Stočarska
izložba
»Žabno
73«
NEPREKIDNOG RADA NA UZGOJU I SELEKCIJI GOVEDA U ŽABNU IOKOLICI
65 GODINA
rada
neprekidnog organiziranog Proslavljajući godišnjicu da Žabnu i okolici nužno je goveda simentalskog čistokrvnog đivanju uzgoja kraću povijest togdogađaja. Ta simentalsko XIX iz inozemstva uvozi govedo. goveda stoljeća Krajem i veleposjednika pripoljoprivrednim smještavana uglavnom posjedima loše veoma školama. mogao tadadašnje izmijeniti bitnije nije No,taj bio i do uvezenih koji grla malen, seljaka jerjebroj stanjegovedarstvu, fond ni došao. stočni imali nije najveći nešto XX Tek programom smišljenijim započelo početkom stoljeća simentalske pasmine. materijala rasplodnog i
65.
na
unapre-
u
se
na
osvrnemo
se
na
su
uvoz
su
u
se
s
uvoza
veterinarske
»Općinske zaklade«, tadašnje ulogu Značajnu fondovima što bi donekle poljoprivrede unapređivanje odgovaralo današnjim služile zaklade te U prvo nabavljanje skupštinama. vrijeme, priopćinskim stočara i muških stručnjaka, naprednih rasplodnih grla. Zahvaljujući utjecaju ženskih čistoi nabavu i dotirati zaklade dijelom moglepomagati krvnih goveda. Zesimentalskih krava uvezenih i dražbi God. 1905. junica javnoj Sv. Ivan iz dva dobru Žabno seljaka tadašnje općine Božjakovini maljskom našim i dražbovala tadašnjim gospodarskim zavodima, veleposjednicima što tada bilo iznos od 2.240 tri simentalske i kruna, je junice kupili zajedno i čitavo pa seljaka. imućnijeg bogatstvo, oba iz sela Cirkvena. Taras bili Miko i dva Ta Požgaj, Franjo seljaka izložbi 1906. sreća pa gospodarskoj god. Zagrebu, poslužila Obojicu je zlatu. 300 kruna dobili prve izložena Požgaj nagrade vrijednosti goveda u
tome
imale
su
za
su
za
novca
su
na
na
u
su
s
za
za
su
su
za
2
u
na
u
u
ZL.
>.
s
Plava
ss
je prilikom prodao odgojenog bika Taras Seljačkom konzorciju Đurđevac, svojeg bika
i prvog
tom
u
činjenica
imala
Ta
nabava
čistokrvne
god. 1907. god. 1908. god. 1906.
je
simentalske
+...
.
.
+...
.
.
.
+4
.
4...
.
.
mjeseci
10
a
znatan
.
od
Kaaa dai od
900
za
za
utjecaj seljakestoke i teče ovako: dalje stočare 5 grla 78 grla 82 grla na
800
kruna.
u
okolici
dts
kruna
Žabnapa
.
.
.
.
.
govedakupovana (1905.1906.) pretežnoNjemačkoj, kao sinonim simentalca danas i BadenZbog toga još i okolici može čuti izraz »Bađenac«. Žabnu Wiirttembergu. God. 1970. i češće pradalje, rasplodna goveda kupovana Švicarskoj, domovini simentalca. voj Iz ovih simentalskih da uvozu podataka grlavidljivo je je području bio veći stočara. Sreća bila i što blizini tome Žabna brojnaprednih je Križevcima nalazilo i naše Žabna,tj. najznačajnije Gospodarsko učilište«, bio velik. Zahvapa jeutjecaj tadašnjih stručnjaka napredno stočarenje navedenim kao i tome da nalazilo nekoliko Žabnu ljujući činjenicama, redu i načelnik prvom naprednih ljudi, općinski bilježnik FranjoPetrović, prišlo osnivanju Udruge uzgojsimentalskog goveda. 15. 3. 1908. sastala 62 stočara Žabnuzbog osnivačkoj skupštini osnivanja Udruge. Evo što tome sačuje »Knjizi sjedničkih zapisnika«, jedinom gotovo dokumentu radu te stočarske vrste ove u najznačajnije organizacije i HrvatskojJugoslaviji, zapisano: 15. 3. 1908. Sv. Ivanu »Zapisnik sastavljen Žabnu sazvanoj skupštini Sv. Ivan i okolice svrhu Žabno marvogojaca općine Marvogojske ustrojenja Sv. Ivan i čistokrvnu stoku iz Žabno udruge općinu okolicu, nabavljenu i Bađenske. Sazivač načelnik i Švicarske skupštine općinski bilježnik gospodin ih da poFranjo Petrović, pozdravlja prisutne marvogojce upućujući putu stočarstva rad nego dignuća klonu, dosadanji nastave, ustrajno pak stavku rada smatra i ima da k današnju tog skupštinu kojoj pristupi Razlaže zatim i korist oživotvorenju marvogojske udruge. potrebu marvogojske udruge...« Na i su stočari skupštini tojistoj pročitana nacrtkoja usvojili, nekim odobrila i vlada 17. 7. 1908. kojaje, izmjenama, tadašnja III/A (br. pravila 1840). Na izabran odbor: Petroosnivačkoj skupštini jeprvi predsjednik Franjo Miko Dolački iz vić; potpredsjednik Kenđelovca, tajnik Franjo A rbes, i Antun iz te devet odborŠramek Žabna, jući učitelj; blagajnik perovođa još nika. Imbro Miko Cir (TomoKuštani, Kuštani; Predavec, Cirkvena; Taras, Vinko Sv. Ivan Žabno, kvena; Dončević, Franjo Koščević, Predavec; Đuro Arki, Miko Markovac i Miko Cubinec; Dolački, Širajić, Kenđelovac; Franjo Jakljenović, Mački). Osnivačka zamolila vladu da skupština jetadašnju dopusti udrugarima od 70 komada uvoz još simentalskog goveda. Sve to vrlo velikim i stosvjedoči ambicijama, inicijativi želji tadašnjih čara unapređenjem govedarstva. Simentalska
i
su
u
se
u
za
u
su
u
o
na
u
u
se
u
»
na
se
u
u
se
za
su
o
vanom
se
na
u
u
o
u
na
u
za
za
na
ne
u
na
na-
se
su
a
s
ravna-
a
o
za
OM
spominje zadruga) kojajeudruga(ili postavljapitanje slična nekoliko osnovana da Podaci govore prva ranije mjeseci je intereGradiški i Gorici Međutim, (1907). organizacija Velikoj (1906)Novoj stočarstvo kr. citirati santno povjerenika tadašnjeg vladinog jespomenuti, listu 1912. članku Jurića objavljenomGospodarskom koji Stjepana bila Sv. Ivan što kaže: Žabnu, je marvogojska udruga »Prije je i naša prva dodaje dalje udruga Križevcima«, marvogojska uopće da osnivana četiri da » zaspala«. No, uvijek je Križevcima, ukupno puta je domasasvim bila ta (selekciji drugim organizacijajetemeljena uvezenim Jurić, bikovima). Začudo, Stjepan ćeggoveda oplemenjivanje Gorici tada udruge Velikoj nigdje spominje čovjek, najupućeniji vjerojatno veći ili im što i da li Gradišci: pridavao nije njih zbogtoga nije Novoj bit će ni bitno. U važno to i vidljivo daljemizlaganju značaj? No, nijeuopće »Hrvatska kao da udruga Žabnu,kojajeregistrirana jemarvogojska bila organizacija goveda«, najznačajnija gojska udruga uzgojsimentalskog i već dva između samo rata i I vrste te Hrvatskoj rata, prijesvjetskog Jugoslaviji. matičnih uredno 1908. Već vođenje knjige potrebne nabavljene tuberi muznosti kontrola uvedena Odmah rodovnicima. i je prigojnih knjiga kulinizacija. stočari što to stoke da Poznata bezbolnija ječinjenicajeaklimatizacija održalo uvezenih 1909. od 110 Od 1907. do područje goveda napredniji. smatrati i može što 100 1910. do pritadašnje god. grla je90,9% kraja odlično. like veoma dobro, Hrvatsku i vlade od kr. zatraženo 1908. 6. Već zemaljske je prosinca stalne izložbe i svake da dozvoli rasplosajma o državanje godine Slavoniju vlada što i odobrila. dan 25. dne i to kolovoza, je stoke, stoka rad više raste, Od tada širi,rasplodna njen udruge značenje 1908. Tako naše domovine. odlazi je krajeve području uzgojena šest 170 komada do 1911. u prvih rasplodnog goveda, ukupno prodano teladi. ženske i 5 komada 12 5 62 1912. mjeseci god. bika, krava, junica rad bismo Da iznijeti potrebno je o rganizacije, značajne osvijetlili kakve shvatiti bismo kako rada iz nekoliko napredne mogli detaljanjezinog naši stočari da i imali i pedesetgodina, pred ostvarenja planove ideje, i nazaveć danas mi koliko konstatirati bismo stagnirali, šezdeset mogli obzirom porazna što činjenica. napredak opći je dovali, već Žabno uzgojstoke, je nije ograničila Marvogojska udruga iz Na primjer, kraju. politiku gospodarsku cjelokupnu utjecala odobri vladu da zamolila da 1908. od 3. joj udruga je je vidljivo veljače pisnika i odobreno što škole Sv. Ivan pa Zimske Žabnu, je gospodarske osnivanje često
Veoma
se
se
i
osnovana.
u
za
u
u
svome
u
osnovana
no
u
osnovana
a
u
osnovama
na
sa
uz
u
ne
znao
za
marvo-
u
za
su
u
u
ne
za
sve
s
su
ovo
na
za
se
se
za
se
na
na
a
se
sve
u
ovom
sve
a
samo
ove
su
nas
za
na
s
samo
ne
smo
samo
se
u
na
na
za-
ovom
se
u
kaže:
marvogojca, predavanjima pristupiše prvi učilišta iz Križevaca«. će Gospodarskog predavat profesori škola. održavana takva zimska četiri svake Tako mjeseca godine je 1912. već to veći završio školu četiri Kako god. u gospodara, broj godine je teča»Zimski traži gospodarski p učkog učilišta, Visokog jer: osnivanje udruga kulturmogu praćenju općeg u dovoljiti vrijeme potpuno dogledno jevi nog puka«. hrvatskog napretka iz
dan
»Već
raznih
sela
72
a
'
u
ovu
ne
u
u
4
|
ANA ERA
SRA REZA SRE RASRPARANA
ESL SPORU POSEDRINA
RONISELE IE
tečaj jeposeban gospodarsku organiziran djevojke i programom neophodno žena, koji podizali općeznanje sadržajima i radu. životu kidašnjem kontrolu odmah po Žabno osnivanju provela Marvogojska udruga je ali kontrola danas Za ali i hranidbe. muznosti, provodi usporedbu, nosti, i obrazovni Iako hranidbe kontrola se pa općeprilike izmijenile, provodi. zadovostoke reći da hranidba nivo nije jošuvijek poljoprivrednika, načine nismo hranidbu podstreka pronašli najbolje ljavajuća, bolju drugara. 1909. 14. često. Već istican duh Kolektivni ožujka udrugari zadrugara je ublažile štete kako bi stoke kolektivnom da osiguranju priđe odlučuju svaka i nabavljanju većegbrojagoveda(odšteta spriječila kolebljivost Na 400 kravu iznosila i efikasnijeg povoljnijeg kruna). žalost, je uginulu ni danas. 64 kao bar još stoke, takvog pred godine, osiguranja zanosili Za zajedničkih idejom izgradnji udrugari cijelo vrijeme telad i trebalo U bar 20 i smjestiti uzgajati zemlje.staje je jutara stajakupnji iskoristiti bili tu telad onih prodati,zemlju prisiljeni koji udrugara hrane. Tako bi krmiva stočne intenzivnu zemljište ujednoposluproizvodnju i žilo i kao ogledno, (toje ostvareno). 1923. Zadružna Osim štedionica, udrugapostaje god. je toga, banke« »Hrvatske zadružne dioničara članom seljačke Zagrebu. PoDobit napredak govedarstvu. jeupotrebljavana udrugebrižljivo bila i izdavač različite o duzimane naprednih knjiga akcije,udrugaje Križevcima Gustava Tako 1919. (kod Neugedaještampati govedarstvu. god. »O Prohaske dr. od 3.300 kruna prof. Ljudevita bauera) cijenu knjižicu rad »O od autora nešto teladi« 3.000 uzgoju primjeraka, kasnije istog goju da ali kada kažemo znače sami sebe stoke«. Možda ovi npr. detalji ništa, ili sličnu danas teško naći neku zadrugu manjuorganiopćupoljoprivrednu je do tri midva svrhu selu spremna odvojiti kojaje prosvjećivanja zaciju onda starih impresionira. dinara, tajpodatak lijuna »Hrvatske udruge« Žabnu stočarenjenašoj marvogojske Utjecaj što već očitovalo tome rasplodni materijal, jeproizvodila zemlji nije iz daleko. Tako rad Za takav i pročulo najnaprednosti. primjeru neke dolazili stočari naše p a Žabnu, valja posjet udaljenijih krajeva zemlje od 26 đaka okolice i stočare istaknuti. 1912. 6. grupa Žabna lipnja posjetila je iz i »Škole stočarenje pretvorio planinsko gazdovanje«Kraljeva. Tajposjet bili i naših bratstva primljeni naroda, jer gosti lijepo manifestaciju naroda ih mnoštvo odlasku onim što otpratiloje vidjeli, oduševljeni hrvatskih i srpskih pjesama«. pjevanjem izmjeničnim da došla »oveća Iste grupa bugarskih seljaka prouče godine posjet je God. 1919. veterinarski napose prilike, marvogojstvo«. ovdašnje gospodarske Iz dolaze SHS i države iz napredak govedarstvu. proučavaju delegaticijele Sve to imalo dolazile i često čitave ekskurzije.je brojne delegacije zemlje i izvan i stvaralo stoke i sve pa krajeve zemlje nje, prodaju posljedicu i žene
Za
školu
uz
sa
u
su
sva-
muz-
se
se
su
ne
mora
a
se
za-
za
se
se
sve
u
za
nemamo
ne
su
o
se
za
a
su
uzorno
a
osnovana
u
u
za
a
su
u
uz-
za
a
u
ne
za
u
na
na
u
samo
se
u
u
se
u
na
su
u
za
se
su
u
»a
su
na
u
a
u
su
u
za
ime
i renome.
———
duh
Ali, napredni udrugara tjerao je jebolje. često dobra i mnoga posjećivali poljoprivredna škole,skupina udrugara odlazi i Francusku 1911. da upozna Švicarsku god. tamošnjim govedarPo izlažući stvom. kazali »Kod povratku, svojedojmove, postoje još imamo veće stočne bolji uvjeti uzgojstoke, jer mogućnosti proizvodnju veće napore, zakona i hrane, jepotrebno ulagati još utjecatiizmjenu Iz da nisu bili kojise tiču poljoprivrede.« zadovoljni toga može zaključiti vladinom stočarstva. To iz politikompodručju je,uostalom, vidljivomnogih raznih od može »Hrvatska reći da pa traženja odobrenja vlade, je i izravno da vlade donose gojska udruga« Žabnu utjecalatadašnje naprednije odluke tom području. ih
da
i oni
vide
što
ono
su
Zato
a
u
se
s
su:
za
nas
za
samo
a
na
se
na
se
marvo-
u
na
ŠRAMEK
ANTUN
(nastavlja se)
ODRŽANA
JE STOČARSKA
IZLOŽBA »ŽABNO
73«
rujna je Žabnu uspješna kojaje bila 65. rada simentali posvećena godišnjici neprekidnog uzgoju selekciji okolici i 60 rada SR i skoggoveda Žabnu godišnjici selekcijskog Hrvatskoj. 9.
1973.
održana
vrlo
u
stočarska
izložba
na
u
Otkrivanje
u
spomen-ploče
na
Stočarskoj
izložbi
»Žabno
73«
kojoj akademijom jepočela i stručzaslužnim i čitani referati i proizvođačima medaljediplome podijeljene njacima. 65. otkrivena svečano Na povodu obljetnice spomensajmištu je nadstrešnice za dva velika pločaobjektaselekcijskog rada, izgrađena stoke i dr. zadružnih stoke zbogprodaje dogona izložbi, željezne smještaj prilikom Milan vet. otvorenom Izložbu Zjalić, pokrovitelj njezin je proglasio Sabora SRH. vijeća potpredsjednik Izvršnog svečanom
Izložba
u
kulture
Domu
na
su
pro-
u
su
a
mr
rezultate.
U
komisija svoje predvođenja grla, je proglasila vlasništvo krava »Cifra« izložbe krava proglašena je kategoriji šampionkom bređom Fučeka iz Đurđevca. Najboljom junicom proglašena jejunica Franje »Jaod nebređih Vrbana Nikole iz vlasništvo junica Sasovca, »Slavujka«, Od Vlade Bosanca vlasništvo iz Predavca. najboljim bikova, jeproglasenka«, Tomičevića iz Ivana vlasništvo bik šen Žabna. »Peiton«, velik bilo govedanije lako, jerjepredveđden komisiji ocjenu Stručnoj 97 123 i 12 bikova. Tako prikazane krave, junica brojgrla. Antun nekoliko bilo izložbi Na predvedeno uzgojnih linija. Uzgajivač je kćerkom kravu »Cifra« 250 Antolović iz Međurače predveo potomcima: je unukom i (»Lenka«)praunukom(»Luna«). (»Lela«), Vrbana Nikole iz vlasništvo krave »Jagode«, Sasovca, prilinija Uzgojna unukom kćeri i kazana (»Plemenka«) (»Svilenka«), praunukom je svojom (»Pisava«). stručna
Nakon
a
za
su
s
sa
Ivan
Hodalić
»Šare«, jeuzgojnu liniju unuke »Svilenke« i »Javorke«. »Jagode«, praunuke Svima sudionicima i izložba 73« će ostat posjetiocima »Žabno trajnom sjećanju. iz Đurđevca
izložio
krave
kćerke
u
————— =
OPĆA Da
PRAVILA PRI ISHRANI DOMAĆIH što
koristi
veće
ŽIVOTINJA
postignu životinja ishrane ovih ujihove pridržavati općih pravila: se
1. obrok
treba
sadržavati
od
domaćih
treba
se
prilikom
dovoljnoj probavljivom ku tvari prema stvarnim živoneophodno potrebne hranjive potrebama Pri tome obratiti naročitu na tinjskog organizma. valja pažnju potrebe probamineralnih tvari i mogu vljivih bjelančevina, vitamina, jer njih zamijeniti tvari. Zadatak ishrane da se tome dade druge pravilne nije životinji količina hrane tako da bude već da po dovoljna količini, sita, joj obroku dade količina svih tvari stvarnim prema dovoljna hranjivih njenim i to takvom obliku i kako će ih moći potrebama kombinaciji najbolje iskoristiti. količini
u
i lako
obli-
sve
ne
samo
u
ona
se
u
2. obrok
tako
da
u
ona
treba
imati
rad
važnih
obim.
odgovarajući ali
treba
On
treba
ne
biti ni suviše
biti ni
velik
malen, jer slučaju neće sitost. Veličina obroka zavisi vrsti i živoŽivotinja osjetiti kategoriji odnosno veličini i Obrok treba biti organa tinje gmađi njenih probavu. iz i kabastih vodeći tome rastavljenpodesne mješavine krepkih krmiva, pri čuna stvarnim starosti i načinu iskorišprema potrebama životinje njenoj Naročitu treba obratiti ishrani treba ćivanja. pažnju priplodnih grla. Njima davati suviše kabastih tom veliki krmiva, j er slučaju dobivaju “obješeni trbuh što smanjuje njihovu priplodnu vrijednost; ometa
organa,
ne
u
tom
o
o
za
sa-
o
ne
u
3. obrok
biti ukusan
treba
i da
iz
sastojinepokvarenih či da krmiva biti čista i i trebaju ukusna, zdrava, nepokvarena. Sumnjiva pokvarena krmiva treba naročito mlada i bređa ne za upotrebljavati, grla, jer teške Na okus obroka odnosno treba “nogu prouzrokovati posljedice. krmiva, obratiti veliku naročito veliki obrok pažnju životinje kojedobivaju tovna Podesnom okus obroka može (jako mlječne krave, grla). pripremom poboljšati; se
krmiva.
To
zna-
ne
za
one
se
4. obrok
treba
sastojati osim što neobično važno i se cijompoboljšavaokus, toga je povećava njetada iskorišćava gova tvari. hranjivost, jerorganizam bolje pojedine hranjive Ovo naročito Ukoliko obroku krima više raznih vrijedi bjelančevine. utoliko veća biološka Podesnom miva, je njegova vrijednost. kombinacijom krmiva obroku normalna bez inaobezbjeđuje probava poremećaja koji če ako vodi tome računa. se o Krmiva nastupaju dovoljno kojaizazivaju zatvor treba davati onim i zajedno kojadjeluju suprotnoobratno; se
iz više
različitih
krmiva.
kombina-
Podesnom
a
se
za
u
u
se
ne
s
eo _
aim
—.
va
a—roaaaaa_ra"
,“A
Aaa_________
oo
o
o
oč
a
od)
krmiva
bude
ka-
potrebno drugo je prijelaz jednog krmivo. navikla i bez štetnih ko bi što posljedica životinja potpunije ishrai lucerke kod treba biti oprezan Naročito djeteline upotrebe svježe nismo krmiva od kao i onih mogu kojaprije njihnaduti, preživača, jer ili dovoljno iskustva; uopćeupotrebljavalikojima da
5.
sa
na
postepen
na
se
novo
za
se
nu
nemamo
s
do-
cijele godinetj.uvijek ujednačeno životinje naročito oskudice. Ovo da periodi obiljaperiodima voljno, mijenjaju iskod bređa i njihposljedice nedovoljne grlajer vrijedi mlada, mlado teško hrane ili vrlo mogu mogu grlouslijed Zakržljalo popraviti. krava koslabe da to ishrane nikad neće moći nadoknadi, kojasmanji može ličinu obično ishrane povelaktaciji mlijeka uslijed nedovoljne toj ćati visinu ni ishrane; mliječnost prijašnju poredpoboljšane treba
6.
a
ne
hraniti
u
toku
s
se
muzna
za
se
ne
muzna
ne
u
na
mogućnosti uvijek vrijeme, valja krmiva. Sve reda tome pridržavati jednogutvrđenog davanjapojedinih pri treba hraniti isto nalaze u istoj Uobičajeni vrijeme. životinje koje staji reda hraU obroka treba bez broj mijenjati opravdanih razloga. pogledu davati treba nidbe davati krmiva prvo kraju koje manjeukusna, ukusnija; hraniti
7. stoku
po
u
određeno
i isto
a
se
u
se
ne
ona
na
a
su
kojima najvećupažnju prilikom redovito čistitreba i korita kao i hrana i iz jasle kojih daje priprema ili korita i hrana iz Ako odnosno posuđa, daje nečistogzagađenog prati. ti, često vrlo teški mogu nastupiti poremećajiorganima probavukoji jasala, i vrlo imati mogu posljedice; neželjene trajne obratiti
ishrane
8.
na
čistoću.
Posuđe
u
se
se
se
za
u
zavisi
vrlo
životinja odgajivanju uspjeh hrazdravstvenom Bolesna iskorišćuju slabije stanju. grlamnogo njihovom obraRadi zdrava. i nego proizvoda toganajvećupažnjuvalja dajumanje i iskorišćazadržavati zdrave i stoke titi priplod životinje zdravlju zdrakao i Pravilnom odabiranjem vanje. njegomživotinja, pažljivim Za od stoke. koristi možemo uvelike vih očuvanje povećati grla priplod stoke kad to važno neobično stoke god držanje je dobrogzdravlja zraku i čistom ili ske jerkretanje ispustu, dozvoljavaju paši prilike već iskoi neobično zdravlje životinja, povoljno utječe obratiti Isto tako hrane i rast potrebno pažnju hig!je životinja. rišćavanje drže samih vrijeme zime; staja kojima životinje jenske uvjete i redovito 10. zdravom,svježom umjereno pojiti čistom, valja životinje važna. vode životinjskom neizmjerno organizmu toplomvodom,jerjeuloga 9.
u
ishrani
domaćih
i
mnogo
nu
za
samo
samo
za
vremen-
na
u
na
samo
ne
suncu
na
na
na
se
u
za
u
DrD.N.idrB.H.
o
d o Ba
ia
Be
od -
=> I
|
SABIRAČICA
MARLJIVA |UREDNA .-.-.-.-.-.-.-.oc.
i sabiraŠamca krajSlavonskog posjetili mjesto čicu Emicu Peričević. Dnevno rashladni mlijeka drugaricu uređaj z aprimi oko 900 do 1.000 litara Znači količine kreću oko 30.000 mlijeka. mjesečne litara. Tim bavi već pune tri poslom godine.
U
Kruševici
sabirno
smo u
se
se
Ga
on
oni
>
Emica
sabirno
jeno
nja
ta
Peričević
No, nije jedino Poljoprivredna mjesto zadruga također i »Pionir« Tako iz ga Županje. mlijekoisporučujemljekari preuzima sela da i proizvođači mlijeka imaju mogućnosti isporuče togmalog zadnju litru bilo »Sikirevci«. ili PZ proizvedenu mlijeka »Agrokombinatu Jasinje« to
u
Sikirevci
selu.
sve
ROBNI PROIZVOĐAČ
MLIJEKA
Babinoj proizvođač mlijeka poznaticijenjeni jeing. Širmer. 13 3 steone i 3 telice. Hranu 17 Posjeduje krava, junice proizvodi jutara oranica i livada. Nažalost ovisi visini Save zemljište jepoplavno, koja nalazi blizini. znatno urod i Česteproljetne neposrednoj poplave umanjuju zato znatne Tada hrana nabavgubitke proizvodnji mlijeka. da to svi strane, ljati jeftino. nije obnoviti kako bi olakšao Širmer Drug ing. namjerava svojustaju njoj rad oko elekproizvodnje mlijeka. No,najveća poteškoća jepomanjkanje trične Dalekovod i i energije gazdinstvu. daleko,potrebna je je izgradnja trafo-stanice. će biti nabavka skupe Vjerojatnonajbolje rješenje agregata električne Tada bi nabavci muznog proizvodnju energije. moglopristupiti uređaja. U
Gredi
i
Ivan
na
o
a
se
u
nanose
u
sa
a
se
mora
znamo
u
mu
na
a
za
se
10
| Kri
a
i
e i
I
o
a
ke
iN
Ing.
Ivan
Širmer
Š irmer jepremiju ing. god. drug p roizvodnju svoju litara oko 17.000 da budući mlijeka. mljekare«, jeisporučio grebačke Za
dobio
1972.
u
VUKASOVIĆ
PAVAO
BERAVCI Proizvođač lentin
Pavao
nalaze
se
u
Vukasović selu
Beravci
i sin
Va-
br. 37. Na
pod kojihje svojih i 1 4 krave prehranjuju svoje livadama, teladi Bavi i tovom koopejoš junicu. Slavonski stanicom Veterinarskom raciji oko 30 tenalazi sada tovu Brod, oko 20 litara mliladi. Dnevno isporučuje krave doje. dvije jeka, doznali da bi rado U razgovoru smo pristaje goveda. stupio modernizaciji svoje 10
ha
dio
dobar
od
u
se
s
a
samo
se
u
mu
za
»Za-
ANTUN
DELIĆ
BABINA GREDA Posjetili proizvođača mlijeka, kooperanta »Agrokombinata Jasinje« Delić i Antuna suprugu druga njegovu Gredi kući Katu njihovoj Babinoj br. 221. Oni u prošloj godini proizveli i više od 10.000 litara mliisporučili Sada jeka. njihova isporuka mlijeka smo
u
u
su
se
kreće
dnevno
u
količini
od
oko
30
li-
tara.
Posjeduju krava, jednuje davno i nalazi i se U staji prodao. jedna mala vlastiti telica, ostavljena Sada krave visoko mnoge plod. i zato steone tako mala dnevna je isporuka mlijeka. Molio da svakako je, objavimo da mišljenje jecijena njegovo mlijeku vrlo mala i da bi vrlo proizvođače ju brzo trebalo tri povisiti najmanje dinara 1 litru bazi mlijeka 3,6% masti. mliječne Žao što takav nažalost ima kooperant, proizvođač je mlijeka sedam života. To da svaka znači aktivnost oko punih decenija modernizacije i više stajeproizvodnja svoje opravdanje. Antunu Delić i Kati zaželimo život! i puno No,dragom još zdravlja dug 5
a
ne-
za
su
ras-
mu
nas
za
na
za
nam
na
uzoran
'
nema
PAZI KOD
PRIJELAZA U ISHRANI KRAVA!
sa zelenekrme, odnosno paše na Prijelaz
suhu voluminoznu
krmu trebada je postepen.Dobro je uz stanovitu količinu dobrog smasilaže), kako bi spriječili sijenadatii neštosočne krme (repe,
njenjekoličinemlijeka.
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE
IZSTOČARSKOG rasplodnom
Promet
1.
Delić
proizvođačakooperanata
stokom
Mihaljevci
Trenkovo
Ivan
u
1753
1973.
kolovozu
Fond
bik
Sl.
op gom
+
Čakovec
13855
junica
PPK
Požega
Županja Županja
Klasić
Ivan
Belica
Čakovec
13809
junica
PPK
Krivak
Ivan
Palovec
Čakovec
13854
junica
PPK
Županja
Blagus
Pavao
Hodošan
Čakovec
13805
junica
PPK
Vlahek
Ivan
Hodošan
Čakovec
14370
junica
PPK
Hodošan
Čakovec
14125
junica
PPK
Čehovec
Čakovec
13643
junica
PPK
Čehovec
Čakovec
13675
junica
PPK
Palinovec
Čakovec
12426
junica
PPK
Palinovec
Čakovec
12896
junica
PPK
Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja
Palinovec
Čakovec
13588
junica
PPK
Županja
Andrija
Palinovec
Čakovec
12888
junica
PPK
Zdenić
Franjo
Palinovec
Čakovec
14763
junica
PPK
Pavlić
Ivan
D.
Hraščan
Čakovec
13852
junica
PPK
Kolarić
Agata
D.
Hraščan
Čakovec
12083
junica
PPK
Mijo
Goričan
Čakovec
13954
junica
PPK
Goričan
Čakovec
14849
junica
PPK
Čakovec
13982
junica
PPK
Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja
Leno
Naranđa
Matić
Mijo Stjepan
Kramar
ore om onamo mii Mato Filčo om Ivan mom Šipuš Tomašić
Sabol
m
Subotica
M.
Josip
Krčmar
SO
Krznar
Rok
Stjepan
Hranjec Blagus Vidović
Žvorc
Posavec
Hraščan
Čakovec
14139
junica
PPK
Pavao
D.
Kraljevec
Čakovec
14146
junica
PPK
Čakovec
13000
junica
PPK
Čakovec
13385
junica
PPK
Cirkovljan Mihaljevec
Ivan
D.
Drago
Mur
146
Čakovec
13468
junica
PPK.
Otok
56
Čakovec
13097
junica
PPK
Prelog
Čakovec
14462
junica
PPK
Prelog
Čakovec
14533
junica
PPK
Cirkovljan
Čakovec
13177
junica
PPK
Goričan
Čakovec
1833
krava
PPK
Goričan
Čakovec
16265
Ž.
PPK
Valent
Švenda
T.
D.
Ivan
Bartolić
u
Stjepan
Strniščak
Kočiš
Juraj
Drago
Stjepan
Šatranić
Stjepan
Bogomolec
Josip
Mesarić
Ivan
Mesarić
Ivan
.
tele 31.
Žvorc
Petar
Cirkovljan
Čakovec
1832
32.
Žvorc
Petar
Cirkovljan
Čakovec
16266
krava
PPK PPK.
Županja Županja 13
33.
| š
|
i
Stjepan
Novak
Držimurec Čakovec Palinovec Čakovec Palinovec Čakovec Čakovec
1552
PPK
1827
PPK
16267
PPK
1828
PPK
16262
PPK
1453
PPK
16264
PPK
1829
PPK
16263
PPK
Županja Županja Županja
34. Horvat
Ivan
35.
Horvat
Ivan
36.
Blagus
Josip
Hodošan
317.
Blagus
Josip
Hodošan
38.
Čemerika
Ivan
Hodošan
39.
Čemerika
Ivan
Hodošan
40.
Vargec
Mijo
Goričan
41.
Vargec
Mijo
Goričan
Čakovec
42.
Kovačić
Drago
Juraj
u
T.
Čakovec
1815
PPK
43.
Kovačić
Drago
Juraj
u
T.
Čakovec
16259
PPK
44.
Hraščanec
Draškovec Čakovec Draškovec
1830
PPK
Županja
PPK
Županja Županja Županja
Marija Marija
45. Hraščanec
Čakovec Čakovec
Čakovec Čakovec
Čakovec
Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja
16260
46.
Pavlic
Leno
Draškovec
Čakovec
1831
PPK
47.
Pavlic
Leno
Draškovec
Čakovec
16261
PPK
48.
Košak
Franjo
1565
PPK
49.
Košak
Franjo
Hodošan Hodošan
Čakovec Čakovec
16250
PPK
50.
Martinčević
Prelog
Čakovec
1546
PPK
Siščica
St. Petrovo
8833
Čovac
N.
Brezje
Dubrava
Županja Županja Županja
Franjo 51.
52.
53.
Kraljić Gašo Zdjelarić Pajo Bereković
Tomo
Gradiška
N.
Selo
Gradiška
SO
Fond
3746
Gradiška
N. bik
12905
SO
Fond
Vet.
stanica
Sesvete
Milan,
Varga
Žavnica
Haganj
Roštan Petar
Đurđevac
Đurđevac
Šostarec
Ivan
Đurđevac
Đurđevac
11413
bik
Vrbančić
Ignac
Đurđevac
Đurđevac
11037
junica
Rogožar
55.
57.
Mijo
2468
junica
Velika Lovrečina
11647
Žž. tele
Seleš
Josip,
Peteranec
Pipić Cabuna
Zlatko,
Jančijev Kloštar
Petar, P.
Zagreb Palangić, Marija 14
EHINOKOKOZA naila-
svinja, životinja, klanja neke vrlo često i ostalim zimo srcu, bubrezima, organima, mjeplućima jetri, Nekada i huriće i do oveće od veličine pa šake, dječje glave. mjehure graha čvrsto ih biti vrlo mnogo, osobito i mjehuri okrugli, jetriplućima; li vode. oštro i Razbijemo jedanmjehur, ograničenipuniprozirne napeti, neku iz izvući to ćemo bez opnu, kojaje nutarnje bijelu njega poteškoća nailaze sitnim zrncima. Isti takvi strane mjehuri bjelkastožućkastim posuta nazibolest. tešku i kod te i te neizlječivu Eto, mjehure ljudi uzrokuju gotovo bolest ehinokokoza. ehinokokima nauci vaju ehinokoka? nađu obično kada Šta prilikom klanja mjehuri radi, oni nestrIzrežu i odbace. Kod stalno oko i klanja vrzmaju motajupsi, ih odatle komade i i te odbačene dočekuju pohlepno gutaju, počinje pljivo Ona iz malo nesreća. Razmotrimo čemu stvar. pas mjehura, koje je je komadom zameci. i izrezanim zapravo jesu skupa mjehurom jetre progutao, trakavice. Svako ima pasje jeglavatrakavice,pojedinim mjehurima ih Iz svake naskoro izraste hiljade. koja trakavica, glavice pasjemcrijevu nekoliko 3—4 članka. članak ima svega svega milimetara, Posljednji jeduga veći od svih ostalih trakavice i nalaze zrela se dijelova je njemu jaja. Izmetine zaraženi i teško su pasa, uništavaju. koji Jaja otporna kao da sitnim bjelkastim izgledaju trakavicom, krpicama. posute članaka trakavice Psi i krcati pune koje jajima, svojim izmetinama, kao i naše otvorene vrtove, livade, opogane pa lokve, pašnjake, vode, vrela, cisterne i bunare. hranom i i zaraženom goveda, konji, ljudi Ovce,svinje, i rukama sebe trakavice. i ove prenesu vodom, posuđem prime jaja pasje trakavice Iz krvi zameci organe dospiju tijela crijeva nutarnje putem mjehuri ehinokoki. i iz njih Da pas opisani razviju ponovimo: nosilac U i našim trakavice, ujednoposvudasije jaja. čovjeku je njezina domaćim iz ovih Iz životinjama razvijaju trakavičjih jajaopisani mjehuri. zaklanih odbačene zamecima trakavice zaraze životinja mjehure požderu psi, trakavicama i to tako kruguneprestano ponavlja. Ehinokokoza bolest i što ih ona čini Štete ljudi životinja. jezajednička veća u tome što i život. ogromne su, ali njenaopasnost jejoš ugrožava zdravlje Zaražene za mnoge slabije ljudi. životinje iskorišćuju hranu, nesposobne vrlo i bolestima. Bolest prema rad, dugoboluju, mršave,neotporne drugim naročito od i Naroovce mnoge jeujedno neizlječiva, životinje, nje ugibaju. Bolest čito bolest teška kod i vrlo teško neizlječiva juje jegotovo je ljudi. ustanoviti. i rad. ukloniti mogu Ljudidugobolujunesposobni Mjehuri kirurškim ukoliko obzirom i to je putem,nožem, moguće, smještaj Tako i vrlo teško ukloniti ehinokoka iz mozga, i iz brojmjehura. je mjehure ukoliko veći ih Moramo istaknuti kake organa drugih broj. je načine, i iz seljudi da im psijedu piju istih zamze.U prvomreduako dopuste da im ližu ruke i ih da se kući i oko po posuda, djecu, puštaju kuće, vrzmaju slabo opranu zelenu naročito jedu hranu, poljske salate, matovilac, radič, slačak. kuće i bolesve Uostalom, nehigijensko držanje gospodarstva uvjetuje U nekim tako i naše tako pa krajevima domovine, sti, jednomdijelu težak ali ima po državi. Dalmacije je problem, je čitavoj našoj naših
Prilikom
domaćih
naročito
a
u
i
ovaca
a
zrna
zna
su
u
s
se
u
a
samu
se
se
se
nas
zrnca
u
s
zrnce
a
u
u
na
a
samo
u
se
su
ovom
su
sa
su
a
s
u
ove
se
u
vremenom
—
a
se
sa
se
se
u
su
su
a
ova
su
samo
za
se
s
na
a
ma-
ovu.
u
ona
15
"a
A
|
Iz svega
izlazi,je ljudi ugrožuje životinja, život ekonomske i čini ogromne tome prema pa čovjeka štete, boriti i suzb:Kako njomenergično planski jesuzbijati. moglirazabrati, ehinokokoze zavisi redu širokih narodnih samih prvom janje djelatnosti i veterinarima i liječnicima. njihovoj prosvjećenosti suradnji, najužoj Borba ukoliko budemo svi da ehinokokozom, pregnuli jeiskorijenimo, jednoi stavna malo dobre može vrlo lako Evo pa je laka, volje provesti. glavnih lanac razvitka kod ehinokoka domaćih najlakše je prekinuti klanja uputa: Sve i ni organe kojemslučaju bacaj životinja.mjehurepromijenjene psima i ili duboko To od nego mačkama, najbolje spali zakopaj. jejedna glavnih treba i svako i svakom provoditi mjera nju vrijeme mjestu. Sklanjaj ih i da ih razvlače i šire zarazu uginulih zakopaj lješine životinja, dajpsima tebi i domaćim i smrt da tvojim Nadalje zaboravi, je pas životinjama. raznosilac bolesti. Drži i Ne da pas zaboravi pasa. gura najnužniji broj svaki čas da iz istih tobom rep, pa i pije njušku pod dopuštaj jede posuda da ti liže i drži pse Ne ukućanima, ruke, pogotovu tvojim djecu. tvoju kući, ih blizu otvorene vode Sirovu naročito puštaj piće. zelen, salate, jedi dobro Ne štedi vodu! Ne i vrtove Pas u pse oprane. pašnjake. staji puštaj izmet i što da traži. Klaonice biti ga. Sklanjaj pasji uništavaj smiju rasadište bolesti. Ne ni blizinu klaonice. pse opake kojemslučaju puštaj kod si našao stoke. Sve upute koje klanja Uništavaj mjehure, prenesi nisu imali da svakom list. prilikom koji mogućnosti čitaju onima, ovaj da
teška
to
i domaćih
bolest
da
moramo
se
s
smo
u
masa
o
0
o
s
se
E
uz
u
|
ne
u
na
ne
ne
ME
o
ove
ne
s
a
ne
u
za
samo
u
nema
ne
ove
u
u
sve
ove
DrM.W.
OJ
Ud
PRO
ORO
OBAVIJEST. PROIZVOĐAČIMA! od broja 9 po jednom primjerku Cijena»Mljekarskoglista« iznosi 1,50dinar. osjetnogporastatroškova Do ovog povišenjadošlojeuslijed papira. štampanjaiposkupljenja Molimo našeproizvođače mlijeka čitaoce»Mljekarskogliobostranog izlaženje od interesa! da njegovo jerje uvaže, to sta« UREDNIŠTVO —
O
OOO
OOO
DODO
OPP
ooo:
UREDNIČKIODBOR Uređuje: i odgovorni
Glavni
Vlasnik
i izdavač:
Ilica
urednik:
dipl. inž. Dinko
Udruženje
mljekarskih
31/III, telefon
Mjesenaj
pretplata I
a
440-476.
proizvođače
SRH.
Uprava
Štamparija.
organizacije mlijeka
d
ustanove
i
Hoholač
Vera
Zagreb,
i uredništvo:
»Vjesnik«,
Tisak:
privredne
za za
radnika
urednik;
tehnički
Kaštelan,
Zagreb d
4—,
1,50.
16
i
a
i
a
i
a
i
m
i
i
va
am
i
aa
a
o
a.
om
—
ooo
—
.
=
mea
-
e
o