Mljekarski list 5-1973

..a.... .

SVIBANJ e

me

ša

DT

a

"

1973.

rise :

| PAŠE NA TRATINU

UTJECAJ KOŠNJE

vidimo

kojoj ostaje Košnjomodstranjujemo bilje i korov kasno kosimo Ako će mnogo osjemeniti praznih mjesta(plješina). količina će tako svake trave. pa korova,smanjiti godine povećati otrusiti, hranidbena bit će Osim i trave pa vrijednost grube, jenjihova toga pokošene sa

sve

livade

strn, na

i

se

a

se

vrlo

|

slaba.

Proljetna jesenska Ponegdje proljeće. pašapomaže raznih i ako jesenskih korova, provodi. suzbijanju proljetnih kose barem ako livade dva pa Bolje je, puta, će poboljšati tratina, redovitu alito zahtijeva gnojidbu.

Livadna tratina i velika razlika između tratine livade pašnjaka. je Postoji i dok ako i tratina pase uvijek pašnjaka, umjereno gnoji, grublja, gustaje kratka i stalno ga obnavlja. koje gustopokriva nježnim lišćem, navedeno: što Općenito umjerena jenaprijed paša razvitak i rast niskih pojačava trava; razvitak i rast djeteline; pojačava se

livade

i

rano

u

pasu

se

razumno se

se

se

s

ono

uz

—

—

—

slabi

razvitak

i rast

visokih

dio

korova.

trava;

najveći Kod stoka uništava prerano pašnjak. izgoni Pretjerana paša tako dok i pase opase.

Pašnjaku ostavlja pašnjak dugo, potpuno da da tratina Stoka nimalo vremena, ponovno prepa odmori, poraste. ju nisko teže popase, pa obnavlja. kao livadakombinirano iskorišćivanje travnjaka Najbolje je provesti Pašom će tratini znatno i niskih trava postotak djeteline porast da će livadna tratina zatvoriti i Istovremeno tako, zbogpaše zgusnuti. pašom pašnjak. razvitak visokih korova. će Time će te uništiti mnogo trava ograničiti krme znatno poboljšati hranjiva vrijednost travnjaka. tratinu. možemo znatno Zakorovljene Agrotehničkim mjerama utjecati Nakon treba odvodniti i travnjake preorati. prirodne najprije preoravanja obrađivati i ih iznova dvije godine zasijati valjanom travnosmjedjetelinskom bi livada rasla i davala dobre treba svake Da pravilno prirode zasijana je da tlu obilato krmom oduzeta hraniva. i godine pašom biljna gnojiti, povratimo Ako tratini ima i fosforu premalo lepirnjača valja jupognojiti kalijevim ili vapnom.

Količinu nim ćemo lepirnjača gnojem povećat pašom.

Ako raste dušičnim moramo ga travnjaku premalotrava, pognojiti —

uništava

nas

se

na

se

ne

se

ne

se

se

u

se

se

se

sa

na

som.

oo

na

gnojem.

Kad

tratinu

kosimo

dobit

ćemo

bit će

pregrubo sijeno.toj visokih niske razvitku trave i trava, pa previše lepirnjače. potisnu Da bismo rast visokih rast niskih trava i ograničili djetetrava,pojačali dobili zatvorenu kombinirano iskorii uvesti pa line, gustutratinu, i šćivanje travnjaka košnju pašu(livadeAko niskih trava i visokih raste pašnjak). djeteline, travnjaku previše premalo želimo tratinu dušičnim i kosimo pa pojačati, pognojimo trava, gnojem 1—2 stoku nakon otave. godine,pustimo košnje Ako i travnoposijemo travnjak valjanom smjesom pravilno traga iskorišćujemo po sistemu povremeno livada-djetelinskom nadosijavanje krmu niz dobit ćemo prvoklasnu dulji godina. tine, pašnjak, samo

one

U

tratini

u

a

moramo

za

na

a

ove

a

samo

uz

za

KUKURUZ Vrijedna je takove krme. manjka

oranična

ZA ZELENU KRMU

kultura.

Obično

sije ljeta svim našim Uspijeva proizvodnim područjima.

Iako količini suhe tvari i surovih po znatno probavljivih bjelančevina lucernom i udio nedušičnatih ekstraktivnih zaostaje djetelinom tvari i škrobne im Zeleni kukuruz oko sadržava vrijednosti gotovo jednaki. surovih vlakanaca oko i 1,2% probavljivih bjelančevina, 4,7— (celuloze) škrobnih 10% jedinica.

6%% Za normalan kukuruza zelenu krmu 65—100 dana. razvoj potrebno je Kritičko kod kukuruza 10 dana vrii jerazdobljevlagu prije metličanja Ukoliko tom vremenskom jememetličanja. dovoljno vlage razdoblju znatno zelene kao naknadni ili kao rani snizuje prirod Sije usjev postrni usjev.

Nakon obrada tla zeleni kukuruz od skidanja pretkulture sastoji 25—30 obrada tla ista kao i kukusrednje dubokog oranja Daljnja je proizvodnju Za velikih količina zelene 80—120 proizvodnju potrebno jegnojiti 60—80 i 100—140 trećine fosfornih i kg/haN, kg/haP,O, kg/haK,O.Dvije ostatak 40—60 Nkalijevih gnojiva daju prije oranja, kg/ha zajedno Ostatak 40—60 treba dati prijetanjuranja. dušičnog kg/ha gnojatj. prije odnosno 15—20 dana nakon međurednog kultiviranja sjetve.

Od velike važnosti uskladiti razmak i kako bi dobila je gustoću sjetve, velika količina lišća količinom da bude najvećom karotina, stabljika što Zeleni kukuruz tada sočan i stoka ga vrlo rado Da bi to tanja. je jede. treba međurednom razmaku od 40—50 80—120 postiglo, sijati kg sjeKod količina lišća gušće sjetve razvoj jestabljike jači, manja.

Kukuruz zelenu krmu kao naknadni obično nakon usjev s ije skidanja krmnih kultura zelenu krmu ozime ozimom i to od (npr. grahorice raži) 15. do 11.

Za hibridi. rani svibnja lipnja. sjetvu uzimlju srednje Kao od 1—10. nakon ranih žitarica. postrni usjevsije srpnja skidanja Budući da vremenski razmak do kraći hibridi.

Međuje košnje siju raniji redni razmak 100—120 je gušći (40cm), potrebno kg/ha je sjemena.

Sijati treba 4—6 dublje većih količina kukuruza zelenu krmu toku može Proizvodnja ljeta više načina: organizirati ranih i ranih hibrida tako da može kombinacijom sjetve srednje rok podesiti optimalan košnje; hibrida vremenskom razmaku od 10—14 sjetvom dana; ranih hibrida kukuruza ponovnom nakon sjetvom istoj površini kukuruza kao način da skidanja zelenog pretkulture.

Taj sjetve uzrokuje to, dva tlo iste što troškove putaobrađuje površine povećava proizvodnje.

U borbi korova isti herbecidi kao i kod kukuruza protiv upotrebljavaju Pri međurednom obzirom uži razmak proizvodnju kultiviranju treba da i Kad kukuruz sjetve, paziti korijenstabljika biljaka ozlijede. zatvori korovi više Kukuruz zelenu krmu mogu redove, pojavljivati. tlo ostavlja nezakorovljeno. se

u

toku

kada

često

uz-

u

za

crvenom su

za

za

za

nema

se

u

mase.

se

za

na

ruz

za

se

cm.

za

zrna.

mase

se

sa

a

sa

se

mase

s

a

se

na

cm

mena.

a

za

se

za

s

se

se

se

a

cm.

za

se

u

na

—

*

se

u

—

na

—

se

se

za

zrna.

s

se

se

na

ne

ne

za

Zeleni

za

kukuruz

može

se

kositi

metličanje

jekada:je

završeno

kukuruza

Optimalan košnju zelenog; odnosno cvatnje. početak rok

kosačicom.

može

kukuruz

Zeleni

se

dati

kao

bolje radije uzimlje. pokošene stabljike, jesječkati, jer kreću između kod kukuruza kao Prirodi naknadnogusjeva zelenog kao 350—600 odnosno između 70—120 suhe ranog q/ha q/ha tvari, postrnog 65—90 suhe tvari. odnosno između 250—500 q/ha q/ha, usjeva ali

ga

stoka

tada

se

a

14. V

rasplodnih sajam prodaju 15 crveno-šare junica pasmine,

1973.

Velikoj organiziran je oko dopremili junica.

Tamošnji proizvođači crno-šarih. bilo i nekoliko grla je U

JUNICA

RASPLODNIH

PRODAJA Gorici

su

za

a

PSga

po

rani

daj

Pt sr

ist

it

Be

ooo

ognja

po

4

.

doka

Ž

Fra

Eo

sadi <

,

X

BEE

o

>

i

s

o.

m

>.

e

rd

jeka

s

mno

:

\

k

hk

Ke

ž

Kooperanti

OPZ

Velika

Gorica

dopremilijunica proizvođači»Bubom« Babča iz kooperanti Čumpek 12, junicom tr Stjepan klias »Jasnom« iz Kurilovca Jurmanović .25,junicom bdStjepan »Cibom« Kurilovca Fabečić iz Ivan E 149, junicom »Jasnom« iz 27, junicom Rupić Jagodnog Josip »Bebom« Rebić iz Kurilovca 24, junicom Mijo »Biba« iz Plesa junicom 4 0, Plepelić Stjepan mt »Borka« iz KanceljakNovogČića109,junicom Stjepan 'Tako

OPZ

su

Velike

s

s

s

s

s

.

.

s

s

Gorice

7

i to:

Prodajaje namijenjena kupcima Siska, kooperantima stočarstvo iz Siska.

Nakon Regionalnog poslovnog udruženja procjene grla od strane Brlek iz komisije, kojujepredvodio ing.

Stočarskog selekcijskog centra SRH,pristupiloprodaji. bila

odnosno

iz

za

se

o Doprema

Daznajemo

da

dinara.

su

auto-prikolicom

stoke

četiri

prodane

samo

junice cijenu od

uz

11.550

do

14.700

a PAŠA JE POČELA H moaarad

sug

m.

2

a

mn

nn

Na

i

o

na

maa

ma

pašnjaku

a.

oo naaanom. m

oo

napona

oi

vama

oma

pona

Na

nasipima rijeku području rice već da stoka dosta započela jepaša mjesecu travnju.

Zapazili je će i muznost. pa lošoj kondiciji, pašasigurno poboljšati kondiciju povećati Prošla bila Velike Gorice i Siska vrlo loša radi godina je područje likih kiša i poplava.

Savu

uz

kod

sela

Veleševec

Velike

na

u

smo

Go-

u

za

a

m

ve-

re

uvpuaorii:

ODLIČAN

UROD

Kod

GRAHORICE Rakovom

proizvođača Potoku korekordno urodila grahorica je i bio raži. To zajedno ja jesijana je krme obrok zelene gokrepke prvi ovoj od dini. Kosi krajamjeseca travnja krave odmah Povemuznost. povećale i muznosti iznosilo dnevno ćanje je staji Garašića

u

s

u

a

se

su

u

za

30

Prof.

litara.

dr

Rako

Garašića,

proizvođača

kod

Rakov

Ph

bajno

at

Krsta ski ti.

čaše

Sav

Md

Pa A

ZO KEKS SAI

or

ago

ABE“

odokaji

Potok

na

RJK

RAZ

a

maii

Odličan

urod

a

'

čas

i

grahorice

mljekare« poželjno je ing.Ž. Magdića »Zagrebačke da svaki robni zobi i dr. budući proizvođač grahoricu zajedno raži, sije dolazi u koristi do obrok i zelene proljeće predstavlja krme, početka prvi paše.

Prema

iskustvima

iz

na-

s

a

se

UREĐAJI

MUZNI

»Belje« paviljon

izložbeni

sajmu«posjetili Kneževo.

Tvornice poljoprivrednih strojeva Izloženi ovi muzni uređaji: »Novosadskom

Na

smo

—

su

Vakuumski

115

agregat

Sastav:

Crpka grafitne bezuljna crpka mazivanje uljemotpada; vakuuma VV konzola vakuum i sanitarni regulator 20, metar, trofazni elektro 3X380 zaštita P 33. motor V, jačine 0,5KS, vakuumska

—

—

—

Taj 115 đajatip

9

lamele.

ima

S.

Pod-

lonac,

ALFA-LAVALmaksimalnom dužinom vakuum 16 m; S voda ili plastičnog tip ovog 115 R vodom od 1" do dužine 22 m, što vakuum željeznih pocinčanih cijevi 12 krava. odgovara stajamanajviše 1—2 odgovara mužnju Kapacitet jedinice. agregata vakuumski

-

VP

služi

agregat

s

za

muznog

pogon

ure-

s

s

za

Vakuumski

muzne

sa

140

agregat

Sastav: —

—

—

lamelama. bezuljna crpka Crpkaje grafitnim Podmazivanje uljemotpada; VV 20 i vakuum sanitarna vakuuma posuda poklopcem, regulator metar; 3X380 trofazni zaštita P 33. elektro motor jačine KS, V, 0,75 Na možemo 1" i makvakuum vodove priključiti promjera tajagregat vakuumska

9

VP

dužine

30

m.

Agregatjeprilagođenmužnju stajama najviše snažan jedinice. je mužnju dvije za

za

Dotična HP

s

s

simalne

no

SS.

92

u

kante

izrađuje

za

mužnju

s

HP

i

dovolj-

tri

tipa —

i HP

82; od kante izrađene i poklopac lagane legure 95 i HP 85; kanta iz od čelika, poklopac laganogmetala; nezarđivog je švedskog su

HP

krava

muzne

s

tvornica

18

s

—

97iHP87

kanta Naše

mali mali mali mali

je

iz

čelika, švedskog nezarđivog a

proizvođače muzni 140 R-HP uređaj 140 R-HP muzni uređaj 115 R-HP muzni uređaj muzni 115 R-HP uređaj će

zanimati

također

cijena 92 dinara 9.350,00 95 dinara 9.920,00 92 dinara 8.730,00 95 dinara 9.350,00 ovih

muznih

kolektor

i sisne

uređaja:

čaše.

JOŠ JEDAN MUZNI UREĐAJ! Posjetili proizvođača Velike iz sela Suša kraj vojića Gorice.

Na »Zaprošlogodišnjem grebačkomvelesajmu« kupioje muzni uređaj»National«, proizveden SR To Njemačkoj. jepokretni muzni elektromouređaj i torom Zaklipnim pulzatorom. cedupazili njemujednu to lju, jepreporuka Njemačkog udruženja poljoprivrednika (DLG) radu dao odkoji je pokusnom lične rezultate i ga preudruženje poručasvojimproizvođačima.

Prvi dan bio mužnjenije lagan ni samog proizvođača Hrvojića niti krave.

No to njegove je dana. par trajalo Hr-

smo

u

s

smo

na

a

na

za

za

samo

Proizvođač

Sada

va

stroj odlično, je rukom već zaboravljen. »Astra« Stroj je nabavljen putempoduzeća radi

ZARAZE

svakodnevni

pa

rad

naporan

iz

Hrvojić

oko

u

selu

Suša

mužnje

kra-

Ljubljane.

PUTEM ŽIVEŽNIH NAMIRNICA | OTROVANJA BILJNOG PORIJEKLA

Živežne životinjskog porijekla uzrokuju i i živežne namirnice nego infekcije intoksikacije (zarazeotrovanja hranom) Međutim lako i mogu biljnog porijekla. zaraziti, pogotovo nehigijenčesto bilo da sadrži neke i otrovne skojsredini, biljka otrovne, tvari, bilo da naknadno otrov prilikom nehigijenskog rukovanja, pripreme ili hrane. konzerviranja namirnice često to i Živežne biljnog porijekla jedemosirove, je probitačno da iskoriste mineralnih soli koji pored bolje vitamini, najvrednije hrane. i Ali ako sastavine biljne najvažnije pritom pazimodovoljno takovom hranom lako ćemo i čitav niz čistoću, unijetitijelo opasnih zaraznih «nih naročito klice tzv. kao što trbušni klica, crijevnih bolesti, tifus, i zarazni i isto tako i Ti proljevi, dizenterija drugi crijevne parazite. uzročnici hranu već mogu dospjeti biljnu opasni tlu, gdje namirnice

češće

ove

a

se

alimentarne

u

su

se

tzv.

sama

unese

a

se

su

ne

s

na

u

zaraz-

su

a

na

8

razne

na

samom

ona

raste i pa salatu, povrće, sl., koje voće, nisko iznad kao što ribizli i To će desiti naročito zemlje, jagode, drugo. ako tlo đubrimo i sadržinom zahodskih iz lako, zalijevamo nehigijenskih jama i đubrišta izmetinama i živim zaraznim klicama.

Zato neprovrelim ljudskim je naročito da zahodske budu i đubrišta kako važno, higijenski jame uređena, bi iz sadržina i tako njih prodiralapodzemneslojeve, zagadila podzemnu vodu.

Iz iznositi ni li dobro i nego provre njih smije sadržina, prije klice Da dana. proces uginu. taj izvrši, potrebno jenajmanje mjesec Zato seoski nisu ni kakovu odvodnu zahodi, koji priključeni kanalizaciju, biti uređeni da sadržina tek dobro moraju tako, ispražnjuje,pošto prevri i klice Samo tako može ta sadržina uginu. upotrijebiti đubrenje i Za vrtova zahodi zato polja. vrenje potrebno jenajmanje mjesec d ana, ska biti da sadržina dana do jama građenatako, putuje m jesec odakle ili da ima dva spreglavnog spremišta, iznosi, odijeljena potpuno nakon od dana pune pauze mišta, koja naizmjence i mjesec ispražnjuju.

Povrće i nisko voće mogu već terenu i i zagaditi (ehinokokus) druge psi domaće ako vode uklaživotinje, ukućani, brigu higijenskom pogotovo izmetina i tvari. i ga drugih njanju otpadnih Mogu zagaditi muhe,kojesjedaju svaku i krilpa nogama, nečistoću, ljudske kojih svojim izmetine, riocu i dlačicama klice i naročito slatko prenose cima, povrće, voće. napr. raste,

luk

razno

na

rotkvice

na

su

se

ne

u

se

ne

za-

razne

se

na

se

zarazne

se

za

ovo

crna

mora

se

se

na

a

ne

na

o

na

s

na

zarazne

naročito

da

voće

na

treba

povrće temeljito prije jela. prati voće ili treba smočiti i uredno nego ga pravo Nijedovoljno zbilja povrće, više vodi. Važno i po voda, mogućnostitekućoj prati jepritom paziti čistoću može da čisto i nezaraženo voće ili peremo vode, jer dogoditi, povrće vodi i tako ga upravo zarazimo. kad vlada neka zagađenoj Dapače, mjestu i kad bakteriološku kvaliepidemija crijevnih opravdano sumnja tetu dodati vodi kakvo raskužno sredstvo vode,potrebno je (klorni kreč).

Voće i može i od do ako povrće zagaditi putu branja potrošača, ako izlaže i ako njimenehigijenski prašinimuhama, postupa, prenosi nečistim košarama i ako naročito bolesne osobe sanducima, njimerukuju Zato

ističemo,

na

i

samo

u

u

na

se

u

u

zaraza

se

na

se

na

se

se

u

se

a

ili zdravi

kliconoše.

ako

izloženo

prazaraziti, povrće je šini i muhama ili ako inače loše Od svih namirnica rukuje. biljnog njime kao neobično se, porijekla krumpir, kojem dobroj podlozi, jeosjetljiv vrlo brzo Zato nikako množe otrove. i obilno opasne bakterije izlučuju kuhani i od ili povečeru ostavljati preporučuje krumpir podne priređeni od danas do takav može biti te opasan krumpir jer gotovo sutra, kovati teške i otrovanja.

Iako konzervirano voće i živežna vrijedna povrće, je namirnica, od Zato treba što mnogo ipaknajčešće gubi vrijednosti svoje svježem stanju. voće. Ako više trošiti služiti raznim ga konzerviramo,valja svježe prašbakteriološku cima nisu čistoću i dovoljna kemikalijama, jer garancija dodausto nego konzerve, pouzdavati temeljito kuhanje, kao šećer i ocat. Osim konzervanse vati i prirodne prašci togakemikalije ili vitamine pa najvećim dijelom potpuno hrani, uništavaju toggledišta treba od zazirati. njih namirnice kadšto sadržavati i otrovne mogu Živežne biljnog porijekla tvari. Sa te strane naročito neke Kod jestivih poznate gljive. branja gljiva

Prokuhano

voće

može

i

se

naknadno

se

na

na

se

ne

za

veoma

uzro-

zaraze

veoma

u

ne

se

one

se

moramo

za

samo

u

a

samo

u

s

su

9

o

pučkasredstva,kojima prepoznavaju smijemo pouzdavati iskusnih treba od otrovne nego znanje pouzdati neotrovnih, gljive teška. vrlo biti mogu Krumpirje gljivama gljiva, jerotrovanja poznavalaca tvari. Tako kadšto sadrži otrovne također takova živežna npr. koja namirnica, sadrže količine znatne češće mladi proklijali krumpir stari, krumpir, još krumtreba žuriti otrova, tzv. solanina. Zato mladog vađenjem naročitog da bude štetno može to nego vrijednosti, gubitak hranjive jer nije Pira, ionako ni tako Isto po zdravlje. krumpir, kojemuje nijeprikladan proklijali može radi znatno škroba, postotka vrijednost gubitka umanjenahranjiva u

se

ne

neka

se

po

u

samo

se

a

se

ne

samo

a

biti i otrovan.

Prim.

dr

Eugen

Nežić

MOTOKULTIVATORI dio

Kompletan

koji mehanizacijepoljoprivredu »Tomo Vinković«, Bjelovar, počiva

sitne

programu

ima

tvornica

nazvanom

»MOTOKULTIVATOR.

za

izradu

za

na

osnovnom

konstruirani

u

svom

stroju da

tako, niza oruđa pogonskog jednog priključnih upotrebom stroja pomoću rasadnivezani i šumsko svi mogu poljoprivredu obavljati gotovo poslovi brz i ekonomičan način. štvo, lak, Motokultivatori samo

su

mali

traktori

na

dva a

uz

a

10

na

kotača

s

se

motokultivator

zadnjeg upravljačkog trapa četiri kodobivamo traktor pogonom (dvoosovinski motokultivator) tača i terenu. potpunomprilagodljivosti od KS ili već 15 motokultivatore Naša tvornica i izrađujeisporučuje ovisi traktore montirane od 15—18 KS. motoru, ugrađenom Snagastroja četverotaktni diesel motor. svakom jednocilindrični slučaju tajje učinku komkao i maksimalnom motora iskoristivosti snage Maksimalnoj izbrzina i mogućnošću praktičan mjenjač pridonosi pletnog stroja hodu i 3 brzine hodu 6 brzina prema prema Sponaprijed natrag. mjene da univerzalnim i karatkeristika čini menuta obavezuje jedan stroj će ili smatramo od obavezno prednjim zadnjim.

Kojikrajstroja krajeva oruđe takvo da da li vuče ovisi biti mentano jepriključno prednji tome, ili gura. predstrojem mehanizma

Montažom

i

na

na

s

sva

.

a

o

u

s

veoma

u

u

nas

ne

mo-

se

o

MILAN

KIŠAN IZ GORNJEG

Kišan

Milan

i supruga

iz

Gor.

DESINCA 71

Desinca

T1

Posjetili proizvođača je poljoprivrednik.

7 2 2 bika tov i 2 teleta.

Posjedujekrava, junice, Od krava sada oko dnevno.

20 litara svojih isporučuje mlijeka krave i telad dobiva 10 litara dnevno. po Mnoge bređe, mlijeka i dobro što od svega, Njegovastaja jeprostrana uređena, jenajvažnije Kišana

smo

u

Gor.

Desincu

saznavši

da

uzoran

za

samo

su

a

a

čista

i uredna!

11

U MOLVAMA Molvama,preuzima Krznarić, litara To oko 40 Kvaliteta mlijeka mlijeka. mlijeko isporučuje proizvođača. odnosu kreće između 2% masti. mast mlječnu 3,75— mlječne E 3,8 Anka

u

ulica

Radića

Braće

na

8

oko

u

350—400

se

a

Boka

s

63

|

po.

a

:

(i

Krznarić, Sabirno mjesto

Anka

Molv

»VR-4«

Špicer,

Ana

Molve

Špicer rasplodne koje junice staji 10 stada.

Krava »Cveta« stara vlastito je godina. povećanje namijenjene nakon i više od 20 Ona Odlična teljenja daje jeljubimica. jemljekulja, jer litara dnevno. mlijeka sabirača kod sabirnom DrageBudaj.

Mlijeko mjestu isporučuje Kod

zatekli

Ane

za

12

smo

u

4

krave

i 2

su

mali

IZ STOČARSKOG Promet

SELEKCIJSKOG

CENTRA

SR HRVATSKE

proizvođačarasplodnom 1973. mjesecutravnju kooperanata stokom

u

Red. Ime broj 1.

2.

i prezime

Organizacija

Selo

proizvođača

Škoje

Nova

Brnić

Nevinac

Mato

Rača

Nova

Rača

Broj grla 13456

Kupac

Kate-

gorija bik

Fond

S.O.

Glina

Mato

Nevinac

3622

bik

Fond

S.0.

Glina

3.

Debač

Mato

Rača

Nova

Rača

Nova

13449

bik

S.O.

Fond Glina

Ivančić

Josip

Tuciljevac

Rača

Nova

13433

bik

Fond

S.0.

Glina

HolekTeodor

Nova

Debač

St.

Ivan

Rača

Rača

Nova

13444

bik

Fond

S.0.

Glina

Rača

Rača

Nova

13426

bik

Fond

S.0.

Glina

Vuković

Jakob

Rovišće

Rovišće

5413

bik

Fond

S.0.

Glina

Veličan

Franjo

Kapela

Babotok

2982

bik

Fond

S.O0.

m

Glina

Poljanec

Josip

Žabno

Cirkvena

5044

krava

Potočić

M.

Mački

Egon Moster

Žabno

Žabno

23596

junica

Jaklenović

Ladinac

Žabno

22049

junica

Biškupci

Mihaljevci

Rogić

Franjo

Dragan

1868

p po p

Cvijanović M. Habjanovac

Ž.

privatnik

tele

Šipušić

Tuciljevac

Poštić

Lazina

Ivan

Franjo

Pavleković

Ivan

Gorica

SHS SSS

Gorica

SK Gorica

Babče

4852

4774

junica

junica

PPK

»Napre-

dak«

Županja

PPK

dak« 37171

junica

PPK dak«

Poštić

Franjo

Lazina

Gorica

4691

junica

PPK

dak«

Kanceljak Stjepan Zubec

Novo

Čiče-

Gorica

3177

junica

PPK dak«

Juraj

Kurilovac

.

Gorica

4253

junica

PPK

dak« Zubec

Valec

Valec

Valec

23.

*Šofić

Juraj

Kurilovac

Franjo

Franjo Franjo

Jagodno

Jagodno

SOS

Gorica

S

4254

junica

PPK

»Napre-

Županja »Napre-

Županja »Napre-

Županja »Napre-

Županja »Napre-

Županja »Napre-

Županja

dak«

Gorica

Jagodno

Žabno

Nikola

Na

Gorica

Gorica

Žabno

4402

4257

4397

23219

junica junica

junica bik

me

»Napre-

PPK

dak«

Županja

PPK

»Napre-

dak«

Županja

PPK

»Napre-

dak«

Županja

Vet.

st.

Križevci 24.)

“Tomičević

Ivan

Žabno

Žabno

4997

krava

Momčilović

P.

Glina

13

ni

p

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

25.

Solar

Selo

Organizacija

Broj grla

Žabno

Vilim

Žabno

22789

Kupac

Kate-

—

gorija

junica

Momičilović

P.

Glina 26.

Parag

Josip

Gola

Gola

8743

junica

Dorčec

Đuro,

Đurđevac

27.

Hodalić

Ivan

Frančine

Durđevac

11167

bik

Fond

S.0.

Đurđevac 28.

29.

Radman

Drago

Ruško

Franjo

Đurđevac Gola

Đurđevac

Gola

10902

bik

Franjo,

Brlas

Bušetina 8820

junica

Fond

S.0.

Sisak 30.

Vujčec

Ivan

Gola

Gola

1994

krava

Fond

S.O.

Sisak 81.

Beli

Josip

Gola

Gola

8873

junica

Fond

S.O.

Sisak 32.

Živković

Josip

Gola

Gola

8782

junica

Fond

S.O.

Sisak 33.

Stjepan

Talan

Gola

Gola

8983

junica

Fond

S.0O.

Sisak 34.

Josip

Lukčin

Gola

Gola

1998

krava

Fond

S.O.

Sisak 35.

Franjo

Ruško

Gola

Gola

1991

krava

S.O.

Fond

Sisak 36.

Petričević

Josip

Gola

Gola

2011

krava

Fond

S.O.

Sisak 37.

Petričević

Josip

Gola

Gola

9153

junica

Fond

S.O.

Sisak 38.

Kaić

Ivan

Kalinovac

Kalinovac

247

krava

posl. udr.

Reg.

Sisak 39.

Kaić

Kalinovac

Ivan

Kalinovac

3604

Ž.

posl. udr.

Reg.

tele 40.

Slavko

Dragica

Virje

Virje

8627

junica

Sisak

posl. udr.

Reg.

Sisak 41.

Ormanec

Ivan

Virje

Virje

8613

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak 42.

Lukčin

Josip

Gola

Gola

8903

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak 43.

44.

Krušec Krušec

Antun

Đurđevac

Antun

Đurđevac

Đurđevac

11592

Žž.

posl. udr.

Reg.

tele Đurđevac

2403

krava

Sisak

posl. udr.

Reg.

Sisak 45.

Fusić

Đurđevac

Luka

Đurđevac

11386

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak

46.

Kovačić

Mato

Đurđevac

Đurđevac

10928

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak 47.

Holer

Tomo

Đurđevac

Đurđevac

11222

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak 48.

49.

50.

Sedmak

Stjepan

Đurđevac

Njegovac Golub

Đuro

Drago

Đurđevac

10775

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak

Škrinjari

Žabno

Brijest

Petrinja

22350

junica

Bišćan Sl.

T1

bik

Đuro,

Kovačica

Fond

S.O.

Petrinja 14

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

51.

52.

53.

54.

55.

56.

Bogičević Končar

—

Grabovac

58.

Saropa

—

Grabovac

Kozaperovina

Milan

Fond

S.O.

Fond

bik

S.0.

Petrinja

Petrinja

S.0.

Fond

bik

92

Stjepan

S.

Greda

Petrinja S.0.

Fond

bik

2

Petrinja

Petrinja

95

Glina

35

Sunja

S.O0.

Fond

bik

38

Preloščica

Dragotina Glina

Dušan

Dorotić

bik

Petrinja

Šušnjar Glina

Bobovac

Lazić

Kupac

Petrinja

Lončarević Dušan

gorija

Šušnjar Petrinja

—

Janjetović Šteković

grla

98

V.

Branko

Kate-

Petrinja

V.

Đuro

57.

59.

Dušan

Organizacija

Broj

82

Jabukovac

Janko

Stanko

Polimac

Selo

S.0.

Fond

bik

Petrinja

34

ZeGlina

bik

_

36

S.0.

Fond

bik

S.O.

Glina

ira .

bik

a

60.

61.

Frković

Draganić

Vlado

Marko

Komes

Orlovac

Rovišće Nova

Rača

Fond

bik

5412

S.0.

Vrginmost Fond

bik

13469

S.O.

Vrginmost 62.

63.

64.

65.

Veličan

Franjo

Bujger

Ivan

Kapela

3004

Fond

bik

S.0.

Vrginmost

Predavac Predavac

Vlado

Linski

Cesar

—

Babotok

V.

Sredice

Žabno

Ivan

Nevinac Žabno

S.O.

Fond

bik

6338

Vrginmost Fond

bik

3419

S.O.

Vrginmost S.O.

Fond

bik

23399

Vrginmost 66.

Mihajlić

Brezovljan

Mato

Žabno

S.O.

Fond

bik

23406

Vrginmost 67.

68.

69.

70.

Koščević

Mirko

Stanković

Ivan

Crnjak

Ivo

Stanković

=

Predavac

—

Kozarevac

Fond

bik

23223

S.0.

Vrginmost Nova

Rača

junica

13060

Reg.

posl. udr.

Sisak

D.

Ivan

Žabno

Mosti

Kozarevac

Kapela

2514

Rača

2108

Nova

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

krava

Reg.

posl. udr.

Sisak

71.

Fridrih

Milan

Predavac

Predavac

72.

Fridrih

Milan

Predavac

Predavac

Virje

Virje

87177.

Garešnica

5759

73.

74.

Đurišević Cvitaš

Mijo Ivan

Kajgana

812

6385

krava

Reg.

ri Sis

m.

Reg.

posl. udr.

udr.

Sisak

tele

Kljunić

bik

F.

Čemernica

junica

—

Budrović

S.

Srijedska

Marija Palangić, Zagreb 15

PORNO“

si

|

jeka

i dom

Zena

VAŽNOST

U PREHRANI LJUDI I STOKE

MRKVE

zbogposebnog hranjivogdijetetskog značenja cijenjena je naročito vitamina i mineralnih pogledu sastojaka. kuhan i sočni mrkve sirov Zadebljali korijen upotrebljava (kaosalata, raznih konzerviran i pravljenje jela, soka). pravljenje Od francuskih vrlo dobra sorti mrkve pariška okrugla gotovo loptaje stim nanteška sorte. Naročito korijenom.

Ubraja jerasprostranjena malim kasna i (Nantaise) valjkastog korijena postotkom srži, srednje je daje veliki prinos. karakteristična Za mrkvu velika količina suhe tvari je srazmjerno (9,4 Surove sadrži bezdučišnate tvari ekstraktivne 16,2%). bjelančevine 0,5— — šećera surovih vlakanaca 3,4— 2,3— biljna ulja0,1— (celu2,2%, rudnih et. tvari 0,5— 0,6— loze) ulja0,01— 12,1%, 0,7%, 5,6%/, Mrkva sadrži izuzetno veliku A količinu provitamina (karotina) 5,4— 3,5%, 0,02%, 1,7%/o. ima sorti znatno g. ga mg/100 Najviše narančastog korijena, manje 19,8 stočnu krmu i Ima tama više ga nego (žutojbijeloj). površinskom sloju srži. Osim nalaze i i C. U malim količivitamini drugi Bi,B, toga njoj nalazimo i vitamine D,EiK. Rudni korijena pretežno karaktera, lužnatog sastojci posebno značenje ima jod.

Mrkva povoljno ljekovito djeluje ljudski tj. organizam.

Od vid sadržine A posebnog zbogsvoje jeznačenja provitamina(karoOsim fosfati i lužnate soli oštre vid. tin). toganjeni sastojci: šećer, Mrkva crvenih krvnih i djeluje povećanje broja hemoglobina i vitamina.

U malokrvnosti dana zbogželjeza slučajevima preporuča svakog Mrkva

vrlo

i

u

se

za

za

sa

se

u

rane

s

a

u

a

za

u

sor-

u

u

u

se

nama

su

a

na

za

na

zrnaca

se

po

soka

čaša

mrkve.

od

Zbog provitaminapodstiče je prikladna da raznim oblicima: sirovu kuhanu ili obliku soka. dajedjeci (struganu), Uz to brzom čira želucu i dvanaestercu. doprinosi zarašćenju rad normalnom radu i žučorgana, Regulira probavnih pridonosi jetara nog mjehura. treba mrkvu dobro upotrebe Prije oprati, strugati, jernjenpovršinski sadrži vitamina tvari. i rudne sloj najviše krma Kao stočna sadržine i prikladna jezbogsvoje bjelančevina drugih krma velike

se

količine

A

rast, pa

zato

u

u

na

a

a

tvari

kao

sočna

mrkve

za

telad

i muzne

bez

lišća

i očišćeno

Korjenje hladnim prostorijama1C, jer na

se

tvari.

Uređuje: urednik:

dipl. inž. Dinko

Vlasnik

Udruženje

mljekarskih

i izdavač: Ilica

31/1II, telefon

Mjesečna

pretplata a

16

440-476. za

za

krave.

zemlje najbolje suhe pritojtemperaturi najmanje gubi od

UREDNIČKI

Glavni i odgovorni

ne

čuva

u

naročito

Vera

Hoholač.

ODBOR

Kaštelan, radnika

Tisak:

privredne proizvođače

se

SRH.

tehnički

urednik:

Uprava

i uredništvo:

Stamparija

Zagreb

»Vjesnik«,

i ustanove organizacije mlijeka d 1.—

d

4.—,

Zagreb,