*
ZAGREB
3
Ul
| ___
LL.
>.
RG
ki
BO
SSA KV DR
PARS
S RE
SEA
PR
PILE |
!
STOČARSKA
REGIONALNA
IZLOŽBA U PETRINJIGOD. i Sisak
1974. izložili
Novska, Petrinja općina Uni,Glina, Najbolji izložbi. 29. IX stoku Organizator stočarskoj PetrinjiRegionalnoj svoju stočarstva izložbe udruženja proizvode poslovno koje je Regionalno kao i proizvodnje području organizator djeluje cijelom prometastokom, i stočarstva i stočnim poljopripotrebe proizvodnimarepromaterijalima fondova te poljoprivrede. unapređenje općina prekosvojih vrede, Skupštine da ostale unutar i izvan i Svakako, organizacije područja njega MI služne izložbe. Tako »Zagrebačka održavanje spominju »Gavrilović«, OOUR TMP »Dukat«, »Vajda« pogon Sunja, poljoprivredne mljekara« SRH. Stočarski centar veterinarske i selekcijski zadruge, poljoprivredne stanice, Poslovno Privredna komora Poslovno »Stočar« Zagreb, Udruženje Zagreb, Velika »Jeklotehna« i dr. Udruženje Gorica, od izložbi bila izložena govedajerjegovedarstvo jedna Najbrojnija stočarstva Uz grana krave, junice najvažnijih togpodručja. govedabili nazimad izloženi i bikove su suprasne krmaće, rasplodni nerastovi, rasplodne i ovce. rasplod, konji, purani izložbe bila općine Petrinja. Pokrovitelj jeSkupština Dvor
stočari
u
su
na
na
za
ove
na
za
za
su
za-
sve
za
se
—
—
—
su
na
za
stočarske
regionalne Otvaranje
smotre
Novskom
ima
podacima području regije sektoru od krave i steone "73.000 goveda čega privatnom orijentaciono 50.873 otpada grla. junice rata Na se jepodručju jošprije organiziraouzgojpomoću bio toku da bi rata rata udruga, prekinut, poslije opet gojskih kojije i simentalske (dom. pincgavske stavljen formiranjem ogranaka uzgoj goveda šarene) pasmine. tržišta 1960. i 1961. Tokom utjecajem neorganiziranog govedarstvo godine našem rad na svaki krizu i uzgajački organizirani je jeproživljavalo prestao području. statističkim
Prema
Sisak
na
sa
na
na
marvo-
ovom
na-
u
za
2
on
a
di
e
E
A
reforme
privredne mlijeka Donošenjem godine garancijom cijena otvoren i rad ponovno govedarstvu nastavljen uzgoju je goveda putrazvoja ali mesto traži naše i porijeklom, domaćegšarenog, čije evropsko 1965.
i
na
sa
samo
tržište.
Unatoč umatičeno
svima 925
naporima
da
krava
i
se
odraslih
čistokrvne
povećabroj što junica, je svega a
je stoke, od 1,8% ukupnog do
sada
broja plotkinja regije. bez vrlo porijekla nepovoljni. Prema 40% procjenama, plotkinja goveda, je tipudomaćegšarenog križanci 60% dok oko krava kreće starost (pincg.šareno), prosječna 8 godina. kravi kreće oko 1.600 se po orgaProizvodnja mlijeka oteljenoj litara, nizirani tom bio 1973. litara. otkup području je godini 10,000.000 Mala rezultira iz prosječna proizvodnja mlijeka djelomičnonepovoljnog radi slabe ishrane. Prema statističkim pasminskog sastava,pretežno podacima Sisak Novska 50% području regije površina jepod prirodnim i krmnim oranicama. Prirodni uslovi prolivadama, pašnjacima biljem voluminozne stočne hrane ali ekstenzivno livada izvodnju postoje, korištenje i te kvalitet hrane pašnjaka, proizvedene dajegarancije razvoj jače govedarske proizvodnje. U 3 uloženo da mnogo napora, posljednje godine je organiziraju pojedina će imati 10 i više te jačadomaćinstva, koja krava, gospodarstvu i tržište. meso, proizvoditi mlijeko rasplodni podmladak Na 6 i 46 suvremenih području općina izgrađenoadaptirano je staja, domaćinstva i opremljena potrebnom mehanizacijom priključcima proizi stočne hrane. vodnju spremanje Pasminski
ove
sastav
i starosna
struktura
krava
ostalih
su
u
su
x
a
se
a
na
u
a
na
—
na
za
ne
za
se
na
svom
za
a
su
za
Izložena
junad
na
smotri
u
Petrinji
ra
Li
a
E
Ta
RIA A
E
E
e
Ju
RO)
pa
bi
su
u
je svega29,5%plotkinja, Umjetnimosjemenjivanjem bikova i trebalo narednom vremenu umjetnoosjeproširiti smanjiti broj 1974. toku već krenula na Ova gdjejeu području Gline, je menjivanje. akcija obuhvaćen veći koje umjetnimosjemenjivanjem, brojplotkinja godine nekontrolirano. bile 1973. godini oplođene 1973. g. i oplodnje stanje Brojplotkinja 1973. g. Oplođeno Broj Room Općina umjetno nekontrolir. Eg prirodno plotkinja “broj broj broj 9% broj 344 obuhvaćeno
u
za
u
P=
=
o
1.
9100 5400
Glina 2. 3. Kostajnica 4.
Novska
5.
Petrinja
6.
Sisak
u OISEoj Ukupno:
1128
1846
4923 3254
42,0 2439 2780 41,3
5816 '
5421
8,4 12,4 34,2
527
6292
Dvor
6732
6300 A 15020
17533
Sgj 50873
3276 11107
29,5
31933
37
60,2 56,3
42
62
44 35
>
3049
300 101
5,5 35,5 5,6 1,7
— 126 102 63,3 pon _ 3920 62,8 322 58,7
3952
35,9
86,1 54,1
a
—_
0,8 7,1
Petrinji u smotri
Ocjenjivanje rasplodnih krava
na
područje da još uvijek nam nije pokriveno oke ukazuju, podaci Iznijeti ili prirodno). kvalitetnom : (umjetno oplodnjom. Runvateno E 925 6 Na radom uzgojnoje plotpodručjuopćina od ili svega i odraslih 1,8% ukupnogbroja. junica selekcijskim kinja(krava li gdjeje uzgojnopodatke podacima Hrvatskoj, Uporedimo radom zaostaje. vidimo, područje obuhvaćeno 5,5%plotkinja 43 kad bilo svega uzmemo ako za 1968., je godinu upoređenje Međutim, selekcijskim učinjeno 21 se onda tične mnogo godina posljednjih ti. puta 5 je krave, brojplotkinja. povećao godine 1968.—1974. krava od matičnih broja Kretanje Godina 1970. 1971. 1972. 1973. m.30. 6. 1968713 620 366 215 1969. ll1 81 43 Broj krava u
sa
ove
ovo
ma-
u
;
-
0
4 '
keu
a
oi
ol
godine, posljednje pregleda vidi, je bržegpovećanja i kod stimulativne a rasplodnih goveda kreditiranje cijene plasmana razlog nabave. Hrvatske U program uključena govedarstva izgradnje gojidbene i šarenu domaću ovog područja. izložbenog pasminu goveda 1973. bila za Protekla programa, gojidbenog godina jepripremna provodbu do1974. kako bi prve posao stvaranju generacije počeo početkom godine bikova i maćih kvalitetnih junica. klasifikaizvršena U centrima za Hrvatskoj je umjetnoosjemenjivanje bikova« »očevi bikova i izabrani »majki osjemenjivanje plansko cija 1974. bikova« godini krava U matičnih krava terenu obavljeno jerazvrstavanje populaciji elitne bikova« bikove centrima umjetnoosjemenjivanje), (»majke krave i ostale bikova« bikove u nadprosječne (»majke prirodnom pripustu) Iz
se
došlo
do
da
3
u
su
,
su
za
u
u
za
su
u
na
u
za
za
u
za
matične
Sve
krave.
bit
ili
po eksterijeru krave, nadprosječneelitne, koje će razvrstane od tih završene nakon i obrađene laktacijske jednu kategorija Za očekivati da će 1974. biti ovom proizvodnje mlijeka. krajemgodine je oko 230 krava području vrijednosti. nadprosječne nerazvrstane'
su
u
na
Članovi komisije ocjenu goveda za
mlijeka kravi 1973. po proizvodnja laktacijska matičnoj Prosječna godini Sisak i iznosila bila 3400 općine Novska, jenajveća području je kg, 2900 Gline 2790 3156 i Dvora 2440 Kostajnice kg,Petrinje kg, kg području kg. u
na
— _ ———
a
na
5
Šampionkom proglašena je kojujeuzgojio Petar iz 23. gović Sjeverovca »Broška« matični br. 12 1. II. 1968. oteljena Spomenutašampionka je U 4.543 kroz I 9.345 dvije proizvela kg mlijeka, laktacije kg. laktaciji je bio masti Prosjek je3,66%. krava
izložbe
'
»Broška«
Dra-
a
u Pi ži
Krava
krave
su
Uni
na
»Adelka« Glina
DragojevićaSjeverovca iz
nagradomocjenjenerasplodne
Prvom Dvor
šampionka
Petra
vlasnik
Vilma« »Jelenka« »
»Raca«
r
o.
=
Kostajnica »Zita«
»Anneliese« »Jagoda«
m»
-
-
ŽunićVajka
iz D.
Todorović Todorović Momžčilović
Blažević
općina:
Javornja
Ilija Dragotine iz Ilija Dragotine iz
Pero
Borojević Kukuruzar
iz
iz Gline
Marko
iz
Jovo
iz
Borojevića
Kukuruzara
iz Utolica
Matija
Novska
»Beba« »Cveta«
»Jelenka«
>
»
.
Mirosavljević Dragan Jaroslav iz = Černi Lipovljana Vinko iz G. Suknajić Rajića iz Roždanika
Petrinja »Šarava« »Jagoda« »Vilma« »Milli« »Nedeljka«
=
»
Milan
iz N.
Cvitaš
Jandro
iz
Grubić
Nikola
iz
Posavac
Ivan
Pavičić
Drenčina
Petrinje Kolić iz Đuro Kraljevčana Kolić Đuro iz Kraljevčana Končar Stanko iz V. Šušnjara
m
-
+
»
Sisak »Dunava«
=
»Ljilja« »Žemla« »Žemla« »Žera«
z:
iz Dužica
Petar = Dragović
»
»
»
Mirilović
Jovo
Mirilović
Jovo
Blinjskog
Kuta
Sjeverovca iz Sjeverovca iz Sjeverovca iz
nagrađeno rasplodnih junica je nagradom grla ukupno izloženih. 25 Drugom nagradomocjenjeno je junica. izloženih Od devet bikova čak prvom rasplodnih nagradomocjenjena Od
16
prvom
63
od
su
4
bika.
izlagač je goveda koji uljepšao j e i izložbe. goveda,povećao značaj bila su kvaliteti Izložena iznad To po goveda očekivanog prosjeka. je rad svih Dugogodišnji unapređenju govedarstva ocjena stručnjaka. ipakje dobre donio rezultate. Zato treba dati svoje priznanje Regionalnom poslovnom iz i ostalim udruženju Siska, Zagrebačkoj mljekari organizacijama koje radile tom poslu. Svaki
dobio
za
izložena
kožni
ular
znatno
sam
na
su
na
VODENA
1B) OTKUP MLIJEKA MANJI ZA 60 %
STIHIJA NANOSI
—
i Karlovca
Područja jošuvijek ugrožena vodostajima Dobre i Gline. sabirna rijeka Save,Kupe,Korane, Mrežnice, Mnoga mjesta selima raditi radi sela. ili prestala onemogućenog prilaza poplavljenog U selima nekim i koja poplavljena ipak odvija o tkup mlijeko mlijeka izvlači Siska
u
visokim
su
su
su
čamcima
uz
velike
se
teškoće.
pa je području poplavljeno jepodručje Gornje Donje selima svim Da neka sela otkupmlijeka. nabrojimo prestao koja stradala ŽeSave: Dubrovčak čudljivom najviše stihijom rijeke Jezero, Desni, Martinska Crkveni ljezno, Mahovo, Ves,Palanjak, Tišina, Bok,Mužilovčica, i dr. Okolica također sela: Stara Dreni Nova Lonja Petrinje poplavljena dr. Brest i Žažina, čina, Letovaniće, radi Sisačkom bio dane na poplave području pojedine Otkupmlijeka je 60%. i smanjen obilnim kišama i Druga područja imajusmanjenje mlijeka uvjetovano Stoka hrane vrstu i poplavljenim pašnjacima. jenaglopromijenila smanjenje količina oko 10%. otkupljenih mlijeka je
Na
Siska
i
u
Posavine
samo
su
su
za
za
Z.
Mašek
U KARLOVAČKOJ
MLJEKARI POPLAVA
ODNIJELA MILIJUNE
zahvatila
stihija područja putu je proizvodna Karlovac«. izravna šteta od oko 40 OOUR »Mljekara Nanijeta milijuna je starih dinara kao 20% te posljedica otkupamlijeka smanjenog povećanih teško Posebno troškova. područja rijeku transportnih pogođena otkupna sela i Također stradala sela su prigradska drugo. Kupu:Šiškljević, Rečica, cestu i Cetingrad— Kladuša— Međutim,posljedice poplave biti će mnogo teže stoka vrstu se na promijenila hrane, prešlo jerje tj. stajski Slunj. Vrginmost način doba uništena stočna hrana ishrane, neuobičajen godine, jerje livade i vodom ili su i Osim pašnjaci pod prekriti muljem. togaopalaje kravi što uzevši imati negapo proizvodnost mlijeka svakoj će, zajedno, tivnih Karlovac«. OOUR Potrebno posljedicaposlovanje »Mljekare jenaglaKarlovačka izvršila zadatak. siti da mljekara potpunosti je svoj Naime, kolektiva ali izuzetne radio od napore poplavljena područja, cijelog kojije radnika do mraka iz posebno organizacione jedinice proizjutra primarne bila i vodnje, snabdjevena potrebnim prehrambenimdrugim potpunosti našim Veliku radnicima naše i gotovimproizvodima. pomoć razumijevanje OOUR te stanovništvo popružila »Kamenskom«, jeJNA,posebno garnizon plavljenog područja. Vodena
na
svome
i
naše
za
su
uz
uz
za
a
ovo
su
sve
na
u
sva
uz
a
su
u
u
Zdenko
referent
Grginčić otkupa Karlovac mlijeka »Mljekara« —
IVOŠEVIĆA, riječima »Mljekare tvornica bila nalazi relativno visokom vac«, nije poplavljena pošto tiče među radnicima bilo Transvisini! Što području«. raspoloženja je čamcima i kamionima smo Pokuplja obavljali port području gdje moglo. Veće bio poteškoće donijela udaljena područja jerjepristup ispresitako da morali zaobilaziti i do 30 pa i više km. tamošnjim riječicama jecan Moram reći da od naše nismo imali ovakvu u Karlovcu Mljekare postojanja da bili blokirani i vodom od ostalih naših te odijeljeni situaciju dijelova, Prema
direktora
ĐORĐA
sama
se
se
na
ono
na
Karlo-
OOUR
na
se
su
nam
smo
ove
smo
da
smo
morali
koristiti
čamce!«
(vp) ;
| |
| |
| |
IZLOŽBA STOKE U RAKOVU U
Rakovu
Šibenik
oslobođenja Šibenika,povodu godišnjice i II izložba 20. mlijeka skupkooperanata je listopada
nedaleko
selu,
održana
SELU 30
u
općine togapodručja. krava i 1600 imade Na svega priplod rasplodnih području općine obaveznom Pred donijeta je odluka vrijeme dospjelih junica. izvjesno krava. program prihvatila je općine umjetnomosjemenjivanju Skupština i služba stanici 1978. Pri vitka do veterinarskoj nalazi govedarstvagod. nalazi par desetaka sada se grla. govedarstvu, podselekcijom selekciju Zadarsku četiri otkupmlijeka godine Prije (1970.) počeojeorganizirani 1970.—1973. od Tako stanica. što ga veterinarska mljekaru jeorganizirala količine godine otkupljene slijedeće mlijeka: za
ove
o
raz-
za
se
u
a
za
za
su
god.
broj kooperanata
količina
mlijeka
1970.
93
144.418
1971.
157
303.549
1972.
201
478.542
1973.
215
601.841 463.025
1974.
otkupit mlijeka. procjeni godine fonda i stočarstva Sredstvima samoupravnog unapređenje SRH, razvoj fonda kao i sredZadarske unapređenje poljoprivrede općinskog mljekare, četiri 5—6 krava i su sa stvima po objekta kooeperanata- izgrađena nekoliko Svi imadu U 20 krava. objekata. objekti pripremi je još jedan stočara, i mužnju. strojnu 31 krava selu i 10 sive oberinRakovu izložbi Na predviđena junica je talske pasmine. visina krava iznosi širina izloženih uzrast cm: grebena 116, Prosječni dubina širina prsa bokova prsa 63,60. 44,44, 46,68, novčane i naturalne izloženih su Vlasnicima grladodijeljene nagrade kravi Šampionki dodijeljeno jepočasno redovnom se Na mlijeka raspravljalo dosadašnjim skupukooperanata kao i nedostacima i te i rezultatima organizaciji otkupumlijeka, uspjesima i budućem programu govedarstva, kooperaciji organizaciji razvoja otkupa Tim su proizvođačima mlijeka dodijeljene nagrade. mlijeka. povodomnajvećim Prema
će
ove
oko
se
700.000
litara
za
za
sa
u
u
a
zvono.
o
u
o
9
M
AJ
DO
SIMENTALAC SVJETSKO GOVEDO održana XI 1974. Zagrebu je rujnagodine generalna skupština domaće šarene simentalske i I internacioodgajivača goveda pasmine nalni šarenih kongres odgajivača goveda. Ova 1962. Miinchenu organizacija jegodine Njemačka), (SR već se iduće, godine1963., drugomzasjedanju okupili delegati Tada Pomosimentalca Beogradu. delegati posjetili uzgajačka područja i ravljuVojvodini. Na XI i I internacionalnom osnivačkom našli ovoj skupštini skupu devetnaest predstavnici zemalja(Australija, Argentina, Austrija, Bugarska, Čehoslovačka, Engleska, Francuska, Italija, Irak, Irska, Jugoslavija, Kanada, Novi SSSR i Na Švicarska).skupu Mađarska, Zeland, Rumunija, SAD, teme: raspravljale osvrtom uzgojdomaćegšarenog goveda Jugoslaviji govedo i HrvatskojSloveniji; simentalska pasminagoveda Evropi; simentalska pasminagoveda vanevropskim zemljama; i rezultati križanjanjegovi zemljama članicama; poboljšanje sposobnostiproizvodnju šarenog g oveda pojedinim i zemljama šarenih velikim problemi selekcije goveda aglomeracijama. Na XI Statut ovog kraju zasjedanja Svjetskog usvojen je udruženja odgašarenih simentalskih i Za jivača goveda udruženje.predsjednika izabran dr. Hans iz udruženja je Wenger Švicarske. U
od
23. do
25.
—
osnovana na
u
a
svom
u
su
su
u
u
—
—
na
u
—
u
—
u
—
za
—
mesa
u
u
—
osnovano
Prvi
ovo
predsjednik svjetskog udruženja uzgajača FLECKVIEH govedo za
gospodin
SENCKENBERG
10
s
iz Miinchena
simentalac
su
se
su
se
u
sjeverozapadnoj HrvatskojSloveniji delegata Posjet i
najstariji umjetnoosjeDelegati posjetili najpoznatiji zavoda domaćih i životinja (Središnjeg uzgoj razmnožavanje menjivanje bikova Tom im Križevcima. kolekcije prilikom predvedene Zagreb), simentalske domaće šarene pasmine. izložbu Gosti i XI stočarstvu posjetili regionalnu Bjelovarske regije im izloženih grla, predvedene kolekcije. pored Koprivnici, gdje bikovske majke; mlade krave završenom prvom laktacijom; kćeri bika junice testiranog Ritera; bikovi rasplodni prirodni pripust. tovilište Kombinata »Podravka« i Učesnici posjetili goveda poznato također Hlebinama. i kao Galeriju naivnog slikarstva, Hlebinama, »Potovilište Kombinata Soboti U goveda Murskoj delegati razgledali stanicu i Centar Živinorejumjetnoosjemenjivanje murka«, testiranje kaoi i zložbu Soboti. zavoda Murska skog Sobota, goveda Pomurje Murskoj Brlek Dipl. ing. Stjepan naš
su
i
centar
za
za
—
su
u
u
su
su
—
sa
—
—
—
za
—
_
u
su
u
su
za
za
za
KADA TREBA POMOĆI
u
KOD TELJENJA? kada
pomoć rađanja ćemo, jeugrožen ako ili ako život poroploda. rodilje, predugo Ugrožen porodpotraje je različitim klicama itd. Tele i zaraze može stradati, onečiste, pak đajniputovi rastvara kad i time pa zapne zaguši,poslije porođajnom počinje putu, No osim ima krv čitav niz trovati drugih mogućnosti, koje rodilje. još toga teleta. i život zdravlje majkei ugrožavaju također Tako kod ako dođe do ćemo morati teljenja, nepravilnog pomagati kod nastati odnosno Takove mogu zapreka rađanju. zapreke rađanja toka, bilo kod ili rodilje, pakposljedice nepravilnog zbogsmetnja položaja teleta ili Od kod precijelosti njegovih dijelova.smetnja rodilja spominjemo suhoću ili ili nedovoljno porođajnih jake preslabe trudove, otvaranje putova, zatim zavrnuće količina tekućine pa prevelikih maternice,nakupljanje plodnim itd. Od uzroka vezi doći obzir: mogu pak,koji teletom, ovojnicama ili nakazan različiti ili prevelik plod, nepravilni položaji njegove glave, trupa blizanaca. nastati No i znadu nastati mogu nogu, smetnje zbog povrhtoga kod i kao što suviše kosi napr. razloga, poteškoće rađanjazbogdrugih pod ili ili prenaporan staji, rad,nedovoljna prehrana pokvarena, pljesniva hrana. gnjila Da treba li kod uzmognemo pravilno prosuditi, pomagati rađanja, najprije ćemo točno vlasnika svim važne okolnostima, ispitati koje porod. Tako saznati dob i kakvoću steonosti, trajanje trudova, dalje i zatim li izašle ili držanju ponašanju rodilje, jesu plodneovojnice tekućina već ili li možda već pa prsnule, jeplodna izašla,nije tkogoddrugi i tako pomagao dalje. Tek nakon ćemo tu svrhu rodilje, togapristupit pregledu i da Porodiljapriprema pregled tajnačin, pripremiti pomagač. okolini učinimo ukloniti dovoljno njenoj slobodnog (treba susjedne prostora ili zatim očistimo i stavimo čistu živoživotinjepredmete), stojnicu stelju pod treba okolinu i stranu mlakom bedara rep tinju. Dalje oprati stidnice, stražnju Pružiti
kod
morat
život
sam
se
se
u
ili
matere
a
se
u
same
su
u
u
su
u
s
u
a
su
u
na-
o
moramo
su
za
sam
za
o
su
a
ona
se
za
za
one
se
mora
na
u
—— ————
Lika
ll
a
o
u
i
S
i
a
INA
a
AT
I
JK
| vodom
uobičajenim raskužilom, razrijeđenim stražnji trup Tako isto treba i sam plahtom. pokriti pripremiti pomagač, najt j. da radi bez ili bar bez zatim da bolje košulje je rukava, majici, pažljivo obreže nokte ruke raskuži. Iza i treba ruke namazati opere ruke, potom toga ili mašću. uljem Tek nakon uvučemo pregledu, šaku, skupivši togapristupamo tj. prste obliku klina u da li suviše sužena ili rodnicu, ustanovimo, nije suha, natečena, veličini i treba oprezno, položaju Pregledavati ploda. potom uvjerimo izvlačeći ruku iz ni dirati različite da ozliprečesto rodnice, predmete, jedimoporođajni put. Tim moći ćemo da li otežanom kriva pregledom ustanoviti, je rađanju ili razlozi uzrokovani i Č ešći rodilja plod. položajem nepravilnim teleta, ili nogu. Tako može to biti ili zavrnuta tada može biti pa glave glava zaostaje, ili ili zabačena leđa. prsa položena bok,plećku jespuštena Prednje biti ili ukrštene iznad noge mogu savijenepojedinim zglobovima opet skočnom ili Povrh noge šije,stražnje savijene zdjeličnozglobu. biti može i ili kičme nepravilnostipoložaju cijelog ploda, toga tj. njegove bedrenom kao što su ili okomiti Konačno biti mogu trbuha, položaji. poprečni zaprekom i blizanci ili preveliki plodovi. Kod treba se držati nekih Tako treba temeljnih pomaganja pravila. prije ustanoviti uzrok tek onda samog po pomaganja pravi smetnje, postupati Izvlačiti tek krivi U tu planu. plodsmijemo, poštoje ispravljen položaj. svrhu služimo 4 inače bi užetima, kojasmijupotezati najvišečovjeka, mogle nastati Potezati i to nepoželjne posljedice. pod ravnanjem pomagača, istodobno i samo dok Prestati treba u polagano, vrijeme napinje rodilja. kad ili ustane. i nogu potezanjem, životinja legne Nepravilni položaj glave Ako samo već izravnavaju maternici, zdjelici.jeplod doproonamo, treba lakše da ili ga potisnuti Daljejepoznato, natrag. ispravlja plod njedok ako može više ne ćemo goviudovi, životinja stoji, pak podignut stajati, dio slame. Ponekad takoćemo snopove jojzadnji tijela, podloživši podnjega izvrnemo ako leđa. Ako đer olakšati su posao, životinju porođajni putovi ih čistim suviše ili podmazati uljem mašću, jošbolje suhi, sluzju od lanenog sjemena. ćemo nekim pomenutim slučajevima Svakako, uspjeti postupcima. će Tada će da oslobodi stručnjaka, potrebno pozvati koji uznastojatirodilju kad već od To će učiniti da drugačije ide,operacijom. ploda, tako, plod komade i da ih maternici ili će razreže ukloniti kroz izvuče, pak plod trbušnu tzv. carskim rezom. stijenku, dr. Milan Šlezić Prof. i sapunom, čistom
pa
a
se
u
u
a
se
o
ne
ne
su
na
na
na
u
a
su
su
u
u
a
se
se
mora
se
se
u
a
u
ne
se
na
moramo
a
ne
u
ne
na
u
STOČNI KELJ zapaziti mnogihproizvođača bujne Na rado kelja. području Sisačkostabljike stočnog područja jepriObilan zelene hvaćen od hladnoću i na mase, proizvođača. prinos otporan banijskog ishranu dolazi stoke od kasne dobro do sredine zime. jeseni našim oranicama treba proširenje Zaslugu njegovo zahvaliti cijeredovitom dr. Šoštariću, profesoru Poljoprivrednog njenomprof. fakulteta rado radnih mnoge orgaZagrebu. Svojazapažanja prenosi stručnjake nizacija. Sve
više
se
može
na
oranicama
velike
i
za
mrazeve
za
na
u
na
12
»zeleni
angeliter« kelja, najviše sjemenja stočnog i mlijeka mnogim dobavljačima mljekare« podijeljeno jeputem»Zagrebačke proizvođačima. vrste
količine
Velike
ooo
e
ro
pr
STOČNIKELJ.
=
Prof.
dr
Karko
ŠoštarićPisačić
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
Rok
Bosman
Gotalovo
Fuček
3.
Domazetović
4.
Jelić
suradnikom
RUJNU Organizacija
1974. Broj grla 2045
Gola
Kupac
Kate-
—
gorija
krava
Šafran
Franjo,
Drnje
Franjo
2.
Selo
sa
PROIZVOĐACA-KOOPERANATA
MJESECU
U
razgovoru
u
STOKOM
RASPLODNOM
PROMET
1.
nn
Ivan
Ivan
Antun,
10489
junica
.Posavac Rogovac
Selo
8948
junica
Trbušić Drago, Radđdakovo
Gradiška
9003
bik
Fond
Đurđevac
Đurđevac
Adžamovci
St. P.
Tisovac
N.
SO,
Nova
Gradiška 5.
Lovrić
Drago
Hodalić
Ivan
N.
Gradiška
Đurđevac
3795
bik
Fond
SO,
Nova
Gradiška Đurđevac
Đurđevac
11828
bik
Fond
SO,
Đur-
đevac
Vrbančić Mišulin
Ignac Miško
Đurđevac
Đurđevac
Đurđevac Đurđevac
12078 11224
junica junica
Kokša
Ivan,
Molve,
Novska
OOUR
»Braća
Rađenović, Novska
Šimunović
Petar
Đurđevac
Đurđevac
11434
junica
OOUR
»Braća
Rađenović, Novska
13
Red.
Ime
broj
proizvođača
i prezime
19%. Fuček
Organizacija
Selo
Franjo
Broj grla
Đurđevac
Đurđevac
11505
Kupac
Kate-
—
gorija
junica
»Braća
OOUR
Rađenović, Novska 11.
Petrović
Mičetinac
Josip
Đurđevac
11490
junica
»Braća
OOUR
Rađenović, Novska
12.
Ferenčić
Stjepan
—
Đurđevac
Đurđevac
11444
_
junica
»Braća
OOUR
Rađenović, Novska
13.
14.
15. 16.
Kelić
Kelić
Kolar
Ivan
Plepelić Juraj Vrban
18.
Veličan
19.
Crkvenac
21.
Ivšak
22.
.
Franjo
11656
Ilova
Kutina
Pleso
V.
6006
N.
Gorica
Rača
junica bik
—
Berek
3439
bik
Šimljanica Ištok Antun,
:
3072
Žabno
bik
o
Fond
SO,
Sisak
Ivan
23825
bik
25.
Šofić Nikola
bik
26.
Sokač
Zdravko
Majurec
23831
23445
junica
27.
Babić
Franjo
Cirkvena
Žabno
23445
junica
28.
Brestak
Trema
Žabno
23154
junica
Franjo
32.
Šubat
Ivan
33.
Palić
34.
Hobi
35.
Domović
Mato
Drago Fana
36.
Hanzi
37.
Vučković
Vlado
38.
Sudarević
Čedo
Adolf
Franjo,
SO.Sisak Tvor, sireva, Bjel Tor,Tslreva, Fond
Bjelovar
sireva,
'Tvor,
Vrbovec
6511
an
sireva,
. junica Tvor,
23594
sireva,
junica .
Bjelovar
Cirkvena
Žabno
5342
krava
Žabno
Žabno
Bjelovar Tvor. sireva, Bjelovar
5146
krava
Tvor,
Rešetari
N.
bik
Bjelovar Fond SO,
Haganj Dežanovac Ljudevit V.
Selo
Dabčevica
Orlovac
Majdak
Nikola
Daruvar
40.
Skaljnik
Antun
Ljudevit
Selo
.
Gradiška
3789
Haganj Dežanovac
bik
V.
4187
bik
MI.
Daruvar
9303
Grub.
Polje Polje
sireva, Nova
Gradiška 2668
Grub.
39.
14
.
Vilko, Predavac Bujger
Bjelovar
Žabno
ž
.
Zagreb
o
Tomičević
Babić
živ.
a
24.
31.
dom.
veličan
bik
—
uzg.
za
junica
23826
Josip
zavod
K+
Žabno Žabno Žabno Žabno
Žabno
Sred.
junica
Žabno Žabno Žabno
Maceković
Ploščica
23525
Ivan
30.
Marko,
.
Tomičević
:
Ruškovac
Tržić
23.
Brezovljani
ko,
Kapela
Durđevac
Mato
Hruševac
bik
11866
Koščević
D.
3071
:
Dudovac
29.
Mijo,
= Vadljević Mar-
bik
Kudumija
Đuro
»Ilova«
Skrbni
Kata
pa
PIK
Daruvar
13854.
Kapela
Kenđelovac
»Braća
OOUR
N.
Babotok
Vinko
junica
Novska 3848
— Šimljana
k
»Braća
OOUR
Rađenović,
zr
Franjo
junica
Novska
Babotok
Pavao
Veličan
11387
Rađenović,
Sasovac
Nikola
:
Đurđevac
Đurđevac
Đuro
17.
20.
Đurđevac
Đuro
S.
Sesvete
»Zdenka«
Veliki
Zdenci
bik
Veliki
Zdenci
243
krava
Veliki
Zdenci
289
krava
Kiš
Josip,
Kokinac
Daruvar
1510
krava
Daruvar
9131
junica
_ Vel. Zdenci MI.
»Zdenka«
Vel.
Zdenci
RER
AE
KJ
A
ki
OI
KJ TORE
SSA
DRKAT
| :
Red.
broj
Ime
i prezime
Broj grla
proizvođača
41.
Novotni
D.
42.
Niče
Grub.
43.
Niče
44.
Patek
45.
Domović
46.
Vujević
47.
Organizacija
Selo
Drago Alojz Alojz Stjepan
Polje Grub. Polje Trojeglava
Daruvar Grub. Polje
4081
Polje
4049
= Grub.
Dežanovac
Dežanovac Selo Ivanovo Ivanovo
Fanika
9103
4142
Dežanovac
Stjepan
Selo
—
gorija
junica junica junica junica
_ 2517 bik
4179
Vel.
Zdenci
Vel.
Zdenci
Vel.
Zdenci
Vel.
Zdenci
Vel.
Zdenci
Vel.
Zdenci
bik
Daruvar
Daruvar
9388
Vrbovac
Daruvar
9371
junica
D.
49. 50.
51.
Pocrnić
Zvonko
Kundakčić
Kundakčić
Popović
Grabarje
Adam
Grabarje
Adam Branko
Dišnik
Milan,
Rača
Milan,
Marić
.
48.
Kupac
.
Marić
Franjo
Volf
Daruvar
Kate-
Grabarje
358
Grabarje
576
Garešnica
375
_
junica
_D. Rača
krava
Pimpl Pero, Grabarje Lovrić
_
krava
Mala
Dragan, N.
Gradi-
ška
krava
Majdak
Nikola,
Daruvar
52. 53. 54.
Popović Popović
Popović
Branko Branko
Garešnica
Dišnik
Garešnica
6689
ž. tele
Majdak
Nikola,
Daruvar
ž. tele
Majdak
Nikola,
Daruvar
Dišnik
Branko
LA Zena
Dišnik
6683
6680
ž. tele
Majdak
Nikola,
Daruvar
e
dom i GRIPA
krenula
kojaje dalekog je gripi, put Potrebno da zato i našem pa svijeta,je stigla Evropu. je časopisu nešto kaže bolesti. toj Sa naročito naziv Ni ova, stručnog stajališta opravdan nije »azijska gripa«. nikakovih ni ni bilo država ni između pozna kojadrugagripa granica između kontinenata. Ova raznih azijskom, jegripa jer stjecajem i vremenskih dalekom faktora baš tlu; prilika azijskom prviputpojavila tu nešto obliku. Slično jezabilježena, jer pojavila jačem jepredpedesetak bilo godina »španjolskom groznicom«, zabilježena kojaje najprije dobila tu i zatim od 1917.—18. obišla čitav pa Španiji,je ime, je god. svijet kao neobično više života nego mnogo jakapandemija, ljudskih kojajepokosila svim frontama Prvom ratu. I oružja svjetskom prije »špaobliku većih pojavljivala njolske groznice« stoljećima gripa prošlim ili i nakon će »Španjolke«, manjihepidemija, pojavljuje pojavljivat vremena. jošdugo Prema tome svake katkad katkad malo godišnje doba, godine prije, malo biti i i će tako prve pa kasnije, počinju »prehlade« godine. »gripe«, bolest bi univeri upravo Gripaje najmasovnija današnjice reklo, gotovo zalna. Iako obično naročito teška ni radi opasna nije uvijek bolest, ipak svoje naroda. masovnosti ima kod svih ogromno značenje sliku: kliničku ima boli glavobolja, kostima, Gripa svoju temperatura, mišićima i i itd. Ti znakovi zglobovima, plućneprobavne premorenost, smetnje bolesti biti osobito biti i to mogu mogu jakoizraženi, jedvazamjetljivi, kao i zavisi od niza i faktora. S obziuvijek čitavog objektivnih subjektivnih i nikada glavnesimptomebolesti, kihanje, kašljanje kojigotovo Sve
češće
govora i u
o
s
Istoka
se
na
oko
u
o
a
ne
nazvana
se
na
se
u
sa
u
—
sva
razorna
na
u
se
u
se
|
|
u
u
se
a
ovo
ove
| |
se
u
a
:
rom
na
a
ne
15
SADA
PRES
RE
EK REPE
TA RIVI
IR
KH RT
ZAK
BR PG Paška KA
| |
joj infekcije vrijeme mogućnost je izostaju, dišnih sluznica vlagasmanjuju pogoduje, jer otpornost putova Zato tih ulaznih vrata sezona sezona gripe. gripe. jejesenskosvih zaraznih Kao i kod bolesti, drugih zimska organizma je važan otpornost i faktor Kad kao što su i kod oskudica, glad druge širenja gripe. općeprilike, narodu oslabe čitavom većem gripe kolektivu, pošast nepogode otpornost koncu iskusili može katastrofalne To zauzeti Prvogsvjetskog razmjere. bila da bi kolektivna takva Danas rata. nije situacija, otpornost smanjena, bolesti. te bi moglautjecatiširenje nekoliko nauka Uzročnik sitno živo biće tzv. virus. Danas pozna gripe je virusa. Ova uzročnika. Uzročnik raznim vrsta se ovog tipovima gripe pripada izlaze sitnim klica tzv. koje kapljicama, infekcijom tj. prenosi kapljičnom klice lebde kad i kiše. Na tim iz i nosa, kapljicama čovjeku ustiju kašlje i okolinu inficiranih kad zdrav usta pa diše, dospijevaju osoba, čovjek osoba nositi i izbacivati iz Ali i zdrava može i dišne ustiju puteve. ako kliconoše. ovakove klice. To može tzv. zdravi Čovjek kliconoša, postati dišnim neku kad klice ostanu pa ozdravi, njegovim preboli bolest, kadšto Ali i kod forme i najlakše bolesti, kojučovjek osjeti, putovima. oko Zato nikada tko klice i može ostati kliconoša. neznamo, sije infektud vrlo velika čuvati. Od i moramo koga prijeti opasnostmogućnost kod kod napose. infekcija, gripe cije mnogihkapljičnih Moramo da isto ako izloži ili mnogo znati, nije čovjek jedanput infekciji od Ili ako se čuvamo i ako infekcije jojizbjegavamo, puta. drugimriječima, ali ćemo ćemo svakako na izbjeći, najmanju ograničiti jojuvijek je potpuno Mali klica često to već lakše pa uspjeh. broj svlada, mjeru, je organizam oboli bolest i ili formi. Zato slučaju čovjek blagoj pojavi, najgorem to znati i držati se nam najvažnijih higijenskih mjera, koje je potrebno zasad sredstvo bolesti. ove jedino protiv sigurno treba ležati. Odmoran bolešću. Bolesnik lakše se bori svakom organizam Osim način se prenosa. smanjuje mogućnost toga taj Kad i kišemo treba usta i zaštititi maramicom ili kašljemo uvijek To doba rukom. napose vrijedi lijevom gripe. kod što Nikada, pogotovo gripe, smijemostavljati ništa, je usta, već imao ustima netko bolesnik. Ovamo naročito drugi, ubrajamo pribor itd. jelo, igračke, pisaći pribor, cigarete Ne treba bez zalaziti veći potrebe prostorije, gdje sakuplja brojosoba, npr. kinu, kazalištu, kavane, gostionice, autobuse, tramvaje. Treba redovito zračiti zatvorene naročito da stanove zagaprostorije, đeni zrak čistim. zamijeni voditi Treba računa naročito hraniti i voćem ispravnoj prehrani, radi povrćem vitamina, kojipodižu infekcije. otpornost organizma protiv U radnim Najbolje jepreventivnocijepiti protiv gripe. organizacijama živim klicama virusa da se onog cijepi tipa koji prognozira gripe, će Za stare i bolesne redu srčane bolesnike prvom pojaviti. ljude cijepi klicama. mrtvim Prim. dr Nežić Eugen ogromna.
prenosa hladnoća i
/
RS
Hladno
i vlažno
—
—
u
—
smo
na
na
u
mu
u
nosa
u
su
zaraznu
u
ne
sve
on
nas
se
a
se
ne
a
u
ne
se
u
su
sa
na
nos
u
a
ne
u
u
za
u
se
u
se
o
se
se
se
masovno se
u
se
UREDNIČKI
Glavni
Vlasnik
Uređuje: i odgovorni urednik:
ODBOR
Kaštelan dipl. inž. Dinko i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476. Tisak: Zagreb Cijena za privredne d 4.—, organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d 1,50
Štamparija »Vjesnik«,
16
Zagreb, | 3