Mljekarski list 7-1973

ZAGREB

“

———=————

---—

————

o.

s -

o-

2

----—

_

o.

-—

imas

ni

moo

ža

e

S

a

MEĐUREPUBLIČKI SPORAZUM POTVRDIO. SRH SABOR POLITICI AGRARNOJ ZAJEDNIČKOJ O

je

u

sadržan

politici agrarnoj zajedničkoj pokrajina republika Sporazum i

o

tri dokumenta:

uvjeti poljoprivrede dugoročnog razvoja politike realizaciju. njezinu realizaciju II. Sistemska politike razvojapoljoprivrede rješenja 1975. od 1973. go periodu god. osnovama III. reprodukciju poljoproširenu zajedničkim Dogovor 1975. i 1973. do od proizvodnje politicipine kraja privredi god. individualnim gospodarstvima. poznati. poljoprivrednim dobro dokumenata ovih Razlozi Poljoprivreda donošenje Ponovno ostvaruje posljednjih stepen proizvodnje. potreban godina kao što osnovnih poljoprivrednih proizvoda pomanjkanje javljaznačajno i šećer, ulje pšenica, definiranih. : kao duži Odsustvo agraru uvjetaprivređivanja rok razlozi zaostaosnovni su nesumnjivo kretanja nestabilnost ukupnihprivrednih narodne i'na sektoru privrede, janja “dođuše i oblast obuhvaća privrede (1971— planrazvoja Srednjoročni definira dokumient Međutim poljoprivrede. taj 1975.) razradaopćeciljevenaznačuje i ekozadatke. i agrarne samo Preciznija mjera općepravce razvoja takvim: data.

U dokurientu tom nomske poljookolnostima, nije politike i kratkoročnost je Prora nji svojeg nega privreda jeupućena duži rok: SETE razvoja razdoblju godina(u tri od svega klimatski vrlo nepovoljnih I učestalost bile znatno 1970. i ispodvišegodišnjeg godine, 1972. dvije posljednje obilježje dale na cjelokupnoj proizvodnji svojnačin, i preradi prosjeka) su ' poljoprivrednih proizvoda. sjednici XXXVI U predsjedniha privredne situacije opće razmatranju niti zaobiđen X 1972, od 30. štva poljoprivrednonije SKJ izradi roku kraćem da Pored učeno dugoročni zaklj je, prehrambeni ostalog kompleks.

Jugoslavije do 1985. poljoprivrede: plari razvoja da obaveza 1 pokrajine sve Osim je republike postavljena pred toga politicidefiniranje ciljeva agrarnoj postigneopćisporazum zajedničkoj sistemskih .svih kao rješenja i utvrđivanje potrebnih razvoja dugoročnog nužnih programa takvog ostvarenje: u S tin u vezi Savezni za organima zavod plan suradnjiodgovarajućim 1972. izradio je.i i program prezentirao dugokrajemgod. republikapokrajina kao platformu izgradnju Jugoslavije polaznu poljoprivrede ročnograzvoja i agrarne međurepubličkog Ovaj je dogovora. politikepostizanje zajedničke širom privrede, polis društveno dokumentraspravljen zemlje asocijacijama 'sl stručnim tičkim .udruženjima*i + ><, organizacijama, i

I. Osnove

sistemski

za

u

za

a

u

za

o

na

za

o

su

za

se

ne

su

ić

meso,

u

ža

*_.:'

ovom

+.

i

i

samo

i

-

u

u

na

na

su

—

—

*

.

se

uz!

o

za

.

s

za

u

.

2

o

8.

u

se

*

na

od

ose >

Dogovor o

zajedničkim 1973. do 1976. kraja osnovama

za

individualnim

Na

proširenu reprodukcijupoljoprivredi god. i politicipodsticanje proizvodnje poljoprivrednim gospodarstvima od

u

o

za

na

Ustavnog XXIX, Hercegovina, SR SR SR SR SAP i Kosovo Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija,Srbija, SAP ovlašćeni Vojvodina, kojezastupaju predstavnici, zaključuju: autonomne i osnovu Socijalističke republikesocijalističke pokrajine, društvenih da skladu svojih: planova, zajednički konstatjrajuje, općim i i privrednim razvojem komparativnim prednostima mogućnostima pojedinih brže i područja, potrebno razvijati poljoprivredu cijeloj zemlji, saglada narednom treba takav rast periodu postići poljoprivredne proizće domaće osnovnih vodnjekoji osigurati zadovoljavanje potrošnje poljoprivrednih proizvoda. i autonomne da Republike pokrajine konstatiraju, razvoj p oljoprivretreba brži društveno-ekonomde, postići razvoj socijalističkih samoupravnih skih odnosa i selu. poljoprivredi Radi i.-autonomne: spomenutih ostvarivanja ciljeva, republike pokrada jineističu jeneophodno osigurati dogovarajuća ulaganja razvoj poljosvim i to kako društvenom sektoru tako i privrede regionima zemlje, individualnim gospodarstvima.

Radi i programa ostvarivanja razvoja poljoprivrede ulaganja razvoj i autonomne će da između poljoprivrede, republike pokrajine zalagati udruženih .indipoljoprivrednih organizacija udruženog rada,organizacija vidualnih i rada iz oblasti i prometa preproizvođača organizacija udruženog hrambene sredstava sporazum industrije, zaključi samoupravni udruživanju potrebnih ulaganje razvoj poljoprivredne proizvodnje. i autonomne će ekonomske Repulike pokrajine mjerama politike podsticati brži razvoj i samoupravnog putem poljoprivrede društvenog dogovaranja .i sredstva radi ostvasporazumijevanja osiguravati uvjete udruživanje zadataka iz ovog rivanja dogovora. i autonomne će sistemskim i interventnim Republike pokrajine općim. okviru obaveze iz u ovog mjeramapomagati predviđeni razvoj poljoprivrede dogovora. i autonomne da osnov Republike pokrajine konstatiraju razvoja poljoprivrede budućem društveno razdoblju predstavljaju organizirana proizvodnja u rada i udružepoljoprivrednim organizacijama udruženog organizacijama nih i individualni različitim poljoprivrednih proizvođača proizvođači koji, oblicima i među sobom i proizvodnjeposlovne suradnje organizacijama i aktivnu reguudruženog rada, politiku banaka, samoupravnoj osnovi, vlastite i međusobne obaveze proliraju pogledu p ovećanja poljoprivredne i način zadatke društvenim izvodnje taj ispunjavaju usvojene planovima razvoja. i autonomne će usklađivati Republike pokrajine svoju: politiku općii voditi aktivnu da bi i politiku dogovaranjafederaciji, federacija iz ovog svojimmjeramapridonijela ostvarivanju ciljeva dogovora. i autonomne da Republike pokrajine konstatiraju ostvarivanje ciljetreba do. va 1975, ovog + dogovora, . . kraja. god. osigurati godišnja ulagaod dinara društvenim i:od nja najmanje.

2,000.000.000 gospodarstvima. amandmana

osnovu

SR

Bosna

SR

i

Crna

na

u

s

u

sne

su

u

I

f

uz

u

na

:

u

u

na

na

u

se

se

o

za

|

u

| |

za

|

j

u

u

s

uz

na

u

na

|

s

nama

u

za

na

3

ž

a __

-—-——-y

dinara

po cijena(obračunato gospodarstvima

individualnim

2.200,000.000 ma god.1970.). iz sredstava će sredstva udruženog organizacije Spomenuta osigurat ovim bankama i sredstava udruženih koja osiguravaju sredstava, rada, dogovorom. individualnim Osnovne prema ćemo Navest politike dogovor pogledu proizvođačima. i ekonomske će i autonomne drupolitike mjerama pokrajine Republike kao i r azvoja, proizvodnje njenog poljoprivredne podsticanje gimmjerama različite oblike i udruživanja o mogućiti zakona, odgovarajućih usvajanje, međukako i individualnih sredstava, proizvođačanjihovih poljoprivrednih što će tako i jačeukljuomogućiti rada, udruženog organizacijama sobno, tržište i individualnih materijalnu povećavati proizvođača čivanje udruženih i odnosa i dohodovnih socijalnu sigurnost samoupravnih razvoj individualnih proizvođača. radi obavezuju da i autonomne povećanja pokrajine će, Republike i rada skladu tržišne produktivnosti povećanja potrebom proizvodnje, okviru poindividualnih dohotka n adležnosti, svojih proizvođača, porasta radi duzimati uvjeta stvaranja mjere potrebne oblicima različitim naročito “1. bržu proizproizvodnje, modernizaciju između i među i/ vodne proizvođačima saradnje. poljoprivrednim poslovne -i individualnih udruženograda; proizvođačaorganizacija poljoprivrednih 2. udruženog prekoorganizacija proizvodnje kooperativne kreditiranje rada; službe i 3. poljoprivrede; unapređenje sufinanciranje organizaciju i će se 4. usmjeravatipodsticati kojom poreskupolitiku, odgovarajuću skladu sa i' proizvodnje, poljoprivredne razvoj ulaganja poljoprivredu ovog ciljevima dogovora; brži kao selu službe štedno-kreditne 5. uvjeta razvoja podsticanje individualnim na gospodarstvima; proizvodnje razvoj druda udruženih 6. proizvođača putem poljoprivrednih podsticanje takvu i samoupravnog odlučuju sporazumijevanja dogovaranja štvenog osnovu će stvoriti dohotka materijalnu koja zajednički raspodjelu ostvarenog i samoupravnih proizvodnje razvoj poljoprivredne njihove modernizaciju na

se

se

u

u

za

sa

osnovu

na

za

se

a

s

u

u

za:

.

u

-

|

;

:

za

u

u

i

za

na

I

se

:

za

za

odnosa.

od

godine obavezuju pokrajine Republike se 1975.

1973. do individualnim: poljoprivrednim gospodarulaganja kraja investistvima na dopunska najmanjeslijedeća osigurati svojemteritoriju Crna SR Bosna i Hercegovina i to: SR ciona dinara, 60,800.000 sredstva, SR SR Gora dinara, Makedonija dinara, Hrvatska 99,300.000 9,000.000 autobez SR SR dinara, Srbija, dinara, Slovenija 32,000.000 29,600.000 i dinara Kosovo SAP nomnih 16,000.000 dinara, pokrajina 135,700.000 iz god. dinara po SAP 1970.). cijenama Vojvodina 67,700.000 (obračunato vlastitom obliku koristit se Sredstva području ulagakredita će i autonomnih skladu u pokrajina. republika planovima srednjoročnim nja, rada odobravati nepoće Krediti koje udruženog prekoorganizacija individualnim sredno proizvođačima. proizvodnjukooperaciji organiziraju da individualni će zakonom i autonomne omogućiti pokrajina Republike iz mogu, dohotka, ukljudoprinosavlastitog proizvođačičime i sistem čiti radnika, penzionog osiguranja invalidskog zdravstvenog, kooperanti da

i autonomne

će

svake

na

za

—

—

—

—

—

—

—

—

za

na

u

sa

se

u

s

-:"!

se

na

osnovu

u

Z eni e

-——-

>

proizvodkooperativne povećanja perspektiva, sebi društveno-ekonomski nje i položajpogledu osiguraju dohotka, vlastitog radu. udruženom radnih i obaveza prava ljudi jednakpoložaju približno i kad snagu ga potvrdi republika skupština Ovajdogovor stupa od 1973.

1. će tonomnih siječnja primjenjivat pokrajina, i autonomnih od svih predstavnika republika jepotpisan Ovajdogovor tekstovima. autentičnim primjeraka koji smatraju pokrajina će

im

da

biti data

na

osnovu

u

u

au-

na

se

a

u

se

osam

Izvod iz

»Poljodobra«15,16/1973. br.

ZAJMA

IZ MEĐUNARODNOG

KAKVE FARME

je organizacije Grupastručnjaka i mlijeka izgradnjom proizvodnje povećanja studiju mogućnostima 10 i više krava. robnih individualnih gospodarstava proizvođača 15—20 40 takvu banka kreditirati Međunarodna akciju voljna posto je Kamatna sredstvima. domaćim treba 60 osigurati stopa godina, posto 2 kredita iznosila bi Međunarodne banke kredit počinje 7,25posto, otplata Sabora HrvatIzvršno SR nakon pogona proizvodnju. vijeće godine puštanja 2000 ske Komisija, koja prihvatilo jeprijedlog izgradnju gospodarstava. da nosilac i SRH kod Privredne komore formirana predložila organizator je je nosilac bude posla republici »Centrostočar«, stručnoposla našoj nauke SRH. Centar nauke Centar poljoprivredi primjenu primjenu projektnog da bi treba utvrdio koje gospodarstvo moglo ispunjavati poljoprivredi jeuvjete banke.

Takva kredita Međunarodne ući gospoprogram izgradnje vodu i komuelektričnu imati radnu darstva snagu, energiju, pitku moraju stoku i Mora izgradnje smještajnog mogućnost prostora nikacije. postojati veličina minimalna posjeda. Enapodarstava S tom dinara.

2000 iznosi 399,590.000 Ukupnainvesticija SRH. komore privredne akcijom upoznate bar ima treba voditi računa da domaćinstvo domaćinstava Kod odabiranja iskustva i 4 krave pogovedarskoj proizvodnji), tradicije (zbogodređenog da domaćinstvo stručne odnosu prima komunikacije, upute voljnu lokaciju da Na i svega plasman. temelju je privredne prihvaća dugoročni togapotrebno investitore. što utvrde komore prije da složili to vrlo komore Članovi riječkoregije je privredne korak proizvodnje posebno povećanju gospodarstva, značajan unapređenju istarske voditi računa da bi Međutim i mesa akcija uspjela goveđeg mlijeka. bar Teško nekim prvo ovog pronaći vrijeme, specifičnostimakraja. je, svakako smije uvjete, gospodarstva kojaispunjavaju postavljene konzervativnim treba surađivati zanemariti seljakom koji činjenica da bude ako i faktor Bitan želi zadužiti. adekvatna, riječki mlijeka i, je cijena svakako Potrebno biti da neće misle problema. je nepremostivih privrednici od banaka. sredstava i postupaka dobivanje financiranja poboljšati uvjete međunarodne

za

FAO

ishranu

izradila

mesa

o

sa

na

sa

za

a

a

u

za

a

u

na

u

u

za

u

za

osnovu

—

za

za

su

u

sve

u

u

na

su

se

u

u

mora

se

za

o

a

sve

se

ne

se

s

za

J. Jurčić

ne

mmm

o

-—

meri

pa

e

SVE VIŠE NOVIH

STAJA...

proizvođača i opremu nacrte mišljenje, krave. uređenje staja Stručnjaci iz Centra »Zagrebačke mljekare« zatim proizvodnje, unapređenje iz udružeRegionalnog poslovnog stočarstvo iz Siska, nja gotovo zauzeti svakodnevno razgovoriobiproizvođačima.

Mnogi šli postojeće razgomodernestaje Sve

traži struč-

više

za

no

za

za

za

su

ma

s

su

varali

sa

stočarima

doznali

i

donose

sve

koje prednosti staje. odluku da Zato oni i donijeli ili prešto brže izgrade staje isto tako dosadašnje gradesvoje moderne. takve

se

su

nove

u

|

NAJBOLJI STOČARI

NAGRAĐENI

lipnja Županji stočaraje drugosavjetovanje ranata oko Ž upanja. općine Savjetovanju najboljih jeprisustvovalostotinjak koopeod Fond visoku proizvođača.

Najbolji njih, proizvodnju. primili nagrade bio zaista i iznosio dio 2 starih dinara. nagrada je bogat Najveći je milijuna Fond uložio i Osnovna ovaj jeinicijator organizator savjetovanja, organizacija rada selom udruženog Suradnja »Napredak«.

Luka iz Lukačević naše Štitara proizvođač mlijeka području jenajbolji On 14.600 litara općine. jeprošle godine predaopreko mlijeka, kojeje dobio starih dinara. iz GradiMartincu 3,170.000 Druganagrada pripala jeIliji litara ili litara šta, kojijeproizveo stotinjak manje 14,529 mlijeka, dobio 3 starih dinara.

Preko 3 kojeje milijuna mlijeko gotovo milijuna je dobio i Mato također 14 tisuća trećeplasirani Kopićkojije proizveo preko ali litara i po grlu. mlijeka, kojijeujedno najbolji proizvođač dobio među Prvu Ivan lani tovio 87 Šivak, nagradu tovljačima je kojije 140 metričkih centi Suradnji junica, predavši obratio i direktor Kombinata Najboljim proizvođačima je generalni stočarske ŠimaVukašinović, kojijegovorio boljoj perspektivi proizvodKombinata i zainteresiranosti proizvodnju. nje veći te kako I istakao referent ovu interes, proizvođači imaju je iduće Ivan će odnositi rekorderi Suradnji Matić, godine nagrade proizvodnju višom znatno V. B. proizvodniom.

Početkom

|

održano

u

su

za

u

|

sa

na

a

za

samo

a

za

mesa.

se

sve

u

sa

6

o

sve

za

ovu

za

za

,

——.-

EE

-.—_---

m

o

po

nana

poena

ea

ona

oo

emoemone

nona

roon onoga

1973.

SAJMA«

SA »NOVOSADSKOG naa

oo

ot

ooo

ona pon

| od

| si

—_—

--

e

i.

s

>>

—

LL

-

--—e

_ — _ ——

»Westfalia«

izloženi

—

uređaji

muzni

na

sajmu«

»Novosadskom

PREDNOSTI DJETELINSKO-TRAVNIH Individualni

SMJESA

proizvođači koji proizvođači mlijeka moraju nastojati da kvalitetnu voluminoznu krmu. gospodarstvu proizvode Najbolje jezasijati djetelinsko- smjese.

Njihove prednosti veće Prirod travama veći Smjesedaju prirode smjese djeteline travne oko 25%. travama jeprosječno 15— smiljkite prirod smjese lucerne ako travama veći stanište 20%o, Smjese osiguravaju prirod, jako lucerni. stanište lucernu propusno Štoje pogoduje nepovoljnije (slabije tlo, kisela nedostatak visoka razina vlažnost vapna, reakcija tla, podzemnevode, bazi lucerne dati veći i to će oko 10—20%/. dr.), smjesa prirod za Proizvodnost iz ovih veća djetelinsko- smjesa razloga: je sunčeva veće a)sklopbiljaka jegušći.

Bolje iskorišćuje zbog energija travnih lišća. Gušći otežava slabo sklopsmjesa površine razmnožavanje produktivnih korova; tla hraniva bolje b)biljna iskorišćavaju.

Korjenje djeteline iskorišćuje iz iz hraniva trave plitkog dubljih slojeva, površinskog sloja; intenzivnu gnojidbu; c)smjese bolje iskorišćavaju odnosno može izvrd)prviotkos, napasivanje smjesa proljeće ranije veća šiti. Time rast i veći osigurava vlagapotrebna intenzivan prirast toku ljeta; na

su

robni

svom

su

crvene

—

za

s

s

s

ove.

za

ne

za

na

se

*

.

se

a

se

se

8

za

u

u

-—_—

s.

>

>>

.-——-

sja

u

E

:

€)smjese dajusiguran prirod, jer podnose z imu, ili visoku razinu dok godinu podzemnevode, lepirnjače osjetljive; bolesti i štetnici i mogu uništiti uni1) koji napadnu djetelinu pravilu Miševi trave. dok trave. štavaju napadaju djetelinu napadaju tla U i fazi razvitka Smjesepovećavaju plodnost današnjojbudućoj intenzivne ratarskih i poljoprivrede važnije smjese, jersuzivanje broja krmnih kultura iz tehničkih i sebi opaekonomskih, drugihrazloga krije da će tla i žitarice tlu vrlo plodnost smanjiti. snost, Okopavine ostavljaju male količine ako isto stočarstva opseg humusa,pogotovo vrijeme smanji i da budućnosti pa proizvodnja stajskog gnoja, postoji zbog opasnost humusa i biološka aktivnost budući da njenja smanji tla, mikroorganizmi sitne tlu bez izvora hrane. životinjice ostaju čitavom U svijetu postoji jedansamoprihvatljiv put povećanje humusa.

To tla što travnom jeodmaranje pod bujnijom djetelinskom smjesom.

Tlo humusom i Međutim lakšim obogaćuje pomoćustajskog gnoja. i suhim tlima brzo mineralizira i vrelo hrane kratkotrajno je mikroorganizmima.

To isto i zelenu vrijedi gnojidbu; količina tlu veća djetelinsko- smjesa zaoravanjem koriostaje i Proces tla humusom života jenjastrnjike. travnih obogaćivanja počima drugoj godini Od 3. količina djetelišta. godine korijenjapočinje zbogprorahljismanjivati tla. To isto i lucerništa.

Nakon 4 vanja vrijedi godine iskorišćenja najbolje kako iskoristila bi jepreorati najviše organska nakupljenatlu; vrlo trava i kroz šukorijenje je fino, jakorazgranato provlači tla. volumena tlu i pljine Djeluje razrahljivanje tla, povećanje šupljina kapacitetavodu; većih količina ostataka i tlu zbog organskih njihove finije raspodjele i intenzivno tla i postoje još bolji uvjeti razmnažanje organizama bujniji tok životnih Gliste također procesa. njihovih doprinose razrahljivanju, mijetla i humusom šanju obogaćivanju (izmetine glista). znatno i Sjetvomdjetelinsko- smjesa smanjuje zatravljivanje zakorovljivanje. travnih tlo od od Smjesebolje konzerviraju erozije (ogoljenja) djeteline. lakša suši i okošena i brže Košnjasmjesa je djetelinsko- smjesa žilave i često pa jerahlija, jemogućaboljapromaja.

Stabljike djeteline travna i trava suši to brže pa svinute,stabljike šupljeuspravne, krmna smjesa što više trave. je lakše ako i Takova nego bolje Siliranje je siliraju lepirnjače. sadrži silaža ipak manjebjelančevina. od nadama znatno Opasnost je smanjena. neke možemo i slabo Smjesu sijati tlima, kojima djeteline uspijevaju. visoku Smjese dugotrajne, produktivnost jerzadržavaju otprilike godinu dana duže čiste nego djeteline. lakše tlo. Češćim isto na vraćaju isto Smjese vraćanjem lepirnjača trave

vrlo

dobro

kišovitu

su

same

u

ne

ne

—

su

3

u

se

|

u

se

u

se

u

sma-

1

u

samo

—

se

za

s

on

se

na

za

u

—

u

se

za

se

masa

ke

ML

fa| ; :

u

se

—

na

sve u

za

u

—

za

|

se

|

same

se

su

a

se

se

na

samo

na

su

:

se

tlo dolazi

do

na

umornosti

tla.

€

>

_-

——

sklopa. zboggustog jeuspješnije Suzbijanje napasivanje.

Smjeseomogućavaju redu služe prvom dugotrajnih osnivanje 'Travnosmjese djetelinske travnjaka. treba sastava i poKod njihovog djetelinsko- smjesa osnivanja kratkosastaviti Možemo službom. stručnom npr. smjese savjetovati travnih bazi lukrmu zelenu i višegodišnje smjese siliranje, košnju, trajne i dr. i kombinirano cerne, košnju) iskorišćavanje (zanapasivanje smjese oraničnih

korova

za

u

se

razne

sa

na

za

za

za

RUDA

u

je Bešlinac kući njegovoj

danas

mu

Heršak.

Ruda

Sada

mlijeka jedrug od 700 litara. Prema rashladni nalazi izjavi njegovoj uređaj 15 do 20 od rad prema olakšan je znatno godina. prije selo

se

IZ BEŠLINCA

HERŠAK Sabirač

Kloštra.

kraj

onom

-.

U

selu

i Ruda

ing. Petrić

Bešlincu

Heršak

sa

suprugom

Čemernice jekonjskom kiši. i km 22 oko suncu, kući. po štra i snijegu prelazio je Ukupno natrag kolima. običnim ni selo Čemernicu da seljačkim moglo n ije Sjeća dva kolima nekim Dolazio blata. radi cesta tome je jeneprohodna Razlog "Tada

obilazio

zapregom

se

se

okolna

sela

do

od

Klo-

u

na

s

kotača.

Već

je kako zdravlja Bešlincu.

10

takvih

malo bi

sabirača

nesmetano

kao

mogao

poželimo još je selu sabirati i mlijeko svojem dalje

što

Ruda.

No

mu

u

mnogo

>

—_

U HERCEGOVCU pooituskrt

Zatekli

je

traktorom

osušeno

smo

ZAKENe

AŠ

druga Hercegovca Upravo i i sabirao priključnim strojem prevrtanjezgrtanje sijena na

livadi

Antuna

Kudlač

iz

52.

za

sijeno.

Posjeduje »Zdenka« oko striji 3

krave

jednujunicu. isporučuje mljekarskoj 30 litara oko 13 mlijeka.

Posjeduje jutara zemlje. i

ZAŠTO I

Dnevno

JE POTREBAN

indu-

PLODORED?

najbolja gnojidba uspjeha, nije A sistem tla određenih plodored.plodored je iskorištenja pomoćuizmjene kultura. “poljoprivrednih Potreba različitih kultura ima i ekonomske izmjene prirodne zahtjeve.

Prirodne što stalnim oranici zbogtoga, uzgojem nekogusjeva istoj postaju ekonomski da gospoprirodi manji, slabiji, zahtjevi sastoje tome, darstvo imati vlastite tržište i svake veći potrebe godine broj kultura. obrada

i

tla

može

ne

imati

ako

uveden

s

na

sve

a

mora

se

za

u

za

Razmotrimo

pobliže prirodne zahtjeve plodoreda. starih 80 stalno od do pokusa preko godina,kojima godine godine istome isti i dobru obradu i svu stalno mjestu sijali usjevi, gnojidbu prirodi što Ovo iz događazbogtoga, opadaju. neprestanim uzgojem i stog usjeva hraniva i tla istim jednostrano iscrpljuju vlaga, jer pod usjevom n agomilai tlu štetni mikroorganizmi drugištetnici, vaju posljedica jetrajno Danas

u

su

ima

rezultata

se

na

uza

se

se

se

u

a

sma-

l1

nikada

izmjenjuju, pravilno toga priroda. njenje Naprotiv, i već mogu povećavati. prirodi stalni, dolazi, »God. mnogim površipojavio Slavonije 1971/72.srednjem dijelu bile povrtzv. napadnute Najviše Ophiobolus graminis. gljive napad Bolest Slatini se šine IPK pšenica. kojima uzgajala Osijek Podravskoj trulež ili naziva uzrokovana noga« podgljivicom spomenutom nalazimo Za vlažna vremena i kišovita vlati početkomsrpnja (busa)«. nožja nabusale slabo i često zaraženih više ili koje tablu), cijelu biljaka (a manje dozriiste do smeđa tih prerano rastu. i zaostale blijeda, jest Boja biljaka vlati štura nalazimo U klasovima donjeg d ijela propadanja Zbog jevaju. i da Ima usjev slučajeva polijeganja). (bolest b iljke polegnu napadnute tako pa prerano nego smanjuje prirod. dozrije, polegne udoZa naše i različitu sorte pokazuju otpornost.

Pojedine pšenice sorte zasad maćene podataka.« pouzdanih dovoljno duboko kultura onda Kada prodire jednih izmjenjuju, korijenje usjevi Na kultura tlo (žitarice). pliće drugih mahunjače),korijenje (korjenjače, hranivima i tlo do veće način prorahljeno. iscrpljeno jednoliko dubljine tajje i tako količine Različiti izmjenom njihovom vlage, nejednake trebaju usjevi dok vode iz tla. utrošak pogoduje usjeva istog uzgojem Nadalje, izjednačuje može kulture to pripromjeni bolesti, korova, štetnika, njegovih razvoju nekom savršeno korovi da desiti. Poznato mogu npr. prilagoditi usjevu, je, teško umnože i silno oni istom i mjestu uzgojem dugotrajnim njegovim mikroi štetnim suzbiti. A ih gore mnogo gljivicama bakterijama, jošje je svi oni korisne iz sitnim jer bakterije, kojejedu tla, životinjicama skopski ili sasvim da ugroze tako rašire kulture neke zemljištu, sjetvi prineprestanoj ih. uništavamo unište usjeva Izmjenom usjev. obradu i traže Različiti jedni morajuokapati gnojidbu: usjevi drugačiju uniOkapanjemusjeva djeteline). (žitarice, okapaju drugi (okopavine), i dok i struktura uništava ali leguminoze tla, djeteline štavaju korovi, strukturu. i korove krmu ujednoobnavljaju suzbijaju sklopa gustog i rasta različitu dužinu kultvre dugozauzimaju nejednako imaju Pojedine i ta pa plodoredu. činjenica zgodnoiskorišćuje mjesto oranici, da treba Navedeni najuže povezani promijeniti usjeve, zahtjevi, prirodni sebi složena Svako ekonomskim po cjelina, je zahtjevima. gospodarstvo ali oranici stočarstvom, proizvodnju biljnu nerazdvojivo kojapovezuje hranu oranica i i stoku, proizvode poljoprivrede.

Travnjak drugimgranama da To oranice. i za stoka proizvodi znači, gospodarstvo stajski gnoj gnojnicu i ali različite prehranu usjeve krmu, poredtoga plodine proizvoditi stanovništva pa gospodarstva,daljeprodukte prehranu ljudi vlastitog i sirovine industriju. gradovima radne kod ekonomskih snage, Od raspored jebolji razloga plodoreda daljih i isti mah svi i žeti, njegovati sijati, ratila, jer usjevi moraju strojeva tako preko godine. upotreba njihova raspoređuje jednoličnije te tome različitih traže i ekonomski prema Prirodni kultura, zahtjevi sjetvu traži određenu Plodored traže dakle 'i plodosmjenu plodored. izmjenu, njihovu i da se iza tako da oni istom jedan drugoga ređaju najbolje polju, usjeva nalaze Ali istodobno i strukturno. održava tlo stalno poljima plodno da to isto vraćati redom različite mjesto, znači, moraju koje kulture, čine i ili i ima Plodosmjena usjeva. rotacija ophodnju rotaciju plodored plodoreda. ako

se

ne

se

a

su

do

kulture

na

se

u

su

nama

na

u

se

crna

»crna

su

a

u

zrna.

ne

se

samo

u

nas

nema

se

a

u

se

se

ne

se

se

se

na

sa

se

u

se

a

se

se

ne

se

za

na

u

se

su

samo

s

sa

na.

za

s

a

za

za

mora

u

za

za

ne

se

u

se

a

se

na

se

se

na

na

a

osnov

12

gnojidbu usjeva, izmjenu plodored strukturi* i održavati tlo stalno plodnosti.

Poljoprivredno grudičastoj stabilnoj kada ima čvrstu kada tlo ugoreno, strukturu, grudičastu tj. je onda, jeplodno humusa** ako mekoti ima može to povezanog dovoljno postići onda, vodi.

Mekota do 10 od 1 mm, vapnom raspadaju koje grudice tlo korisne ima strukture čvrste vode, je dovoljno upijene grudičaste stanju lako tlo aktivne. korisne bakterije Biljno korijenje prodire prozračno, V. M. i hranivima. vodom i se Ing. opskrbljuje Dobar

različitih

uz

mora

pa

uz

obradu

i

u

a

u

samo

se

se

u

s

u

su

a

različite veličine *nakupine tvar organska **raspadnuta

Prometrasplodnom

crnica)

(zemlja

SELEKCIJSKOG CENTRA

SR HRVATSKE

proizvođačakooperanata Selo Organizacija

mjeseculipnju

IZ STOČARSKOG stokom

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača Cesar

1.

u

u

ne

Broj grla

Žabno

Zabno

Ivan

1973.

u

'

Kupac

Kate-

—

gorija Vet.

bik

23398

st.

Križevci

Dolački

2.

Tomo

Hrsovo

Žabno

Trema

Žabno

23382

junica

=

Trema

Žabno

23069

junica

Robotić

Valent

3.

Zidarić

4.

Matijaško

Vlado

Fridrih

junica

22584

Predavac

Drago

Radman

—

Đurđevac

Čedo, Bjelovar

Basta

Tomo,

Babotok

,

5.

Milan,

Đurđevac

11350

Đurđevac

2315

bik

Fond

SO

Đurđevac

f

3

Đurišević

6.

Mato

— Darova _B.

Reg.

krava

posl

udr.

Sisak

-

jah

Đurišević

7.

Kata

Leščan

8.

Mato

— _ Đurđevac

Đurđevac

11669

Đurđevac

Darova — _B.

m.

tele Reg.

posL

udr.

Sisak

'junica

10977

"7

Reg.

posl. udr.

Sisak

Ferenčić

9.

Stjepan

Đurđevac

Đurđevac

.

.

junica

11058

Reg.

posl. udr.

Sisak

Gudovac

Gudovac

Drago

Majcan

10.

Reg.

junica

3458.

posL

udr.

Sisak

PoljančaniKapela

Petar

Varga

12.

Rovišće

Žabljak

Mato

Maciček

11.

junica

5209

Reg.

Sisak

_

junica

21791

Reg.

Poljančani Predavac Predavac Rača

N.

Petar

Varga

:

Križan

14.

Milan

Fridrih

15.

Čedo

Basta

16.

Predavac Predavac

Milan

Ždralovi

Đurđevac =

Jakopović Ivan

17.

—

Orovac

6293

junica

<

junica

Severin

Tomo

Severin

posl. udr.

Reg.

posl. udr.

Reg.

posl. udr.

Sisak

;

junica

2567

..

Lalić

Reg.

junica. Sisak

6083.

.

18.

posl. udr.

Sisak

11077

Severin

Reg.

Sisak

kO

JA

junica

12946

posl. udr.

Sisak

.

13.

posl. udr.

2569

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

...

Reg.

posl. udr.

Sisak

Mlinarić

'19.

-

Nikola

'V. Pisanica“

V.

Pisanica

1529.

junica. Reg.

posl. udr.

Sisak

13

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

Mlinarić

21.

Bedenik

Stjepan

Tot

20.

Organizacija

Broj grla

Selo

Nikola

V.

Bedenik

Pisanica

V.

Pisanica

—

gorija

junica

3491

Kupac

Kate-

Reg.

posl.

udr.

Sisak

junica

1648

posl. udr.

Reg.

Sisak

Mikšec

22.

Đuro

Penezić

23.

Stjepan

Kozarevac

Nova

Kozarevac

Nova

Rača

2102.

krava

Reg.

posl.

Sisak

Rača

junica

13268

posl. udr.

Reg.

Sisak

i

Mužić

24.

Novska

Josip

udr.

Novska

bik

5493

Fond

SO

Novska

Tutić

25.

26.

Milan

Novska

Draškovac

Ostoja

Lotina

Novska

Dvor

— 13 “bik

5526

na

Uni

Fond

bik

Novska Fond

Musulin

Draškovac““

Milan

Dvor

na

Uni

15

bik

Musulin

Draškovac

Milan

Dvor

na

8

Uni

n/Uni

bik

Fond

Marić

Mićo

Coklin

30.

31.

Lanči

—

Sunja

47.

Petrinja

Petrinja

Grabovac

3191

Fond

Mato

Kalinovac Kalinovac

3204

Aurer

Antun

Kalinovac Kalinovac

3171.

junica

Sisak udr.

Reg. nj, Sisa

junica

Reg.

Kalinovac

Mikacinić

Kalinovac

3627.

Virje

8642

Virje

Virje

8611

Virje

Virje.

8669

Virje

Virje

8593

241.

krava

Reg.

.Petričec

Kalinovac

Virje

Ivan

ž. tele

Reg.

'Juvanić

Mijo

aK

39.

Juvanić

Mijo

junica

Reg.

Juvanić

Franjo

se

junica

Reg.

1

42.

Juvanić

Šimunić

Franjo

junica

Reg.

Ivan

—

Virje

Novigrad

P.

—Novigrad

junica

Reg.

Ivan Kolarek

Drnje

Đelekovac

8686

junica

Reg.

Kolarek i

Ivan

Drnje

posl. udr. posl. udr.

Sisak

P.

4434

junica

Reg.

2065

junica

Reg.

posl.

Be

udr.

Sisak

posl. udr.

Sisak

'

44.

posl. udr.

Sisak

“<

43.

posl. udr.

Sisak

v

Virje

posl. udr.

Sisak

i

41.

posl. udr.

Sisak

E

40.

posl. udr.

o

Sisak

ii

38.

posl. udr.

Sisak

Mati

37.

posl. udr.

Sisak

Stjepan Kalinovac Mikacinić Stjepan

SO

Reg.

sjiato

36.

SO

junica

o

35.

Fond

Petrinja

Horvat

E

Sisak

bik

103

,

34.

SO

Petrinja

ž

33.

Fond

bik

108

Kalinovac Kalinovac

Antun

bik .

.

Kraljevčani

Dušan

Polimac

32.

Gradusa

Ivan

SO

n/Uni

Dvor 29.

SO

Fond Dvor

28.

SO

n/Uni

Dvor

27.

SO

Delekovac

761

krava

Reg.

posl. udr.

Sisak

i

od

v a

o

vn

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

45.

Čižmak

46.

Selo

Đelekovac

Pavao

Organizacija

Delekovac

Broj grla 2221

Kate-

— _junica

Kupac

gorija

Reg.

posl. udr.

Sisak

Čižmak

Delekovac

Pavao

Đelekovac

765.

krava

Reg.

posl. udr.

Sisak

47.

Josip

Cimerman

Gola

Gola

krava

1983

Reg.

posl. udr.

Sisak

48.

Nikola

Kertez

Gola

krava

1999

Gola

Reg.

posl. udr.

Sisak

49.

50.

Kanazir

Nikola

Nikola

Kanazir

Gola

Gola

Reg. junica

8914

Gola

Gola

junica

8867

posl. udr.

Sisak

posl. udr.

Reg.

Sisak 51.

Nikola

Kanazir

Gola

Gola

junica

8868

posl. udr.

Reg.

Sisak 52.

Lukčin

Ivan

Gola

Gola

junica

8805

posl. udr.

Reg.

Sisak Gola Frsuje Grotić

Alojz

Pobi

Gola

junica

8885

posl. udr.

Reg.

Sisak Gola

Gola

krava

1976

posl. udr.

Reg.

Sisak Pobi

Alojz

Gola

Stjepan

Gola

Talan

junica

8822

Gola

posl. udr.

Reg.

Sisak Gola

krava

1989

posl. udr.

Reg.

Sisak Rac

krava

1968

Gola

Gola

Martin

posl. udr.

Reg.

Sisak

Pobi

Franjo

Gola

Gola

Stjepan Vrbova Sorić Fruk

_

Korija

Vilim

8904

junica

posl. udr.

Reg.

Sisak St.

Petrovo

N.

Selo

Virovitica

Fond

bik

8809

464.

SO

Gradiška

Crnogorac

krava

Mirko

Dijakovac Cerovac

Mihaljevci

1677

bik

V. S. Sl. Požega

Poljanska

Mihaljevci

1731

bik

V.S.

Sl. Požega

.Trenkovo

Mihaljevci

1654

bik

V. S.

Sl. Požega

Kutjevo

Grabarje

1306

bik

V.

S.

Sl.

Brod

Mato

Grabarje

Grabarje

1186

bik

V.

S.

Sl.

Brod

Ivica

Grabarje

.Grabarje

1160

bik

V.

S.

SL.

Brod

Pavlović

Alojz Đuro

Nemet

Delić

Ago Slavko

.. Psotka

Kundakčić Katić

11

Pakrac Čaglić

Slavko Marošević

D.

Salarić

Kutina

Ivan

Fond

SO

Kutina

2451

bik

2662.

bik

N.

Gradiška

Fond

SO

Kutina Fond

SO ,

Laško:

Stjepan

Kutina

Kutina

2538

bik

Kutina

Zagreb MarijaPalangić, 15

Žena

|

i dom

|

| |

SUNČANICA

|

I TOPLOTNI

|

UDAR

|

djelovanja jakih goluglavu jeposljedica Do dolazi kod ostale zatiljak, dijelove tijela. sunčanja najčešće manje na mora pojačava kupanja, djelopogotovo moru,gdjeodbljesakpovršine vanje mala Od sunčanice mogu mozgovne najlakše oboljeti djeca, jer njihove zaštićene.

Naročito i ćelavi Sunopne najslabije osjetljivi plavokosi ljudi. od čela i zato čane zrake pa mogu prekogolog zatiljka, djeluju togaoboljeti i Zato treba biti zaštikosom. i tamnom oprezu uvijek ljudibujnom glavu kod ćivati šeširom Naročito to važno ili bijelom kapicom. dojenčadi je laganim .i male djece. znakovi laka Kod težih glavobolja, neraspoloženje, Najbliži pospanost. bolesnik teško koža bilo poreh ladna, diše, plava, slučajeva je postane mećeno teško. Bolesnika i ubrzano. boli glava, Općejestanje povraća, povišena dobiva katkada gubisvijest, jakegrčeve, jetjelesna temperatura, nastupa kratko će odrediti da li smrt liječnika, Najbolje koji vrijeme. jepozvati je bolesnika bolnicu. potrebno prenijeti može doći do udara. stvara.

“Kod jakežege toplotnog Organizam previše što iz i izlučivati mogu zbogtoga žlijezde topline znojnicenepoznatih razloga i hladiti vodu povisuje unutarnja tijelo, kojaoštećuje tijela, temperatura i Do udara dolazi kad netko radio srce, mozak, jetra bubrege. toplotnog je da fizički posao imao ako radio jakomsuncu, pokrivenu nije glavu, je ili marširao itd. i omari po toplojvlažnoj toploj odjeći, prostoriji udarom i Kožabolesnika toplotnim temeperatura a tjelesna topla je suha, može više od 42%C. U tlak bilo dobro krvipovišen, početku popeti je žile koža pada nesvijest jakoudaraju. punjeno, Kasnije bolesnik (šok) Tlak bilo malo Kad i sivkastobijelu boju. krvi snizi, poprima je učestalo. bolesnik vrlo 22%e.

Smrtnost do prognoza iznosi padne nesvijest ozbiljna. je Inače nakon udara nekih zaostati mogu organa. toplotnog smetnje trajne Kod stvar sniziti tako da toplotnog.udara glavna je tjelesnu temperaturu ledenu vodu. kontrolirati stražmora bolesnika smjesti Temperaturu snizi 38% treba njemcrijevu..Ako krevet.

Ako bolesnika prenijeti treba ga ponovno Ako se temperatura ponovno digne smjestiti hladnuvodu. to prilike, treba ga hladnim vlažnim dok plahtama oblagati dotle, normalu. će odreNajbolje temperaturapadne jepozvati liječnika, koji da li će. bolesnik kod kuće ili ga treba bolnicu. diti, liječiti otpremiti.u sunčanih

Sunčanica a

zraka

i

na

|

na

S

sunca.

.

su

| i

<

su

na

s

su

mu

mu

za

u

ne

se

na

a

u

u

s

mu

na

se

.a

u

se

a

u

u

se

se

se

ova

u

na

u

u

nema <

*

za

sve

na

ne

se

UREDNIČKI ODBOR > Uređuje: inž.

Dinko odgovorni urednik: dipl. i Kaštelan, VeraHoholač. urednik: Glavni tehnički .

>.

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

mljekarskih

radnika

SRH.

Uprava

i uredništvo:

»Vjesnik«, Štamparija Zagreb 31/III, 440i ustanove Mjesečna pretplata zaprivredne organizacije g 4 476. d 1.— mlijeka .aza proizvođače —, 1 ' Ilica

nan

Tisak:

telefon

1

h

)

'

16

:

I

]

;

1

'

'

i!

Zagreb,

|