ZAGREB
“
———=————
---—
————
o.
s -
o-
2
----—
_
o.
-—
imas
ni
moo
ža
e
S
a
MEĐUREPUBLIČKI SPORAZUM POTVRDIO. SRH SABOR POLITICI AGRARNOJ ZAJEDNIČKOJ O
je
u
sadržan
politici agrarnoj zajedničkoj pokrajina republika Sporazum i
o
tri dokumenta:
uvjeti poljoprivrede dugoročnog razvoja politike realizaciju. njezinu realizaciju II. Sistemska politike razvojapoljoprivrede rješenja 1975. od 1973. go periodu god. osnovama III. reprodukciju poljoproširenu zajedničkim Dogovor 1975. i 1973. do od proizvodnje politicipine kraja privredi god. individualnim gospodarstvima. poznati. poljoprivrednim dobro dokumenata ovih Razlozi Poljoprivreda donošenje Ponovno ostvaruje posljednjih stepen proizvodnje. potreban godina kao što osnovnih poljoprivrednih proizvoda pomanjkanje javljaznačajno i šećer, ulje pšenica, definiranih. : kao duži Odsustvo agraru uvjetaprivređivanja rok razlozi zaostaosnovni su nesumnjivo kretanja nestabilnost ukupnihprivrednih narodne i'na sektoru privrede, janja “dođuše i oblast obuhvaća privrede (1971— planrazvoja Srednjoročni definira dokumient Međutim poljoprivrede. taj 1975.) razradaopćeciljevenaznačuje i ekozadatke. i agrarne samo Preciznija mjera općepravce razvoja takvim: data. U dokurientu tom nomske poljookolnostima, nije politike i kratkoročnost je Prora nji svojeg nega privreda jeupućena duži rok: SETE razvoja razdoblju godina(u tri od svega klimatski vrlo nepovoljnih I učestalost bile znatno 1970. i ispodvišegodišnjeg godine, 1972. dvije posljednje obilježje dale na cjelokupnoj proizvodnji svojnačin, i preradi prosjeka) su ' poljoprivrednih proizvoda. sjednici XXXVI U predsjedniha privredne situacije opće razmatranju niti zaobiđen X 1972, od 30. štva poljoprivrednonije SKJ izradi roku kraćem da Pored učeno dugoročni zaklj je, prehrambeni ostalog kompleks. Jugoslavije do 1985. poljoprivrede: plari razvoja da obaveza 1 pokrajine sve Osim je republike postavljena pred toga politicidefiniranje ciljeva agrarnoj postigneopćisporazum zajedničkoj sistemskih .svih kao rješenja i utvrđivanje potrebnih razvoja dugoročnog nužnih programa takvog ostvarenje: u S tin u vezi Savezni za organima zavod plan suradnjiodgovarajućim 1972. izradio je.i i program prezentirao dugokrajemgod. republikapokrajina kao platformu izgradnju Jugoslavije polaznu poljoprivrede ročnograzvoja i agrarne međurepubličkog Ovaj je dogovora. politikepostizanje zajedničke širom privrede, polis društveno dokumentraspravljen zemlje asocijacijama 'sl stručnim tičkim .udruženjima*i + ><, organizacijama, i
I. Osnove
sistemski
za
u
za
a
u
za
o
na
za
o
su
za
se
ne
su
ić
meso,
u
ža
*_.:'
ovom
+.
i
i
samo
i
-
u
u
na
na
su
—
—
*
.
se
uz!
o
za
.
s
za
u
.
2
o
8.
u
se
*
na
od
ose >
Dogovor o
zajedničkim 1973. do 1976. kraja osnovama
za
individualnim
Na
proširenu reprodukcijupoljoprivredi god. i politicipodsticanje proizvodnje poljoprivrednim gospodarstvima od
u
o
za
na
Ustavnog XXIX, Hercegovina, SR SR SR SR SAP i Kosovo Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija,Srbija, SAP ovlašćeni Vojvodina, kojezastupaju predstavnici, zaključuju: autonomne i osnovu Socijalističke republikesocijalističke pokrajine, društvenih da skladu svojih: planova, zajednički konstatjrajuje, općim i i privrednim razvojem komparativnim prednostima mogućnostima pojedinih brže i područja, potrebno razvijati poljoprivredu cijeloj zemlji, saglada narednom treba takav rast periodu postići poljoprivredne proizće domaće osnovnih vodnjekoji osigurati zadovoljavanje potrošnje poljoprivrednih proizvoda. i autonomne da Republike pokrajine konstatiraju, razvoj p oljoprivretreba brži društveno-ekonomde, postići razvoj socijalističkih samoupravnih skih odnosa i selu. poljoprivredi Radi i.-autonomne: spomenutih ostvarivanja ciljeva, republike pokrada jineističu jeneophodno osigurati dogovarajuća ulaganja razvoj poljosvim i to kako društvenom sektoru tako i privrede regionima zemlje, individualnim gospodarstvima. Radi i programa ostvarivanja razvoja poljoprivrede ulaganja razvoj i autonomne će da između poljoprivrede, republike pokrajine zalagati udruženih .indipoljoprivrednih organizacija udruženog rada,organizacija vidualnih i rada iz oblasti i prometa preproizvođača organizacija udruženog hrambene sredstava sporazum industrije, zaključi samoupravni udruživanju potrebnih ulaganje razvoj poljoprivredne proizvodnje. i autonomne će ekonomske Repulike pokrajine mjerama politike podsticati brži razvoj i samoupravnog putem poljoprivrede društvenog dogovaranja .i sredstva radi ostvasporazumijevanja osiguravati uvjete udruživanje zadataka iz ovog rivanja dogovora. i autonomne će sistemskim i interventnim Republike pokrajine općim. okviru obaveze iz u ovog mjeramapomagati predviđeni razvoj poljoprivrede dogovora. i autonomne da osnov Republike pokrajine konstatiraju razvoja poljoprivrede budućem društveno razdoblju predstavljaju organizirana proizvodnja u rada i udružepoljoprivrednim organizacijama udruženog organizacijama nih i individualni različitim poljoprivrednih proizvođača proizvođači koji, oblicima i među sobom i proizvodnjeposlovne suradnje organizacijama i aktivnu reguudruženog rada, politiku banaka, samoupravnoj osnovi, vlastite i međusobne obaveze proliraju pogledu p ovećanja poljoprivredne i način zadatke društvenim izvodnje taj ispunjavaju usvojene planovima razvoja. i autonomne će usklađivati Republike pokrajine svoju: politiku općii voditi aktivnu da bi i politiku dogovaranjafederaciji, federacija iz ovog svojimmjeramapridonijela ostvarivanju ciljeva dogovora. i autonomne da Republike pokrajine konstatiraju ostvarivanje ciljetreba do. va 1975, ovog + dogovora, . . kraja. god. osigurati godišnja ulagaod dinara društvenim i:od nja najmanje. 2,000.000.000 gospodarstvima. amandmana
osnovu
SR
Bosna
SR
i
Crna
na
u
s
u
sne
su
u
I
f
uz
u
na
:
u
u
na
na
u
se
se
o
za
|
u
| |
za
|
j
u
u
s
uz
na
u
na
|
s
nama
u
za
na
3
ž
a __
-—-——-y
dinara
po cijena(obračunato gospodarstvima
individualnim
2.200,000.000 ma god.1970.). iz sredstava će sredstva udruženog organizacije Spomenuta osigurat ovim bankama i sredstava udruženih koja osiguravaju sredstava, rada, dogovorom. individualnim Osnovne prema ćemo Navest politike dogovor pogledu proizvođačima. i ekonomske će i autonomne drupolitike mjerama pokrajine Republike kao i r azvoja, proizvodnje njenog poljoprivredne podsticanje gimmjerama različite oblike i udruživanja o mogućiti zakona, odgovarajućih usvajanje, međukako i individualnih sredstava, proizvođačanjihovih poljoprivrednih što će tako i jačeukljuomogućiti rada, udruženog organizacijama sobno, tržište i individualnih materijalnu povećavati proizvođača čivanje udruženih i odnosa i dohodovnih socijalnu sigurnost samoupravnih razvoj individualnih proizvođača. radi obavezuju da i autonomne povećanja pokrajine će, Republike i rada skladu tržišne produktivnosti povećanja potrebom proizvodnje, okviru poindividualnih dohotka n adležnosti, svojih proizvođača, porasta radi duzimati uvjeta stvaranja mjere potrebne oblicima različitim naročito “1. bržu proizproizvodnje, modernizaciju između i među i/ vodne proizvođačima saradnje. poljoprivrednim poslovne -i individualnih udruženograda; proizvođačaorganizacija poljoprivrednih 2. udruženog prekoorganizacija proizvodnje kooperativne kreditiranje rada; službe i 3. poljoprivrede; unapređenje sufinanciranje organizaciju i će se 4. usmjeravatipodsticati kojom poreskupolitiku, odgovarajuću skladu sa i' proizvodnje, poljoprivredne razvoj ulaganja poljoprivredu ovog ciljevima dogovora; brži kao selu službe štedno-kreditne 5. uvjeta razvoja podsticanje individualnim na gospodarstvima; proizvodnje razvoj druda udruženih 6. proizvođača putem poljoprivrednih podsticanje takvu i samoupravnog odlučuju sporazumijevanja dogovaranja štvenog osnovu će stvoriti dohotka materijalnu koja zajednički raspodjelu ostvarenog i samoupravnih proizvodnje razvoj poljoprivredne njihove modernizaciju na
se
se
u
u
za
sa
osnovu
na
za
se
a
s
u
u
za:
.
u
-
|
;
:
za
u
u
i
za
na
I
se
:
za
za
odnosa.
od
godine obavezuju pokrajine Republike se 1975. 1973. do individualnim: poljoprivrednim gospodarulaganja kraja investistvima na dopunska najmanjeslijedeća osigurati svojemteritoriju Crna SR Bosna i Hercegovina i to: SR ciona dinara, 60,800.000 sredstva, SR SR Gora dinara, Makedonija dinara, Hrvatska 99,300.000 9,000.000 autobez SR SR dinara, Srbija, dinara, Slovenija 32,000.000 29,600.000 i dinara Kosovo SAP nomnih 16,000.000 dinara, pokrajina 135,700.000 iz god. dinara po SAP 1970.). cijenama Vojvodina 67,700.000 (obračunato vlastitom obliku koristit se Sredstva području ulagakredita će i autonomnih skladu u pokrajina. republika planovima srednjoročnim nja, rada odobravati nepoće Krediti koje udruženog prekoorganizacija individualnim sredno proizvođačima. proizvodnjukooperaciji organiziraju da individualni će zakonom i autonomne omogućiti pokrajina Republike iz mogu, dohotka, ukljudoprinosavlastitog proizvođačičime i sistem čiti radnika, penzionog osiguranja invalidskog zdravstvenog, kooperanti da
i autonomne
će
svake
na
za
—
—
—
—
—
—
—
—
za
na
u
sa
se
u
s
-:"!
se
na
osnovu
u
Z eni e
-——-
>
proizvodkooperativne povećanja perspektiva, sebi društveno-ekonomski nje i položajpogledu osiguraju dohotka, vlastitog radu. udruženom radnih i obaveza prava ljudi jednakpoložaju približno i kad snagu ga potvrdi republika skupština Ovajdogovor stupa od 1973. 1. će tonomnih siječnja primjenjivat pokrajina, i autonomnih od svih predstavnika republika jepotpisan Ovajdogovor tekstovima. autentičnim primjeraka koji smatraju pokrajina će
im
da
biti data
na
osnovu
u
u
au-
na
se
a
u
se
osam
Izvod iz
»Poljodobra«15,16/1973. br.
ZAJMA
IZ MEĐUNARODNOG
KAKVE FARME
je organizacije Grupastručnjaka i mlijeka izgradnjom proizvodnje povećanja studiju mogućnostima 10 i više krava. robnih individualnih gospodarstava proizvođača 15—20 40 takvu banka kreditirati Međunarodna akciju voljna posto je Kamatna sredstvima. domaćim treba 60 osigurati stopa godina, posto 2 kredita iznosila bi Međunarodne banke kredit počinje 7,25posto, otplata Sabora HrvatIzvršno SR nakon pogona proizvodnju. vijeće godine puštanja 2000 ske Komisija, koja prihvatilo jeprijedlog izgradnju gospodarstava. da nosilac i SRH kod Privredne komore formirana predložila organizator je je nosilac bude posla republici »Centrostočar«, stručnoposla našoj nauke SRH. Centar nauke Centar poljoprivredi primjenu primjenu projektnog da bi treba utvrdio koje gospodarstvo moglo ispunjavati poljoprivredi jeuvjete banke. Takva kredita Međunarodne ući gospoprogram izgradnje vodu i komuelektričnu imati radnu darstva snagu, energiju, pitku moraju stoku i Mora izgradnje smještajnog mogućnost prostora nikacije. postojati veličina minimalna posjeda. Enapodarstava S tom dinara. 2000 iznosi 399,590.000 Ukupnainvesticija SRH. komore privredne akcijom upoznate bar ima treba voditi računa da domaćinstvo domaćinstava Kod odabiranja iskustva i 4 krave pogovedarskoj proizvodnji), tradicije (zbogodređenog da domaćinstvo stručne odnosu prima komunikacije, upute voljnu lokaciju da Na i svega plasman. temelju je privredne prihvaća dugoročni togapotrebno investitore. što utvrde komore prije da složili to vrlo komore Članovi riječkoregije je privredne korak proizvodnje posebno povećanju gospodarstva, značajan unapređenju istarske voditi računa da bi Međutim i mesa akcija uspjela goveđeg mlijeka. bar Teško nekim prvo ovog pronaći vrijeme, specifičnostimakraja. je, svakako smije uvjete, gospodarstva kojaispunjavaju postavljene konzervativnim treba surađivati zanemariti seljakom koji činjenica da bude ako i faktor Bitan želi zadužiti. adekvatna, riječki mlijeka i, je cijena svakako Potrebno biti da neće misle problema. je nepremostivih privrednici od banaka. sredstava i postupaka dobivanje financiranja poboljšati uvjete međunarodne
za
FAO
ishranu
izradila
mesa
o
sa
na
sa
za
a
a
u
za
a
u
na
u
u
za
u
za
osnovu
—
za
za
su
u
sve
u
u
na
su
se
u
u
mora
se
za
o
a
sve
se
ne
se
s
za
J. Jurčić
ne
mmm
o
-—
meri
pa
e
SVE VIŠE NOVIH
STAJA...
proizvođača i opremu nacrte mišljenje, krave. uređenje staja Stručnjaci iz Centra »Zagrebačke mljekare« zatim proizvodnje, unapređenje iz udružeRegionalnog poslovnog stočarstvo iz Siska, nja gotovo zauzeti svakodnevno razgovoriobiproizvođačima. Mnogi šli postojeće razgomodernestaje Sve
traži struč-
više
za
no
za
za
za
su
ma
s
su
varali
sa
stočarima
doznali
i
donose
sve
koje prednosti staje. odluku da Zato oni i donijeli ili prešto brže izgrade staje isto tako dosadašnje gradesvoje moderne. takve
se
su
nove
u
|
NAJBOLJI STOČARI
NAGRAĐENI
lipnja Županji stočaraje drugosavjetovanje ranata oko Ž upanja. općine Savjetovanju najboljih jeprisustvovalostotinjak koopeod Fond visoku proizvođača. Najbolji njih, proizvodnju. primili nagrade bio zaista i iznosio dio 2 starih dinara. nagrada je bogat Najveći je milijuna Fond uložio i Osnovna ovaj jeinicijator organizator savjetovanja, organizacija rada selom udruženog Suradnja »Napredak«. Luka iz Lukačević naše Štitara proizvođač mlijeka području jenajbolji On 14.600 litara općine. jeprošle godine predaopreko mlijeka, kojeje dobio starih dinara. iz GradiMartincu 3,170.000 Druganagrada pripala jeIliji litara ili litara šta, kojijeproizveo stotinjak manje 14,529 mlijeka, dobio 3 starih dinara. Preko 3 kojeje milijuna mlijeko gotovo milijuna je dobio i Mato također 14 tisuća trećeplasirani Kopićkojije proizveo preko ali litara i po grlu. mlijeka, kojijeujedno najbolji proizvođač dobio među Prvu Ivan lani tovio 87 Šivak, nagradu tovljačima je kojije 140 metričkih centi Suradnji junica, predavši obratio i direktor Kombinata Najboljim proizvođačima je generalni stočarske ŠimaVukašinović, kojijegovorio boljoj perspektivi proizvodKombinata i zainteresiranosti proizvodnju. nje veći te kako I istakao referent ovu interes, proizvođači imaju je iduće Ivan će odnositi rekorderi Suradnji Matić, godine nagrade proizvodnju višom znatno V. B. proizvodniom. Početkom
|
održano
u
su
za
u
|
sa
na
a
za
samo
a
za
mesa.
se
sve
u
sa
6
o
sve
za
ovu
za
za
,
——.-
EE
-.—_---
m
o
po
nana
poena
ea
ona
oo
emoemone
nona
roon onoga
1973.
SAJMA«
SA »NOVOSADSKOG naa
oo
ot
ooo
ona pon
| od
| si
—_—
--
e
i.
s
>>
—
LL
-
--—e
_ — _ ——
»Westfalia«
izloženi
—
uređaji
muzni
na
sajmu«
»Novosadskom
PREDNOSTI DJETELINSKO-TRAVNIH Individualni
SMJESA
proizvođači koji proizvođači mlijeka moraju nastojati da kvalitetnu voluminoznu krmu. gospodarstvu proizvode Najbolje jezasijati djetelinsko- smjese. Njihove prednosti veće Prirod travama veći Smjesedaju prirode smjese djeteline travne oko 25%. travama jeprosječno 15— smiljkite prirod smjese lucerne ako travama veći stanište 20%o, Smjese osiguravaju prirod, jako lucerni. stanište lucernu propusno Štoje pogoduje nepovoljnije (slabije tlo, kisela nedostatak visoka razina vlažnost vapna, reakcija tla, podzemnevode, bazi lucerne dati veći i to će oko 10—20%/. dr.), smjesa prirod za Proizvodnost iz ovih veća djetelinsko- smjesa razloga: je sunčeva veće a)sklopbiljaka jegušći. Bolje iskorišćuje zbog energija travnih lišća. Gušći otežava slabo sklopsmjesa površine razmnožavanje produktivnih korova; tla hraniva bolje b)biljna iskorišćavaju. Korjenje djeteline iskorišćuje iz iz hraniva trave plitkog dubljih slojeva, površinskog sloja; intenzivnu gnojidbu; c)smjese bolje iskorišćavaju odnosno može izvrd)prviotkos, napasivanje smjesa proljeće ranije veća šiti. Time rast i veći osigurava vlagapotrebna intenzivan prirast toku ljeta; na
su
robni
svom
su
crvene
—
za
s
s
s
ove.
za
ne
za
na
se
*
.
se
a
se
se
8
za
u
u
-—_—
s.
>
>>
.-——-
sja
u
E
:
€)smjese dajusiguran prirod, jer podnose z imu, ili visoku razinu dok godinu podzemnevode, lepirnjače osjetljive; bolesti i štetnici i mogu uništiti uni1) koji napadnu djetelinu pravilu Miševi trave. dok trave. štavaju napadaju djetelinu napadaju tla U i fazi razvitka Smjesepovećavaju plodnost današnjojbudućoj intenzivne ratarskih i poljoprivrede važnije smjese, jersuzivanje broja krmnih kultura iz tehničkih i sebi opaekonomskih, drugihrazloga krije da će tla i žitarice tlu vrlo plodnost smanjiti. snost, Okopavine ostavljaju male količine ako isto stočarstva opseg humusa,pogotovo vrijeme smanji i da budućnosti pa proizvodnja stajskog gnoja, postoji zbog opasnost humusa i biološka aktivnost budući da njenja smanji tla, mikroorganizmi sitne tlu bez izvora hrane. životinjice ostaju čitavom U svijetu postoji jedansamoprihvatljiv put povećanje humusa. To tla što travnom jeodmaranje pod bujnijom djetelinskom smjesom. Tlo humusom i Međutim lakšim obogaćuje pomoćustajskog gnoja. i suhim tlima brzo mineralizira i vrelo hrane kratkotrajno je mikroorganizmima. To isto i zelenu vrijedi gnojidbu; količina tlu veća djetelinsko- smjesa zaoravanjem koriostaje i Proces tla humusom života jenjastrnjike. travnih obogaćivanja počima drugoj godini Od 3. količina djetelišta. godine korijenjapočinje zbogprorahljismanjivati tla. To isto i lucerništa. Nakon 4 vanja vrijedi godine iskorišćenja najbolje kako iskoristila bi jepreorati najviše organska nakupljenatlu; vrlo trava i kroz šukorijenje je fino, jakorazgranato provlači tla. volumena tlu i pljine Djeluje razrahljivanje tla, povećanje šupljina kapacitetavodu; većih količina ostataka i tlu zbog organskih njihove finije raspodjele i intenzivno tla i postoje još bolji uvjeti razmnažanje organizama bujniji tok životnih Gliste također procesa. njihovih doprinose razrahljivanju, mijetla i humusom šanju obogaćivanju (izmetine glista). znatno i Sjetvomdjetelinsko- smjesa smanjuje zatravljivanje zakorovljivanje. travnih tlo od od Smjesebolje konzerviraju erozije (ogoljenja) djeteline. lakša suši i okošena i brže Košnjasmjesa je djetelinsko- smjesa žilave i često pa jerahlija, jemogućaboljapromaja. Stabljike djeteline travna i trava suši to brže pa svinute,stabljike šupljeuspravne, krmna smjesa što više trave. je lakše ako i Takova nego bolje Siliranje je siliraju lepirnjače. sadrži silaža ipak manjebjelančevina. od nadama znatno Opasnost je smanjena. neke možemo i slabo Smjesu sijati tlima, kojima djeteline uspijevaju. visoku Smjese dugotrajne, produktivnost jerzadržavaju otprilike godinu dana duže čiste nego djeteline. lakše tlo. Češćim isto na vraćaju isto Smjese vraćanjem lepirnjača trave
vrlo
dobro
kišovitu
su
same
u
ne
ne
—
su
3
u
se
|
u
se
u
se
u
sma-
1
u
samo
—
se
za
s
on
se
na
za
u
—
u
se
za
se
masa
ke
ML
fa| ; :
u
se
—
na
sve u
za
u
—
za
|
se
|
same
se
su
a
se
se
na
samo
na
su
:
se
tlo dolazi
do
na
umornosti
tla.
€
>
_-
——
sklopa. zboggustog jeuspješnije Suzbijanje napasivanje. Smjeseomogućavaju redu služe prvom dugotrajnih osnivanje 'Travnosmjese djetelinske travnjaka. treba sastava i poKod njihovog djetelinsko- smjesa osnivanja kratkosastaviti Možemo službom. stručnom npr. smjese savjetovati travnih bazi lukrmu zelenu i višegodišnje smjese siliranje, košnju, trajne i dr. i kombinirano cerne, košnju) iskorišćavanje (zanapasivanje smjese oraničnih
korova
za
u
se
razne
sa
na
za
za
za
RUDA
u
je Bešlinac kući njegovoj
danas
mu
Heršak.
Ruda
Sada
mlijeka jedrug od 700 litara. Prema rashladni nalazi izjavi njegovoj uređaj 15 do 20 od rad prema olakšan je znatno godina. prije selo
se
IZ BEŠLINCA
HERŠAK Sabirač
Kloštra.
kraj
onom
-.
U
selu
i Ruda
ing. Petrić
Bešlincu
Heršak
sa
suprugom
Čemernice jekonjskom kiši. i km 22 oko suncu, kući. po štra i snijegu prelazio je Ukupno natrag kolima. običnim ni selo Čemernicu da seljačkim moglo n ije Sjeća dva kolima nekim Dolazio blata. radi cesta tome je jeneprohodna Razlog "Tada
obilazio
zapregom
se
se
okolna
sela
do
od
Klo-
u
na
s
kotača.
Već
je kako zdravlja Bešlincu.
10
takvih
malo bi
sabirača
nesmetano
kao
mogao
poželimo još je selu sabirati i mlijeko svojem dalje
što
Ruda.
No
mu
u
mnogo
>
—_
U HERCEGOVCU pooituskrt
Zatekli
je
traktorom
osušeno
smo
ZAKENe
AŠ
druga Hercegovca Upravo i i sabirao priključnim strojem prevrtanjezgrtanje sijena na
livadi
Antuna
Kudlač
iz
52.
za
sijeno.
Posjeduje »Zdenka« oko striji 3
krave
jednujunicu. isporučuje mljekarskoj 30 litara oko 13 mlijeka. Posjeduje jutara zemlje. i
ZAŠTO I
Dnevno
JE POTREBAN
indu-
PLODORED?
najbolja gnojidba uspjeha, nije A sistem tla određenih plodored.plodored je iskorištenja pomoćuizmjene kultura. “poljoprivrednih Potreba različitih kultura ima i ekonomske izmjene prirodne zahtjeve. Prirodne što stalnim oranici zbogtoga, uzgojem nekogusjeva istoj postaju ekonomski da gospoprirodi manji, slabiji, zahtjevi sastoje tome, darstvo imati vlastite tržište i svake veći potrebe godine broj kultura. obrada
i
tla
može
ne
imati
ako
uveden
s
na
sve
a
mora
se
za
u
za
Razmotrimo
pobliže prirodne zahtjeve plodoreda. starih 80 stalno od do pokusa preko godina,kojima godine godine istome isti i dobru obradu i svu stalno mjestu sijali usjevi, gnojidbu prirodi što Ovo iz događazbogtoga, opadaju. neprestanim uzgojem i stog usjeva hraniva i tla istim jednostrano iscrpljuju vlaga, jer pod usjevom n agomilai tlu štetni mikroorganizmi drugištetnici, vaju posljedica jetrajno Danas
u
su
ima
rezultata
se
na
uza
se
se
se
u
a
sma-
l1
nikada
izmjenjuju, pravilno toga priroda. njenje Naprotiv, i već mogu povećavati. prirodi stalni, dolazi, »God. mnogim površipojavio Slavonije 1971/72.srednjem dijelu bile povrtzv. napadnute Najviše Ophiobolus graminis. gljive napad Bolest Slatini se šine IPK pšenica. kojima uzgajala Osijek Podravskoj trulež ili naziva uzrokovana noga« podgljivicom spomenutom nalazimo Za vlažna vremena i kišovita vlati početkomsrpnja (busa)«. nožja nabusale slabo i često zaraženih više ili koje tablu), cijelu biljaka (a manje dozriiste do smeđa tih prerano rastu. i zaostale blijeda, jest Boja biljaka vlati štura nalazimo U klasovima donjeg d ijela propadanja Zbog jevaju. i da Ima usjev slučajeva polijeganja). (bolest b iljke polegnu napadnute tako pa prerano nego smanjuje prirod. dozrije, polegne udoZa naše i različitu sorte pokazuju otpornost. Pojedine pšenice sorte zasad maćene podataka.« pouzdanih dovoljno duboko kultura onda Kada prodire jednih izmjenjuju, korijenje usjevi Na kultura tlo (žitarice). pliće drugih mahunjače),korijenje (korjenjače, hranivima i tlo do veće način prorahljeno. iscrpljeno jednoliko dubljine tajje i tako količine Različiti izmjenom njihovom vlage, nejednake trebaju usjevi dok vode iz tla. utrošak pogoduje usjeva istog uzgojem Nadalje, izjednačuje može kulture to pripromjeni bolesti, korova, štetnika, njegovih razvoju nekom savršeno korovi da desiti. Poznato mogu npr. prilagoditi usjevu, je, teško umnože i silno oni istom i mjestu uzgojem dugotrajnim njegovim mikroi štetnim suzbiti. A ih gore mnogo gljivicama bakterijama, jošje je svi oni korisne iz sitnim jer bakterije, kojejedu tla, životinjicama skopski ili sasvim da ugroze tako rašire kulture neke zemljištu, sjetvi prineprestanoj ih. uništavamo unište usjeva Izmjenom usjev. obradu i traže Različiti jedni morajuokapati gnojidbu: usjevi drugačiju uniOkapanjemusjeva djeteline). (žitarice, okapaju drugi (okopavine), i dok i struktura uništava ali leguminoze tla, djeteline štavaju korovi, strukturu. i korove krmu ujednoobnavljaju suzbijaju sklopa gustog i rasta različitu dužinu kultvre dugozauzimaju nejednako imaju Pojedine i ta pa plodoredu. činjenica zgodnoiskorišćuje mjesto oranici, da treba Navedeni najuže povezani promijeniti usjeve, zahtjevi, prirodni sebi složena Svako ekonomskim po cjelina, je zahtjevima. gospodarstvo ali oranici stočarstvom, proizvodnju biljnu nerazdvojivo kojapovezuje hranu oranica i i stoku, proizvode poljoprivrede. Travnjak drugimgranama da To oranice. i za stoka proizvodi znači, gospodarstvo stajski gnoj gnojnicu i ali različite prehranu usjeve krmu, poredtoga plodine proizvoditi stanovništva pa gospodarstva,daljeprodukte prehranu ljudi vlastitog i sirovine industriju. gradovima radne kod ekonomskih snage, Od raspored jebolji razloga plodoreda daljih i isti mah svi i žeti, njegovati sijati, ratila, jer usjevi moraju strojeva tako preko godine. upotreba njihova raspoređuje jednoličnije te tome različitih traže i ekonomski prema Prirodni kultura, zahtjevi sjetvu traži određenu Plodored traže dakle 'i plodosmjenu plodored. izmjenu, njihovu i da se iza tako da oni istom jedan drugoga ređaju najbolje polju, usjeva nalaze Ali istodobno i strukturno. održava tlo stalno poljima plodno da to isto vraćati redom različite mjesto, znači, moraju koje kulture, čine i ili i ima Plodosmjena usjeva. rotacija ophodnju rotaciju plodored plodoreda. ako
se
ne
se
a
su
do
kulture
na
se
u
su
nama
na
u
se
crna
»crna
su
a
u
zrna.
ne
se
samo
u
nas
nema
se
a
u
se
se
ne
se
se
se
na
sa
se
u
se
a
se
se
ne
se
za
na
u
se
su
samo
s
sa
na.
za
s
a
za
za
mora
u
za
za
ne
se
u
se
a
se
na
se
se
na
na
a
osnov
12
gnojidbu usjeva, izmjenu plodored strukturi* i održavati tlo stalno plodnosti. Poljoprivredno grudičastoj stabilnoj kada ima čvrstu kada tlo ugoreno, strukturu, grudičastu tj. je onda, jeplodno humusa** ako mekoti ima može to povezanog dovoljno postići onda, vodi. Mekota do 10 od 1 mm, vapnom raspadaju koje grudice tlo korisne ima strukture čvrste vode, je dovoljno upijene grudičaste stanju lako tlo aktivne. korisne bakterije Biljno korijenje prodire prozračno, V. M. i hranivima. vodom i se Ing. opskrbljuje Dobar
različitih
uz
mora
pa
uz
obradu
i
u
a
u
samo
se
se
u
s
u
su
a
različite veličine *nakupine tvar organska **raspadnuta
Prometrasplodnom
crnica)
(zemlja
SELEKCIJSKOG CENTRA
SR HRVATSKE
proizvođačakooperanata Selo Organizacija
mjeseculipnju
IZ STOČARSKOG stokom
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača Cesar
1.
u
u
ne
Broj grla
Žabno
Zabno
Ivan
1973.
u
'
Kupac
Kate-
—
gorija Vet.
bik
23398
st.
Križevci
Dolački
2.
Tomo
Hrsovo
Žabno
Trema
Žabno
23382
junica
=
Trema
Žabno
23069
junica
Robotić
Valent
3.
Zidarić
4.
Matijaško
Vlado
Fridrih
junica
22584
Predavac
Drago
Radman
—
Đurđevac
Čedo, Bjelovar
Basta
Tomo,
Babotok
,
5.
Milan,
Đurđevac
11350
Đurđevac
2315
bik
Fond
SO
Đurđevac
f
3
Đurišević
6.
Mato
— Darova _B.
Reg.
krava
posl
udr.
Sisak
-
jah
Đurišević
7.
Kata
Leščan
8.
Mato
— _ Đurđevac
Đurđevac
11669
Đurđevac
Darova — _B.
m.
tele Reg.
posL
udr.
Sisak
'junica
10977
"7
Reg.
posl. udr. Sisak
Ferenčić
9.
Stjepan
Đurđevac
Đurđevac
.
.
junica
11058
Reg.
posl. udr. Sisak
Gudovac
Gudovac
Drago
Majcan
10.
Reg.
junica
3458.
posL
udr.
Sisak
PoljančaniKapela
Petar
Varga
12.
Rovišće
Žabljak
Mato
Maciček
11.
junica
5209
Reg.
Sisak
_
junica
21791
Reg.
Poljančani Predavac Predavac Rača
N.
Petar
Varga
:
Križan
14.
Milan
Fridrih
15.
Čedo
Basta
16.
Predavac Predavac
Milan
Ždralovi
Đurđevac =
Jakopović Ivan
17.
—
Orovac
6293
junica
<
junica
Severin
Tomo
Severin
posl. udr.
Reg.
posl. udr.
Reg.
posl. udr. Sisak
;
junica
2567
..
Lalić
Reg.
junica. Sisak
6083.
.
18.
posl. udr.
Sisak
11077
Severin
Reg.
Sisak
kO
JA
junica
12946
posl. udr. Sisak
.
13.
posl. udr.
2569
junica
Reg.
posl. udr. Sisak
...
Reg.
posl. udr. Sisak
Mlinarić
'19. -
Nikola
'V. Pisanica“
V.
Pisanica
1529.
junica. Reg.
posl. udr. Sisak
13
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
Mlinarić
21.
Bedenik
Stjepan
Tot
20.
Organizacija
Broj grla
Selo
Nikola
V.
Bedenik
Pisanica
V.
Pisanica
—
gorija
junica
3491
Kupac
Kate-
Reg.
posl.
udr.
Sisak
junica
1648
posl. udr.
Reg.
Sisak
Mikšec
22.
Đuro
Penezić
23.
Stjepan
Kozarevac
Nova
Kozarevac
Nova
Rača
2102.
krava
Reg.
posl. Sisak
Rača
junica
13268
posl. udr.
Reg.
Sisak
i
Mužić
24.
Novska
Josip
udr.
Novska
bik
5493
Fond
SO
Novska
Tutić
25.
26.
Milan
Novska
Draškovac
Ostoja
Lotina
Novska
Dvor
— 13 “bik
5526
na
Uni
Fond
bik
Novska Fond
Musulin
Draškovac““
Milan
Dvor
na
Uni
15
bik
Musulin
Draškovac
Milan
Dvor
na
8
Uni
n/Uni
bik
Fond
Marić
Mićo
Coklin
30.
31.
Lanči
—
Sunja
47.
Petrinja
Petrinja
Grabovac
3191
Fond
Mato
Kalinovac Kalinovac
3204
Aurer
Antun
Kalinovac Kalinovac
3171.
junica
Sisak udr. Reg. nj, Sisa
junica
Reg.
Kalinovac
Mikacinić
Kalinovac
3627.
Virje
8642
Virje
Virje
8611
Virje
Virje.
8669
Virje
Virje
8593
241.
krava
Reg.
.Petričec
Kalinovac
Virje
Ivan
ž. tele
Reg.
'Juvanić
Mijo
aK
39.
Juvanić
Mijo
junica
Reg.
Juvanić
Franjo
se
junica
Reg.
1
42.
Juvanić
Šimunić
Franjo
junica
Reg.
Ivan
—
Virje
Novigrad
P.
—Novigrad
junica
Reg.
Ivan Kolarek
Drnje
Đelekovac
8686
junica
Reg.
Kolarek i
Ivan
Drnje
posl. udr. posl. udr. Sisak
P.
4434
junica
Reg.
2065
junica
Reg.
posl.
Be
udr.
Sisak
posl. udr. Sisak
'
44.
posl. udr.
Sisak
“<
43.
posl. udr.
Sisak
v
Virje
posl. udr.
Sisak
i
41.
posl. udr.
Sisak
E
40.
posl. udr.
o
Sisak
ii
38.
posl. udr.
Sisak
Mati
37.
posl. udr.
Sisak
Stjepan Kalinovac Mikacinić Stjepan
SO
Reg.
sjiato
36.
SO
junica
o
35.
Fond
Petrinja
Horvat
E
Sisak
bik
103
,
34.
SO
Petrinja
ž
33.
Fond
bik
108
Kalinovac Kalinovac
Antun
bik .
.
Kraljevčani
Dušan
Polimac
32.
Gradusa
Ivan
SO
n/Uni
Dvor 29.
SO
Fond Dvor
28.
SO
n/Uni
Dvor
27.
SO
Delekovac
761
krava
Reg.
posl. udr. Sisak
i
od
v a
o
vn
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
45.
Čižmak
46.
Selo
Đelekovac
Pavao
Organizacija
Delekovac
Broj grla 2221
Kate-
— _junica
Kupac
gorija
Reg.
posl. udr. Sisak
Čižmak
Delekovac
Pavao
Đelekovac
765.
krava
Reg.
posl. udr. Sisak
47.
Josip
Cimerman
Gola
Gola
krava
1983
Reg.
posl. udr. Sisak
48.
Nikola
Kertez
Gola
krava
1999
Gola
Reg.
posl. udr. Sisak
49.
50.
Kanazir
Nikola
Nikola
Kanazir
Gola
Gola
Reg. junica
8914
Gola
Gola
junica
8867
posl. udr. Sisak
posl. udr.
Reg.
Sisak 51.
Nikola
Kanazir
Gola
Gola
junica
8868
posl. udr.
Reg.
Sisak 52.
Lukčin
Ivan
Gola
Gola
junica
8805
posl. udr.
Reg.
Sisak Gola Frsuje Grotić
Alojz
Pobi
Gola
junica
8885
posl. udr.
Reg.
Sisak Gola
Gola
krava
1976
posl. udr.
Reg.
Sisak Pobi
Alojz
Gola
Stjepan
Gola
Talan
junica
8822
Gola
posl. udr.
Reg.
Sisak Gola
krava
1989
posl. udr.
Reg.
Sisak Rac
krava
1968
Gola
Gola
Martin
posl. udr.
Reg.
Sisak
Pobi
Franjo
Gola
Gola
Stjepan Vrbova Sorić Fruk
_
Korija
Vilim
8904
junica
posl. udr.
Reg.
Sisak St.
Petrovo
N.
Selo
Virovitica
Fond
bik
8809
464.
SO
Gradiška
Crnogorac
krava
Mirko
Dijakovac Cerovac
Mihaljevci
1677
bik
V. S. Sl. Požega
Poljanska
Mihaljevci
1731
bik
V.S.
Sl. Požega
.Trenkovo
Mihaljevci
1654
bik
V. S.
Sl. Požega
Kutjevo
Grabarje
1306
bik
V.
S.
Sl.
Brod
Mato
Grabarje
Grabarje
1186
bik
V.
S.
Sl.
Brod
Ivica
Grabarje
.Grabarje
1160
bik
V.
S.
SL.
Brod
Pavlović
Alojz Đuro
Nemet
Delić
Ago Slavko
.. Psotka
Kundakčić Katić
11
Pakrac Čaglić
Slavko Marošević
D.
Salarić
Kutina
Ivan
Fond
SO
Kutina
2451
bik
2662.
bik
N.
Gradiška
Fond
SO
Kutina Fond
SO ,
Laško:
Stjepan
Kutina
Kutina
2538
bik
Kutina
Zagreb MarijaPalangić, 15
Žena
|
i dom
|
| |
SUNČANICA
|
I TOPLOTNI
|
UDAR
|
djelovanja jakih goluglavu jeposljedica Do dolazi kod ostale zatiljak, dijelove tijela. sunčanja najčešće manje na mora pojačava kupanja, djelopogotovo moru,gdjeodbljesakpovršine vanje mala Od sunčanice mogu mozgovne najlakše oboljeti djeca, jer njihove zaštićene. Naročito i ćelavi Sunopne najslabije osjetljivi plavokosi ljudi. od čela i zato čane zrake pa mogu prekogolog zatiljka, djeluju togaoboljeti i Zato treba biti zaštikosom. i tamnom oprezu uvijek ljudibujnom glavu kod ćivati šeširom Naročito to važno ili bijelom kapicom. dojenčadi je laganim .i male djece. znakovi laka Kod težih glavobolja, neraspoloženje, Najbliži pospanost. bolesnik teško koža bilo poreh ladna, diše, plava, slučajeva je postane mećeno teško. Bolesnika i ubrzano. boli glava, Općejestanje povraća, povišena dobiva katkada gubisvijest, jakegrčeve, jetjelesna temperatura, nastupa kratko će odrediti da li smrt liječnika, Najbolje koji vrijeme. jepozvati je bolesnika bolnicu. potrebno prenijeti može doći do udara. stvara. “Kod jakežege toplotnog Organizam previše što iz i izlučivati mogu zbogtoga žlijezde topline znojnicenepoznatih razloga i hladiti vodu povisuje unutarnja tijelo, kojaoštećuje tijela, temperatura i Do udara dolazi kad netko radio srce, mozak, jetra bubrege. toplotnog je da fizički posao imao ako radio jakomsuncu, pokrivenu nije glavu, je ili marširao itd. i omari po toplojvlažnoj toploj odjeći, prostoriji udarom i Kožabolesnika toplotnim temeperatura a tjelesna topla je suha, može više od 42%C. U tlak bilo dobro krvipovišen, početku popeti je žile koža pada nesvijest jakoudaraju. punjeno, Kasnije bolesnik (šok) Tlak bilo malo Kad i sivkastobijelu boju. krvi snizi, poprima je učestalo. bolesnik vrlo 22%e. Smrtnost do prognoza iznosi padne nesvijest ozbiljna. je Inače nakon udara nekih zaostati mogu organa. toplotnog smetnje trajne Kod stvar sniziti tako da toplotnog.udara glavna je tjelesnu temperaturu ledenu vodu. kontrolirati stražmora bolesnika smjesti Temperaturu snizi 38% treba njemcrijevu..Ako krevet. Ako bolesnika prenijeti treba ga ponovno Ako se temperatura ponovno digne smjestiti hladnuvodu. to prilike, treba ga hladnim vlažnim dok plahtama oblagati dotle, normalu. će odreNajbolje temperaturapadne jepozvati liječnika, koji da li će. bolesnik kod kuće ili ga treba bolnicu. diti, liječiti otpremiti.u sunčanih
Sunčanica a
zraka
i
na
|
na
S
sunca.
.
su
| i
<
su
na
s
su
mu
mu
za
u
ne
se
na
a
u
u
s
mu
na
se
.a
u
se
a
u
u
se
se
se
ova
u
na
u
u
nema <
*
za
sve
na
ne
se
UREDNIČKI ODBOR > Uređuje: inž. Dinko odgovorni urednik: dipl. i Kaštelan, VeraHoholač. urednik: Glavni tehnički .
>.
Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
mljekarskih
radnika
SRH.
Uprava
i uredništvo:
»Vjesnik«, Štamparija Zagreb 31/III, 440i ustanove Mjesečna pretplata zaprivredne organizacije g 4 476. d 1.— mlijeka .aza proizvođače —, 1 ' Ilica
nan
Tisak:
telefon
1
h
)
'
16
:
I
]
;
1
'
'
i!
Zagreb,
|