Mljekarski list 4-1973

PODIJELJENE NAGRADE PROIZVOĐAČIMA PODRUČJA VELIKE GORICE

SA

zajedno »Zagrebačudruženje kom sastanak robnih mlijeka. mljekarom« organiziralo proizvođača je rezultate Dnevni red proizvodnji sastanka bioje »Osvrt dosadašnje »Uslovi robne i i mlijeka«, »Podjela mogućnostiproširenje proizvodnje« 10 000 litara gradaproizvođačima koji isporučili mlijekagod.

1972.«. preko Nagrađenim proizvođačima predaojenagradedrugMijoVukelja, iznosile dinara litri po 0,10 isporučenoj mlijeka.

Navodimo imena nagrađenih: Dne

24.

III

o.

g. Poslovno

Velika

Gorica

sa

u

na

na-

za

u

su

a

one

su

»Velika

Poljoprivredna zadruga 1. Postić

Lazina

Gorica« 11.946

13

Stjepan 2. Postić Lazina 14 Franjo 3. Ban Vel. Buna 61 Alojz 4. Mužic D. 8 Podotočje Josip —

12.540

—

15.692

—

10.768

—

5. Grkšin

Ivan

6. Horvat

Josip

—

—

Lazina

34

10.303

Lazina

47

10.028

Poljana« »Čička Poljoprivredna zadruga 18 Ivan 1. Marceković Č.Poljana Ribnica 49: 2. .

Stepančić Stjepan 46 Ribnica 3. Perenski Alojz — 44 Petar 4. Babić Ribnica Ivan Ribnica 5.

75.

Drobnjak —

o

m

—

=> neć

—

—

n

Šturlić

Petar

14.312 12.438 10.407

10.116

64:

Mičevac

—

-

.26; Stjepan 24 Vel. Mlaka 3.

Stepanić Mijo 154: Mičevac Nikola 4.

Sturlić Mičevac 5. Bedeković Franjo 2. Trumbetaš

o.

>

»NAPREDAK«

1.

_

20.932

.Velika Mlaka. zadruga Poljoprivredna

TT >

11.411

—

Vel.

Mlaka

—

—

—

13.679 11.210

11.468

'

-

10.515

:

#

— _ ———

ž

»Turopolje« Poljoprivredna zadruga Vukovina

.

“1.

Čunčić Josip

Kuće

—

10.172“

65 45

Podotočje: Mato.

3. Kovačić Podotočje 4. Lučić .

Fabijan Podotočje 5. Antolčić Stjepan Podotočje Ivan 6. Petrenac Podotočje Vukovina Nikola 7.

Zagorac 8.

Antolčić Drago Podotočje 2. Križanić

Vinko

—

—

—

—

—

—

—

10.239 ,

12.382 11.515 14.422

13.000 10.574 10.112

-

»Budućnost«

zadruga Poljoprivredna Črnkovec

:

PajtakJosip Črnkovec 2. Pukanić 27 Stjepan Črnkovec 34 Jakob 3. Šinjak Drenje Mato 15 4.

Drnje Siget M. Kosnica 21 5. Orvatin Stjepan 6. Markovčić Selnica 24 Josip 1.

10.046

35

—

12.211

—

10.244

—

12.426

—

13.412.

—

19.426

—

7. Guzanić

PIK

Ivan

Lekneno

—

20

14.045

Orle

»SLJEME«

Pogon

'73

12.006

Stjepan Bukevje Vid Drnek 57.

3.

Lugarić Drnek 4.

Ivan Špeka 11/1

11.323

1. Stanković

Ivan

Vrbovo

—

2. Radina

127

—

10.048

—

—

5. Piškor

Mato

OPZ

»JEDINSTVO«

1.

Orle

—

zaš

10.164 '12.921

25

Lukavec

Tomo

Lučelnica

11.195

Vugrinić Lučelnica 2.

Vugrinić Mijo Lukinić Brdo 3. Belečić Mijo Lučelnica 4. Grebrenić Franjo —

m

10.003

—

M

10.079

—

t

10.630

—

d

i

dn aa

|

|

3 ,

PRAPRSNI Na

ti

i

nd

goa

o

a

o—_BĐed

o

a

2-2.

22

LL.

Proizvođači

i

mlijeka

na

sastanku

Mijo

Drug

Vukelja

pri predaji

nagrađe

OSVRT NA DOSADAŠNJE REZULTATE IPROIZVODNJU MLIJEKA U KOMUNI VELIKA GORICA po proizvodnji Turopolje krajpoznat je i mlijeka Poznato da stočari već ovog je velikogorički početkom stoljeća otpočeli rad prve Pionirski uzgojno selekcijskiosnivanjem marvogojske udrugegodine 1906. kada iz siprva Švicarske plemenita područje grla mentalske i od do danas datira rad pa pasmine tog unapređenju ovog govedarstva kraja. rada Zahvaljujući pionirima uzgojnoprvenstveno govedarzatim i stvu, poljoprivrednim organizacijama, poljoprivrednoj veterinarskoj selekcijskog službi ovog do te da po svojoj područja govedarstvo jeunapređeno mjere je kvaliteti i izvan Ekonomski pa poznato čitavoj našoj zemlji, njenih granica. efekti rada nisu izostali i već II rata ovakovog govedarstvu prije svjetskog znatni tržni viškovi odlaze tržište i mlijeka zagrebačko počinje organizirani rata rad otkupmlijeka dijelu našegpodručja.

Poslije nastavlja pređenju govedarstva, zbogpovećanih mogućnosti plasmana zagrebačko tržište i blizine velike neposredne njegove otvaraju perspektive mljekarske izradi pa programa proizvodnje, pristupa dugoročnog razvoja poljoprivrede ovog kraja,kojemječitava biljna proizvodnja podređena proizvodnji mlijeka i izrađen 1957. kada i po Programje god. poljoprivrednoj službi, je organiziran otkupmlijeka prekopoljoprivrednih zadruga Zagrebačku mljekaru. U litara prograotkupljeno tojgodini je1,500.000 mlijekadugoročnim da ovo dade mom litara viška područje 25,000.000 tržnog jepredviđeno mlijeka. i Posavina

tradicionalno

stočarski

mesa.

su

su

na

ovo

uvezena

vremena

sve

na

u

ono

u

u

na

na

se

a

na

se

se

u

mesa.

za

a

zoagr

ame

Guero

in

po.

na

una-

=

tržnih

viš-

proizvodnja postavljen god.

Programje bilo Te kova predviđeno planomje godine mlijeka prema njemuodvijala. do 1964. dolazi U i realizirano. što litara god. otkupiti 10,000.000 mlijeka je 45 st. dinara od 55 cijena sniženja zbognepromišljenog mlijeka padaotkupa znatno i uzrokovalo revolt izazvalo što proizvodnje smanjenje proizvođača je 1965 reforma God. fonda. i povoljniji proizvodnju mljekarsku stavlja stočnog ali više i raste, ponovno položaj.

Proizvodnja planiranim tempom, otkup 1969. kada U već -narednim-godinamaje otkupljeno -mnogo1970. ali već litara pada god. otkup o tkup mlijeka jerastao, 14,591.000 do-god. sporije:1971. i 1972. litara litara i iznosi godine pada 13,011.000 mlijeka.

1,500.000 litara da tako svega 12,500.000 godineotkupili prošle otkupamlijeka, mlijeka. da Uzroci proizvodnji, mislim, mljekarskoj ovakvojsituaciji svima poznati: neekonomske mlijeka, cijene neredovita mlijeka, isplata nedefinirana agrarna proizvodpoljoprivrednoj politika, nesigurnost da mlađe što mnoge, ponukalo napuste poljoprivrednike posebno nji, je inoili i da granama privrede zaposlenjedrugim poljoprivredu potraže bio

1963.

i do

realno

se

na

—

u

ne

za

su

smo

nam

su

u

—

—

u

—

a

u

u

zemstvu.

tvara

se

i

sama

pa

u

i pre-

gubiobilježje našegpodručja jespomenutito, sela Vel. što kao urbanizirano Mlaka, Kurilovec, Pleso, područje da

i

Važno

sela

dio

su

Vel.

Gorica.

cijeni približile godini prošloj opet mlijeka cijene očekivati može ali malo pa nagliporast prekasno, koštanja mlijeka, da bih želio Posebno kratkom vremenskom naglasiti periodu. proizvodnje od VIII nekoliko redovna mjeseci, počev mj. isplata mlijeka posljednjih je da količine što dala već rezultate po mlijeka jevidljivotome, godine prošle litara 50—60.000 veće dva nego prva mjeseca godine otkupljene istim prošle godine. mjesecima ukoliko će U mlijeka, proizvodnje očekuje ipakporast ovojgodini faktor važan što redovnom i nastaviti našegproizvođača. isplatom, je dalje robnu stanoviti interes proizvodnju mljekarstvu posebno Javlja i će brdskim našim koja područjaperspektivi Posavini, predjelima, Prisavlju nosioci biti posebno proizvodnje mlijeka poljoprivredne proizvodnje, glavni bila i to da sela Karakteristično i prošlosti glavni proizvokoja je Pleso već i dr. danas đači npr.

Kurilovec, zbog zaostaju Lukavec, mlijeka ni tako da njima gotovo jednogrobnog razloga, spomenutih ranije 10.000 litara mlijeka godišnje. preko proizvodnjom proizvođača našem da će možemo Iz svega pomlijeka zaključiti proizvodnja toga interesi tu ekonomski budu ukoliko ponovno proizvodnju povoljni, dručju, i svi brdskim našim područjimaPosavini, gdje preduvjeti posebno rasti, tu povoljni. proizvodnju O svim proizvodnji, posebno proizvodnji problemimapoljoprivrednoj već referati i međunašem analize, napisani mnogi području, mlijeka to ekonomska tu faktori ako izostanu tim prate, je cijena, koji proizvodnju redovna poljoprivrednika, garancija dugoročnostitoj kreditiranje isplata, iako će onda razvoj opetstagnirati, mogućnosti njezin proizvodnji, našem ogromne. području Vel. Gorica Ing.Stjepan Cvetković, određene

Nove

su

u

se

ne

se

u

u

su

u

za

ove

u

se

se

za

na

u

za

se

u

a

su

mesa.

u

nemamo

u

s

na

za

su

u

za

a

u

u

su

na

no

a

u

ona

na

su

za

O KVALITETIMLIJEKA nego mlijeka specifičnoj težini, postotku i i vrsti nalazi. O tome zavisi odrbroju mikroorganizama, koji njemu i kvaliteta žljivost mlječnih proizvoda. iz raznih izvora.

Ako Mikroorganzimi dospiju mlijeko higijenski uvjeti proizvodnje loši, brojmikroorganizama mlijeku vrijeme isporuke može da iznosi oko 500000 1 cm3 dok dobrim promljekari (ml), uvjetima može iznositi nekoliko tisuća. izvodnje njihov broj dolaze iz razvis poro Mikroorganizmi mlijeko unutrašnjosti vimena, relativno male da neznatno pa jaju mlijeku uzrokuju promjene tako, utječu iz vimena mlimlijeka. održljivost Mikroorganizmi dospijumlijeko putem kanalića i između rastu i tako onečiste ječnih gdje cisterne, pojedinih mužnja mlijeko.

U toku iz vimena nalazi mlazemužnjenajveći brojbakterija prvim vima mlijeka, jer njimaodstranjuje najveći brojbakterija.

Odbacivanjem mlazeva 5—10%.

Međuprvih mlijeka smanjuje brojbakterija mlijeku to ako inače tim, većegznačenja brojbakterijamlijeku, uvjeti loši. Obično mlazevi svake četvrti proizvodnje posebnoizmuzivaju prvi vimena radi kontrole vimena. upalu dolaze relativno izvana brzo i rastu Mikroorganizmi koji mlijeko do dovode mnažaju mlijeku uzrokujući kemijske promjene koje kvarenja Oni tzv. bakmlijeka. pripadaju saprofitnim bakterijama (mikrokoki, štapićaste i neki bolesti dolaze iz terije streptokoki). bakterije Patogene kojeuzrokuju direktno iz ako krave od bruceloze i mlijeka vimena, boluju tuberkuloze, upale vimena.

Krave od vimena velikim bakoboljele upale dajumlijeko brojem terija. i zraka, Mikroorganizmi dospijumlijeko putemstajskog posuđa uređaja i dr. muzača iz zraka ako inače održava Onečišćenje mlijeka nijeveliko, čistoća i krava.

Ono uvelike onečisti ako staje neposredno prije mužnje odnosno ishrana podiže prašina (timarenje krava, mijenjanje prostiranje stelje, krava suhom krmom U tom onečisti bakpa čišćenje staje). slučaju mlijeko oblike tvore neki kvasci koje terijama trajne (sporogene bakterije, mikrokoki, i sredine. plijesni), koji otporni uvjete vanjske od krave izvora odakle Koža mikroorganizmi jedanje najvećih dospiju ima timarena koži komadiće Krava stočne mlijeko. kojanije svojoj hrane, i 1 g Tako stelje, balege, zemlje dr., koji punimikroorganizama. zemlje 1 g suhe od može sadržavati više milijuna, balege 1,5milijuna bakterija.

Kvaliteta

ne

zavisi

samo

masti

o

o

se

u

u

su

u

za

u

u

samo

u

se

u

na

u

se

u

se

se

nema

u

za

za

u

su

se

na

u

se

raz-

u

s

u

se

se

se

se

su

na

u

na

su

a

ČISTOĆE W. (B.

KRAVE

UTJECAJ

podprljavi, balega uklanja jednomsedmično, sterilizirano posuđe

Krave

i

muzlica

muzlica

poluotvorena

BROJ

BAKTERIJA

i F. J. Babel

U

MLIJEKU

1957.)

Krave

pod čisti, svaki lega uklanja vime oprano, podan,

se

otvorena

Hammer

NA

i

ba-

se

suđe

sterilizirano

86 212

4497

24 439

2667

7

=

Da

bi

koža

se

krave

održavala

čistom

nijedovoljno

redovito

samo

tima-

čistiti, prati vime, staji ispustu, redovito izbacivati čistiti zidobalegu, mijenjati stelju, podove, ležaje krava, riti i

ve,

i dezinficirati

tavanicu

i dr.

I oblik

muzlice

već

U

MLIJEKU

(P.

Elliker

čišćenja

muzlica

oprana

hladnom

vodom

muzlica

oprana

hladnom

vodom

u

Poluzatvo-

s

Metoda

1949.)

muzlice

Brojbakterija u

hladnom

oprana

mlijeka

14 000

vodom

otopini detergenta

i sterilizirana

Posuđe

1 cm?

33 700

detergenta otopini

muzlica u

i

u

smanjuje brojbakterija mlijeku. odnosno muzlica malim može muzlica, brojbakterija otvorom, smanjiti i do 50 %/o. mlijeku UTJECAJ PRANJA I STERILIZACIJE MUZLICA NA BROJ BAKTERIJA R.

i

čistoću

izmuženom

u

rena u

i održavati

i mehanički

3 200

uređaji mlijeko najvažnijipojedinačni onečistiti mogu onečišćenja mlijeka bakterijama.

Neopranoposuđe mlijeko više dobro sterilizirano i oprano mogu milijuna bakterija, posuđe uređaji svesti Posuđe i brojbakterijabeznačajnu mjeru. uređaji mužnju moraju biti dobrom tome zavisi efikasnost i sterilizacije. stanju, jer pranja za

izvori

su

sa

a

na

za

u

o

ČISTE,

KRAVE

SA

STELJOM,

MUZLICA

POSUĐE

Temp. %C držanja 4,4

POLUOTVORENA,

STERILIZIRANO

1 cm3

Brojbakterija u

24h

48h

72h

4 295

4138

4 566

8 427

10

4 295

13 961

15,5

4 295

KRAVE

svježe mlijeko 1 587

PRLJAVE,

BALEGA

POSUDE

136 533

4,4

127

333

330

UKLANJANA NIJE

727

5 725

011111

326

646

10

136

533

1170

546

15,5

136 533

24 673

751

538 775 13 662115 639

884

500

000

SEDMIČNO,

DVAPUT

STERILIZIRANO

281

277

615

852

835

41 207

272

5 346

666

666

mlibakterije unijeti mlijeko prilikom mužnje rukovanja često i i sl. Obim govorom jekom, ruku, odjeće, kašljanjem, kihanjem, zavisi navikama muzača. čišćenja higijenskim Izvor muhe i onečišćenja bakterijama mlijeka jesu kukci, kojipadaju Muha i može od više mlijeko vrijeme mužnje poslije nje. unijetimlijeko među obično nalaze štetne vrste kao što colimilijuna bakterija, kojima salmonele da muhe i dr. Budući obilaze đubrišta i -aerogenes, izmetišta, i Ako nečistom mogu pere unijetimlijekopatogene bakterije. posuđe također može Pri muždom, povećati brojbakterija mlijeku. mehaničkoj

Muzači

mogu

i

u

sa

a

one-

o

u

za

u

se

su

one

u

ona

se

u

vo-

nji staje imaju manjuulogu onečišćenju mlijeka mehaničku bakterijamausporedbiručnom mužnjom.Međutim, u ređaji kao i onečistiti može mužnju površina koje putem mlijeko prolazi mužnji pri ako nisu dobro sterilizirani. mehaničkom i pri mlijeko, oprani Mjesta uređaju dolaze sisna mužnju kojihnajčešće gubakterije mlijeko jesu: čaša, mene muzlica i i kondenzirana voda iz vakuum Mecijevi, njena glava cijevi. hanička može biti od ručne i može dati bakteriolomužnja ekonomičnija bolju šku kvalitetu ako muzači dobro izobraženi i održamlijeka, rukovanju i ako ih redovito peru i steriliziraju. vanjustrojeva mužnju Porast i zavisi razmnožavanje bakterija, koje dospjelemlijeko, drži i vrsti temperaturi,kojoj mlijeko bakterija. hladiti od 4'C ili da i Najbolje je mlijeko temperaturu nižoj hlađenje ima efekt kod i puni mlijeka p roizvedenog pod higijenskim uvjetima sadrži mali koje brojbakterija.

Temperatura kojoj drži m lijeko utječe i će nego time i brojbakterija prokoje vrste, razviti, da izazovu Svako mogu razmaka mjenekoje mlijeku. povećanje između i izaziva veći sve ako mužnje hlađenja broja b akterija. porast Tako, hladi dva sata iznosi nakon 4 sata mlijeko poslije mužnje, p ovećanje 22%/9, 221 nakon 6 sati nakon 8 sati 6229 %/o. %, 1230, Ako duže mast mlijeko stoji površinu penje mliječna povlačeći sobom veliki tako da može iznositi 90 %o brojbakterija, njihov broj površini od Ova uzeti kad uzorci ukupnogbroja. činjenica obzir, uzimlju bakteriološku kontrolu isto tako i masti. mlijeka, određivanje Prije dobro toga mlijeko promiješati. uzduh

i kože

krave

u

za

znatno

u

s

za

sa

u

su

u

za

su

na

se

u

o

o

na

samo

na

samo

na

se

na

one

ne

se

a

u

na

vremena

se

—

a

—

na

se

sa

na

mora

za

se

u

a

mora

se

za

se

DOVRŠENA Proizvođač

Musulin

iz sela

JE JOŠ JEDNA STAJA! Draškovca

dovršio

jestaju Kupnjom i moderne Musurasplodnih junica prošle godine izgradnjom staje proizvođač lin smislu robni pravom i postao je proizvođač mlijeka rasplodne junadi.

U rasni čistokrvnih njegovoj staroj staji uzgajaju bikovi p otomci n jegovih krava. Žensku telad sebe. uzgaja Prema cisterna bi njegovim riječima potrebna je gnojnicu koja znatno olakšala pražnjenje septičke jame gnojnicu. da Musulina!

Preporučamo proizvođačimapogledaju druga staju za

krave.

u

se

za

mu

za

mu

za

SVE VIŠE MUZNIH Ručna

UREĐAJA!

mužnja jejedan najtežih staji. poslova Naročito onda ako trebalo dnevno više od 6 krava.

Zato je pomusti mnogi odlučili nabaviti i tako olakšati sebi te proizvođači uređaje poslove.

Nakon teškoća oko novim svaki novi dan početničkih mužnje aparatima, donosio sreću i Posao oko krava znatno olakšan. je zadovoljstvo. mužnje je i neke nedostatke. muzni nisu bili čisti Zapazili Mnogi uređaji jer nisu bili To i budući nakon temeljito nakonupotrebe.je najveća prani pogreška treba dosta oko mužnje izgubiti njihovog čišćenja.

Zato tvornica »Dukat« iz je »Zagrebačka mljekara« mlječnih proizvoda svih radi muzne Zagreba prišla registraciji proizvođača koji p osjeduju uređaje stručne i obuke. pružanja pomoći daljnje krava

od

svakodnevnih

u

su

muzne

s

smo

vremena

ZAPAZILI SMO! svojekrave, proizvođači mnogim vime ako izvršili nisu mužnju.Smatraju je jutarnju uobičajenu prethodno Kako dobiti i da će krave puno ocjenjivanje boljuocjenu. mlijeka, tada može vime i često nepomuzeno podneva, prilično dugovrši, puta poslije kada bile takvih nakon krave i samo izložba, zdravlje.

Mnoge ugroziti dobile upalu nepomuzene vimena. dovode

izložbama

stočarskim

Na

a

se

samo

su

su

_

mužnja

Podnevna

Zato na

da

savjetujemo

se

izložbu.

lanjskoj krave podnevnu mužnju staji. izložbi

Na

u

na

obavi

mužnja

izložbi

u

Sunji

svaki

dan

u

Mirilović

Sunjiproizvođač da tada izložbi budući je

na

»ZELENI PROGRAM«

da

PODRUČJA

određeni

sat

bez

obzira i

obavio

je Sjeverovca i bila redovita mužnja

iz

GORNJE

u

PODRAVINE bi

prišlo Vranić, ing. je Koprivnici, dva pravca: poljoprivrede unapređenju togpodručja stada osnovnog goveda proširenje ratarske proizvodnje poboljšanje stado osnovno »zelenim tim 'Tako bi programom« goveda povećalo 1939.

To sasvim 30 000 15 000 ostvarljivo, jerjejošgod. grla. je dosadašnjih Individualnim 26000 tom bilo proizvođačima omogućilo goveda. području sektora Na 10 krava. bi proširio ekonomijama društvenog najmanje držanje i teladi radi bi daljnjeg uzgoja selekcije. stajski prostor prihvat U

prema

onome

što

rekao u

Zvonko

se

osnovna

—

—

sa

se

na

na

se

se

10

za

U

radi ratarskoj poveproizvodnji primijenile agrotehničke mjere stočne zatim bi 1975. ćanjaproizvodnje hrane, pristupilo komasaciji koja god. obuhvatila 15000 ha. Tako bi olakšala obrada ratarskih znatnoj mjeri površina.

bi

se

IZ STOČARSKOG Promet

se

u

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE

rasplodnom proizvođača1973. mjesecuožujku kooperanata stokom

u

Red.

Ime

broj

proizvođača

i prezime

Kundakčić

Mato

2.

Kundakčić

Mato

3.

Kapl

5.

6.

7.

Kapl

Pajić Pajić

Karlo

Stjepan Stjepan

—

Kupac

gorija

Toranj

Grabarje 1107 Grabarje 1628 Mihaljevci

Vet.st.

bik

Vet.

bik

Kolar

Toranj

Mihaljevci

1683

bik

Pakrac Kolar Slavko

Cerovac

Mihaljevci

1605

Mihaljevci

1639

Farkaševac

4561

Cerovac

Drago

Kate-

bik

Grabarje Grabarje

Karlo

Cimaš

Broj

grla

1,

4.

Organizacija

Selo

Bolč

1163

Sl. Brod

st. Sl. Brod

Slavko

a

Pakrac bik

Vet.

stan.

Sl.

bik

Požega Sl. Požega Vet.

junica

stan.

Totić

Franjo,

Crkvena 8.

9.

Zdravko

Mladen

Stjepan

Ivurek

10.

Blažević

11.

Blažeković

12.

13.

14.

Herl

Brezje

Molnar

Franjo,

Milaševac

_

Virje

8793

bik

—

Žavnica

Haganj

Zove Pčeli

2432

bik

Katić

—Žavnica

Haganj

Đuro, 91 Sjeničak

2369

bik

Vukelić

Predavac

Predavac

6025

Jabučeta

Kapela

2554

Nikola Đuro

Ivan

Stevo

Posavec

junica

12251

— Virje

Zvonko

Botičan

Dubrava

Rade, Trebinja

G.

junica

Z.

Reg.

posl.

udr.

Sisak

junica

Reg.

posl.

udr.

Sisak

Stanići

Kapela

2624

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

:

15.

Srbljanović

Josip

Dautan

Nevinac

2965

junica

Reg.

udr.

16.

Srbljanović

Josip

Dautan

Nevinac

posl.

Sisak

2955

junica

Reg.

posl.

udr.

17.

18.

19.

20.

Kemenović

Sasovac

Ivan

Rača

12874

junica

Reg.

posl.

udr.

Tkaličanec

Ivo

Mato

—

N.

Rača

12861

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

Kozarevac

N.

Rača

12940

junica

Reg.

posl.

udr.

Sisak

Orlovac

N.

Rača

13360

bik

Reg.

posl.

udr.

Sisak

Španić

Sasovac

22.

Fušić

23.

Duduković

24.

Lovrić

21.

N.

Sisak

Kemenović

Marčić

Sasovac

Ivan

Sisak

Ivan

N.

Pero

Dragan

13364

bik

»Kooperativa« Garešnica

Šp.

Virovitica

4786

bik

Sabolić

Točak

Slunj

11

bik

Fond

3652

bik

Fond

Bukovica

Ivan

Rača

Mala

114

N.

Gradiška

Stjepan Podgorje SO, Slunj

N.

SO,

Gradiška

ll

-

Red.

Ime

broj

proizvođača

25.

i prezime

Kovačević

Joco

Organizacija

Selo

Kovačec

N.

Gradiška

Broj grla 3661

Kupac

Kate-

—

gorija

bik

Fond N.

26.

Buhač

Branko

Čovac

N.

Čovac

N.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

Gradiška

Poljana

Brekinska

Poljana

Brekinska

Poljana

Gašparević

Pakrac

Pakrac

Domović

Dežanovac Dežanovac

Martin

Ivanović

Martin

Saja

Fanika

Alojz

Benak

Franjo

Havranek

Fond

3639

bik

4211—

Fond

bik

selo

Ljudevit

4280

bik

SO, Gradiška

Fond

bik

Fond

bik

Fond

Daruvar

3975

bik

bik

SO,

Gradiška

N.

2321

SO,

Gradiška

N. 4368

SO,

Gradiška Fond -

N. 4272

SO,

Gradiška

N.

Brekinska

Ivanović

bik

N.

Poljana

Opić Valent

3553

Gradiška

N.

Zdjelarić 28. Tomašević Poljana Valent Pajo

27.

Gradiška

SO,

SO,

Gradiška

Fond

SO,

N.

Gradiška

Mj.

zaj. Šeo-

vica—Pakrac 8033

bik

Mj. zaj. Subotska—Pakrac

Daruvar

Daruvar

7068

bik

Vet.

stan.

Polje Šteković S.

Grub.

36.

Josip

Turek

Ljudevit

Daruvar

selo

1193

krava

B.

37.

Tomičević

Ivan

Žabno

Žabno

23249

bik

Grabovac

Centar

za

Varaždin 38.

39.

40.

41.

Merga Šafarić

Franjo

Šafarić

Franjo Stjepan

Horvat

Držimurec Čakovec Belica

12650

Belica

Čakovec

12664

Cirkovljan

Čakovec

Čakovec

Mato

13287

junica

junica junica

Fond

SO.

Vrginmost Fond

SO.

Vrginmost Fond

SO.

Vrginmost 12314

junica

Fond

SO.

Vrginmost 42.

Mikec

Čakovec

Cirkovljan

Bolto

12048

junica

Fond

SO.

Vrginmost 43.

44.

Pavao

Horvat

Ružman

Ivan

Prelog

Čakovec

Prelog

Čakovec

12454

junica

Fond

SO.

Vrginmost 14032

junica

Fond

SO.

Vrginmost 45.

Sokač

Franjo

Čakovec

Oporovac

12986

junica

Fond

SO.

Vrginmost 46.

47.

48.

Herc

Franjo

Balent

Jeronim

Bergovac

=

Čakovec

Draškovec

Čakovec

Goričan

Čakovec

Hemuševac

Josip

13233

junica

Fond

SO.

Vrginmost 12096

junica

Fond

SO.

Vrginmost 11674

junica

Fond

SO.

Vrginmost 49.

Stjepan

Marđetko

Čakovec

Goričan

12815

junica

Fond

SO.

Vrginmost 50.

51.

Moharić

Nikola

Josip

Kerovec

Goričan

Čakovec

Juraj

Čakovec

u

T.

12484

junica

Fond

SO.

Vrginmost 13634

junica

Fond

SO.

Vrginmost 52.

53.

Novak

Ivan

Branilović

Leno

Harščan

Čakovec

Hraščan

Čakovec

12129

junica

Fond

SO.

Vrginmost 12157

bik

Fond

SO.

Vrginmost 54.

Zrna

Jakob

Palinovec

Čakovec

junica

Fond

SO.

Vrginmost

12

on

12596

a

uo.

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

Marcijuš

Mato

Franjo

Košak

Purić

Vlado

Blagus

Franjo

Novak

Maodić

Petar

Palinovec Čakovec

12669

Hodošan

Čakovec

12642

Hodošan

Čakovec

12935

Hodošan

Čakovec

12340

Stjepan

Kate-

Kupac

—

gorija

junica

Fond

junica

Fond

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

Križaj

Križaj Gosarić Gosarić

Židov

junica

Fond

Ivan

Ivan

Vrginmost junica

Fond

Čavlek

Antun

12589

junica

Fond

SO.

Vrginmost 1517

krava

Fond

SO.

Vrginmost

Čakovec

1305

Prelog

Čakovec

1312

krava

Fond

SO.

Vrginmost

Draškovec Čakovec

1106

Draškovec

1107

D.

Kraljevec Kraljevec

krava

Fond

SO.

Čakovec

—

1404

—

16073.

Čakovec

Čakovec

Hemuševac Čakovec Čakovec

16090

Adžamovci

Ivan

SO.

krava

Fond

SO.

St.

Petr.

_

krava

Fond

SO.

Vrginmost

m.

Fond

tele

Vrginmost

krava

Fond

SO.

SO.

Vrginmost

1514.

ž.

Fond

tele

Vrginmost

krava

Fond

SO.

SO.

Vrginmost

Oporovac Čakovec

Mijo

Fond

Vrginmost

Oporovac Čakovec

Mijo

krava

Vrginmost

1515

Hemuševac

Domazetović

SO.

Vrginmost

Čukovec

D.

Antun

Đuro

Čavelk

SO.

Vrginmost

Đuro

Židov

SO.

Vrginmost

'

63.

SO.

Vrginmost

Čakovec

Prelog

Franjo

Šafranić

Broj grla

Mihovljan Čakovec

Ivan

Hajdinjak

Organizacija

Selo

16072

selo

__

8617

m.

Fond

tele

Vrginmost

bik

Fond SO. N. Gradiška

SO.

MarijaPalangić, Zagreb

SLINAVKA Slinavka

papkara prouzrokovana te bolesti odmah veterinaru. jepojavu javiti Ova bolest širi dodirom bolesnih Širenje životinja pretežno iako sami tu zdravima, dalje koji nijesu prijemljivi putemprenosioca, virus virus prenose bolest, prenašaju jepasivno, jer tijelu.

Nadalje, onečišćenim tako čišćeprenosi predmetima priborom virusom, hranom, ili vozilom itd. Važnu kod slinavke i nje napajanje, ulogu prijenosa šapaigra dodir bolesnim dolazeći onečisti obuću i čovjek koji životinjama, odijelo daleke To tim što virus pa ga virusom, prenosi krajeve. je lakše, je otporan, naročito od krpicama stijenkemjehura. da stotine kilometara.

Ustanovljeno je, ječovjek prenio i

šapje

| ŠAP

zaraze

bolest

zarazna

virusom.

Obavezno

se

—

sa

za

na

svome

se

za

u

s

na

u

zarazu

na

13

Slinavka

————

i

šap kojimprolazi preprometom puteve, vozi bolesna bolesna stoka pa zajedstoka, pašnjacima, gdje napasivala ničkim bolesna stoka. Od važnu javnimzdencima, gdje napajala ljudi igraju slinavke i skitnice itd. ulogu prijenos šapa stokom, pretršci, Radi možemo te bolesti slinavku i brzogširenja rijetko ograničiti šap dvorište ili Ona obično čitavih država i kontijedno mjesto. proširi preko širi

se

stoke

na

ili se

uz

se

se

za

sa

na

se

nenata.

Uzročnik

tzv. imunobiološka

koji jevirus, svojstva: tri virusa slinavke: B i C. izazvano kujemo tipa A, Preboljenje jednim od te ista može kratpa tipom zaštićujeoboljenja drugog, jedna životinja kom tri Osim ima oblika i oboljeti puta. toga prelaznih virusa, da može vjerojatno je jedantip tijekom pretvoriti drugi.

Način Zaraza zaražene hrane Na i uslijedi primanjem pića. mjestima biti i mogu povrijeđene sluznice, kojepovrede mikroskopski crvenilo lene, razvije primarna »aphta« mjehur.

Nastaje najprije uslijed virusa tom onda Već umnažanja mjehur. mjestu, vrijeme umnažanja virusa virus odakle raznosi po mjestu »aphtae« primarne prodre krv, nekim sekundarne Ta pa cijelom tijelu, mjestima razviju aphtae. mjesta sluznica koža krune su stidnica i tanka koža ustiju, papaka, vime,mošnja, stranama butova. unutarnjim Znakovi: Od do bolesti 2—7 dana. (inkubacija) pojave traje Poslije i Uz ostali i dobiju togaživotinje groznicuprestanu jesti. groznicu pojave znakovi bolesti prema da li ili slinavci tome, je životinja oboljela ili istodobno slinavci i što šapu pak šapu, jegotovo uvijek slučaj.

Goveda obole obično slinavci koze i i obično ovce, šapu, svinje šapu. i Dok živoobole Životinje slinavci, koje jestipreživati. još prestanu malo hranu žvaču i oprezno, i mogu gubicu, tinje jesti, uzimaju jepolako Kada već drže pa ju polakojegutaju. zalogaj progutnu, gubicuzatvorenu, sline. Dva nerado do tri dana nakon Iz mnogo otvaraju.gubice cijedi prvih znakova naročito bezubnom pokažu strani, dijelu unutarnjoj gornje zubnom zatim i ostalim čeljusti, prednjem donjeusnice, jeziku veličine. Ti dijelovima mjehurići mjehurići sadržavajupočetku ustiju, vodenastu i žućkastu tekućinu, koja sivobijela. bjelkastu postane ili nakon Ovakav što prvog prsne mjehur drugog, najkasnije trećeg dana, kožica od brzo Tada iz mjehura izlije sadržina, mjehura otpadne, jepojavio. ili crvenosmeđe bio neravnim tamo ostane boje gdjeje mjehur 1—2 dana rubovima.

Nakon i tada već životinje počinju zacjelivati počihranu.

Više da uzimati mjehuri vide, puta desi, njuopetpolagano kože ili i čitave nego gubici jezika odlupe otpadnu, najedanput hrpe Ovakovi i ranice često velike žućkastocrvene pa zaostaju mjehuri puta zatim želucu strani ili i ždrijelu, dapače nozdrvama, pojave vanjskoj sluznice. biti uzrokom i mogu žestokoj upali gdje crijevima, ili ako znak bolesti da Kod životinja šepa, je.na noge šapajeprvi ukočeno. bolovi katkada Ti koraca bolova oboljela, zbogjakih papcima da leži i možemo tako da žestoki,životinja jenatjerati digne. neprestano ima

razna

razli-

Danas

zaraze

ne

u

vremenu

a

se

zaraze

u

zaraze:

usne

ma-

se

—

na

a

za

na

u

se

se

na

na

zaraze

se

samo

samo

na

na

na

na

samo

na

na

u

se

se

na

na

mesu

na

na

na

razne

vremenom

se

se

crvene

rana

a

s

rane

se

se

na

se

sa

se

rane.

na

ne

u

u

na

sve

su

u

ne

14

se

točnijeg pregleda upaljenu, rascjepu ili već i onim ustima.

Kad papaka, mjehurejednake puknumjehurići, njihova sadržina ili kad pa pomiješa prašinom stajskom nečisti, osuši, nastanu kraste smeđe tih krasta Kad dolazi boje.

Ispod polako zacijele. do 8—14 dana.

Kad oboli i ako komplikacija, zacijele cijela kruna, upala mesnati dio dešava da mesnate se, prijeđe stijene papka, uslijed upale U tom tako dok stari papkaizuje stijene papak. slučaju traje šepanje dugo, izraste novi. Osim i i papak otpadne gubicipapcimapojavljuju kod krava vimenu i sisama. žućkasto mjehuri Mlijeko jeplavkasto, ili musavo lako teško usiri. Tek Katkada bijelo, zgruša, jegorak. kanal i može doći i do Od upalaprijeđe mliječni cisternu, upalevimena. slinavke i kada bolest nego šapa pravilu životinjepogibaju, onda, želudac i Kod teladi i siše od bolesnih prijeđe crijeva. prasadi, koja mlijeko dolazi redovito do želuca i i majka, specijalne upale crijeva, gotovo dolazi do mesnate Često komplikacija izgine. (gnojna upala papka, stijene Slinavka i ili nekroza obično blaže i naravi zgloba kostiju). šapje životinje

Kod

nalazimo

kožu

krune

naročito

u

u

se

s

se

rane

ne

za

na

sasma

se

ne

na

se

na

na

se

se

na

mu

a

u

ne

samo

u

ona

sva

ozdrave.

Opaki šapa Mnogo puta šappoprimi opaki oblik. Za bolesti 6—7. slabost Kat(maligni) vrijeme (obično dan) nastupi kad slinavka i naročite virulence virusa odmah vlada šapuslijed početku obliku. oblik slinavke i izaziva velike opakom Opaki šapa gubitke, ponekad oblik

slinavke

i

slinavka

—

i

srca.

u

u

50—80/v.

Liječenje je specifično simptomatično.

Specifično liječenje provodimo Zdrava ali stada cijepljenjem hiperimunskim ugrožena cijepimo ili rekonvalescentnim dobihiperimunskim Hiperimunski tri rekonvalescentni vamo dobivamo hiperimunizacijom tipa, vađenjem krvi od U tom vadimo krv nekoliko dana prekuženih životinja. slučaju poslije kod već bolesnih tako već ozdravljenja.

Uspjeh grlanije dobar, i

serumom.

serumom.

sa

sa

može

samo

ublažiti

Naročito

dobar

tok

serum

a

sva

serumom

bolesti.

uspjeh mladunčadi, gdje znatno eventualno gubitke smanjiti, izbjeći. da ishranu Simptomatsko liječenje tako, reguliramo provodimo davanjem može mekana zelena uzimati hrane, kojuživotinja (juha, napoj, hrana).

Nadalje što češće lakim usta raskužnim kao hladnom voispirati sredstvima, dom nešto usta pridodatkom octa, hipermanganom.

Ispirati valja poslije obroka.

S obzirom dostatno ž ivotinjama kog oboljenje papakavalja prostrti tako da što mekšem. držati čisto i raskuživati što stelje, stoje Papkevalja češće 5% ili eventualno oviti ih (Tet. Jodi, pioktanintripapflavin), ovojem. od cinkova namazati oksida i Preporuča papkeoprati, ribljeg pastom Pasta zinci Jecoris ih oviti namažemo pa ulja(Rp. 60,0,01, 60,0 g) ovojem, koji katranom. skidamo kad normalno nogu.

Ovoj životinja optereti imamo

sa

serumom

kod

možemo

sasma

moramo

s

sva-

na

na

se

Zaštita:

Prvenstveno

nastojati spriječiti širenje prijenosom virusa iz i to zatvorom raskužbom koobuće zaraženog mjesta mjesta, ljudi, izlaze iz nastojimo pita, konja, kotača, kola, koja zaraženog mjesta.

Nadalje okolišnih spriječiti širenje cijepljenjem papkara, mjesta (kružna cijepljenja). zaraze

moramo

zaraze

serumom

15

“4

dom i

Zena

UPALA MANDULA To

—

koja jebolest,

(ANGINA)

pojavljuje djece, majka tome nešto znati. (krajnika). ritn Možemo razlikovati od upaluždrijelaupale Kod otečena i Pri sluznica upaleždrijela pocrveni. gutanju njegova je bol. U krovu tkiva. To zapravo osjeća nakupina ždrijela limfatičnog je je treća mandula. tkiva između Mandule pami organi limfatičnog smještene lukova i okrenute slobodnom stranom prema nepčanih usnojšupljini. svojom i mandula.

Obično istodobno pojavljuje upalaždrijela od kamandula može lako Ispiranjem čajem izliječiti.

Negnojena upala uzimati sluznica. Za to milice tekuću, ublažuje upala vrijeme preporuča Kod sluznicu i mandule. kako bi nadražila kašastu vdnosno ne grla hranu, nekoliko dana odležati u krevetu. najbolje povišene je temperature onda tome Ako jaki bolovi, je najčešće pojave povišenu temperaturu može biti i kakve uzrok razlogpojava druge upalamandula, gnojna zatražiti Radi bolesti npr. (gušobolje). togaje potrebno liječničku difterije pomoć. i sivmandula Kod opažaju površini bijelo- čepići upale gnojne kaste Ako akutna mandula može kronična. upala liječi naslage. postati žuti Kod iz izlazi gnoj. pregleda njih i mogu strašne mandule imati po leglo b akterija posljedice Gnojne odnosno ako ih ako liječenje, poduzmeodgovarajuće zdravlje, operira. tkivo da stvore iz mandula te dospije mogu neposredno bakterije Gnoj kako bi iz izišao treba da apsces, kojegliječnik rasječe, njega gnoj. doodnosno mandula krvi i limfa mogu Gnoj, bakterije gnojnih putem do tako npr. i izazvati organa spjeti najudaljenijih tijela oboljenja i dr. i srčana matizam, upaluzglobovabubrega, oboljenja od napadaja Normalne mandule svrhu da zaštite bakteorganizam imaju znak da više te su one Čim ognoje, je oboljenju podlegle rija. nemaju kako ne bi zaštitnu zadaću.

Zato jepotrebno posavjetovati liječnikom, žarište organa oboljenja drugih tijela. postale mandula kod laka ako i veće pa operacija, Vađenje manje djeceje je treba čim kako bi došlo do težih poliječnik prije izvršiti, preporuči, je sljedica. često

se

kod

pa

svaka

o

mora

—

se

su

se

se

se

se

se

uz

zarazne

a

se

na

ne

se

su

se

ne

se

ne

u

reu-

razna

_

se

one

s

se

ne

UREDNIČKI

Glavni

i odgovorni

Vlasnik

i izdavač:

Uređuje: urednik: inž. Dinko tehnički dipl.

Kaštelan,

Udruženje

31/III, pretplata Mjesečna Ilica

telefon

a

16

ODBOR

mljekarskih 440-476. za

za

radnika

Tisak:

privredne

SRH.

Uprava

urednik:

Vera

i uredništvo:

Štamparija »Vjesnik«,

Zagreb

organizacije d

proizvođače mlijeka

1.—

i ustanove

d

4.—,

Hoholač Zagreb,