REAKCIJA
ORGANIZMA
NA
ZARAZU
reagira općom reakcijom. pored Organizam okom ili klinički zaraženi orgareakcija, ustanovljivih vidljivim ovih, prostim tvorbom ili imunnazivamo nisam koje protivreagira tvari, skim tijelima. tijelima reakciona Imunska Antigenima tijela djelovanje antigena. tijela izazvati nazivamo tijelu tjelesa, koja stanju protivAntigeni izlučine biti ili ili su mogu životinjskogbilinskog porijekla žlijezda nekojih tijela. biline i i bjelančevine, nekoje (mikroorganizmi njihovi proizvodi, životinja te pelud, zmijski otrovi). dijelovi bilina, da oni tek nakon djeluju izvjesnog koje Značajno je antigene naziva inkubacioni period. normalnom nalazimo već U specifična. Protivtijelastrogo organizmu Nakon neka malojmjeri. antigena umnažaju preformirana protivtijela baš smjeru, kojiodgovara antigenu. određeno uzročte upravo djeluju antigen, neutraliziraju Protivtijela toksine. dakle zaraznih bolesti odnosno Oni nosioci nika njegove otpornosti životinje. odobrambeno, Protivtijela djeluju tj.zaštićuju organizam protiv ga otpornim, prave djeluju ljekovito. na
na
lokalnom
zarazu
ili
No
zarazu
na
su
ona
u
su
u
|
vremena
za
se
su
u
se
u
unosa
onom
na
su
zaraze
nosno
UVJETI ZARAZE pod Infekcija ljudi životinjamikroorganizmima nastaje i
sa
okol-
raznim
nostima. 1.
Životinja mora
uzročnike
te
bolest, tj.prijemljiva je prijemljivaizvjesnu
da
za
za
bolesti.
takovo
životinjskog tijela, kojenjihovoj mjesto mikrobi razviti. tamo, mogu gdje dođu bolest može 3. Da razviti koji morajumikroorganizmi, te i imati biti živi sposobnost razmnožavanja, djelovati oboljenje tijelo bacili Mrtvi izazvati mogu oboljenja. (virulenca). količinom uzročnika bolesti. 4. Životinja zaraziti mora se dovoljnom 2. Bacili
morajudospjeti dakle potrebi pogoduju, životnoj na
se
u
zarazna
se
na
ne
ŽIVOTNI
USLOVI
POTREBNI ZA RAZMNOŽAVANJE BAKTERIJA
njihovu bakterije, poznajemo nije proučavati i već veličinu i vanjskasvojstva, poznavatinjidebljinu tj.njihova neke bi biološka Da hova trebaju zraka, bakterije moglerazvijati svojstva. aerobnim kisika. vrstu bez Prvu bakterijama razvijaju pristupa kisika bez anazraka, razvoj prisuća tj. gdjejeuvjetovan druguvrstu, šta više redovno rast erobnim. Direktno sunčano svijetlo sprečava bakterija, hranu ih. osmozom. bakterije razvijaju ubija Bakterije Izvjesne primaju hranu inače cime ili prave neprobavljivu probavljivom. fermente, pomoćukojih kod bakkod različitih većine Različite bakterije razvijaju temperatura, Hoćemo
dostatno
li
da
samo
moramo
a
se
zovemo
se: a
|
—
en-
se
no
am a
terija jenajpovoljnija bakterija, temperatura koje razvijaju 65—75%C. niža od 0"C Temperatura bakterije. ubija Neki bacili tvore forme tzv. ili spore, možemo uništiti tek trajne koje pod visoke i Ovako visoka uplivom (120%C). podpritiskom temperature temperatura da i po 1—2 sata. potrebna je djeluje Danas čiste kulture tvrdim hranivim i gojilištima. uzgajamo podlogama Na će izrasti bacila odnosno možemo tada gojilištu kolonije bakterija, koje mikroskopski promatrati. Svaka vrsta stvara iste vanjskom i zgledu po bakterija kolonije: događa međutim da rastu različite od iste vrste Za kolonije bakterija.upoznavanje i ih tzv. bakterija proučavanje nasađujemo diferencijalna gojilišta, te ih možemo odrediti što ih rastom izazovu. prosuđivanjem promjena, svojim Kod služimo i serološkim tzv. biološkim određivanja bakterija još pokusima. 37%C.
Ima
i kod
se
ne
na
se
na
razna
se
KAKO
U TIJELU
DJELUJU MIKROORGANIZMI
u tijelu Djelovanje mikroorganizama je djelovati mehanički osobito ako Tako kod npr. tijela, jako poputstranog često nalazimo sitne krvožile život neobično vatropične malarije kapilare žnih centara mozgovnih zabrtvljene parazitima. U krvna drugimslučajevima prodru paraziti tjelešca (kod i razore ih. tih mehaničkih uzročnika larije, piroplazmoze itd.) Uslijed upliva dolazi do teških zaraze i No mehanički način oboljenjauginuća. ovaj djeiokod zaraznih bolesti odnosno smrt. vanja najmanje prouzrokuje oboljenje više životnim otrovima Mikroorganizmi djeluju svojim proizvodima, (toksii tzv. ili na nima) unutarnjim endotoksinima, kojiostaju lokalno, ograničeni, ili šire po Može biti zaraze, sjedište cijelom tijelu. mikroorganizama, koje mislimo da bedrenica. No npr. se, jošdanas, djeluju mehanički, vjeruje da i te klice ali istraproizvode specifične koje današnjim otrove, pomagalima nismo dokazati. da otrovi međusobnim živanja stanju Nijeisključenonastaju te živih obamrlih stanica. i izuplivanjem mikroorganizama, Mogućeigraju fizikalno nastale vjesnuulogu kemijske promjene djelovanjem mikroorgarazličito. se
Oni
čisto
mogu razmnože. za
u
crvena
ma-
se
za
samo
u
nizama.
troZaključno reći, posljedicu Za od važnosti kako zaraze baktevanje. uspješnost je jespomenuto, svojstvo da razmnože. Uzročnici zaraze mogu rija, organizmu,koji prodrli, ostati te izazovu ograničenimjesto ulaza, upalu(stafilokoki, streptokoki), ili otrovima npr. (tetanus). preplave organizam svojim Drugiorganizmi prodru do limf. te tamo Treći tijelo, dopru čvorova, (tuberkuloza).put umnažaju rašire te po u tijelo, prodru mikroorganizmi cijelom tijelu. Događa često, da iz krvi i limfa prenesu organa mikroorganizmi jednog drugi putem k oji i tamo razmnože. Takav način organ, razmožavanja mikroorganizama nazivamo metastatičkim kod nazivamo tijelu (metastaze adđenitisa). Sepsom kod ono žarišta ili stanje kojegpatogeni mikroorganizmi neprestano periodički krvni te Kad klice zarazne provaljuju optok, izazivaju oboljenje. razmnože kad krv sredstva miza krvi, tj. igra ulogutransportnog već im služi kao tada i baktekroorganizme, gojilište,govorimo septikemiji U koliko krvi kod klica riemiji (hemoragična septikemija). razmnažanja nalazimo leukocita obilje govorimo pyoseptikemiji.
možemo
se
u
da
u
svaka
zaraza
ima
određeno
za
su
na
u
se
se
se
se
u
se
u
sa
u
u
se
ne
samo
o
“
u
o
SEVA
a
BENKA
PE
DK GO
RR
SKI EK
EE GANA /
KOD
IZ GORICE
REPAR FRANJO
JASTREBARSKOG
Franju Jastrebarskog posjetili Svetojanskoj ležište drži 8 U prazno. uvijek jejoš modernoj staji krava,jedno Repara. novoj da će kažu domaćina. i Brzo će prema pristupiti Dalje riječima popuniti novih devet išlo. bude dobro ako i Imajuprostora još proširenju staje stajališta. urednošću i iznenađeni Bili cijelokupnom staje, ljepotom ugodno nalazi mala nalazi Blizu opremom. postrojenje mljekara kojoj staje kao i mehaničku potreban mužnju cijeli pribor mljekarske kante, mužnju, kod
Gorici
U
smo
i sina
oca
a
se
ono
za
sve
smo
za
se
u
se
za
Poveo
:
pao
sE
pe
doš
RIO
x .
oo :
s
s
on
on
s
* ž
o
gm
Ki
.
,
E
.
E
dai
i
Rk
“
Š
%
H
ž
"
a
koka
Muzni
i rashladni
FranjeRepar uređaji
mišljenju pločicama Prostorija jeopločena tvrtke »S. A. C.« bio nedavno Kada stručnjak predstavlja mljekaru. je urednom iznenađen bio iz uređaje Koldinga Danska, jeugodno ni vidio nešto da tako pa je spontano nije izjavio mljekare prostorijom Danskoj. od tvorMuzni proizvedeni uređaji kupljeni putem»Poljoopskrbe«, kao i krave Vezovi & Co nice S. A. Christensen napajalice (LTD)iz Danske. također te rešetkasti potiče pod Kolding. keramičkim
krava,
i prema
našem
uzornu
za
muzne
—
u
su
a
za
4
su
U
Muzni Doznali
uređaj
ima
da
staji Franje Repar
iz Gorice
naziv
»Senior«
krave
model
sacco
120/170.
nabavljene još četiri kod Ta nabava a Žabnu junice: dvije Oborovu, tamošnjih uzgajača. išla SR centra Hrvatske. rasplodnih junica jeputemStočarskog selekcijskog 10 od livadama i Posjeduju ha, togaje petjutara pod sjenokošama. Ostalo i oranice. vinogradi Na i sinu kraju poželiti Reparmnogo uspjeha proizvodnji i mlijekarasplodnih goveda. smo
su
bile
u
u
dobi
dok
su
bile
steone
u
a
su
moramo
ocu
u
“VODENA bolesti
Vodenom
BOLEST
nazivamo
skupljanje (tekućine) tjelesnim i tkivu. transudata može svim šupljinama Sakupljanje (izlučevina)uslijediti i ili trbuštjelesnim šupljinama posvud tkivu, pak pojedinim šupljinama, koži. u noj, prsnoj šupljini, osrčju, Uzrok redovito krvi je zaustavljanje pojedinim organima, pretežno uslijed ali će imati i mane srcu, tvari udjelaporemećenje znatnog izmjeni tkivu, tkivo više tekućine. uslijed čega prima Znakovi: vodena bolest kronična bolest bez tokom je groznice, koje tekućina te prema sakuplja pojedinim šupljinama, tome, kojem organu znakovi bolesti različiti. Kod su tekućine u sakuplja tekućina, sakupljanja teško vodoravna muklina kod prsnoj šupljini opažamo disanje, perkusije (kuako stav. zauzme Praznina slabinama koja canja), mijenja životinja drugi otešćano više bućkanje (fluktuacija) trbušnoj šupljini, disanje rebreno; tjetransudata
u
u
u
u
u
u
u
u
u
na
u
u
sve
se
u
u
se
se
u
u
9
nogu govori stražnjih dijelovima stijene gornjim nateklina tekućine nakupljanje“ šupljini. trbušnoj jenepovoljna. Prognoza izluče odstraniti uzrok i kirurški odstraniti prvotni Liječenje: Valja koliko imade samo vinu. izlijeuspijemo značenje, prolazno Ovajpothvat uzrok. čiti prvotni trbušne
stasta
i
u
u
za
ne
u
MEKOĆA
KOSTIJU
vodikovu uvijek izvjesnu tjelesni moraju Organizam, Ako neutralna. ostati ionsku postaje uvijek koncentraciju tj.reakcijaneutralizira P:Os iz rezervnog tada uzimanjem lužnata, jeorganizam previše neutralizira ako skladišta Uslijed k alcija. uzimanjem kisela, je kostiju; tj. kosti i fosfora ili dio kostima oduzeti može tih izgube kalcija preveliki prilika čvrstoću. svoju Mekoća Znakovi: teka, pomanjkanjem počinje (osteomalacija) kostiju itd. žbuke šepanjem, očituje Nadalje z emlje, žderanjem zidova, lizanjem i bolovima uznemoglošću. mršavljenjem zglobovima, Glavno soli i D vitamina. mineralnih Liječenje: sastojidavanju ravnotežu. hrani indeks tzv. dovedemo da ispravnu zemljanoje i magnezijevih između indeks kalcijevih omjer ispravni je Zemljanoalkalični kiseline. i fosforne oksida alkalični imati
sokovi
odnosno
mora
se
se
se
u
se
u
u
u
JOSIP JAKIĆ IZ KAMENSKOG godina je Jakić. Dnevsabirač drugJosip mlijeka sabere oko 400 do 450 litara mlijeka. šest
već
Kamenskom
U
no
Zna
biti
dana
kada
sabere
i
550
do
litara. dosta
i
dobra
mlijeka je i oko mast kreće 3,6% mlječnu više. Za nagrađen je 0,04 sabiranje Prema dinara po litri mlijeka. riječima Zdenka je Grginčića drugJosip druga svakodnevi uredan točan svojem oko radu mlijeka. sabiranja dobar kao Poznat proizvođač je Sada dvije krave, mlijeka. posjeduje držali smrti supruge svoje prije čak četiri dobre svojoj staji veću štetu Poplavanijenanijela Stradale selu. uglavnom njihovom nisu bile livade odnosno koje sjenokoše, pokošene. vrijeme Kvaliteta se
za
sa
u
nom
no
su
muzare.
su
Jakić
Josip
Kamensko
na
u
ZAPAZILI SMO poljoprivrednoj koja je od 15 do održavala 22. IX. 1974. izvrsno zapazili rješenje ugradnju »UTINA« Tvornica SR iz muznog uređaja mljekovodom. Eutin, Njemačka. Poznata da iznad krava uslovječinjenicamljekovod kojijepostavljen znatan vakuuma sistemu. vimena ljuje gubitak cijelom Međutim, žljezda vakuuma. da jakojeosjetljiva neujednačenost Poželjno je spomenutog bude To manometrima tvornicama označi i zato 0,38 živinog još stupa. rada lako jeprilikom uočljivo. Kod može to koliko kao što pomljekovoda postići je, rekli, iznad krava. tvornice »Utina« spomenuto stavljen glava Upravo rješenje daie nadu da vakuuma sistemu. Tamo jepostignut željeni pritisak cijelom je krava. Znači da izmuzemo iz mljekovod postavljenpodu,ispred mlijeko vimena otiče prema prema blagimpadom mljekovodu lagano zbirnoj posudi i rashladni dobro To crtežu. pumpom u dalje mlječnom uređaj. je uočljivo Na
međunarodnoj
DLG
izložbi
Frankfurtu
u
se
smo
za
s
u
na
on
se
se
na
u
ne
u
smo
u
u
na
SSS
NE
SNV hih»
SNiDVY/ s
uređaj
»Utina«
Muzni
s
postavljenim kojije ugrađen podu mljekovodom u
BOLESTI USLIJED MANJKAVE ISHRANE ZEO VITAMINA 555 EE životnih
| POMANJKANJA >
odvijanje potrebne hranjive pravilno tvari, i vitamini. Naročito imadu mineralne soli i to: značenje životinjsko zdravlje i Ove soli nalazimo i to kalcij, fosfor, natrijmagnezij. krmivima, jednim ih imade Dok naročito imade više, drugimmanje. krmi, travnoj djetelini dosta ih Vitamini žitaricama. životnim razmjerno soli, ravnaju mnogim kroz tako D vitamin može npr. procesima, izvjesno vrijeme regulirati kalcijsko-fosforni bez uštrba Kod optok zdravlje životinje. prirodnog hranjenja stoke i kod dolazi ili dolazi do npr. držanja držanja paši rijetko toga. Više susrećemo ishrane. i te bolesti kod stajskog držanjajednolične U tom mineralnih tvari dodavaoptok slučaju valja regulirati umjetnim rudnih tvari i vitamina. U svakom kod radi njempojedinih slučaju oboljenja da ishrane izvršiti analizu ustanovi mineral manjkave valja krmiva, koji kod rahitisa tako npr. nalazimo fosfora. dostatno vapna, pomanjkanje manjka, Za
soli
su
procesa
za
u
a
u
u
u
nema
u
na
na
ne
se
a
T
TAKO
SE RADI
po»Zagrebačke mljekare« proizvodnja Bjelovar >»Sirela«, oko Tako stiže rezultate i su uspjeli govedarstva. području spasiti zapažene klaonicama. Isto teladi bi inače bile završile 200 ženske tako, rasplodne koje od noža oko 110 isti način i dane povoljne spašeno je rasplodnih junica kredite proizvođačima. 6% od 2 telad davana godine kamata, junice Rasplodna je zajam od 5 rok godina. zajma 10 moderkreditima i stručnom Također pomoćiizgradnja jeomogućeno 6% kamata. 10 dobili nih kod Oni godina zajam staja proizvođača. sireva
OOUR
na
u
su
na
uz
a
uz
na
na
na
su
U
Lalića
iz Patkovca
MarijeStjepana staji i
uz
STJEPAN | MARIJA LALIĆ IZ PATKOVCA rad
uređaj je pušten novojstaji Posjetili model 241-242 tvornice s premuzemo mlijeko mljekovodom koji »Westfalia«, »Westtakođer tvornice Rashladni rashladni odvodi izravno uređaj. uređaj je rashladno tako da falia« izrađen mješalica Ugrađena tijelo uranja mlijeko. radi mlijeko bržeghlađenja. miješa ih
smo
a
u
nedavno
i
u
se
8
u
u
i muzni
Kooperant posjeduje junica, junadi ima 18 Znači Tako će način u staji. ukupno goveda najbolji mogući staja biti vlastitim kravama. U ima 20 krava. rasplodnim popunjena staji mjesta Hranu krave 10 oranica i sjenokoša. proizvodisvojih jutara Kod novih sireva »Sirela« uređaja proizvodnja pomoćpružaju stručnjaci Bjelovar. Lalić
8 krava
i 10 bređih
mlađe
i teladi.
na
za
za
na
Muzni
i rashladni
uređaji Stjepana
Lalić
I
A
AR
IVAN | MARA
RA
MANOLIĆ
IZ SEVEROVCA nekoliko
godina prije je 8. III 1964. Stara 10 rekorderka Hrvatske. SR godine. je godina oteljena Od »Bebu« kćeri i »Košutu«. ima kod Manolićevih i to U potomke dvije staji znači to »Ružini« unuci. nalaze Bebe i to bik i Posjeduju junica, potomci kravu »Micu« to jedrugogporijekla. još Manolićevu
znaju
Svi
kravu
»Ružu«.
bila
Ona
—
su
se
no
U
staji
Ivana
i Mare
Manolić
iz Severovca
neprekidn= premdaje godina, dovoljno, Sijena pripremili radove. omele kiše znatno poljoprivredne izložbi dobili su za Na stočarskoj zapažena priznanja Regionalnoj zadnjoj kući zidovima rad. najbolie Mnogobrojne diplome stočarskočestitke! Naše govore uspjesima. njihovim selekcijski su
bila
vrlo
loša
su
na
o
10
u
Diplome u
IZ STOČARSKOG rasplodnom i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
Manolića
SELEKCIJSKOG CENTRA
stokom
Promet
kući
Selo
proizvođačakooperanata
u
Broj grla
Organizacija
b»>—-
SR HRVATSKE mjesecu X
gorija
1. Tubin
Mile
Orahovica
Orahovica
bik
2. Đenić
Ostoja
Orahovica
Orahovica
bik
901
989
Kupac
—Kate-
—
Šteger V. Rastovac
Josip
— Špoljarić Andrija, V.
3.
Vujčec
Franjo
4. Dumbović 5. Lovreković
6.
Stjepan Antun
Borojević
7. Musulin
Boško
Milan
Gola
Gola
Brest
Petrinja
258
Petrinja
260
Borojevići
Kostajnica
187
Draškovac
Dvor
Prnjavor
na
1974.
i XI
9202
bik
Rastovac
Sred.
zav.
za
uzgoj dom. živ., Zagreb
Uni
38
bik
bik bik
bik
Fond
SO
Dvor
na
Fond
So
Dvor
na
Fond
SO
Dvor
na
Fond
SO
Dvor
na
Uni
Uni
Uni
Uni
2
BK
EA
Ime
broj
proizvođača
2
TI
RR
Organizacija
Broj grla
E
Dušan Ranko
9. Kekuš
Stjepan
10. Bobovčan
Jančijev
12. Fusić
Valent
Luka
Dragotina
Glina
102
Dodoši
Petrinja
262
Đurđevac
Đurđevac
Đurđevac
Đurđevac
Đurđevac
Durđevac
RES
Kupac
Kate-
gorija
ri
8. Sarapa
11.
KL OKR
Selo
i prezime
Red.
i...
LEE
bik
bik
SO
Fond
Glina SO
Fond
Petrinja
11761
bik
SO
Fond Sisak
11821
bik
SO
Fond Sisak
11823
bik
Fond
SO
Đurđevac 13.
14. Telar
18.
Petrinja
388
Petrinja
3T1
Petrinja
3T7
Borojevići
Kostajnica
274
Ašikovci
Grabarje
Totovec
Čakovec
21.
Stjepan
Cirkovljan
Čakovec
22.
Martin
Prelog
Gola
Gola
Borojević
Dragan
19. Marković
20.
Gola
Antun
Petar
Franjo
Belović Mikec
Kocjan
junica
»Podravka«
Koprivnica
Petrinja
Antun
Telar
12023
Đurđevac
401
Antun
16. Telar
Đurđevac Gola
Antun
15. Telar_
17.
Josip
Petrović
57
57
57
57
1337
junica
B.
Krajina
B.
Luka
B.
Luka
B.
Luka
B.
Luka
junica junica junica junica bik
Vet.
24.
25.
26.
Stjepan
Pandur
Ivan
Horvat Blažinić
Šavora
27. Varga 28.
Franjo Leno Antun
Šafarić
Franjo
29. Lovrenčić
30. Rob 31. Pavić 32. Jurčec
12
Ivan
Franjo Ivan
=
15257
junica
B.
14436
junica
Čakovec
15529
junica
Aleksa
=
Hodošan
Čakovec
Palinovec
Čakovec
Palinovec
Čakovec
Goričan
Čakovec
Pribislavec
Čakovec
Belica
Čakovec
15170
Palovec
Čakovec
=
15281
Dekanovec
Čakovec
Hrašćan
Hodošan
15707
junica junica
=
junica
Luka
»Agropromet« Luka
junica »Agropromet« junica junica
junica
=
15611
junica
Čakovec
1975
Luka
»Agropromet« B.
Luka
»Agropromet« B.
krava
Luka
»Agropromet« B.
= 15358
Luka
»Agropromet« B.
junica
Luka
»Agropromet« B.
Čakovec
Luka
»Agropromet«
B.
15204
Luka
»Agropromet«
B. 14590
Luka
»Agropromet«
B.
15352
Luka
»Agropromet«
B.
15690
Požega
»Agropromet«
B.
D.
stan.
Slav.
B. 23.
»B«
AJPK
Luka
»Agropromet« B.
Luka
ZA
Red.
Ime
broj
proizvođača
Broj grla
Organizacija
Selo
i prezime
Kupac
Kate-
—
gorija
_____—————————————————————————————————
33.
34.
35.
Golenja
Franjo Stjepan
Goričan
Čakovec
junica
15380
»Podravka«
Koprivnica Čakovec
junica
14977
»Podravka«
Koprivnica Čakovec
Čehovec
Karol
Habuš
Hrašćan
D.
Hađikan
junica
14965
»Podravka«
Koprivnica 36.
37.
Toplek
Ličko
Čakovec
Ivanovec
Ivan
Stjepan
Šop
Orle
Stjepan Virje
Sedmak
Stjepan
Orle
Orle
5188
39.
Trgovec
Ivan
Drnek
Orle
5196
Trumbetaš
Stjepan
41. Lacković
Stjepan
Bunica PPK
5008
38.
40.
Jančić
krava
1894
Županja
Kooperacija
Županja Kooperacija junica PPK Županja
junica
PPK
Kooperacija
Županja
V.
Mlaka
V.
Mlaka
2229
junica PPK Kooperacija
V.
Mlaka
V.
Mlaka
2219
junica
Županja
PPK
Kooperacija 42.
Stepanić
Mijo
V.
V.
Mlaka
Mlaka
junica
2245
Županja
PPK
Kooperacija 43.
Pajtak
Slavko
44.
Fištrić
Josip
Črnkovec
Črnkovec
4236
junica
Županja Kooperacija
Lazina
V.
5688
junica
PPK.
Gorica
PPK
Županja
Kooperacija 45.
Kanceljak
Stjepan
N.
Čiče
V.
Gorica
junica
5853
Županja
PPK
Kooperacija 46.
Kanceljak
Stjepan
N.
Čiče
V.
Gorica
junica
5869
Županja
PPK
Kooperacija 47.
Facko
Stjepan
Bukevje
V.
Gorica
junica
4218
Županja
PPK
Kooperacija
48.
Davutović
Stjepan
D.
Potočje
Gorica 5701 junica PPK V,
Županja
Kooperacija
Marko ———Bapče
49. Dijanić 50.
51.
52.
53.
|
Plepelić Juraj
Pleso
Čunčić
Kuće
Sever
Lacko Ivan
Koščević
3926
Gorica
junica
Županja
PPK
Kooperacija V.
Gorica
junica
5758
Županja
PPK
Kooperacija
Buševac
Ivan
V.
Žabno
Hrv.
Vukovina
6487
Vukovina
6540
Žabno
23753
—
junica
Županja
PPK
Kooperacija
—
junica
Županja
PPK
Kooperacija bik
Sred. za
zav.
uzg.
dom.
živ. Zagreb 54.
Vodopija
Nikola
Hrsovo
Žabno
23424
junica
AIPK
Bos.
Gradiška
$5. Vodopija
Nikola
Hrsovo
Žabno
23583
junica
AIPK
Bos.
Gradšika —_d__PPPČ_____Ž_ŽŽŽZLZ///P_/_/__————————————————
Palangić Marija —
13
Kakogod
čistog i besprijekornog
iz
tako
i besprijekorno
je
tome
o
mjera
No,
zato
troškovima.
vidivim
Inače,
bolesti
dolazi
učešće, kada
njihovo
kojima
među
htjevima,
iscjetkom.
nekim
muzare
pluća, Nadalje
itd.).Opasnija
pobačaja Osim toga je opasno pluća.
raznog
štete
ske
U li je liječiti.
i krave
vime
izlučuju goveda
i to bar
tako
pak ispucana, treba
obzirom
je koža
na
u
krpu, ali ako
je važno,
tako
Isto
Opasno
može
prenijeti
kako
bi
i raskužiti
izmusti
na
ju
pod, već
je imati
za
prije i nakon
od
a
ostalih
smještene
u
im
mužnje
treba
dobro
otrti
imati
neki
neugodni
svako
vime
posebnu
raskužiti.
oprati i
i raskuži
opere
slinom,
suhom
sise
za-
namočili
pogotovo
upala
jer
time
se
i čistom
krpom,
pomno
očistiti
i zidove
staje, kao
i pribor
ostalih
i odrediti
posebnog
pod
tek
to
mlijeko
očistiti i raskužiti
Nadalje
krave.
a
nje
Od
ostalih.
nakon
posudu,
neku
naročito
treba
tada
vimena,
treba
samo
ne
nije uputno
u
vime
važan
Musti,
naime
treba
propisno s
punom
mlijeko da
također.
šakom,
a
napajati odnosno
način
i sam
za-
puštati telad
umjetno
samo
to
smije
ne
unište
se
stajama
zaraženim
ili ako
muzača
sisama, nego
sa
je vrlo
pogotovo
odjeću
ljudi. Obo-
prokuhati
također
posuđa.
a
i
izmuzeno
spriječi širenje upale vimena
iz
ne
npr.
natezanjem
sve
one
krave,
ili sl. Osim
toga
imaju
bilo
vilnim
vrhom
se
kakove
preporuča
da
se
nepravilnosti
na
ili širokim
i kratkim
isključe iz daljnjeg rasploda vimenu
ili sisama
kanalom),
jer su
(npr. pasise, ili sise ove
više
sklone
Prof.
14
tada
prethodno
dobro
mužnje
svake
ih
mužnje.
odvajati
brisanja vimena
tj. treba
mlijekom
sisa
smiju
ne
krave,
zdrave,
tehnika
jer se
predmete
smo
bolesne
bilo
se
u
toga treba
siše
Da
služimo,
se
valja nakon
ovu
odvojiti od
pomuze
se
stražnji trup
i čitav
da
a
smjesta
klice. Osim
krava,
preostale kapi mlijeka.
treba
moguće,
razne
i
mlijekom,
stojnice, da
i
koju
krpom,
sise otrti
sise
još bolje i
ljelu kravu
držati
kvasiti
koje krave
se
moraju
se
nego
da ozlijeđene ili osipane, odnosno pogoduju promjene čiste, jer ove
su
kojma
tada
Nakon
zaraza.
li
predusresti
temeljito izmuzivati
zatim
zidove, podove
treba
ili obojiti. Najbolje
kod
Pojavi
se
vime
si i muzač
da
uklonile
se
ekonom-
ogromne
očiste.
ne
sise, ukoliko
treba
je prije mužnje
ruke.
nije
potpuno
također
nije moguće,
to
čega
klica, radi
—
li
vimena
bilo
pobačaj
zarazni
je također
s
vezane
(npr. sušice, za-
može
lakše
za-
bolesna.
bolesti
i to
koje nanosi
mnogo
njihova
nisu
im
te
su
sušica
i čisto musti,
propisno
da
bolesti
je svakako
bolest
se
na
zaraznih
od
uz
i način. odgovarajući
naročito
a
često
osoblje, koje
kao
naročito, ako
i to
bolest
i njih
dražiti
kožu
smiju
miris, niti
zdrave,
presušenje
i istisnuli. Raskužila,
raskužila
i ishranjuju
ostav-
udovoljiti nekim
muzare
su
vimena,
se
d
vime
mužnje
razi. Prije svake
1. da
za-
i raskuživati.
čistiti
staji redovito S
trebamo
staju higijenski održali
bismo
Da
mlijeko,
poboljevati
naime
provodeći
bolesti.
Ovu
izliječene,ne
oko
zaraznih
važnosti:
suzbijanja
kod
mjere
ćemo
nepred-
i
vrlo
i kod
zarazna
dok
dugo,
Sve, što
klica, no
toga
biti
uzročnika
količine
velike
kao
Radi
njegovati. Ozbiljan
dobro
zaraznih
moraju
zarazno
treba
svrhu
tu
učešća
drže
gospodarstvu.
narodnom
bolesti.
i zdravo
smiju
ne
vremena
uspjehe
zaraznih
muzare
se
krave.
prebole, ili budu
bez
koža, spolni organi
crijeva,
vimena,
kao
osobite
2. da
je, da
Nesumnjivo
od
su
bavi, zdrave;
njima
zaraze.
dobro
dobiti
mogli
bismo
Da
do
postupati slično
morati
suzbijanja
drugih
nastaju
i sisa
i zdrave
utroškom
s
koristi, osobito
ih krave
što
mnogih
vimena
je
skopčano donosi
nakon
kod
kao
imunitet
ljaju tzv.
koje
vimena,
upala
raznih
ono
čiste
od
samo
higijena.
nam
higijenskih
izvora
dobiti
možemo
znati, govori
potrebno
Provođenje
se
mlijeko
SUZBIJANJE vodu, isto dobivamo besprijekornu
| NJIHOVO
BOLESTI VIMENA
s
nepra-
bolestima. dr
M.
koje
ŠLEZIC
Žena
i dom DUŠEVNI POREMEĆAJI
U DJETINJSTVU Oni
poremećaji djeteta godina jesu vezani i Da dođe do duševrazvojemodgojem djetetaobitelji. najviše skladan i razuminog potreban poremećaja brak, koji temelji ljubavi je Svaki nesklad životu duševni život porodičnom jevanju. odrazuje dještete duševni teta. rastava smrt ili oca, braka, majke Najviše razvoj imaju ili i dr. prema nejednak postupak djeci, odgoj prestrog preblag se koje pojavljuju Smetnje odgoju hrane, djetetaslijedeće: neuzimanje i slaboumnost. noćno strah mokrenje, hrane hranu odnosno i od mlječne prelaz mješovitu Odvikavanje sise, kod Ako to da nervozno, provodi dijete odbije hranu, valja jepostepeno. sili. ni ni toga pomaže obećavanjepribjegavanje i tom čistoću prerano grubo, jer Navikavanje smije provoditi ako sebe. Obično smatra stolicu mokri se i pod normalnim, slučaju dijete pravi Ako da treće to smatra do mokri dulje je godine. traje, svoje najviše dijete sustava. U tom bolest mokraćnih uzrok i organa centralnog živčanog slučaju kod grubepostupke. potražiti savjet liječnika, primjenjivati valja kod obično noći Strah Strah najčešća Dijete pojava djeteta. je razbuditi obično i vrišti. dijete, Majka pokušava plače uspravi krevetu, Ovakovi umiri i ponovno Nakon obično zaspi. uspijeva. togadijete noći čak svake straha mogu ponoviti. napadi često, ili biti može strahu Uzrok noćnom s postupakdjetetom mazenje prestrog radi treba tražiti i U ovom liječnički djeteta savjetpregled slučaju djeteta. bolesti i ili li padavice. grla, napadaju uha, vode. i strah od kod Inače mraka,samoće, životinja, pojavljuje djece će Obično to Roditeljima brigeroditeljadjetetu. pretjerane je posljedica dobro doći liječnički savjet. zaostalost. duševna Slaboumnost dohi, Pojavljuje najranijoj je bolesti Stečena slaboumnost može biti ili stečena. jeposljedica prirođena Prii raznih bolesti mozga. bolesti mozga porodu majke, komplikacija zbog obično slaboumnost rođena nasljedna. je bitno od teže shvaća i Slaboumno nebitnog,povezuje razlikuje dijete oko sebe. im slabo Osjećaji površni, (logično), jer pamtidogađaje uzročno iako katkada i Štojenajgore zamjećuju posljedice glasno smiju plaču. kriminalne dadu i svoiih pa nepodesne radnje. radnji, nagovoriti oblik idiotizam. Poslaboumnosti, najteži Razlikujemo stepene je nakaznom Nečisti Tromi i neuredni. su, po izgledu. znaje prvipogled kod idiota udovi vrište. Ne mogu naučiti ni Često viču, govoriti. nespretni, ima i uzeti, tjelesnih promjena pojavljuje padavica. duševni život sveden Sav radnje (jelo, spavanje). je nagonske zavod. Kod lakših Idiota u slučajeva jenajbolje smjestitiodgovarajući slaboumnosti ali školu i raditi i može nekim dijete završiti,teže, ali neuravnoteženi i strukama, tvrdoglavi, svadljivi, egoistični, lakovjerni. treba slaboumnosti vrlo teško. Svakako obratiti Liječenje je liječniku. kod škole zaostalu Za slaboumne postoje specijalne djecu. Posebni
duševni
su
kod
do
oni
s
života.
15
u
ne
na
se
u
se
na
na
u
su
na
a
se
ne
u
ne
se
ne
na
se
a
ne
se
u
—
a
u
se
ne
samo
se
ne
se
o
nosa
o
se
o
se
—
u
a
u
ne
ne
su
ne
se
na
se
razne
a
razne
se
su
na
su
se
a
na
osnovnu
>
u
su
se
nas
—-.. —
za
15
brk
KKK
KK
KKK
kkk
kakikikakkkkkkkkk UDRUŽENJE
KKK
KKK
*x** x *%*x ž
MLJEKARSKIH
«RADNIKA
SRH
ZAGREB
—
I UREDNIŠTVO
LISTA
»MLJEKARSTVO«
—
PROIZVOĐAČIMA
kkk
* * *i
MLIJEKA
SURADNICIMA
—
| LISTA
PRETPLATNICIMA
—
kkk ŽELI
Kkkkakkik
Sretnu
ZO
ORO
O
Uređuje: Glavni
Vlasnik
Ilica
telefon
440-476.
pretplata a
16
ODBOR
urednik:dipl. radnika mljekarskih
31/III,
Mjesečna
POPJOALPLRLPOLLOLOI,
i odgovorni
Udruženje
i izdavač:
za za
1975.
godinu
UREDNIČKI
Tisak:
privredne proizvođače
x** * *x ** *xž * X * * **
inž. Dinko SRH.
Kaštelan
i uredništvo: Uprava »Vjesnik«, Zagreb
Štamparija
organizacije i ustanove mlijeka d 1,50
d
4.—,
Zagreb,
o
o
uspješnu
i
Novu
KI
,