Mljekarski list 11-1974

Page 1

*

ZAGREB

3

Ul

| ___

LL.

>.


RG

ki

BO

SSA KV DR

PARS

S RE

SEA

PR

PILE |

!

STOČARSKA

REGIONALNA

IZLOŽBA U PETRINJIGOD. i Sisak

1974. izložili

Novska, Petrinja općina Uni,Glina, Najbolji izložbi. 29. IX stoku Organizator stočarskoj PetrinjiRegionalnoj svoju stočarstva izložbe udruženja proizvode poslovno koje je Regionalno kao i proizvodnje području organizator djeluje cijelom prometastokom, i stočarstva i stočnim poljopripotrebe proizvodnimarepromaterijalima fondova te poljoprivrede. unapređenje općina prekosvojih vrede, Skupštine da ostale unutar i izvan i Svakako, organizacije područja njega MI služne izložbe. Tako »Zagrebačka održavanje spominju »Gavrilović«, OOUR TMP »Dukat«, »Vajda« pogon Sunja, poljoprivredne mljekara« SRH. Stočarski centar veterinarske i selekcijski zadruge, poljoprivredne stanice, Poslovno Privredna komora Poslovno »Stočar« Zagreb, Udruženje Zagreb, Velika »Jeklotehna« i dr. Udruženje Gorica, od izložbi bila izložena govedajerjegovedarstvo jedna Najbrojnija stočarstva Uz grana krave, junice najvažnijih togpodručja. govedabili nazimad izloženi i bikove su suprasne krmaće, rasplodni nerastovi, rasplodne i ovce. rasplod, konji, purani izložbe bila općine Petrinja. Pokrovitelj jeSkupština Dvor

stočari

u

su

na

na

za

ove

na

za

za

su

za-

sve

za

se

su

na

za

stočarske

regionalne Otvaranje

smotre

Novskom

ima

podacima području regije sektoru od krave i steone "73.000 goveda čega privatnom orijentaciono 50.873 otpada grla. junice rata Na se jepodručju jošprije organiziraouzgojpomoću bio toku da bi rata rata udruga, prekinut, poslije opet gojskih kojije i simentalske (dom. pincgavske stavljen formiranjem ogranaka uzgoj goveda šarene) pasmine. tržišta 1960. i 1961. Tokom utjecajem neorganiziranog govedarstvo godine našem rad na svaki krizu i uzgajački organizirani je jeproživljavalo prestao području. statističkim

Prema

Sisak

na

sa

na

na

marvo-

ovom

na-

u

za

2

on

a

di

e

E

A


reforme

privredne mlijeka Donošenjem godine garancijom cijena otvoren i rad ponovno govedarstvu nastavljen uzgoju je goveda putrazvoja ali mesto traži naše i porijeklom, domaćegšarenog, čije evropsko 1965.

i

na

sa

samo

tržište.

Unatoč umatičeno

svima 925

naporima

da

krava

i

se

odraslih

čistokrvne

povećabroj što junica, je svega a

je stoke, od 1,8% ukupnog do

sada

broja plotkinja regije. bez vrlo porijekla nepovoljni. Prema 40% procjenama, plotkinja goveda, je tipudomaćegšarenog križanci 60% dok oko krava kreće starost (pincg.šareno), prosječna 8 godina. kravi kreće oko 1.600 se po orgaProizvodnja mlijeka oteljenoj litara, nizirani tom bio 1973. litara. otkup području je godini 10,000.000 Mala rezultira iz prosječna proizvodnja mlijeka djelomičnonepovoljnog radi slabe ishrane. Prema statističkim pasminskog sastava,pretežno podacima Sisak Novska 50% području regije površina jepod prirodnim i krmnim oranicama. Prirodni uslovi prolivadama, pašnjacima biljem voluminozne stočne hrane ali ekstenzivno livada izvodnju postoje, korištenje i te kvalitet hrane pašnjaka, proizvedene dajegarancije razvoj jače govedarske proizvodnje. U 3 uloženo da mnogo napora, posljednje godine je organiziraju pojedina će imati 10 i više te jačadomaćinstva, koja krava, gospodarstvu i tržište. meso, proizvoditi mlijeko rasplodni podmladak Na 6 i 46 suvremenih području općina izgrađenoadaptirano je staja, domaćinstva i opremljena potrebnom mehanizacijom priključcima proizi stočne hrane. vodnju spremanje Pasminski

ove

sastav

i starosna

struktura

krava

ostalih

su

u

su

x

a

se

a

na

u

a

na

na

za

ne

za

se

na

svom

za

a

su

za

Izložena

junad

na

smotri

u

Petrinji


ra

Li

a

E

Ta

RIA A

E

E

e

Ju

RO)

pa

bi

su

u

je svega29,5%plotkinja, Umjetnimosjemenjivanjem bikova i trebalo narednom vremenu umjetnoosjeproširiti smanjiti broj 1974. toku već krenula na Ova gdjejeu području Gline, je menjivanje. akcija obuhvaćen veći koje umjetnimosjemenjivanjem, brojplotkinja godine nekontrolirano. bile 1973. godini oplođene 1973. g. i oplodnje stanje Brojplotkinja 1973. g. Oplođeno Broj Room Općina umjetno nekontrolir. Eg prirodno plotkinja “broj broj broj 9% broj 344 obuhvaćeno

u

za

u

P=

=

o

1.

9100 5400

Glina 2. 3. Kostajnica 4.

Novska

5.

Petrinja

6.

Sisak

u OISEoj Ukupno:

1128

1846

4923 3254

42,0 2439 2780 41,3

5816 '

5421

8,4 12,4 34,2

527

6292

Dvor

6732

6300 A 15020

17533

Sgj 50873

3276 11107

29,5

31933

37

60,2 56,3

42

62

44 35

>

3049

300 101

5,5 35,5 5,6 1,7

— 126 102 63,3 pon _ 3920 62,8 322 58,7

3952

35,9

86,1 54,1

a

—_

0,8 7,1

Petrinji u smotri

Ocjenjivanje rasplodnih krava

na

područje da još uvijek nam nije pokriveno oke ukazuju, podaci Iznijeti ili prirodno). kvalitetnom : (umjetno oplodnjom. Runvateno E 925 6 Na radom uzgojnoje plotpodručjuopćina od ili svega i odraslih 1,8% ukupnogbroja. junica selekcijskim kinja(krava li gdjeje uzgojnopodatke podacima Hrvatskoj, Uporedimo radom zaostaje. vidimo, područje obuhvaćeno 5,5%plotkinja 43 kad bilo svega uzmemo ako za 1968., je godinu upoređenje Međutim, selekcijskim učinjeno 21 se onda tične mnogo godina posljednjih ti. puta 5 je krave, brojplotkinja. povećao godine 1968.—1974. krava od matičnih broja Kretanje Godina 1970. 1971. 1972. 1973. m.30. 6. 1968713 620 366 215 1969. ll1 81 43 Broj krava u

sa

ove

ovo

ma-

u

;

-

0

4 '

keu

a

oi

ol


godine, posljednje pregleda vidi, je bržegpovećanja i kod stimulativne a rasplodnih goveda kreditiranje cijene plasmana razlog nabave. Hrvatske U program uključena govedarstva izgradnje gojidbene i šarenu domaću ovog područja. izložbenog pasminu goveda 1973. bila za Protekla programa, gojidbenog godina jepripremna provodbu do1974. kako bi prve posao stvaranju generacije počeo početkom godine bikova i maćih kvalitetnih junica. klasifikaizvršena U centrima za Hrvatskoj je umjetnoosjemenjivanje bikova« »očevi bikova i izabrani »majki osjemenjivanje plansko cija 1974. bikova« godini krava U matičnih krava terenu obavljeno jerazvrstavanje populaciji elitne bikova« bikove centrima umjetnoosjemenjivanje), (»majke krave i ostale bikova« bikove u nadprosječne (»majke prirodnom pripustu) Iz

se

došlo

do

da

3

u

su

,

su

za

u

u

za

su

u

na

u

za

za

u

za

matične

Sve

krave.

bit

ili

po eksterijeru krave, nadprosječneelitne, koje će razvrstane od tih završene nakon i obrađene laktacijske jednu kategorija Za očekivati da će 1974. biti ovom proizvodnje mlijeka. krajemgodine je oko 230 krava području vrijednosti. nadprosječne nerazvrstane'

su

u

na

Članovi komisije ocjenu goveda za

mlijeka kravi 1973. po proizvodnja laktacijska matičnoj Prosječna godini Sisak i iznosila bila 3400 općine Novska, jenajveća području je kg, 2900 Gline 2790 3156 i Dvora 2440 Kostajnice kg,Petrinje kg, kg području kg. u

na

— _ ———

a

na

5


Šampionkom proglašena je kojujeuzgojio Petar iz 23. gović Sjeverovca »Broška« matični br. 12 1. II. 1968. oteljena Spomenutašampionka je U 4.543 kroz I 9.345 dvije proizvela kg mlijeka, laktacije kg. laktaciji je bio masti Prosjek je3,66%. krava

izložbe

'

»Broška«

Dra-

a

u Pi ži

Krava

krave

su

Uni

na

»Adelka« Glina

DragojevićaSjeverovca iz

nagradomocjenjenerasplodne

Prvom Dvor

šampionka

Petra

vlasnik

Vilma« »Jelenka« »

»Raca«

r

o.

=

Kostajnica »Zita«

»Anneliese« »Jagoda«

-

-

ŽunićVajka

iz D.

Todorović Todorović Momžčilović

Blažević

općina:

Javornja

Ilija Dragotine iz Ilija Dragotine iz

Pero

Borojević Kukuruzar

iz

iz Gline

Marko

iz

Jovo

iz

Borojevića

Kukuruzara

iz Utolica

Matija

Novska

»Beba« »Cveta«

»Jelenka«

>

»

.

Mirosavljević Dragan Jaroslav iz = Černi Lipovljana Vinko iz G. Suknajić Rajića iz Roždanika


Petrinja »Šarava« »Jagoda« »Vilma« »Milli« »Nedeljka«

=

»

Milan

iz N.

Cvitaš

Jandro

iz

Grubić

Nikola

iz

Posavac

Ivan

Pavičić

Drenčina

Petrinje Kolić iz Đuro Kraljevčana Kolić Đuro iz Kraljevčana Končar Stanko iz V. Šušnjara

m

-

+

»

Sisak »Dunava«

=

»Ljilja« »Žemla« »Žemla« »Žera«

z:

iz Dužica

Petar = Dragović

»

»

»

Mirilović

Jovo

Mirilović

Jovo

Blinjskog

Kuta

Sjeverovca iz Sjeverovca iz Sjeverovca iz

nagrađeno rasplodnih junica je nagradom grla ukupno izloženih. 25 Drugom nagradomocjenjeno je junica. izloženih Od devet bikova čak prvom rasplodnih nagradomocjenjena Od

16

prvom

63

od

su

4

bika.

izlagač je goveda koji uljepšao j e i izložbe. goveda,povećao značaj bila su kvaliteti Izložena iznad To po goveda očekivanog prosjeka. je rad svih Dugogodišnji unapređenju govedarstva ocjena stručnjaka. ipakje dobre donio rezultate. Zato treba dati svoje priznanje Regionalnom poslovnom iz i ostalim udruženju Siska, Zagrebačkoj mljekari organizacijama koje radile tom poslu. Svaki

dobio

za

izložena

kožni

ular

znatno

sam

na

su

na

VODENA

1B) OTKUP MLIJEKA MANJI ZA 60 %

STIHIJA NANOSI

i Karlovca

Područja jošuvijek ugrožena vodostajima Dobre i Gline. sabirna rijeka Save,Kupe,Korane, Mrežnice, Mnoga mjesta selima raditi radi sela. ili prestala onemogućenog prilaza poplavljenog U selima nekim i koja poplavljena ipak odvija o tkup mlijeko mlijeka izvlači Siska

u

visokim

su

su

su

čamcima

uz

velike

se

teškoće.

pa je području poplavljeno jepodručje Gornje Donje selima svim Da neka sela otkupmlijeka. nabrojimo prestao koja stradala ŽeSave: Dubrovčak čudljivom najviše stihijom rijeke Jezero, Desni, Martinska Crkveni ljezno, Mahovo, Ves,Palanjak, Tišina, Bok,Mužilovčica, i dr. Okolica također sela: Stara Dreni Nova Lonja Petrinje poplavljena dr. Brest i Žažina, čina, Letovaniće, radi Sisačkom bio dane na poplave području pojedine Otkupmlijeka je 60%. i smanjen obilnim kišama i Druga područja imajusmanjenje mlijeka uvjetovano Stoka hrane vrstu i poplavljenim pašnjacima. jenaglopromijenila smanjenje količina oko 10%. otkupljenih mlijeka je

Na

Siska

i

u

Posavine

samo

su

su

za

za

Z.

Mašek


U KARLOVAČKOJ

MLJEKARI POPLAVA

ODNIJELA MILIJUNE

zahvatila

stihija područja putu je proizvodna Karlovac«. izravna šteta od oko 40 OOUR »Mljekara Nanijeta milijuna je starih dinara kao 20% te posljedica otkupamlijeka smanjenog povećanih teško Posebno troškova. područja rijeku transportnih pogođena otkupna sela i Također stradala sela su prigradska drugo. Kupu:Šiškljević, Rečica, cestu i Cetingrad— Kladuša— Međutim,posljedice poplave biti će mnogo teže stoka vrstu se na promijenila hrane, prešlo jerje tj. stajski Slunj. Vrginmost način doba uništena stočna hrana ishrane, neuobičajen godine, jerje livade i vodom ili su i Osim pašnjaci pod prekriti muljem. togaopalaje kravi što uzevši imati negapo proizvodnost mlijeka svakoj će, zajedno, tivnih Karlovac«. OOUR Potrebno posljedicaposlovanje »Mljekare jenaglaKarlovačka izvršila zadatak. siti da mljekara potpunosti je svoj Naime, kolektiva ali izuzetne radio od napore poplavljena područja, cijelog kojije radnika do mraka iz posebno organizacione jedinice proizjutra primarne bila i vodnje, snabdjevena potrebnim prehrambenimdrugim potpunosti našim Veliku radnicima naše i gotovimproizvodima. pomoć razumijevanje OOUR te stanovništvo popružila »Kamenskom«, jeJNA,posebno garnizon plavljenog područja. Vodena

na

svome

i

naše

za

su

uz

uz

za

a

ovo

su

sve

na

u

sva

uz

a

su

u

u

Zdenko

referent

Grginčić otkupa Karlovac mlijeka »Mljekara« —

IVOŠEVIĆA, riječima »Mljekare tvornica bila nalazi relativno visokom vac«, nije poplavljena pošto tiče među radnicima bilo Transvisini! Što području«. raspoloženja je čamcima i kamionima smo Pokuplja obavljali port području gdje moglo. Veće bio poteškoće donijela udaljena područja jerjepristup ispresitako da morali zaobilaziti i do 30 pa i više km. tamošnjim riječicama jecan Moram reći da od naše nismo imali ovakvu u Karlovcu Mljekare postojanja da bili blokirani i vodom od ostalih naših te odijeljeni situaciju dijelova, Prema

direktora

ĐORĐA

sama

se

se

na

ono

na

Karlo-

OOUR

na

se

su

nam

smo

ove

smo

da

smo

morali

koristiti

čamce!«

(vp) ;

| |

| |


| |

IZLOŽBA STOKE U RAKOVU U

Rakovu

Šibenik

oslobođenja Šibenika,povodu godišnjice i II izložba 20. mlijeka skupkooperanata je listopada

nedaleko

selu,

održana

SELU 30

u

općine togapodručja. krava i 1600 imade Na svega priplod rasplodnih području općine obaveznom Pred donijeta je odluka vrijeme dospjelih junica. izvjesno krava. program prihvatila je općine umjetnomosjemenjivanju Skupština i služba stanici 1978. Pri vitka do veterinarskoj nalazi govedarstvagod. nalazi par desetaka sada se grla. govedarstvu, podselekcijom selekciju Zadarsku četiri otkupmlijeka godine Prije (1970.) počeojeorganizirani 1970.—1973. od Tako stanica. što ga veterinarska mljekaru jeorganizirala količine godine otkupljene slijedeće mlijeka: za

ove

o

raz-

za

se

u

a

za

za

su

god.

broj kooperanata

količina

mlijeka

1970.

93

144.418

1971.

157

303.549

1972.

201

478.542

1973.

215

601.841 463.025

1974.

otkupit mlijeka. procjeni godine fonda i stočarstva Sredstvima samoupravnog unapređenje SRH, razvoj fonda kao i sredZadarske unapređenje poljoprivrede općinskog mljekare, četiri 5—6 krava i su sa stvima po objekta kooeperanata- izgrađena nekoliko Svi imadu U 20 krava. objekata. objekti pripremi je još jedan stočara, i mužnju. strojnu 31 krava selu i 10 sive oberinRakovu izložbi Na predviđena junica je talske pasmine. visina krava iznosi širina izloženih uzrast cm: grebena 116, Prosječni dubina širina prsa bokova prsa 63,60. 44,44, 46,68, novčane i naturalne izloženih su Vlasnicima grladodijeljene nagrade kravi Šampionki dodijeljeno jepočasno redovnom se Na mlijeka raspravljalo dosadašnjim skupukooperanata kao i nedostacima i te i rezultatima organizaciji otkupumlijeka, uspjesima i budućem programu govedarstva, kooperaciji organizaciji razvoja otkupa Tim su proizvođačima mlijeka dodijeljene nagrade. mlijeka. povodomnajvećim Prema

će

ove

oko

se

700.000

litara

za

za

sa

u

u

a

zvono.

o

u

o

9


M

AJ

DO

SIMENTALAC SVJETSKO GOVEDO održana XI 1974. Zagrebu je rujnagodine generalna skupština domaće šarene simentalske i I internacioodgajivača goveda pasmine nalni šarenih kongres odgajivača goveda. Ova 1962. Miinchenu organizacija jegodine Njemačka), (SR već se iduće, godine1963., drugomzasjedanju okupili delegati Tada Pomosimentalca Beogradu. delegati posjetili uzgajačka područja i ravljuVojvodini. Na XI i I internacionalnom osnivačkom našli ovoj skupštini skupu devetnaest predstavnici zemalja(Australija, Argentina, Austrija, Bugarska, Čehoslovačka, Engleska, Francuska, Italija, Irak, Irska, Jugoslavija, Kanada, Novi SSSR i Na Švicarska).skupu Mađarska, Zeland, Rumunija, SAD, teme: raspravljale osvrtom uzgojdomaćegšarenog goveda Jugoslaviji govedo i HrvatskojSloveniji; simentalska pasminagoveda Evropi; simentalska pasminagoveda vanevropskim zemljama; i rezultati križanjanjegovi zemljama članicama; poboljšanje sposobnostiproizvodnju šarenog g oveda pojedinim i zemljama šarenih velikim problemi selekcije goveda aglomeracijama. Na XI Statut ovog kraju zasjedanja Svjetskog usvojen je udruženja odgašarenih simentalskih i Za jivača goveda udruženje.predsjednika izabran dr. Hans iz udruženja je Wenger Švicarske. U

od

23. do

25.

osnovana na

u

a

svom

u

su

su

u

u

na

u

u

u

za

mesa

u

u

osnovano

Prvi

ovo

predsjednik svjetskog udruženja uzgajača FLECKVIEH govedo za

gospodin

SENCKENBERG

10

s

iz Miinchena

simentalac

su

se

su

se

u


sjeverozapadnoj HrvatskojSloveniji delegata Posjet i

najstariji umjetnoosjeDelegati posjetili najpoznatiji zavoda domaćih i životinja (Središnjeg uzgoj razmnožavanje menjivanje bikova Tom im Križevcima. kolekcije prilikom predvedene Zagreb), simentalske domaće šarene pasmine. izložbu Gosti i XI stočarstvu posjetili regionalnu Bjelovarske regije im izloženih grla, predvedene kolekcije. pored Koprivnici, gdje bikovske majke; mlade krave završenom prvom laktacijom; kćeri bika junice testiranog Ritera; bikovi rasplodni prirodni pripust. tovilište Kombinata »Podravka« i Učesnici posjetili goveda poznato također Hlebinama. i kao Galeriju naivnog slikarstva, Hlebinama, »Potovilište Kombinata Soboti U goveda Murskoj delegati razgledali stanicu i Centar Živinorejumjetnoosjemenjivanje murka«, testiranje kaoi i zložbu Soboti. zavoda Murska skog Sobota, goveda Pomurje Murskoj Brlek Dipl. ing. Stjepan naš

su

i

centar

za

za

su

u

u

su

su

sa

za

_

u

su

u

su

za

za

za

KADA TREBA POMOĆI

u

KOD TELJENJA? kada

pomoć rađanja ćemo, jeugrožen ako ili ako život poroploda. rodilje, predugo Ugrožen porodpotraje je različitim klicama itd. Tele i zaraze može stradati, onečiste, pak đajniputovi rastvara kad i time pa zapne zaguši,poslije porođajnom počinje putu, No osim ima krv čitav niz trovati drugih mogućnosti, koje rodilje. još toga teleta. i život zdravlje majkei ugrožavaju također Tako kod ako dođe do ćemo morati teljenja, nepravilnog pomagati kod nastati odnosno Takove mogu zapreka rađanju. zapreke rađanja toka, bilo kod ili rodilje, pakposljedice nepravilnog zbogsmetnja položaja teleta ili Od kod precijelosti njegovih dijelova.smetnja rodilja spominjemo suhoću ili ili nedovoljno porođajnih jake preslabe trudove, otvaranje putova, zatim zavrnuće količina tekućine pa prevelikih maternice,nakupljanje plodnim itd. Od uzroka vezi doći obzir: mogu pak,koji teletom, ovojnicama ili nakazan različiti ili prevelik plod, nepravilni položaji njegove glave, trupa blizanaca. nastati No i znadu nastati mogu nogu, smetnje zbog povrhtoga kod i kao što suviše kosi napr. razloga, poteškoće rađanjazbogdrugih pod ili ili prenaporan staji, rad,nedovoljna prehrana pokvarena, pljesniva hrana. gnjila Da treba li kod uzmognemo pravilno prosuditi, pomagati rađanja, najprije ćemo točno vlasnika svim važne okolnostima, ispitati koje porod. Tako saznati dob i kakvoću steonosti, trajanje trudova, dalje i zatim li izašle ili držanju ponašanju rodilje, jesu plodneovojnice tekućina već ili li možda već pa prsnule, jeplodna izašla,nije tkogoddrugi i tako pomagao dalje. Tek nakon ćemo tu svrhu rodilje, togapristupit pregledu i da Porodiljapriprema pregled tajnačin, pripremiti pomagač. okolini učinimo ukloniti dovoljno njenoj slobodnog (treba susjedne prostora ili zatim očistimo i stavimo čistu živoživotinjepredmete), stojnicu stelju pod treba okolinu i stranu mlakom bedara rep tinju. Dalje oprati stidnice, stražnju Pružiti

kod

morat

život

sam

se

se

u

ili

matere

a

se

u

same

su

u

u

su

u

s

u

a

su

u

na-

o

moramo

su

za

sam

za

o

su

a

ona

se

za

za

one

se

mora

na

u

—— ————

Lika

ll

a

o

u

i

S

i

a

INA


a

AT

I

JK

| vodom

uobičajenim raskužilom, razrijeđenim stražnji trup Tako isto treba i sam plahtom. pokriti pripremiti pomagač, najt j. da radi bez ili bar bez zatim da bolje košulje je rukava, majici, pažljivo obreže nokte ruke raskuži. Iza i treba ruke namazati opere ruke, potom toga ili mašću. uljem Tek nakon uvučemo pregledu, šaku, skupivši togapristupamo tj. prste obliku klina u da li suviše sužena ili rodnicu, ustanovimo, nije suha, natečena, veličini i treba oprezno, položaju Pregledavati ploda. potom uvjerimo izvlačeći ruku iz ni dirati različite da ozliprečesto rodnice, predmete, jedimoporođajni put. Tim moći ćemo da li otežanom kriva pregledom ustanoviti, je rađanju ili razlozi uzrokovani i Č ešći rodilja plod. položajem nepravilnim teleta, ili nogu. Tako može to biti ili zavrnuta tada može biti pa glave glava zaostaje, ili ili zabačena leđa. prsa položena bok,plećku jespuštena Prednje biti ili ukrštene iznad noge mogu savijenepojedinim zglobovima opet skočnom ili Povrh noge šije,stražnje savijene zdjeličnozglobu. biti može i ili kičme nepravilnostipoložaju cijelog ploda, toga tj. njegove bedrenom kao što su ili okomiti Konačno biti mogu trbuha, položaji. poprečni zaprekom i blizanci ili preveliki plodovi. Kod treba se držati nekih Tako treba temeljnih pomaganja pravila. prije ustanoviti uzrok tek onda samog po pomaganja pravi smetnje, postupati Izvlačiti tek krivi U tu planu. plodsmijemo, poštoje ispravljen položaj. svrhu služimo 4 inače bi užetima, kojasmijupotezati najvišečovjeka, mogle nastati Potezati i to nepoželjne posljedice. pod ravnanjem pomagača, istodobno i samo dok Prestati treba u polagano, vrijeme napinje rodilja. kad ili ustane. i nogu potezanjem, životinja legne Nepravilni položaj glave Ako samo već izravnavaju maternici, zdjelici.jeplod doproonamo, treba lakše da ili ga potisnuti Daljejepoznato, natrag. ispravlja plod njedok ako može više ne ćemo goviudovi, životinja stoji, pak podignut stajati, dio slame. Ponekad takoćemo snopove jojzadnji tijela, podloživši podnjega izvrnemo ako leđa. Ako đer olakšati su posao, životinju porođajni putovi ih čistim suviše ili podmazati uljem mašću, jošbolje suhi, sluzju od lanenog sjemena. ćemo nekim pomenutim slučajevima Svakako, uspjeti postupcima. će Tada će da oslobodi stručnjaka, potrebno pozvati koji uznastojatirodilju kad već od To će učiniti da drugačije ide,operacijom. ploda, tako, plod komade i da ih maternici ili će razreže ukloniti kroz izvuče, pak plod trbušnu tzv. carskim rezom. stijenku, dr. Milan Šlezić Prof. i sapunom, čistom

pa

a

se

u

u

a

se

o

ne

ne

su

na

na

na

u

a

su

su

u

u

a

se

se

mora

se

se

u

a

u

ne

se

na

moramo

a

ne

u

ne

na

u

STOČNI KELJ zapaziti mnogihproizvođača bujne Na rado kelja. području Sisačkostabljike stočnog područja jepriObilan zelene hvaćen od hladnoću i na mase, proizvođača. prinos otporan banijskog ishranu dolazi stoke od kasne dobro do sredine zime. jeseni našim oranicama treba proširenje Zaslugu njegovo zahvaliti cijeredovitom dr. Šoštariću, profesoru Poljoprivrednog njenomprof. fakulteta rado radnih mnoge orgaZagrebu. Svojazapažanja prenosi stručnjake nizacija. Sve

više

se

može

na

oranicama

velike

i

za

mrazeve

za

na

u

na

12


»zeleni

angeliter« kelja, najviše sjemenja stočnog i mlijeka mnogim dobavljačima mljekare« podijeljeno jeputem»Zagrebačke proizvođačima. vrste

količine

Velike

ooo

e

ro

pr

STOČNIKELJ.

=

Prof.

dr

Karko

ŠoštarićPisačić

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

Rok

Bosman

Gotalovo

Fuček

3.

Domazetović

4.

Jelić

suradnikom

RUJNU Organizacija

1974. Broj grla 2045

Gola

Kupac

Kate-

gorija

krava

Šafran

Franjo,

Drnje

Franjo

2.

Selo

sa

PROIZVOĐACA-KOOPERANATA

MJESECU

U

razgovoru

u

STOKOM

RASPLODNOM

PROMET

1.

nn

Ivan

Ivan

Antun,

10489

junica

.Posavac Rogovac

Selo

8948

junica

Trbušić Drago, Radđdakovo

Gradiška

9003

bik

Fond

Đurđevac

Đurđevac

Adžamovci

St. P.

Tisovac

N.

SO,

Nova

Gradiška 5.

Lovrić

Drago

Hodalić

Ivan

N.

Gradiška

Đurđevac

3795

bik

Fond

SO,

Nova

Gradiška Đurđevac

Đurđevac

11828

bik

Fond

SO,

Đur-

đevac

Vrbančić Mišulin

Ignac Miško

Đurđevac

Đurđevac

Đurđevac Đurđevac

12078 11224

junica junica

Kokša

Ivan,

Molve,

Novska

OOUR

»Braća

Rađenović, Novska

Šimunović

Petar

Đurđevac

Đurđevac

11434

junica

OOUR

»Braća

Rađenović, Novska

13


Red.

Ime

broj

proizvođača

i prezime

19%. Fuček

Organizacija

Selo

Franjo

Broj grla

Đurđevac

Đurđevac

11505

Kupac

Kate-

gorija

junica

»Braća

OOUR

Rađenović, Novska 11.

Petrović

Mičetinac

Josip

Đurđevac

11490

junica

»Braća

OOUR

Rađenović, Novska

12.

Ferenčić

Stjepan

Đurđevac

Đurđevac

11444

_

junica

»Braća

OOUR

Rađenović, Novska

13.

14.

15. 16.

Kelić

Kelić

Kolar

Ivan

Plepelić Juraj Vrban

18.

Veličan

19.

Crkvenac

21.

Ivšak

22.

.

Franjo

11656

Ilova

Kutina

Pleso

V.

6006

N.

Gorica

Rača

junica bik

Berek

3439

bik

Šimljanica Ištok Antun,

:

3072

Žabno

bik

o

Fond

SO,

Sisak

Ivan

23825

bik

25.

Šofić Nikola

bik

26.

Sokač

Zdravko

Majurec

23831

23445

junica

27.

Babić

Franjo

Cirkvena

Žabno

23445

junica

28.

Brestak

Trema

Žabno

23154

junica

Franjo

32.

Šubat

Ivan

33.

Palić

34.

Hobi

35.

Domović

Mato

Drago Fana

36.

Hanzi

37.

Vučković

Vlado

38.

Sudarević

Čedo

Adolf

Franjo,

SO.Sisak Tvor, sireva, Bjel Tor,Tslreva, Fond

Bjelovar

sireva,

'Tvor,

Vrbovec

6511

an

sireva,

. junica Tvor,

23594

sireva,

junica .

Bjelovar

Cirkvena

Žabno

5342

krava

Žabno

Žabno

Bjelovar Tvor. sireva, Bjelovar

5146

krava

Tvor,

Rešetari

N.

bik

Bjelovar Fond SO,

Haganj Dežanovac Ljudevit V.

Selo

Dabčevica

Orlovac

Majdak

Nikola

Daruvar

40.

Skaljnik

Antun

Ljudevit

Selo

.

Gradiška

3789

Haganj Dežanovac

bik

V.

4187

bik

MI.

Daruvar

9303

Grub.

Polje Polje

sireva, Nova

Gradiška 2668

Grub.

39.

14

.

Vilko, Predavac Bujger

Bjelovar

Žabno

ž

.

Zagreb

o

Tomičević

Babić

živ.

a

24.

31.

dom.

veličan

bik

uzg.

za

junica

23826

Josip

zavod

K+

Žabno Žabno Žabno Žabno

Žabno

Sred.

junica

Žabno Žabno Žabno

Maceković

Ploščica

23525

Ivan

30.

Marko,

.

Tomičević

:

Ruškovac

Tržić

23.

Brezovljani

ko,

Kapela

Durđevac

Mato

Hruševac

bik

11866

Koščević

D.

3071

:

Dudovac

29.

Mijo,

= Vadljević Mar-

bik

Kudumija

Đuro

»Ilova«

Skrbni

Kata

pa

PIK

Daruvar

13854.

Kapela

Kenđelovac

»Braća

OOUR

N.

Babotok

Vinko

junica

Novska 3848

— Šimljana

k

»Braća

OOUR

Rađenović,

zr

Franjo

junica

Novska

Babotok

Pavao

Veličan

11387

Rađenović,

Sasovac

Nikola

:

Đurđevac

Đurđevac

Đuro

17.

20.

Đurđevac

Đuro

S.

Sesvete

»Zdenka«

Veliki

Zdenci

bik

Veliki

Zdenci

243

krava

Veliki

Zdenci

289

krava

Kiš

Josip,

Kokinac

Daruvar

1510

krava

Daruvar

9131

junica

_ Vel. Zdenci MI.

»Zdenka«

Vel.

Zdenci


RER

AE

KJ

A

ki

OI

KJ TORE

SSA

DRKAT

| :

Red.

broj

Ime

i prezime

Broj grla

proizvođača

41.

Novotni

D.

42.

Niče

Grub.

43.

Niče

44.

Patek

45.

Domović

46.

Vujević

47.

Organizacija

Selo

Drago Alojz Alojz Stjepan

Polje Grub. Polje Trojeglava

Daruvar Grub. Polje

4081

Polje

4049

= Grub.

Dežanovac

Dežanovac Selo Ivanovo Ivanovo

Fanika

9103

4142

Dežanovac

Stjepan

Selo

gorija

junica junica junica junica

_ 2517 bik

4179

Vel.

Zdenci

Vel.

Zdenci

Vel.

Zdenci

Vel.

Zdenci

Vel.

Zdenci

Vel.

Zdenci

bik

Daruvar

Daruvar

9388

Vrbovac

Daruvar

9371

junica

D.

49. 50.

51.

Pocrnić

Zvonko

Kundakčić

Kundakčić

Popović

Grabarje

Adam

Grabarje

Adam Branko

Dišnik

Milan,

Rača

Milan,

Marić

.

48.

Kupac

.

Marić

Franjo

Volf

Daruvar

Kate-

Grabarje

358

Grabarje

576

Garešnica

375

_

junica

_D. Rača

krava

Pimpl Pero, Grabarje Lovrić

_

krava

Mala

Dragan, N.

Gradi-

ška

krava

Majdak

Nikola,

Daruvar

52. 53. 54.

Popović Popović

Popović

Branko Branko

Garešnica

Dišnik

Garešnica

6689

ž. tele

Majdak

Nikola,

Daruvar

ž. tele

Majdak

Nikola,

Daruvar

Dišnik

Branko

LA Zena

Dišnik

6683

6680

ž. tele

Majdak

Nikola,

Daruvar

e

dom i GRIPA

krenula

kojaje dalekog je gripi, put Potrebno da zato i našem pa svijeta,je stigla Evropu. je časopisu nešto kaže bolesti. toj Sa naročito naziv Ni ova, stručnog stajališta opravdan nije »azijska gripa«. nikakovih ni ni bilo država ni između pozna kojadrugagripa granica između kontinenata. Ova raznih azijskom, jegripa jer stjecajem i vremenskih dalekom faktora baš tlu; prilika azijskom prviputpojavila tu nešto obliku. Slično jezabilježena, jer pojavila jačem jepredpedesetak bilo godina »španjolskom groznicom«, zabilježena kojaje najprije dobila tu i zatim od 1917.—18. obišla čitav pa Španiji,je ime, je god. svijet kao neobično više života nego mnogo jakapandemija, ljudskih kojajepokosila svim frontama Prvom ratu. I oružja svjetskom prije »špaobliku većih pojavljivala njolske groznice« stoljećima gripa prošlim ili i nakon će »Španjolke«, manjihepidemija, pojavljuje pojavljivat vremena. jošdugo Prema tome svake katkad katkad malo godišnje doba, godine prije, malo biti i i će tako prve pa kasnije, počinju »prehlade« godine. »gripe«, bolest bi univeri upravo Gripaje najmasovnija današnjice reklo, gotovo zalna. Iako obično naročito teška ni radi opasna nije uvijek bolest, ipak svoje naroda. masovnosti ima kod svih ogromno značenje sliku: kliničku ima boli glavobolja, kostima, Gripa svoju temperatura, mišićima i i itd. Ti znakovi zglobovima, plućneprobavne premorenost, smetnje bolesti biti osobito biti i to mogu mogu jakoizraženi, jedvazamjetljivi, kao i zavisi od niza i faktora. S obziuvijek čitavog objektivnih subjektivnih i nikada glavnesimptomebolesti, kihanje, kašljanje kojigotovo Sve

češće

govora i u

o

s

Istoka

se

na

oko

u

o

a

ne

nazvana

se

na

se

u

sa

u

sva

razorna

na

u

se

u

se

|

|

u

u

se

a

ovo

ove

| |

se

u

a

:

rom

na

a

ne

15

SADA


PRES

RE

EK REPE

TA RIVI

IR

KH RT

ZAK

BR PG Paška KA

| |

joj infekcije vrijeme mogućnost je izostaju, dišnih sluznica vlagasmanjuju pogoduje, jer otpornost putova Zato tih ulaznih vrata sezona sezona gripe. gripe. jejesenskosvih zaraznih Kao i kod bolesti, drugih zimska organizma je važan otpornost i faktor Kad kao što su i kod oskudica, glad druge širenja gripe. općeprilike, narodu oslabe čitavom većem gripe kolektivu, pošast nepogode otpornost koncu iskusili može katastrofalne To zauzeti Prvogsvjetskog razmjere. bila da bi kolektivna takva Danas rata. nije situacija, otpornost smanjena, bolesti. te bi moglautjecatiširenje nekoliko nauka Uzročnik sitno živo biće tzv. virus. Danas pozna gripe je virusa. Ova uzročnika. Uzročnik raznim vrsta se ovog tipovima gripe pripada izlaze sitnim klica tzv. koje kapljicama, infekcijom tj. prenosi kapljičnom klice lebde kad i kiše. Na tim iz i nosa, kapljicama čovjeku ustiju kašlje i okolinu inficiranih kad zdrav usta pa diše, dospijevaju osoba, čovjek osoba nositi i izbacivati iz Ali i zdrava može i dišne ustiju puteve. ako kliconoše. ovakove klice. To može tzv. zdravi Čovjek kliconoša, postati dišnim neku kad klice ostanu pa ozdravi, njegovim preboli bolest, kadšto Ali i kod forme i najlakše bolesti, kojučovjek osjeti, putovima. oko Zato nikada tko klice i može ostati kliconoša. neznamo, sije infektud vrlo velika čuvati. Od i moramo koga prijeti opasnostmogućnost kod kod napose. infekcija, gripe cije mnogihkapljičnih Moramo da isto ako izloži ili mnogo znati, nije čovjek jedanput infekciji od Ili ako se čuvamo i ako infekcije jojizbjegavamo, puta. drugimriječima, ali ćemo ćemo svakako na izbjeći, najmanju ograničiti jojuvijek je potpuno Mali klica često to već lakše pa uspjeh. broj svlada, mjeru, je organizam oboli bolest i ili formi. Zato slučaju čovjek blagoj pojavi, najgorem to znati i držati se nam najvažnijih higijenskih mjera, koje je potrebno zasad sredstvo bolesti. ove jedino protiv sigurno treba ležati. Odmoran bolešću. Bolesnik lakše se bori svakom organizam Osim način se prenosa. smanjuje mogućnost toga taj Kad i kišemo treba usta i zaštititi maramicom ili kašljemo uvijek To doba rukom. napose vrijedi lijevom gripe. kod što Nikada, pogotovo gripe, smijemostavljati ništa, je usta, već imao ustima netko bolesnik. Ovamo naročito drugi, ubrajamo pribor itd. jelo, igračke, pisaći pribor, cigarete Ne treba bez zalaziti veći potrebe prostorije, gdje sakuplja brojosoba, npr. kinu, kazalištu, kavane, gostionice, autobuse, tramvaje. Treba redovito zračiti zatvorene naročito da stanove zagaprostorije, đeni zrak čistim. zamijeni voditi Treba računa naročito hraniti i voćem ispravnoj prehrani, radi povrćem vitamina, kojipodižu infekcije. otpornost organizma protiv U radnim Najbolje jepreventivnocijepiti protiv gripe. organizacijama živim klicama virusa da se onog cijepi tipa koji prognozira gripe, će Za stare i bolesne redu srčane bolesnike prvom pojaviti. ljude cijepi klicama. mrtvim Prim. dr Nežić Eugen ogromna.

prenosa hladnoća i

/

RS

Hladno

i vlažno

u

smo

na

na

u

mu

u

nosa

u

su

zaraznu

u

ne

sve

on

nas

se

a

se

ne

a

u

ne

se

u

su

sa

na

nos

u

a

ne

u

u

za

u

se

u

se

o

se

se

se

masovno se

u

se

UREDNIČKI

Glavni

Vlasnik

Uređuje: i odgovorni urednik:

ODBOR

Kaštelan dipl. inž. Dinko i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476. Tisak: Zagreb Cijena za privredne d 4.—, organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d 1,50

Štamparija »Vjesnik«,

16

Zagreb, | 3


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.