..a.... .
SVIBANJ e
me
ša
DT
a
"
1973.
rise :
| PAŠE NA TRATINU
UTJECAJ KOŠNJE
vidimo
kojoj ostaje Košnjomodstranjujemo bilje i korov kasno kosimo Ako će mnogo osjemeniti praznih mjesta(plješina). količina će tako svake trave. pa korova,smanjiti godine povećati otrusiti, hranidbena bit će Osim i trave pa vrijednost grube, jenjihova toga pokošene sa
sve
livade
strn, na
i
se
a
se
vrlo
|
slaba.
Proljetna jesenska Ponegdje proljeće. pašapomaže raznih i ako jesenskih korova, provodi. suzbijanju proljetnih kose barem ako livade dva pa Bolje je, puta, će poboljšati tratina, redovitu alito zahtijeva gnojidbu. Livadna tratina i velika razlika između tratine livade pašnjaka. je Postoji i dok ako i tratina pase uvijek pašnjaka, umjereno gnoji, grublja, gustaje kratka i stalno ga obnavlja. koje gustopokriva nježnim lišćem, navedeno: što Općenito umjerena jenaprijed paša razvitak i rast niskih pojačava trava; razvitak i rast djeteline; pojačava se
livade
i
rano
u
pasu
se
razumno se
se
se
s
ono
uz
—
—
—
slabi
razvitak
i rast
visokih
dio
korova.
trava;
najveći Kod stoka uništava prerano pašnjak. izgoni Pretjerana paša tako dok i pase opase. Pašnjaku ostavlja pašnjak dugo, potpuno da da tratina Stoka nimalo vremena, ponovno prepa odmori, poraste. ju nisko teže popase, pa obnavlja. kao livadakombinirano iskorišćivanje travnjaka Najbolje je provesti Pašom će tratini znatno i niskih trava postotak djeteline porast da će livadna tratina zatvoriti i Istovremeno tako, zbogpaše zgusnuti. pašom pašnjak. razvitak visokih korova. će Time će te uništiti mnogo trava ograničiti krme znatno poboljšati hranjiva vrijednost travnjaka. tratinu. možemo znatno Zakorovljene Agrotehničkim mjerama utjecati Nakon treba odvodniti i travnjake preorati. prirodne najprije preoravanja obrađivati i ih iznova dvije godine zasijati valjanom travnosmjedjetelinskom bi livada rasla i davala dobre treba svake Da pravilno prirode zasijana je da tlu obilato krmom oduzeta hraniva. i godine pašom biljna gnojiti, povratimo Ako tratini ima i fosforu premalo lepirnjača valja jupognojiti kalijevim ili vapnom. Količinu nim ćemo lepirnjača gnojem povećat pašom. Ako raste dušičnim moramo ga travnjaku premalotrava, pognojiti —
uništava
nas
se
na
se
ne
se
ne
se
se
u
se
se
se
sa
na
som.
oo
na
gnojem.
Kad
tratinu
kosimo
dobit
ćemo
bit će
pregrubo sijeno.toj visokih niske razvitku trave i trava, pa previše lepirnjače. potisnu Da bismo rast visokih rast niskih trava i ograničili djetetrava,pojačali dobili zatvorenu kombinirano iskorii uvesti pa line, gustutratinu, i šćivanje travnjaka košnju pašu(livadeAko niskih trava i visokih raste pašnjak). djeteline, travnjaku previše premalo želimo tratinu dušičnim i kosimo pa pojačati, pognojimo trava, gnojem 1—2 stoku nakon otave. godine,pustimo košnje Ako i travnoposijemo travnjak valjanom smjesom pravilno traga iskorišćujemo po sistemu povremeno livada-djetelinskom nadosijavanje krmu niz dobit ćemo prvoklasnu dulji godina. tine, pašnjak, samo
one
U
tratini
u
a
moramo
za
na
a
ove
a
samo
uz
za
KUKURUZ Vrijedna je takove krme. manjka
oranična
ZA ZELENU KRMU
kultura.
Obično
sije ljeta svim našim Uspijeva proizvodnim područjima. Iako količini suhe tvari i surovih po znatno probavljivih bjelančevina lucernom i udio nedušičnatih ekstraktivnih zaostaje djetelinom tvari i škrobne im Zeleni kukuruz oko sadržava vrijednosti gotovo jednaki. surovih vlakanaca oko i 1,2% probavljivih bjelančevina, 4,7— (celuloze) škrobnih 10% jedinica. 6%% Za normalan kukuruza zelenu krmu 65—100 dana. razvoj potrebno je Kritičko kod kukuruza 10 dana vrii jerazdobljevlagu prije metličanja Ukoliko tom vremenskom jememetličanja. dovoljno vlage razdoblju znatno zelene kao naknadni ili kao rani snizuje prirod Sije usjev postrni usjev. Nakon obrada tla zeleni kukuruz od skidanja pretkulture sastoji 25—30 obrada tla ista kao i kukusrednje dubokog oranja Daljnja je proizvodnju Za velikih količina zelene 80—120 proizvodnju potrebno jegnojiti 60—80 i 100—140 trećine fosfornih i kg/haN, kg/haP,O, kg/haK,O.Dvije ostatak 40—60 Nkalijevih gnojiva daju prije oranja, kg/ha zajedno Ostatak 40—60 treba dati prijetanjuranja. dušičnog kg/ha gnojatj. prije odnosno 15—20 dana nakon međurednog kultiviranja sjetve. Od velike važnosti uskladiti razmak i kako bi dobila je gustoću sjetve, velika količina lišća količinom da bude najvećom karotina, stabljika što Zeleni kukuruz tada sočan i stoka ga vrlo rado Da bi to tanja. je jede. treba međurednom razmaku od 40—50 80—120 postiglo, sijati kg sjeKod količina lišća gušće sjetve razvoj jestabljike jači, manja. Kukuruz zelenu krmu kao naknadni obično nakon usjev s ije skidanja krmnih kultura zelenu krmu ozime ozimom i to od (npr. grahorice raži) 15. do 11. Za hibridi. rani svibnja lipnja. sjetvu uzimlju srednje Kao od 1—10. nakon ranih žitarica. postrni usjevsije srpnja skidanja Budući da vremenski razmak do kraći hibridi. Međuje košnje siju raniji redni razmak 100—120 je gušći (40cm), potrebno kg/ha je sjemena. Sijati treba 4—6 dublje većih količina kukuruza zelenu krmu toku može Proizvodnja ljeta više načina: organizirati ranih i ranih hibrida tako da može kombinacijom sjetve srednje rok podesiti optimalan košnje; hibrida vremenskom razmaku od 10—14 sjetvom dana; ranih hibrida kukuruza ponovnom nakon sjetvom istoj površini kukuruza kao način da skidanja zelenog pretkulture. Taj sjetve uzrokuje to, dva tlo iste što troškove putaobrađuje površine povećava proizvodnje. U borbi korova isti herbecidi kao i kod kukuruza protiv upotrebljavaju Pri međurednom obzirom uži razmak proizvodnju kultiviranju treba da i Kad kukuruz sjetve, paziti korijenstabljika biljaka ozlijede. zatvori korovi više Kukuruz zelenu krmu mogu redove, pojavljivati. tlo ostavlja nezakorovljeno. se
u
toku
kada
često
uz-
u
za
crvenom su
za
za
za
nema
se
u
mase.
se
za
na
ruz
za
se
cm.
za
zrna.
mase
se
sa
a
sa
se
mase
s
a
se
na
cm
mena.
a
za
se
za
s
se
se
se
a
cm.
za
se
u
na
—
*
se
u
—
na
—
se
se
za
zrna.
s
se
se
na
ne
ne
za
Zeleni
za
kukuruz
može
se
kositi
metličanje
jekada:je
završeno
kukuruza
Optimalan košnju zelenog; odnosno cvatnje. početak rok
kosačicom.
može
kukuruz
Zeleni
se
dati
kao
bolje radije uzimlje. pokošene stabljike, jesječkati, jer kreću između kod kukuruza kao Prirodi naknadnogusjeva zelenog kao 350—600 odnosno između 70—120 suhe ranog q/ha q/ha tvari, postrnog 65—90 suhe tvari. odnosno između 250—500 q/ha q/ha, usjeva ali
ga
stoka
tada
se
a
14. V
rasplodnih sajam prodaju 15 crveno-šare junica pasmine,
1973.
Velikoj organiziran je oko dopremili junica. Tamošnji proizvođači crno-šarih. bilo i nekoliko grla je U
JUNICA
RASPLODNIH
PRODAJA Gorici
su
za
a
PSga
po
rani
daj
Pt sr
ist
it
Be
ooo
ognja
po
4
.
doka
Ž
Fra
Eo
sadi <
,
X
BEE
o
>
i
s
o.
m
>.
e
rd
jeka
s
mno
:
\
k
hk
Ke
ž
Kooperanti
OPZ
Velika
Gorica
dopremilijunica proizvođači»Bubom« Babča iz kooperanti Čumpek 12, junicom tr Stjepan klias »Jasnom« iz Kurilovca Jurmanović .25,junicom bdStjepan »Cibom« Kurilovca Fabečić iz Ivan E 149, junicom »Jasnom« iz 27, junicom Rupić Jagodnog Josip »Bebom« Rebić iz Kurilovca 24, junicom Mijo »Biba« iz Plesa junicom 4 0, Plepelić Stjepan mt »Borka« iz KanceljakNovogČića109,junicom Stjepan 'Tako
OPZ
su
Velike
s
s
s
s
s
.
.
s
s
Gorice
7
i to:
Prodajaje namijenjena kupcima Siska, kooperantima stočarstvo iz Siska. Nakon Regionalnog poslovnog udruženja procjene grla od strane Brlek iz komisije, kojujepredvodio ing. Stočarskog selekcijskog centra SRH,pristupiloprodaji. bila
odnosno
iz
za
se
o Doprema
Daznajemo
da
dinara.
su
auto-prikolicom
stoke
četiri
prodane
samo
junice cijenu od
uz
11.550
do
14.700
a PAŠA JE POČELA H moaarad
sug
m.
2
a
mn
nn
Na
i
o
na
maa
ma
pašnjaku
a.
oo naaanom. m
oo
napona
oi
vama
oma
pona
Na
nasipima rijeku području rice već da stoka dosta započela jepaša mjesecu travnju. Zapazili je će i muznost. pa lošoj kondiciji, pašasigurno poboljšati kondiciju povećati Prošla bila Velike Gorice i Siska vrlo loša radi godina je područje likih kiša i poplava. Savu
uz
kod
sela
Veleševec
Velike
na
u
smo
Go-
u
za
a
m
ve-
re
uvpuaorii:
ODLIČAN
UROD
Kod
GRAHORICE Rakovom
proizvođača Potoku korekordno urodila grahorica je i bio raži. To zajedno ja jesijana je krme obrok zelene gokrepke prvi ovoj od dini. Kosi krajamjeseca travnja krave odmah Povemuznost. povećale i muznosti iznosilo dnevno ćanje je staji Garašića
u
s
u
a
se
su
u
za
30
Prof.
litara.
dr
Rako
Garašića,
proizvođača
kod
Rakov
Ph
bajno
at
Krsta ski ti.
čaše
Sav
Md
Pa A
ZO KEKS SAI
or
ago
ABE“
odokaji
Potok
na
RJK
RAZ
a
maii
Odličan
urod
a
'
čas
i
grahorice
mljekare« poželjno je ing.Ž. Magdića »Zagrebačke da svaki robni zobi i dr. budući proizvođač grahoricu zajedno raži, sije dolazi u koristi do obrok i zelene proljeće predstavlja krme, početka prvi paše. Prema
iskustvima
iz
na-
s
a
se
UREĐAJI
MUZNI
»Belje« paviljon
izložbeni
sajmu«posjetili Kneževo. Tvornice poljoprivrednih strojeva Izloženi ovi muzni uređaji: »Novosadskom
Na
smo
—
su
Vakuumski
115
agregat
Sastav:
Crpka grafitne bezuljna crpka mazivanje uljemotpada; vakuuma VV konzola vakuum i sanitarni regulator 20, metar, trofazni elektro 3X380 zaštita P 33. motor V, jačine 0,5KS, vakuumska
—
—
—
Taj 115 đajatip
9
lamele.
ima
S.
Pod-
lonac,
ALFA-LAVALmaksimalnom dužinom vakuum 16 m; S voda ili plastičnog tip ovog 115 R vodom od 1" do dužine 22 m, što vakuum željeznih pocinčanih cijevi 12 krava. odgovara stajamanajviše 1—2 odgovara mužnju Kapacitet jedinice. agregata vakuumski
-
VP
služi
agregat
s
za
muznog
pogon
ure-
s
s
za
Vakuumski
muzne
sa
140
agregat
Sastav: —
—
—
lamelama. bezuljna crpka Crpkaje grafitnim Podmazivanje uljemotpada; VV 20 i vakuum sanitarna vakuuma posuda poklopcem, regulator metar; 3X380 trofazni zaštita P 33. elektro motor jačine KS, V, 0,75 Na možemo 1" i makvakuum vodove priključiti promjera tajagregat vakuumska
9
VP
dužine
30
m.
Agregatjeprilagođenmužnju stajama najviše snažan jedinice. je mužnju dvije za
za
Dotična HP
s
s
simalne
no
SS.
92
u
kante
izrađuje
za
mužnju
s
HP
i
dovolj-
tri
tipa —
i HP
82; od kante izrađene i poklopac lagane legure 95 i HP 85; kanta iz od čelika, poklopac laganogmetala; nezarđivog je švedskog su
HP
krava
muzne
s
tvornica
18
s
—
97iHP87
kanta Naše
mali mali mali mali
je
iz
čelika, švedskog nezarđivog a
proizvođače muzni 140 R-HP uređaj 140 R-HP muzni uređaj 115 R-HP muzni uređaj muzni 115 R-HP uređaj će
zanimati
također
cijena 92 dinara 9.350,00 95 dinara 9.920,00 92 dinara 8.730,00 95 dinara 9.350,00 ovih
muznih
kolektor
i sisne
uređaja:
čaše.
JOŠ JEDAN MUZNI UREĐAJ! Posjetili proizvođača Velike iz sela Suša kraj vojića Gorice. Na »Zaprošlogodišnjem grebačkomvelesajmu« kupioje muzni uređaj»National«, proizveden SR To Njemačkoj. jepokretni muzni elektromouređaj i torom Zaklipnim pulzatorom. cedupazili njemujednu to lju, jepreporuka Njemačkog udruženja poljoprivrednika (DLG) radu dao odkoji je pokusnom lične rezultate i ga preudruženje poručasvojimproizvođačima. Prvi dan bio mužnjenije lagan ni samog proizvođača Hrvojića niti krave. No to njegove je dana. par trajalo Hr-
smo
u
s
smo
na
a
na
za
za
samo
Proizvođač
Sada
va
stroj odlično, je rukom već zaboravljen. »Astra« Stroj je nabavljen putempoduzeća radi
ZARAZE
svakodnevni
pa
rad
naporan
iz
Hrvojić
oko
u
selu
Suša
mužnje
kra-
Ljubljane.
PUTEM ŽIVEŽNIH NAMIRNICA | OTROVANJA BILJNOG PORIJEKLA
Živežne životinjskog porijekla uzrokuju i i živežne namirnice nego infekcije intoksikacije (zarazeotrovanja hranom) Međutim lako i mogu biljnog porijekla. zaraziti, pogotovo nehigijenčesto bilo da sadrži neke i otrovne skojsredini, biljka otrovne, tvari, bilo da naknadno otrov prilikom nehigijenskog rukovanja, pripreme ili hrane. konzerviranja namirnice često to i Živežne biljnog porijekla jedemosirove, je probitačno da iskoriste mineralnih soli koji pored bolje vitamini, najvrednije hrane. i Ali ako sastavine biljne najvažnije pritom pazimodovoljno takovom hranom lako ćemo i čitav niz čistoću, unijetitijelo opasnih zaraznih «nih naročito klice tzv. kao što trbušni klica, crijevnih bolesti, tifus, i zarazni i isto tako i Ti proljevi, dizenterija drugi crijevne parazite. uzročnici hranu već mogu dospjeti biljnu opasni tlu, gdje namirnice
češće
ove
a
se
alimentarne
u
su
se
tzv.
sama
unese
a
se
su
ne
s
na
u
zaraz-
su
a
na
8
razne
na
samom
ona
raste i pa salatu, povrće, sl., koje voće, nisko iznad kao što ribizli i To će desiti naročito zemlje, jagode, drugo. ako tlo đubrimo i sadržinom zahodskih iz lako, zalijevamo nehigijenskih jama i đubrišta izmetinama i živim zaraznim klicama. Zato neprovrelim ljudskim je naročito da zahodske budu i đubrišta kako važno, higijenski jame uređena, bi iz sadržina i tako njih prodiralapodzemneslojeve, zagadila podzemnu vodu. Iz iznositi ni li dobro i nego provre njih smije sadržina, prije klice Da dana. proces uginu. taj izvrši, potrebno jenajmanje mjesec Zato seoski nisu ni kakovu odvodnu zahodi, koji priključeni kanalizaciju, biti uređeni da sadržina tek dobro moraju tako, ispražnjuje,pošto prevri i klice Samo tako može ta sadržina uginu. upotrijebiti đubrenje i Za vrtova zahodi zato polja. vrenje potrebno jenajmanje mjesec d ana, ska biti da sadržina dana do jama građenatako, putuje m jesec odakle ili da ima dva spreglavnog spremišta, iznosi, odijeljena potpuno nakon od dana pune pauze mišta, koja naizmjence i mjesec ispražnjuju. Povrće i nisko voće mogu već terenu i i zagaditi (ehinokokus) druge psi domaće ako vode uklaživotinje, ukućani, brigu higijenskom pogotovo izmetina i tvari. i ga drugih njanju otpadnih Mogu zagaditi muhe,kojesjedaju svaku i krilpa nogama, nečistoću, ljudske kojih svojim izmetine, riocu i dlačicama klice i naročito slatko prenose cima, povrće, voće. napr. raste,
luk
razno
na
rotkvice
na
su
se
ne
u
se
ne
za-
razne
se
na
se
zarazne
se
za
ovo
crna
mora
se
se
na
a
ne
na
o
na
s
na
zarazne
naročito
da
voće
na
treba
povrće temeljito prije jela. prati voće ili treba smočiti i uredno nego ga pravo Nijedovoljno zbilja povrće, više vodi. Važno i po voda, mogućnostitekućoj prati jepritom paziti čistoću može da čisto i nezaraženo voće ili peremo vode, jer dogoditi, povrće vodi i tako ga upravo zarazimo. kad vlada neka zagađenoj Dapače, mjestu i kad bakteriološku kvaliepidemija crijevnih opravdano sumnja tetu dodati vodi kakvo raskužno sredstvo vode,potrebno je (klorni kreč). Voće i može i od do ako povrće zagaditi putu branja potrošača, ako izlaže i ako njimenehigijenski prašinimuhama, postupa, prenosi nečistim košarama i ako naročito bolesne osobe sanducima, njimerukuju Zato
ističemo,
na
i
samo
u
u
na
se
u
u
zaraza
se
na
se
na
se
se
u
se
a
ili zdravi
kliconoše.
ako
izloženo
prazaraziti, povrće je šini i muhama ili ako inače loše Od svih namirnica rukuje. biljnog njime kao neobično se, porijekla krumpir, kojem dobroj podlozi, jeosjetljiv vrlo brzo Zato nikako množe otrove. i obilno opasne bakterije izlučuju kuhani i od ili povečeru ostavljati preporučuje krumpir podne priređeni od danas do takav može biti te opasan krumpir jer gotovo sutra, kovati teške i otrovanja. Iako konzervirano voće i živežna vrijedna povrće, je namirnica, od Zato treba što mnogo ipaknajčešće gubi vrijednosti svoje svježem stanju. voće. Ako više trošiti služiti raznim ga konzerviramo,valja svježe prašbakteriološku cima nisu čistoću i dovoljna kemikalijama, jer garancija dodausto nego konzerve, pouzdavati temeljito kuhanje, kao šećer i ocat. Osim konzervanse vati i prirodne prašci togakemikalije ili vitamine pa najvećim dijelom potpuno hrani, uništavaju toggledišta treba od zazirati. njih namirnice kadšto sadržavati i otrovne mogu Živežne biljnog porijekla tvari. Sa te strane naročito neke Kod jestivih poznate gljive. branja gljiva
Prokuhano
voće
može
i
se
naknadno
se
na
na
se
ne
za
veoma
uzro-
zaraze
veoma
u
ne
se
one
se
moramo
za
samo
u
a
samo
u
s
su
9
o
pučkasredstva,kojima prepoznavaju smijemo pouzdavati iskusnih treba od otrovne nego znanje pouzdati neotrovnih, gljive teška. vrlo biti mogu Krumpirje gljivama gljiva, jerotrovanja poznavalaca tvari. Tako kadšto sadrži otrovne također takova živežna npr. koja namirnica, sadrže količine znatne češće mladi proklijali krumpir stari, krumpir, još krumtreba žuriti otrova, tzv. solanina. Zato mladog vađenjem naročitog da bude štetno može to nego vrijednosti, gubitak hranjive jer nije Pira, ionako ni tako Isto po zdravlje. krumpir, kojemuje nijeprikladan proklijali može radi znatno škroba, postotka vrijednost gubitka umanjenahranjiva u
se
ne
neka
se
po
u
samo
se
a
se
ne
samo
a
biti i otrovan.
Prim.
dr
Eugen
Nežić
MOTOKULTIVATORI dio
Kompletan
koji mehanizacijepoljoprivredu »Tomo Vinković«, Bjelovar, počiva
sitne
programu
ima
tvornica
nazvanom
»MOTOKULTIVATOR.
za
izradu
za
na
osnovnom
konstruirani
u
svom
stroju da
tako, niza oruđa pogonskog jednog priključnih upotrebom stroja pomoću rasadnivezani i šumsko svi mogu poljoprivredu obavljati gotovo poslovi brz i ekonomičan način. štvo, lak, Motokultivatori samo
su
mali
traktori
na
dva a
uz
a
10
na
kotača
s
se
motokultivator
zadnjeg upravljačkog trapa četiri kodobivamo traktor pogonom (dvoosovinski motokultivator) tača i terenu. potpunomprilagodljivosti od KS ili već 15 motokultivatore Naša tvornica i izrađujeisporučuje ovisi traktore montirane od 15—18 KS. motoru, ugrađenom Snagastroja četverotaktni diesel motor. svakom jednocilindrični slučaju tajje učinku komkao i maksimalnom motora iskoristivosti snage Maksimalnoj izbrzina i mogućnošću praktičan mjenjač pridonosi pletnog stroja hodu i 3 brzine hodu 6 brzina prema prema Sponaprijed natrag. mjene da univerzalnim i karatkeristika čini menuta obavezuje jedan stroj će ili smatramo od obavezno prednjim zadnjim. Kojikrajstroja krajeva oruđe takvo da da li vuče ovisi biti mentano jepriključno prednji tome, ili gura. predstrojem mehanizma
Montažom
i
na
na
s
sva
.
a
o
u
s
veoma
u
u
nas
ne
mo-
se
o
MILAN
KIŠAN IZ GORNJEG
Kišan
Milan
i supruga
iz
Gor.
DESINCA 71
Desinca
T1
Posjetili proizvođača je poljoprivrednik. 7 2 2 bika tov i 2 teleta. Posjedujekrava, junice, Od krava sada oko dnevno. 20 litara svojih isporučuje mlijeka krave i telad dobiva 10 litara dnevno. po Mnoge bređe, mlijeka i dobro što od svega, Njegovastaja jeprostrana uređena, jenajvažnije Kišana
smo
u
Gor.
Desincu
saznavši
da
uzoran
za
samo
su
a
a
čista
i uredna!
11
U MOLVAMA Molvama,preuzima Krznarić, litara To oko 40 Kvaliteta mlijeka mlijeka. mlijeko isporučuje proizvođača. odnosu kreće između 2% masti. mast mlječnu 3,75— mlječne E 3,8 Anka
u
ulica
Radića
Braće
na
8
oko
u
350—400
se
a
Boka
s
63
|
po.
a
:
(i
Krznarić, Sabirno mjesto
Anka
Molv
»VR-4«
Špicer,
Ana
Molve
Špicer rasplodne koje junice staji 10 stada. Krava »Cveta« stara vlastito je godina. povećanje namijenjene nakon i više od 20 Ona Odlična teljenja daje jeljubimica. jemljekulja, jer litara dnevno. mlijeka sabirača kod sabirnom DrageBudaj. Mlijeko mjestu isporučuje Kod
zatekli
Ane
za
12
smo
u
4
krave
i 2
su
mali
IZ STOČARSKOG Promet
SELEKCIJSKOG
CENTRA
SR HRVATSKE
proizvođačarasplodnom 1973. mjesecutravnju kooperanata stokom
u
Red. Ime broj 1.
2.
i prezime
Organizacija
Selo
proizvođača
Škoje
Nova
Brnić
Nevinac
Mato
Rača
Nova
Rača
Broj grla 13456
Kupac
Kate-
gorija bik
Fond
S.O.
Glina
Mato
Nevinac
3622
bik
Fond
S.0.
Glina
3.
Debač
Mato
Rača
Nova
Rača
Nova
13449
bik
S.O.
Fond Glina
Ivančić
Josip
Tuciljevac
Rača
Nova
13433
bik
Fond
S.0.
Glina
HolekTeodor
Nova
Debač
St.
Ivan
Rača
Rača
Nova
13444
bik
Fond
S.0.
Glina
Rača
Rača
Nova
13426
bik
Fond
S.0.
Glina
Vuković
Jakob
Rovišće
Rovišće
5413
bik
Fond
S.0.
Glina
Veličan
Franjo
Kapela
Babotok
2982
bik
Fond
S.O0.
m
Glina
Poljanec
Josip
Žabno
Cirkvena
5044
krava
Potočić
M.
Mački
Egon Moster
Žabno
Žabno
23596
junica
Jaklenović
Ladinac
Žabno
22049
junica
Biškupci
Mihaljevci
Rogić
Franjo
Dragan
1868
p po p
Cvijanović M. Habjanovac
Ž.
privatnik
tele
Šipušić
Tuciljevac
Poštić
Lazina
Ivan
Franjo
Pavleković
Ivan
Gorica
SHS SSS
Gorica
SK Gorica
Babče
4852
4774
junica
junica
PPK
»Napre-
dak«
Županja
PPK
dak« 37171
junica
PPK dak«
Poštić
Franjo
Lazina
Gorica
4691
junica
PPK
dak«
Kanceljak Stjepan Zubec
Novo
Čiče-
Gorica
3177
junica
PPK dak«
Juraj
Kurilovac
.
Gorica
4253
junica
PPK
dak« Zubec
Valec
Valec
Valec
23.
*Šofić
Juraj
Kurilovac
Franjo
Franjo Franjo
Jagodno
Jagodno
SOS
Gorica
S
4254
junica
PPK
»Napre-
Županja »Napre-
Županja »Napre-
Županja »Napre-
Županja »Napre-
Županja »Napre-
Županja
dak«
Gorica
Jagodno
Žabno
Nikola
Na
Gorica
Gorica
Žabno
4402
4257
4397
23219
junica junica
junica bik
me
»Napre-
PPK
dak«
Županja
PPK
»Napre-
dak«
Županja
PPK
»Napre-
dak«
Županja
Vet.
st.
Križevci 24.)
“Tomičević
Ivan
Žabno
Žabno
4997
krava
Momčilović
P.
Glina
13
ni
p
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
25.
Solar
Selo
Organizacija
Broj grla
Žabno
Vilim
Žabno
22789
Kupac
Kate-
—
gorija
junica
Momičilović
P.
Glina 26.
Parag
Josip
Gola
Gola
8743
junica
Dorčec
Đuro,
Đurđevac
27.
Hodalić
Ivan
Frančine
Durđevac
11167
bik
Fond
S.0.
Đurđevac 28.
29.
Radman
Drago
Ruško
Franjo
Đurđevac Gola
Đurđevac
Gola
10902
bik
Franjo,
Brlas
Bušetina 8820
junica
Fond
S.0.
Sisak 30.
Vujčec
Ivan
Gola
Gola
1994
krava
Fond
S.O.
Sisak 81.
Beli
Josip
Gola
Gola
8873
junica
Fond
S.O.
Sisak 32.
Živković
Josip
Gola
Gola
8782
junica
Fond
S.O.
Sisak 33.
Stjepan
Talan
Gola
Gola
8983
junica
Fond
S.0O.
Sisak 34.
Josip
Lukčin
Gola
Gola
1998
krava
Fond
S.O.
Sisak 35.
Franjo
Ruško
Gola
Gola
1991
krava
S.O.
Fond
Sisak 36.
Petričević
Josip
Gola
Gola
2011
krava
Fond
S.O.
Sisak 37.
Petričević
Josip
Gola
Gola
9153
junica
Fond
S.O.
Sisak 38.
Kaić
Ivan
Kalinovac
Kalinovac
247
krava
posl. udr.
Reg.
Sisak 39.
Kaić
Kalinovac
Ivan
Kalinovac
3604
Ž.
posl. udr.
Reg.
tele 40.
Slavko
Dragica
Virje
Virje
8627
junica
Sisak
posl. udr.
Reg.
Sisak 41.
Ormanec
Ivan
Virje
Virje
8613
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak 42.
Lukčin
Josip
Gola
Gola
8903
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak 43.
44.
Krušec Krušec
Antun
Đurđevac
Antun
Đurđevac
Đurđevac
11592
Žž.
posl. udr.
Reg.
tele Đurđevac
2403
krava
Sisak
posl. udr.
Reg.
Sisak 45.
Fusić
Đurđevac
Luka
Đurđevac
11386
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak
46.
Kovačić
Mato
Đurđevac
Đurđevac
10928
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak 47.
Holer
Tomo
Đurđevac
Đurđevac
11222
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak 48.
49.
50.
Sedmak
Stjepan
Đurđevac
Njegovac Golub
Đuro
Drago
Đurđevac
10775
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak
Škrinjari
Žabno
Brijest
Petrinja
22350
junica
Bišćan Sl.
T1
bik
Đuro,
Kovačica
Fond
S.O.
Petrinja 14
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
51. 52.
53. 54.
55.
56.
Bogičević Končar
—
Grabovac
58.
Saropa
—
Grabovac
Kozaperovina
Milan
Fond
S.O.
Fond
bik
S.0.
Petrinja
Petrinja
S.0.
Fond
bik
92
Stjepan
S.
Greda
Petrinja S.0.
Fond
bik
2
Petrinja
Petrinja
95
Glina
35
Sunja
S.O0.
Fond
bik
38
Preloščica
Dragotina Glina
Dušan
Dorotić
bik
Petrinja
Šušnjar Glina
Bobovac
Lazić
Kupac
Petrinja
Lončarević Dušan
gorija
Šušnjar Petrinja
—
Janjetović Šteković
grla
98
V.
Branko
Kate-
Petrinja
V.
Đuro
57.
59.
Dušan
Organizacija
Broj
82
Jabukovac
Janko
Stanko
Polimac
Selo
S.0.
Fond
bik
Petrinja
34
ZeGlina
bik
_
36
S.0.
Fond
bik
S.O.
Glina
ira .
bik
a
60.
61.
Frković
Draganić
Vlado
Marko
Komes
Orlovac
Rovišće Nova
Rača
Fond
bik
5412
S.0.
Vrginmost Fond
bik
13469
S.O.
Vrginmost 62.
63.
64.
65.
Veličan
Franjo
Bujger
Ivan
Kapela
3004
Fond
bik
S.0.
Vrginmost
Predavac Predavac
Vlado
Linski
Cesar
—
Babotok
V.
Sredice
Žabno
Ivan
Nevinac Žabno
S.O.
Fond
bik
6338
Vrginmost Fond
bik
3419
S.O.
Vrginmost S.O.
Fond
bik
23399
Vrginmost 66.
Mihajlić
Brezovljan
Mato
Žabno
S.O.
Fond
bik
23406
Vrginmost 67.
68.
69.
70.
Koščević
Mirko
Stanković
Ivan
Crnjak
Ivo
Stanković
=
Predavac
—
Kozarevac
Fond
bik
23223
S.0.
Vrginmost Nova
Rača
junica
13060
Reg.
posl. udr. Sisak
D.
Ivan
Žabno
Mosti
Kozarevac
Kapela
2514
Rača
2108
Nova
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
krava
Reg.
posl. udr. Sisak
71.
Fridrih
Milan
Predavac
Predavac
72.
Fridrih
Milan
Predavac
Predavac
Virje
Virje
87177.
Garešnica
5759
73.
74.
Đurišević Cvitaš
Mijo Ivan
Kajgana
812
6385
krava
Reg.
ri Sis
m.
Reg.
posl. udr.
udr.
Sisak
tele
Kljunić
bik
F.
Čemernica
junica
—
Budrović
S.
Srijedska
Marija Palangić, Zagreb 15
PORNO“
si
|
jeka
i dom
Zena
VAŽNOST
U PREHRANI LJUDI I STOKE
MRKVE
zbogposebnog hranjivogdijetetskog značenja cijenjena je naročito vitamina i mineralnih pogledu sastojaka. kuhan i sočni mrkve sirov Zadebljali korijen upotrebljava (kaosalata, raznih konzerviran i pravljenje jela, soka). pravljenje Od francuskih vrlo dobra sorti mrkve pariška okrugla gotovo loptaje stim nanteška sorte. Naročito korijenom. Ubraja jerasprostranjena malim kasna i (Nantaise) valjkastog korijena postotkom srži, srednje je daje veliki prinos. karakteristična Za mrkvu velika količina suhe tvari je srazmjerno (9,4 Surove sadrži bezdučišnate tvari ekstraktivne 16,2%). bjelančevine 0,5— — šećera surovih vlakanaca 3,4— 2,3— biljna ulja0,1— (celu2,2%, rudnih et. tvari 0,5— 0,6— loze) ulja0,01— 12,1%, 0,7%, 5,6%/, Mrkva sadrži izuzetno veliku A količinu provitamina (karotina) 5,4— 3,5%, 0,02%, 1,7%/o. ima sorti znatno g. ga mg/100 Najviše narančastog korijena, manje 19,8 stočnu krmu i Ima tama više ga nego (žutojbijeloj). površinskom sloju srži. Osim nalaze i i C. U malim količivitamini drugi Bi,B, toga njoj nalazimo i vitamine D,EiK. Rudni korijena pretežno karaktera, lužnatog sastojci posebno značenje ima jod. Mrkva povoljno ljekovito djeluje ljudski tj. organizam. Od vid sadržine A posebnog zbogsvoje jeznačenja provitamina(karoOsim fosfati i lužnate soli oštre vid. tin). toganjeni sastojci: šećer, Mrkva crvenih krvnih i djeluje povećanje broja hemoglobina i vitamina. U malokrvnosti dana zbogželjeza slučajevima preporuča svakog Mrkva
vrlo
i
u
se
za
za
sa
se
u
rane
s
a
u
a
za
u
sor-
u
u
u
se
nama
su
a
na
za
na
zrnaca
se
po
soka
čaša
mrkve.
od
Zbog provitaminapodstiče je prikladna da raznim oblicima: sirovu kuhanu ili obliku soka. dajedjeci (struganu), Uz to brzom čira želucu i dvanaestercu. doprinosi zarašćenju rad normalnom radu i žučorgana, Regulira probavnih pridonosi jetara nog mjehura. treba mrkvu dobro upotrebe Prije oprati, strugati, jernjenpovršinski sadrži vitamina tvari. i rudne sloj najviše krma Kao stočna sadržine i prikladna jezbogsvoje bjelančevina drugih krma velike
se
količine
A
rast, pa
zato
u
u
na
a
a
tvari
kao
sočna
mrkve
za
telad
i muzne
bez
lišća
i očišćeno
Korjenje hladnim prostorijama1C, jer na
se
tvari.
Uređuje: urednik:
dipl. inž. Dinko
Vlasnik
Udruženje
mljekarskih
i izdavač: Ilica
31/1II, telefon
Mjesečna
pretplata a
16
440-476. za
za
krave.
zemlje najbolje suhe pritojtemperaturi najmanje gubi od
UREDNIČKI
Glavni i odgovorni
ne
čuva
u
naročito
Vera
Hoholač.
ODBOR
Kaštelan, radnika
Tisak:
privredne proizvođače
se
SRH.
tehnički
urednik:
Uprava
i uredništvo:
Stamparija
Zagreb
»Vjesnik«,
i ustanove organizacije mlijeka d 1.—
d
4.—,
Zagreb,