Ribnica 3. Perenski Alojz — 44 Petar 4. Babić Ribnica Ivan Ribnica 5. 75. Drobnjak —
o
m
—
=> neć
—
—
n
Šturlić
Petar
14.312 12.438 10.407
10.116
64:
Mičevac
—
-
.26; Stjepan 24 Vel. Mlaka 3. Stepanić Mijo 154: Mičevac Nikola 4. Sturlić Mičevac 5. Bedeković Franjo 2. Trumbetaš
o.
>
»NAPREDAK«
1.
_
20.932
.Velika Mlaka. zadruga Poljoprivredna
TT >
11.411
—
Vel.
Mlaka
—
—
—
13.679 11.210
11.468
'
-
10.515
:
#
— _ ———
ž
»Turopolje« Poljoprivredna zadruga Vukovina
.
“1.
Čunčić Josip
Kuće
—
10.172“
65 45
Podotočje: Mato. 3. Kovačić Podotočje 4. Lučić . Fabijan Podotočje 5. Antolčić Stjepan Podotočje Ivan 6. Petrenac Podotočje Vukovina Nikola 7. Zagorac 8. Antolčić Drago Podotočje 2. Križanić
Vinko
—
—
—
—
—
—
—
10.239 ,
12.382 11.515 14.422
13.000 10.574 10.112
-
»Budućnost«
zadruga Poljoprivredna Črnkovec
:
PajtakJosip Črnkovec 2. Pukanić 27 Stjepan Črnkovec 34 Jakob 3. Šinjak Drenje Mato 15 4. Drnje Siget M. Kosnica 21 5. Orvatin Stjepan 6. Markovčić Selnica 24 Josip 1.
10.046
35
—
12.211
—
10.244
—
12.426
—
13.412.
—
19.426
—
7. Guzanić
PIK
Ivan
Lekneno
—
20
14.045
Orle
»SLJEME«
Pogon
'73
12.006
Stjepan Bukevje Vid Drnek 57. 3. Lugarić Drnek 4. Ivan Špeka 11/1
11.323
1. Stanković
Ivan
Vrbovo
—
2. Radina
127
—
10.048
—
—
5. Piškor
Mato
OPZ
»JEDINSTVO«
1.
Orle
—
zaš
10.164 '12.921
25
Lukavec
Tomo
Lučelnica
11.195
Vugrinić Lučelnica 2. Vugrinić Mijo Lukinić Brdo 3. Belečić Mijo Lučelnica 4. Grebrenić Franjo —
m
10.003
—
M
10.079
—
t
10.630
—
d
i
dn aa
|
|
3 ,
PRAPRSNI Na
ti
i
nd
goa
o
a
o—_BĐed
o
a
2-2.
22
LL.
Proizvođači
i
mlijeka
na
sastanku
Mijo
Drug
Vukelja
pri predaji
nagrađe
OSVRT NA DOSADAŠNJE REZULTATE IPROIZVODNJU MLIJEKA U KOMUNI VELIKA GORICA po proizvodnji Turopolje krajpoznat je i mlijeka Poznato da stočari već ovog je velikogorički početkom stoljeća otpočeli rad prve Pionirski uzgojno selekcijskiosnivanjem marvogojske udrugegodine 1906. kada iz siprva Švicarske plemenita područje grla mentalske i od do danas datira rad pa pasmine tog unapređenju ovog govedarstva kraja. rada Zahvaljujući pionirima uzgojnoprvenstveno govedarzatim i stvu, poljoprivrednim organizacijama, poljoprivrednoj veterinarskoj selekcijskog službi ovog do te da po svojoj područja govedarstvo jeunapređeno mjere je kvaliteti i izvan Ekonomski pa poznato čitavoj našoj zemlji, njenih granica. efekti rada nisu izostali i već II rata ovakovog govedarstvu prije svjetskog znatni tržni viškovi odlaze tržište i mlijeka zagrebačko počinje organizirani rata rad otkupmlijeka dijelu našegpodručja. Poslije nastavlja pređenju govedarstva, zbogpovećanih mogućnosti plasmana zagrebačko tržište i blizine velike neposredne njegove otvaraju perspektive mljekarske izradi pa programa proizvodnje, pristupa dugoročnog razvoja poljoprivrede ovog kraja,kojemječitava biljna proizvodnja podređena proizvodnji mlijeka i izrađen 1957. kada i po Programje god. poljoprivrednoj službi, je organiziran otkupmlijeka prekopoljoprivrednih zadruga Zagrebačku mljekaru. U litara prograotkupljeno tojgodini je1,500.000 mlijekadugoročnim da ovo dade mom litara viška područje 25,000.000 tržnog jepredviđeno mlijeka. i Posavina
tradicionalno
stočarski
mesa.
su
su
na
ovo
uvezena
vremena
sve
na
u
ono
u
u
na
na
se
a
na
se
se
u
mesa.
za
a
zoagr
ame
Guero
in
po.
na
una-
=
tržnih
viš-
proizvodnja postavljen god. Programje bilo Te kova predviđeno planomje godine mlijeka prema njemuodvijala. do 1964. dolazi U i realizirano. što litara god. otkupiti 10,000.000 mlijeka je 45 st. dinara od 55 cijena sniženja zbognepromišljenog mlijeka padaotkupa znatno i uzrokovalo revolt izazvalo što proizvodnje smanjenje proizvođača je 1965 reforma God. fonda. i povoljniji proizvodnju mljekarsku stavlja stočnog ali više i raste, ponovno položaj. Proizvodnja planiranim tempom, otkup 1969. kada U već -narednim-godinamaje otkupljeno -mnogo1970. ali već litara pada god. otkup o tkup mlijeka jerastao, 14,591.000 do-god. sporije:1971. i 1972. litara litara i iznosi godine pada 13,011.000 mlijeka. 1,500.000 litara da tako svega 12,500.000 godineotkupili prošle otkupamlijeka, mlijeka. da Uzroci proizvodnji, mislim, mljekarskoj ovakvojsituaciji svima poznati: neekonomske mlijeka, cijene neredovita mlijeka, isplata nedefinirana agrarna proizvodpoljoprivrednoj politika, nesigurnost da mlađe što mnoge, ponukalo napuste poljoprivrednike posebno nji, je inoili i da granama privrede zaposlenjedrugim poljoprivredu potraže bio
1963.
i do
realno
se
na
—
u
ne
za
su
smo
nam
su
u
—
—
u
—
a
u
u
zemstvu.
tvara
se
i
sama
pa
u
i pre-
gubiobilježje našegpodručja jespomenutito, sela Vel. što kao urbanizirano Mlaka, Kurilovec, Pleso, područje da
i
Važno
sela
dio
su
Vel.
Gorica.
cijeni približile godini prošloj opet mlijeka cijene očekivati može ali malo pa nagliporast prekasno, koštanja mlijeka, da bih želio Posebno kratkom vremenskom naglasiti periodu. proizvodnje od VIII nekoliko redovna mjeseci, počev mj. isplata mlijeka posljednjih je da količine što dala već rezultate po mlijeka jevidljivotome, godine prošle litara 50—60.000 veće dva nego prva mjeseca godine otkupljene istim prošle godine. mjesecima ukoliko će U mlijeka, proizvodnje očekuje ipakporast ovojgodini faktor važan što redovnom i nastaviti našegproizvođača. isplatom, je dalje robnu stanoviti interes proizvodnju mljekarstvu posebno Javlja i će brdskim našim koja područjaperspektivi Posavini, predjelima, Prisavlju nosioci biti posebno proizvodnje mlijeka poljoprivredne proizvodnje, glavni bila i to da sela Karakteristično i prošlosti glavni proizvokoja je Pleso već i dr. danas đači npr. Kurilovec, zbog zaostaju Lukavec, mlijeka ni tako da njima gotovo jednogrobnog razloga, spomenutih ranije 10.000 litara mlijeka godišnje. preko proizvodnjom proizvođača našem da će možemo Iz svega pomlijeka zaključiti proizvodnja toga interesi tu ekonomski budu ukoliko ponovno proizvodnju povoljni, dručju, i svi brdskim našim područjimaPosavini, gdje preduvjeti posebno rasti, tu povoljni. proizvodnju O svim proizvodnji, posebno proizvodnji problemimapoljoprivrednoj već referati i međunašem analize, napisani mnogi području, mlijeka to ekonomska tu faktori ako izostanu tim prate, je cijena, koji proizvodnju redovna poljoprivrednika, garancija dugoročnostitoj kreditiranje isplata, iako će onda razvoj opetstagnirati, mogućnosti njezin proizvodnji, našem ogromne. području Vel. Gorica Ing.Stjepan Cvetković, određene
Nove
su
u
se
ne
se
u
u
su
u
za
ove
u
se
se
za
na
u
za
se
u
a
su
mesa.
u
nemamo
u
s
na
za
su
u
za
a
u
u
su
na
no
a
u
ona
na
su
za
O KVALITETIMLIJEKA nego mlijeka specifičnoj težini, postotku i i vrsti nalazi. O tome zavisi odrbroju mikroorganizama, koji njemu i kvaliteta žljivost mlječnih proizvoda. iz raznih izvora. Ako Mikroorganzimi dospiju mlijeko higijenski uvjeti proizvodnje loši, brojmikroorganizama mlijeku vrijeme isporuke može da iznosi oko 500000 1 cm3 dok dobrim promljekari (ml), uvjetima može iznositi nekoliko tisuća. izvodnje njihov broj dolaze iz razvis poro Mikroorganizmi mlijeko unutrašnjosti vimena, relativno male da neznatno pa jaju mlijeku uzrokuju promjene tako, utječu iz vimena mlimlijeka. održljivost Mikroorganizmi dospijumlijeko putem kanalića i između rastu i tako onečiste ječnih gdje cisterne, pojedinih mužnja mlijeko. U toku iz vimena nalazi mlazemužnjenajveći brojbakterija prvim vima mlijeka, jer njimaodstranjuje najveći brojbakterija. Odbacivanjem mlazeva 5—10%. Međuprvih mlijeka smanjuje brojbakterija mlijeku to ako inače tim, većegznačenja brojbakterijamlijeku, uvjeti loši. Obično mlazevi svake četvrti proizvodnje posebnoizmuzivaju prvi vimena radi kontrole vimena. upalu dolaze relativno izvana brzo i rastu Mikroorganizmi koji mlijeko do dovode mnažaju mlijeku uzrokujući kemijske promjene koje kvarenja Oni tzv. bakmlijeka. pripadaju saprofitnim bakterijama (mikrokoki, štapićaste i neki bolesti dolaze iz terije streptokoki). bakterije Patogene kojeuzrokuju direktno iz ako krave od bruceloze i mlijeka vimena, boluju tuberkuloze, upale vimena. Krave od vimena velikim bakoboljele upale dajumlijeko brojem terija. i zraka, Mikroorganizmi dospijumlijeko putemstajskog posuđa uređaja i dr. muzača iz zraka ako inače održava Onečišćenje mlijeka nijeveliko, čistoća i krava. Ono uvelike onečisti ako staje neposredno prije mužnje odnosno ishrana podiže prašina (timarenje krava, mijenjanje prostiranje stelje, krava suhom krmom U tom onečisti bakpa čišćenje staje). slučaju mlijeko oblike tvore neki kvasci koje terijama trajne (sporogene bakterije, mikrokoki, i sredine. plijesni), koji otporni uvjete vanjske od krave izvora odakle Koža mikroorganizmi jedanje najvećih dospiju ima timarena koži komadiće Krava stočne mlijeko. kojanije svojoj hrane, i 1 g Tako stelje, balege, zemlje dr., koji punimikroorganizama. zemlje 1 g suhe od može sadržavati više milijuna, balege 1,5milijuna bakterija.
Kvaliteta
ne
zavisi
samo
masti
o
o
se
u
u
su
u
za
u
u
samo
u
se
u
na
u
se
u
se
se
nema
u
za
za
u
su
se
na
u
se
raz-
u
s
u
se
se
se
se
su
na
u
na
su
a
ČISTOĆE W. (B.
KRAVE
UTJECAJ
podprljavi, balega uklanja jednomsedmično, sterilizirano posuđe
Krave
i
muzlica
muzlica
poluotvorena
BROJ
BAKTERIJA
i F. J. Babel
U
MLIJEKU
1957.) Krave
pod čisti, svaki lega uklanja vime oprano, podan,
se
otvorena
Hammer
NA
i
ba-
se
suđe
sterilizirano
86 212
4497
24 439
2667
7
=
Da
bi
koža
se
krave
održavala
čistom
nijedovoljno
redovito
samo
tima-
čistiti, prati vime, staji ispustu, redovito izbacivati čistiti zidobalegu, mijenjati stelju, podove, ležaje krava, riti i
ve,
i dezinficirati
tavanicu
i dr.
I oblik
muzlice
već
U
MLIJEKU
(P.
Elliker
čišćenja
muzlica
oprana
hladnom
vodom
muzlica
oprana
hladnom
vodom
u
Poluzatvo-
s
Metoda
1949.)
muzlice
Brojbakterija u
hladnom
oprana
mlijeka
14 000
vodom
otopini detergenta
i sterilizirana
Posuđe
1 cm?
33 700
detergenta otopini
muzlica u
i
u
smanjuje brojbakterija mlijeku. odnosno muzlica malim može muzlica, brojbakterija otvorom, smanjiti i do 50 %/o. mlijeku UTJECAJ PRANJA I STERILIZACIJE MUZLICA NA BROJ BAKTERIJA R.
i
čistoću
izmuženom
u
rena u
i održavati
i mehanički
3 200
uređaji mlijeko najvažnijipojedinačni onečistiti mogu onečišćenja mlijeka bakterijama. Neopranoposuđe mlijeko više dobro sterilizirano i oprano mogu milijuna bakterija, posuđe uređaji svesti Posuđe i brojbakterijabeznačajnu mjeru. uređaji mužnju moraju biti dobrom tome zavisi efikasnost i sterilizacije. stanju, jer pranja za
izvori
su
sa
a
na
za
u
o
ČISTE,
KRAVE
SA
STELJOM,
MUZLICA
POSUĐE
Temp. %C držanja 4,4
POLUOTVORENA,
STERILIZIRANO
1 cm3
Brojbakterija u
24h
48h
72h
4 295
4138
4 566
8 427
10
4 295
13 961
15,5
4 295
KRAVE
svježe mlijeko 1 587
PRLJAVE,
BALEGA
POSUDE
136 533
4,4
127
333
330
UKLANJANA NIJE
727
5 725
011111
326
646
10
136
533
1170
546
15,5
136 533
24 673
751
538 775 13 662115 639
884
500
000
SEDMIČNO,
DVAPUT
STERILIZIRANO
281
277
615
852
835
41 207
272
5 346
666
666
mlibakterije unijeti mlijeko prilikom mužnje rukovanja često i i sl. Obim govorom jekom, ruku, odjeće, kašljanjem, kihanjem, zavisi navikama muzača. čišćenja higijenskim Izvor muhe i onečišćenja bakterijama mlijeka jesu kukci, kojipadaju Muha i može od više mlijeko vrijeme mužnje poslije nje. unijetimlijeko među obično nalaze štetne vrste kao što colimilijuna bakterija, kojima salmonele da muhe i dr. Budući obilaze đubrišta i -aerogenes, izmetišta, i Ako nečistom mogu pere unijetimlijekopatogene bakterije. posuđe također može Pri muždom, povećati brojbakterija mlijeku. mehaničkoj
Muzači
mogu
i
u
sa
a
one-
o
u
za
u
se
su
one
u
ona
se
u
vo-
nji staje imaju manjuulogu onečišćenju mlijeka mehaničku bakterijamausporedbiručnom mužnjom.Međutim, u ređaji kao i onečistiti može mužnju površina koje putem mlijeko prolazi mužnji pri ako nisu dobro sterilizirani. mehaničkom i pri mlijeko, oprani Mjesta uređaju dolaze sisna mužnju kojihnajčešće gubakterije mlijeko jesu: čaša, mene muzlica i i kondenzirana voda iz vakuum Mecijevi, njena glava cijevi. hanička može biti od ručne i može dati bakteriolomužnja ekonomičnija bolju šku kvalitetu ako muzači dobro izobraženi i održamlijeka, rukovanju i ako ih redovito peru i steriliziraju. vanjustrojeva mužnju Porast i zavisi razmnožavanje bakterija, koje dospjelemlijeko, drži i vrsti temperaturi,kojoj mlijeko bakterija. hladiti od 4'C ili da i Najbolje je mlijeko temperaturu nižoj hlađenje ima efekt kod i puni mlijeka p roizvedenog pod higijenskim uvjetima sadrži mali koje brojbakterija. Temperatura kojoj drži m lijeko utječe i će nego time i brojbakterija prokoje vrste, razviti, da izazovu Svako mogu razmaka mjenekoje mlijeku. povećanje između i izaziva veći sve ako mužnje hlađenja broja b akterija. porast Tako, hladi dva sata iznosi nakon 4 sata mlijeko poslije mužnje, p ovećanje 22%/9, 221 nakon 6 sati nakon 8 sati 6229 %/o. %, 1230, Ako duže mast mlijeko stoji površinu penje mliječna povlačeći sobom veliki tako da može iznositi 90 %o brojbakterija, njihov broj površini od Ova uzeti kad uzorci ukupnogbroja. činjenica obzir, uzimlju bakteriološku kontrolu isto tako i masti. mlijeka, određivanje Prije dobro toga mlijeko promiješati. uzduh
i kože
krave
u
za
znatno
u
s
za
sa
u
su
u
za
su
na
se
u
o
o
na
samo
na
samo
na
se
na
one
ne
se
a
u
na
vremena
se
—
a
—
na
se
sa
na
mora
za
se
u
a
mora
se
za
se
DOVRŠENA Proizvođač
Musulin
iz sela
JE JOŠ JEDNA STAJA! Draškovca
dovršio
jestaju Kupnjom i moderne Musurasplodnih junica prošle godine izgradnjom staje proizvođač lin smislu robni pravom i postao je proizvođač mlijeka rasplodne junadi. U rasni čistokrvnih njegovoj staroj staji uzgajaju bikovi p otomci n jegovih krava. Žensku telad sebe. uzgaja Prema cisterna bi njegovim riječima potrebna je gnojnicu koja znatno olakšala pražnjenje septičke jame gnojnicu. da Musulina! Preporučamo proizvođačimapogledaju druga staju za
krave.
u
se
za
mu
za
mu
za
SVE VIŠE MUZNIH Ručna
UREĐAJA!
mužnja jejedan najtežih staji. poslova Naročito onda ako trebalo dnevno više od 6 krava. Zato je pomusti mnogi odlučili nabaviti i tako olakšati sebi te proizvođači uređaje poslove. Nakon teškoća oko novim svaki novi dan početničkih mužnje aparatima, donosio sreću i Posao oko krava znatno olakšan. je zadovoljstvo. mužnje je i neke nedostatke. muzni nisu bili čisti Zapazili Mnogi uređaji jer nisu bili To i budući nakon temeljito nakonupotrebe.je najveća prani pogreška treba dosta oko mužnje izgubiti njihovog čišćenja. Zato tvornica »Dukat« iz je »Zagrebačka mljekara« mlječnih proizvoda svih radi muzne Zagreba prišla registraciji proizvođača koji p osjeduju uređaje stručne i obuke. pružanja pomoći daljnje krava
od
svakodnevnih
u
su
muzne
s
smo
vremena
ZAPAZILI SMO! svojekrave, proizvođači mnogim vime ako izvršili nisu mužnju.Smatraju je jutarnju uobičajenu prethodno Kako dobiti i da će krave puno ocjenjivanje boljuocjenu. mlijeka, tada može vime i često nepomuzeno podneva, prilično dugovrši, puta poslije kada bile takvih nakon krave i samo izložba, zdravlje. Mnoge ugroziti dobile upalu nepomuzene vimena. dovode
izložbama
stočarskim
Na
a
se
samo
su
su
_
mužnja
Podnevna
Zato na
da
savjetujemo
se
izložbu.
lanjskoj krave podnevnu mužnju staji. izložbi
Na
u
na
obavi
mužnja
izložbi
u
Sunji
svaki
dan
u
Mirilović
Sunjiproizvođač da tada izložbi budući je
na
»ZELENI PROGRAM«
da
PODRUČJA
određeni
sat
bez
obzira i
obavio
je Sjeverovca i bila redovita mužnja
iz
GORNJE
u
PODRAVINE bi
prišlo Vranić, ing. je Koprivnici, dva pravca: poljoprivrede unapređenju togpodručja stada osnovnog goveda proširenje ratarske proizvodnje poboljšanje stado osnovno »zelenim tim 'Tako bi programom« goveda povećalo 1939. To sasvim 30 000 15 000 ostvarljivo, jerjejošgod. grla. je dosadašnjih Individualnim 26000 tom bilo proizvođačima omogućilo goveda. području sektora Na 10 krava. bi proširio ekonomijama društvenog najmanje držanje i teladi radi bi daljnjeg uzgoja selekcije. stajski prostor prihvat U
prema
onome
što
rekao u
Zvonko
se
osnovna
—
—
sa
se
na
na
se
se
10
za
U
radi ratarskoj poveproizvodnji primijenile agrotehničke mjere stočne zatim bi 1975. ćanjaproizvodnje hrane, pristupilo komasaciji koja god. obuhvatila 15000 ha. Tako bi olakšala obrada ratarskih znatnoj mjeri površina.
bi
se
IZ STOČARSKOG Promet
se
u
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE
rasplodnom proizvođača1973. mjesecuožujku kooperanata stokom
u
Red.
Ime
broj
proizvođača
i prezime
Kundakčić
Mato
2.
Kundakčić
Mato
3.
Kapl
5. 6. 7.
Kapl
Pajić Pajić
Karlo
Stjepan Stjepan
—
Kupac
gorija
Toranj
Grabarje 1107 Grabarje 1628 Mihaljevci
Vet.st.
bik
Vet.
bik
Kolar
Toranj
Mihaljevci
1683
bik
Pakrac Kolar Slavko
Cerovac
Mihaljevci
1605
Mihaljevci
1639
Farkaševac
4561
Cerovac
Drago
Kate-
bik
Grabarje Grabarje
Karlo
Cimaš
Broj
grla
1,
4.
Organizacija
Selo
Bolč
1163
Sl. Brod
st. Sl. Brod
Slavko
a
Pakrac bik
Vet.
stan.
Sl.
bik
Požega Sl. Požega Vet.
junica
stan.
Totić
Franjo,
Crkvena 8.
9.
Zdravko
Mladen
Stjepan
Ivurek
10.
Blažević
11.
Blažeković
12.
13. 14.
Herl
Brezje
Molnar
Franjo,
Milaševac
_
Virje
8793
bik
—
Žavnica
Haganj
Zove Pčeli
2432
bik
Katić
—Žavnica
Haganj
Đuro, 91 Sjeničak
2369
bik
Vukelić
Predavac
Predavac
6025
Jabučeta
Kapela
2554
Nikola Đuro
Ivan
Stevo
Posavec
junica
12251
— Virje
Zvonko
Botičan
Dubrava
Rade, Trebinja
G.
junica
Z.
Reg.
posl.
udr.
Sisak
junica
Reg.
posl.
udr.
Sisak
Stanići
Kapela
2624
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
:
15.
Srbljanović
Josip
Dautan
Nevinac
2965
junica
Reg.
udr.
16.
Srbljanović
Josip
Dautan
Nevinac
posl. Sisak
2955
junica
Reg.
posl.
udr.
17.
18. 19. 20.
Kemenović
Sasovac
Ivan
Rača
12874
junica
Reg.
posl.
udr.
Tkaličanec
Ivo
Mato
—
N.
Rača
12861
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
Kozarevac
N.
Rača
12940
junica
Reg.
posl.
udr.
Sisak
Orlovac
N.
Rača
13360
bik
Reg.
posl.
udr.
Sisak
Španić
Sasovac
22.
Fušić
23.
Duduković
24.
Lovrić
21.
N.
Sisak
Kemenović
Marčić
Sasovac
Ivan
Sisak
Ivan
N.
Pero
Dragan
13364
bik
»Kooperativa« Garešnica
Šp.
Virovitica
4786
bik
Sabolić
Točak
Slunj
11
bik
Fond
3652
bik
Fond
Bukovica
Ivan
Rača
Mala
114
N.
Gradiška
Stjepan Podgorje SO, Slunj
N.
SO,
Gradiška
ll
-
Red.
Ime
broj
proizvođača
25.
i prezime
Kovačević
Joco
Organizacija
Selo
Kovačec
N.
Gradiška
Broj grla 3661
Kupac
Kate-
—
gorija
bik
Fond N.
26.
Buhač
Branko
Čovac
N.
Čovac
N.
29. 30. 31. 32. 33. 34. 35.
Gradiška
Poljana
Brekinska
Poljana
Brekinska
Poljana
Gašparević
Pakrac
Pakrac
Domović
Dežanovac Dežanovac
Martin
Ivanović
Martin
Saja
Fanika
Alojz
Benak
Franjo
Havranek
Fond
3639
bik
4211—
Fond
bik
selo
Ljudevit
4280
bik
SO, Gradiška
Fond
bik
Fond
bik
Fond
Daruvar
3975
bik
bik
SO,
Gradiška
N.
2321
SO,
Gradiška
N. 4368
SO,
Gradiška Fond -
N. 4272
SO,
Gradiška
N.
Brekinska
Ivanović
bik
N.
Poljana
Opić Valent
3553
Gradiška
N.
Zdjelarić 28. Tomašević Poljana Valent Pajo
27.
Gradiška
SO,
SO,
Gradiška
Fond
SO,
N.
Gradiška
Mj.
zaj. Šeo-
vica—Pakrac 8033
bik
Mj. zaj. Subotska—Pakrac
Daruvar
Daruvar
7068
bik
Vet.
stan.
Polje Šteković S.
Grub. 36.
Josip
Turek
Ljudevit
Daruvar
selo
1193
krava
B.
37.
Tomičević
Ivan
Žabno
Žabno
23249
bik
Grabovac
Centar
za
Varaždin 38.
39. 40. 41.
Merga Šafarić
Franjo
Šafarić
Franjo Stjepan
Horvat
Držimurec Čakovec Belica
12650
Belica
Čakovec
12664
Cirkovljan
Čakovec
Čakovec
Mato
13287
junica
junica junica
Fond
SO.
Vrginmost Fond
SO.
Vrginmost Fond
SO.
Vrginmost 12314
junica
Fond
SO.
Vrginmost 42.
Mikec
Čakovec
Cirkovljan
Bolto
12048
junica
Fond
SO.
Vrginmost 43. 44.
Pavao
Horvat
Ružman
Ivan
Prelog
Čakovec
Prelog
Čakovec
12454
junica
Fond
SO.
Vrginmost 14032
junica
Fond
SO.
Vrginmost 45.
Sokač
Franjo
Čakovec
Oporovac
12986
junica
Fond
SO.
Vrginmost 46. 47.
48.
Herc
Franjo
Balent
Jeronim
Bergovac
=
Čakovec
Draškovec
Čakovec
Goričan
Čakovec
Hemuševac
Josip
13233
junica
Fond
SO.
Vrginmost 12096
junica
Fond
SO.
Vrginmost 11674
junica
Fond
SO.
Vrginmost 49.
Stjepan
Marđetko
Čakovec
Goričan
12815
junica
Fond
SO.
Vrginmost 50. 51.
Moharić
Nikola
Josip
Kerovec
Goričan
Čakovec
Juraj
Čakovec
u
T.
12484
junica
Fond
SO.
Vrginmost 13634
junica
Fond
SO.
Vrginmost 52.
53.
Novak
Ivan
Branilović
Leno
Harščan
Čakovec
Hraščan
Čakovec
12129
junica
Fond
SO.
Vrginmost 12157
bik
Fond
SO.
Vrginmost 54.
Zrna
Jakob
Palinovec
Čakovec
junica
Fond
SO.
Vrginmost
12
on
12596
a
uo.
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
55.
56. 57. 58. 59. 60.
61. 62.
Marcijuš
Mato
Franjo
Košak
Purić
Vlado
Blagus
Franjo
Novak
Maodić
Petar
Palinovec Čakovec
12669
Hodošan
Čakovec
12642
Hodošan
Čakovec
12935
Hodošan
Čakovec
12340
Stjepan
Kate-
Kupac
—
gorija
junica
Fond
junica
Fond
64.
65. 66.
67. 68.
69. 70. 71.
Križaj
Križaj Gosarić Gosarić
Židov
junica
Fond
Ivan
Ivan
Vrginmost junica
Fond
Čavlek
Antun
12589
junica
Fond
SO.
Vrginmost 1517
krava
Fond
SO.
Vrginmost
Čakovec
1305
Prelog
Čakovec
1312
krava
Fond
SO.
Vrginmost
Draškovec Čakovec
1106
Draškovec
1107
D.
Kraljevec Kraljevec
krava
Fond
SO.
Čakovec
—
1404
—
16073.
Čakovec
Čakovec
Hemuševac Čakovec Čakovec
16090
Adžamovci
Ivan
SO.
krava
Fond
SO.
St.
Petr.
_
krava
Fond
SO.
Vrginmost
m.
Fond
tele
Vrginmost
krava
Fond
SO.
SO.
Vrginmost
1514.
ž.
Fond
tele
Vrginmost
krava
Fond
SO.
SO.
Vrginmost
Oporovac Čakovec
Mijo
Fond
Vrginmost
Oporovac Čakovec
Mijo
krava
Vrginmost
1515
Hemuševac
Domazetović
SO.
Vrginmost
Čukovec
D.
Antun
Đuro
Čavelk
SO.
Vrginmost
Đuro
Židov
SO.
Vrginmost
'
63.
SO.
Vrginmost
Čakovec
Prelog
Franjo
Šafranić
Broj grla
Mihovljan Čakovec
Ivan
Hajdinjak
Organizacija
Selo
16072
selo
__
8617
m.
Fond
tele
Vrginmost
bik
Fond SO. N. Gradiška
SO.
MarijaPalangić, Zagreb
SLINAVKA Slinavka
papkara prouzrokovana te bolesti odmah veterinaru. jepojavu javiti Ova bolest širi dodirom bolesnih Širenje životinja pretežno iako sami tu zdravima, dalje koji nijesu prijemljivi putemprenosioca, virus virus prenose bolest, prenašaju jepasivno, jer tijelu. Nadalje, onečišćenim tako čišćeprenosi predmetima priborom virusom, hranom, ili vozilom itd. Važnu kod slinavke i nje napajanje, ulogu prijenosa šapaigra dodir bolesnim dolazeći onečisti obuću i čovjek koji životinjama, odijelo daleke To tim što virus pa ga virusom, prenosi krajeve. je lakše, je otporan, naročito od krpicama stijenkemjehura. da stotine kilometara. Ustanovljeno je, ječovjek prenio i
šapje
| ŠAP
zaraze
bolest
zarazna
virusom.
Obavezno
se
—
sa
za
na
svome
se
za
u
s
na
u
zarazu
na
13
Slinavka
————
i
šap kojimprolazi preprometom puteve, vozi bolesna bolesna stoka pa zajedstoka, pašnjacima, gdje napasivala ničkim bolesna stoka. Od važnu javnimzdencima, gdje napajala ljudi igraju slinavke i skitnice itd. ulogu prijenos šapa stokom, pretršci, Radi možemo te bolesti slinavku i brzogširenja rijetko ograničiti šap dvorište ili Ona obično čitavih država i kontijedno mjesto. proširi preko širi
se
stoke
na
ili se
uz
se
se
za
sa
na
se
nenata.
Uzročnik
tzv. imunobiološka
koji jevirus, svojstva: tri virusa slinavke: B i C. izazvano kujemo tipa A, Preboljenje jednim od te ista može kratpa tipom zaštićujeoboljenja drugog, jedna životinja kom tri Osim ima oblika i oboljeti puta. toga prelaznih virusa, da može vjerojatno je jedantip tijekom pretvoriti drugi. Način Zaraza zaražene hrane Na i uslijedi primanjem pića. mjestima biti i mogu povrijeđene sluznice, kojepovrede mikroskopski crvenilo lene, razvije primarna »aphta« mjehur. Nastaje najprije uslijed virusa tom onda Već umnažanja mjehur. mjestu, vrijeme umnažanja virusa virus odakle raznosi po mjestu »aphtae« primarne prodre krv, nekim sekundarne Ta pa cijelom tijelu, mjestima razviju aphtae. mjesta sluznica koža krune su stidnica i tanka koža ustiju, papaka, vime,mošnja, stranama butova. unutarnjim Znakovi: Od do bolesti 2—7 dana. (inkubacija) pojave traje Poslije i Uz ostali i dobiju togaživotinje groznicuprestanu jesti. groznicu pojave znakovi bolesti prema da li ili slinavci tome, je životinja oboljela ili istodobno slinavci i što šapu pak šapu, jegotovo uvijek slučaj. Goveda obole obično slinavci koze i i obično ovce, šapu, svinje šapu. i Dok živoobole Životinje slinavci, koje jestipreživati. još prestanu malo hranu žvaču i oprezno, i mogu gubicu, tinje jesti, uzimaju jepolako Kada već drže pa ju polakojegutaju. zalogaj progutnu, gubicuzatvorenu, sline. Dva nerado do tri dana nakon Iz mnogo otvaraju.gubice cijedi prvih znakova naročito bezubnom pokažu strani, dijelu unutarnjoj gornje zubnom zatim i ostalim čeljusti, prednjem donjeusnice, jeziku veličine. Ti dijelovima mjehurići mjehurići sadržavajupočetku ustiju, vodenastu i žućkastu tekućinu, koja sivobijela. bjelkastu postane ili nakon Ovakav što prvog prsne mjehur drugog, najkasnije trećeg dana, kožica od brzo Tada iz mjehura izlije sadržina, mjehura otpadne, jepojavio. ili crvenosmeđe bio neravnim tamo ostane boje gdjeje mjehur 1—2 dana rubovima. Nakon i tada već životinje počinju zacjelivati počihranu. Više da uzimati mjehuri vide, puta desi, njuopetpolagano kože ili i čitave nego gubici jezika odlupe otpadnu, najedanput hrpe Ovakovi i ranice često velike žućkastocrvene pa zaostaju mjehuri puta zatim želucu strani ili i ždrijelu, dapače nozdrvama, pojave vanjskoj sluznice. biti uzrokom i mogu žestokoj upali gdje crijevima, ili ako znak bolesti da Kod životinja šepa, je.na noge šapajeprvi ukočeno. bolovi katkada Ti koraca bolova oboljela, zbogjakih papcima da leži i možemo tako da žestoki,životinja jenatjerati digne. neprestano ima
razna
razli-
Danas
zaraze
ne
u
vremenu
a
se
zaraze
u
zaraze:
usne
ma-
se
—
na
a
za
na
u
se
se
na
na
zaraze
se
samo
samo
na
na
na
na
samo
na
na
u
se
se
na
na
mesu
na
na
na
razne
vremenom
se
se
crvene
rana
a
s
rane
se
se
na
se
sa
se
rane.
na
ne
u
u
na
sve
su
u
ne
14
se
točnijeg pregleda upaljenu, rascjepu ili već i onim ustima. Kad papaka, mjehurejednake puknumjehurići, njihova sadržina ili kad pa pomiješa prašinom stajskom nečisti, osuši, nastanu kraste smeđe tih krasta Kad dolazi boje. Ispod polako zacijele. do 8—14 dana. Kad oboli i ako komplikacija, zacijele cijela kruna, upala mesnati dio dešava da mesnate se, prijeđe stijene papka, uslijed upale U tom tako dok stari papkaizuje stijene papak. slučaju traje šepanje dugo, izraste novi. Osim i i papak otpadne gubicipapcimapojavljuju kod krava vimenu i sisama. žućkasto mjehuri Mlijeko jeplavkasto, ili musavo lako teško usiri. Tek Katkada bijelo, zgruša, jegorak. kanal i može doći i do Od upalaprijeđe mliječni cisternu, upalevimena. slinavke i kada bolest nego šapa pravilu životinjepogibaju, onda, želudac i Kod teladi i siše od bolesnih prijeđe crijeva. prasadi, koja mlijeko dolazi redovito do želuca i i majka, specijalne upale crijeva, gotovo dolazi do mesnate Često komplikacija izgine. (gnojna upala papka, stijene Slinavka i ili nekroza obično blaže i naravi zgloba kostiju). šapje životinje
Kod
nalazimo
kožu
krune
naročito
u
u
se
s
se
rane
ne
za
na
sasma
se
ne
na
se
na
na
se
se
na
mu
a
u
ne
samo
u
ona
sva
ozdrave.
Opaki šapa Mnogo puta šappoprimi opaki oblik. Za bolesti 6—7. slabost Kat(maligni) vrijeme (obično dan) nastupi kad slinavka i naročite virulence virusa odmah vlada šapuslijed početku obliku. oblik slinavke i izaziva velike opakom Opaki šapa gubitke, ponekad oblik
slinavke
i
slinavka
—
i
srca.
u
u
50—80/v.
Liječenje je specifično simptomatično. Specifično liječenje provodimo Zdrava ali stada cijepljenjem hiperimunskim ugrožena cijepimo ili rekonvalescentnim dobihiperimunskim Hiperimunski tri rekonvalescentni vamo dobivamo hiperimunizacijom tipa, vađenjem krvi od U tom vadimo krv nekoliko dana prekuženih životinja. slučaju poslije kod već bolesnih tako već ozdravljenja. Uspjeh grlanije dobar, i
serumom.
serumom.
sa
sa
može
samo
ublažiti
Naročito
dobar
tok
serum
a
sva
serumom
bolesti.
uspjeh mladunčadi, gdje znatno eventualno gubitke smanjiti, izbjeći. da ishranu Simptomatsko liječenje tako, reguliramo provodimo davanjem može mekana zelena uzimati hrane, kojuživotinja (juha, napoj, hrana). Nadalje što češće lakim usta raskužnim kao hladnom voispirati sredstvima, dom nešto usta pridodatkom octa, hipermanganom. Ispirati valja poslije obroka. S obzirom dostatno ž ivotinjama kog oboljenje papakavalja prostrti tako da što mekšem. držati čisto i raskuživati što stelje, stoje Papkevalja češće 5% ili eventualno oviti ih (Tet. Jodi, pioktanintripapflavin), ovojem. od cinkova namazati oksida i Preporuča papkeoprati, ribljeg pastom Pasta zinci Jecoris ih oviti namažemo pa ulja(Rp. 60,0,01, 60,0 g) ovojem, koji katranom. skidamo kad normalno nogu. Ovoj životinja optereti imamo
sa
serumom
kod
možemo
sasma
moramo
s
sva-
na
na
se
Zaštita:
Prvenstveno
nastojati spriječiti širenje prijenosom virusa iz i to zatvorom raskužbom koobuće zaraženog mjesta mjesta, ljudi, izlaze iz nastojimo pita, konja, kotača, kola, koja zaraženog mjesta. Nadalje okolišnih spriječiti širenje cijepljenjem papkara, mjesta (kružna cijepljenja). zaraze
moramo
zaraze
serumom
15
“4
dom i
Zena
UPALA MANDULA To
—
koja jebolest,
(ANGINA)
pojavljuje djece, majka tome nešto znati. (krajnika). ritn Možemo razlikovati od upaluždrijelaupale Kod otečena i Pri sluznica upaleždrijela pocrveni. gutanju njegova je bol. U krovu tkiva. To zapravo osjeća nakupina ždrijela limfatičnog je je treća mandula. tkiva između Mandule pami organi limfatičnog smještene lukova i okrenute slobodnom stranom prema nepčanih usnojšupljini. svojom i mandula. Obično istodobno pojavljuje upalaždrijela od kamandula može lako Ispiranjem čajem izliječiti. Negnojena upala uzimati sluznica. Za to milice tekuću, ublažuje upala vrijeme preporuča Kod sluznicu i mandule. kako bi nadražila kašastu vdnosno ne grla hranu, nekoliko dana odležati u krevetu. najbolje povišene je temperature onda tome Ako jaki bolovi, je najčešće pojave povišenu temperaturu može biti i kakve uzrok razlogpojava druge upalamandula, gnojna zatražiti Radi bolesti npr. (gušobolje). togaje potrebno liječničku difterije pomoć. i sivmandula Kod opažaju površini bijelo- čepići upale gnojne kaste Ako akutna mandula može kronična. upala liječi naslage. postati žuti Kod iz izlazi gnoj. pregleda njih i mogu strašne mandule imati po leglo b akterija posljedice Gnojne odnosno ako ih ako liječenje, poduzmeodgovarajuće zdravlje, operira. tkivo da stvore iz mandula te dospije mogu neposredno bakterije Gnoj kako bi iz izišao treba da apsces, kojegliječnik rasječe, njega gnoj. doodnosno mandula krvi i limfa mogu Gnoj, bakterije gnojnih putem do tako npr. i izazvati organa spjeti najudaljenijih tijela oboljenja i dr. i srčana matizam, upaluzglobovabubrega, oboljenja od napadaja Normalne mandule svrhu da zaštite bakteorganizam imaju znak da više te su one Čim ognoje, je oboljenju podlegle rija. nemaju kako ne bi zaštitnu zadaću. Zato jepotrebno posavjetovati liječnikom, žarište organa oboljenja drugih tijela. postale mandula kod laka ako i veće pa operacija, Vađenje manje djeceje je treba čim kako bi došlo do težih poliječnik prije izvršiti, preporuči, je sljedica. često
se
kod
pa
svaka
o
mora
—
se
su
se
se
se
se
se
uz
zarazne
a
se
na
ne
se
su
se
ne
se
ne
u
reu-
razna
_
se
one
s
se
ne
UREDNIČKI
Glavni
i odgovorni
Vlasnik
i izdavač:
Uređuje: urednik: inž. Dinko tehnički dipl. Kaštelan,
Udruženje
31/III, pretplata Mjesečna Ilica
telefon
a
16
ODBOR
mljekarskih 440-476. za
za
radnika
Tisak:
privredne
SRH.
Uprava
urednik:
Vera
i uredništvo:
Štamparija »Vjesnik«,
Zagreb
organizacije d
proizvođače mlijeka
1.—
i ustanove
d
4.—,
Hoholač Zagreb,