GODINA
VE
ZAGREB
XI
Franjo
mp
Novosel
—
Gornji
_-
Desinec
LJAČA
1974
NOVOSEL
DRAGO
IZ DESINCA
marljivog kooperanta Barice zatekli smo staji supruge Drage i.njegove 8 4 i 1 tele. F2 krava, junice Uz tvrtke »Alfa u pomoć stroja mužnju Laval«, proizveo je godini 1972. 37.000 1973. 28.000 litara litara, prošloj godini, mlijeka. Za 15 dana u 1.114 litara mjesecu veljači isporučio je mlijeka. Obradovalo da će staru modernizirati i tako je svoju o bnoviti, staju više njojproizvesti još mlijeka. oko 21 livadama i Posjeduje jutro z emlje, pod oranicama, vinogradima oko Sadi redovito stočni i smatra da bez je može 14,5jutara. kelj njega biti. Prošle čak 13. 8. saditi mladice oranici i unatoč godine je počeo kelja suši odličan bio urod. Hranio s do 10. II ove sve je goje njim svoja g oveda dine. U
Didi
za
a
u
nas
u
a
ne
na
i oruđa. Posjeduje traktor, prikolicusijenodruga za
U SELU BODOVALJCI
Staja
Ugodno
Ivana
Pavić
u
Bođovaljcima
iz Petrokooperanti mljekare »Slavija« Starog Sela. Modernu vog Ivan Pavić. U ima staju govedaizgradio je njoj mjesta 6 za način a lanca lestvicama. krava, s U izđubrivanja je putempomičnog su
nas
iznenadili za
Stajaje jednoredna. napajalicama. jošpraktičniji oko 65 litara Ivan Pavić Dnevno mlijeka. isporučuje »Slavija«, mljekari da Rekao Perizović. Na je je staju jejakoponosan djedStipo znatima selu. U sličnu žao što nitko novojstaji akciju pokrenuo nijeprije sve starim no nego Nabrajao jekoje njihovim stajama. manjeposla do od ukratko mi raditi... sada treba napajanja naradimo, poslove izđubrivanja. vezovi
nalaze
staji
se
s
mu
nam
u
nam
u
se
no
ne
,
izđubrivanje
Mehaničko
BOŠNJAK
ANTUN Kod
radilo
Antuna
devet
krava.
staju sistem napajalice, za
Maribora.
Bošnjak za
Sve
će
se
biti
u
isto
staje
u
Pavić
Ivana
IZ BODOVALJACA staji
snagom.
punom
kao
kod
ugradit izđubrivanje će
Sin
Milan
Pavića.
kooperanta se
od
tvornice
uređuje Stajališta,
»Cevovod«
iz
Sadašnja junice, dvije posjeduje krave, Drug Bošnjak oko 13 dan. 30 litara na oko z emlje. jutara Posjeduje mlijeka je isporuka šumom. 2 11 Oko pod jutra jepod oranicom, jutara neki I goveda. gradnji staje prišli Bodovaljcima proizvođači još biti da će i To nas mnogimdrugimproizstaje poticaj raduje,vjerujemo novu. ili čak staru da i oni vođačima izgrade staju potpuno preurede svoju dva
tri
bika
i tele.
'
a
samo
su
u
ove
za
Antun
Bošnjak
BOLESTI MLADUNČADI Porodom
mladunče
dolazi
ODMAH sasvim
NAKON
PORODA
prilike hranjeno, i zaštićivano štetnih od dolazi grijano protiv vanjskih utjecaja majke, svijet, sasvim naviknuti. Samim gdjevladaju drugeprilike,koje mora porodom fiziološkim mladunčeta bitne nastaju mnogim funkcijama promjene: mlado dosad inaktivna i način ishrane počinje disati, pluća stupaju akciju Sve te imati mogu postaje drugačiji. promjene bitnog u tjecaja otpornost štetnih faktora i zato mlado danima života naročito protiv vanjskih je prvim raznih štetnih faktora prema okoline. osjetljivo utjecajima Iz tih često kod mladunčadi danima života razloga prvim pojavljuju bolesti. Mlado razne često žrtvom zaraze mnogo postaje mikroorganizmima, odrasle znadu neopasne. putatakvih, koje životinje potpuno Zbog toga mladunčadi i danima života biti znatno gubici prvim osjetljivi. No, gubici i što danima povećavajuuslijed toga, mladunčad, koja je preživjela prvim života neku slabašna i u svom razvitku. bolest, ostaje zaostaje Pravodobno bolesti mladunčadi od naše za upoznavanje je velikog značenja stočarstvo. Od velike važnosti bolesti mladunčadi je upoznati pojedinim većim da bi shodnim gojidbama područjima, predusretnim mjeramamogli i širenje. spriječiti njihov nastup u
života.
nove
Dosad
na
na
se
u
u
na
u
se
u
su
za
u
se
u
|
u
na
4
.
bolesti
Nezarazne
Prividna
mladunčadi
mladunčeta
Kod
bolesti
izostaje ako traka kod i svi znakovi npr. života, pritiskom pupčanog nje njegovog ulaza mladunčeta kisizdjelicu prekine snabdijevanje krvlju snabdjevenom doći mladunče može mrtvo. kom, prividno svijet Budući da mladunče disati već ili maternici započinje porođajnom Ono i to udiše za kanalu, gdjejoš uvjeta, počinje gušiti. pluća ako nalazi ima plodnuvodu, glava još plodnommjehuru, kojem još vode. plodne Liječenje 1.
smrt
—
te
disa-
se
u
na
u
ono
nema
u
se
se
u
u
u
svijet, valja dišnog sluz otvori očiste izvuče i odstrani nosni se gana; platnenom krpom,jezik da bi iscurila iz Kad diše iz okoline mladunče ždrijela. postavi glavu, izazivati mladunčeta kožu tekućina. disanje pluća Nadalje valja podražujući Kod hladnom ili slame vodom ili ribanjem gužvama krpama. toga polijevanjem kamfornom žestom. dobro mladunče poškropiti je Ako izazvati ni tim se ne disanje, postupkom uspije umjetno provesti niže. Jedan Mladunče nešto pomoćnik disanje. polegne leđa, glavom drži uhvati mladunče noge prednje drugi stražnje. prednje Onajkoji ih koš. Time koš ie noge pritisne prsni prsni tiska, njemui pluća, time Nakon se se noge nastaje izdisaj. toga povukuprednje u vis, prsni koš, koša i i i prsnog uslijedi udisaj. Izmjeničnim suženjemraširenjem pluća prošire i nakon ulazi i izlazi zrak vremena, ponepluća(umjetno disanje) izvjesnog do sata Radi kad istom primjeti početak disanja. toga poslije pol jednog treba imati mnogo kod strpljenja. togaposla Kada
mladunče
dolazi
odmah
na
odstraniti
sluz
iz
or-
se
ne
se
na
mora
na
se
za
a
za
na
se
a
u
a
u
se
pupka
iz
Krvarenje
Često poremećaja optoku uslijed Krvarenje pupkanastaje kad oštrim iz pupakprereže žila, škarama, opažakrvarenjepupčanih kad žile čito onda, pupčane jošjakokucaju. traka. pupčanog Liječi podvezivanjem iz
krvi.
u
se
se
naro-
se
Začep
izmetinama
crijevu
u
plodakoja crijevima sakupila vrijeme crijeva Začep mladunčadi. kod česta života maternici, jepojava sadržine što mladunče Uzrok crijeva jeuglavnom taj, popije zaostajanju sastavu. ili po mljezivo mljezivo odgovara Obično dan kod mladunčeta Znakovi porodaopaža drugi poslije da će izlučiti može. Udara i Ono nemir. izmetine, glavom stav, često i se, prema nogama trbuhu, valja. stenje, znoji Bolest sadržine iz guznog criodstranjenjem liječi Liječenje izvlači iz sadržinu ili Otvrdnutu zato zadnjeg dijela crijeva prstima jeva. klizma instrument. 1—2 litre Poslije (irigira upotrebi posebni toga daje mladunčetu sredstva. Da ili vode se dajutjerajuća Nadalje sapunice). tople novorođenim dati izmetina, životinjama popiti zaostajanje spriječi davati već bolesti sredstvo prije blago nastupa mljezivo,preporuča ulje). (ricinusovo čišćenje sadržinom
se
u
za
u
ne
svom
ne
se
—
no
zauzme
a
ne
se
se
—
se
se
se
sa
se
mora
a
se
se
za
pa
nn
a
m
m
| Proljev zaraze. jeposljedica
sisančadi
Proljev redovno je
kod
sisančadi
prehranom majke mladunčeta, Kolostralno ima i da mlijeko tjerajuće svojstvo zadaću, očisti mlado od sadržine Ponekad mladunče dobiva od kolostralcrijeva. proljev takav brzo sam od sebe. nog hrane se mlijeka, prestane Mlijeko majki, koje itd. može sadržavati npr. draže silažom, đibrom, uljanim pogačama tvari, koje sluznicu dolazi do naroprobavnog ustroja mladunčeta, uslijed čega proljeva, čito kada mladunčetu baratanje mlijekom, koje daje nije ispravno (premanečistoća sno ruku mladunčad mlijeko, suđa, itd.). Mnogo puta dobije proljev, kada majcidajuizvjesni lijekovi, mlijekom. koji izlučuju Kod okolina onečišćene i rep, n oge proljeva stražnjica, stražnjice zadnje te često dlake tim izmetinama, ispadaju mjestima. Tok zavisi uzroku. Kad redovno sAm od proljeva uzrok, prestane proljev sebe Kod od da ukloni zatim se prestaje. liječenja je važnosti, uzrok, pročisti trakt i probavni blagimtjerajućim raskužujućim sredstvima, poslijedaju Kod sredstva, kojazatvaraju. specifičnih liječi proljev specifičnim tu bolest i i znakovima prema lijekovima (serumicjepivo) simptomatski tj. bolesti. u
vezi
ili
s
ili
no
| |
se
se
se
su
na
o
se
a
zaraza
se
se
za
Valja
se
obratiti
veterinaru, koji poduzeti potrebno liječenje. će
Bolesti
Ostatak
pupka
normalno
pupka nekoliko
dana
poslije poroda otpada. Međutim često dolazi do zaraze naročito kad trak pupka, pupčani prekinuo trbuhu. Zaraza zahvaća vezivno tkivo ili krvne preblizu pupka pupčane žile. U prvom tok Ostatak traka vlaslučaju je sušenja dulji. pupčanog ostaje te često ili absces. U gangrena žan, uslijed toganastaju pupkovine pupčani krvnih žila dolazi zaraze žilama do stvaprocesa slučaju pupčanim gnojnih ranjemčepa, koji mnogo putaprenese drugeorgane. Znakovi mladunče je neveselo, slabije siše, tjelesna temperatura i bilo ubrzano. Mladunče leži. Kod mnogo jepovišena, disanje upale pupčanih žila te mladunče oboli od ponekadprelazi upala potrbušnicu, septikemije. ošiša dlaka okolini tkivo mrtvo Liječenje Najprije pupka, 3%-tnim i odstrani, Hydrog. ispere peroxydatom, pokrije raskužujućom masti. Abscesi i prerežu, isperuposipaju raskužujućim praškom. Najbolje je tražiti od veterinara. pomoć se
za
osuši
i
se
same
u
|
I
sa
se
u
—
I I |
na
—
rana
se
u
se
se
se
SEPTIKEMIČNA
MLADUNČADI imenom mladunčadi« skuSkupnim »septikemična oboljenja označujemo redovno akutnih zaraznih bolesti uzrokovane pinu, mladunčadi, koje nim ili virusima. Tok tih bolesti redovno znakovima bakterijama je akutan, ili obole kamo U tom prenose septikemije pojedini organi, bakterije. slučaju tok bolesti odnosno kroničan. je dugotrajniji, Veliki dio tih bolesti nalazimo vrlo raširene mikroorganizmi, izazivaju koje Ti štetno kod napose prirodi, stajama. mikroorganizmi djeluju mladunčadi, raznim štetnim faktorima Zaraza kojajeoslabljena svojoj otpornosti. nastaje kod ili maternici, poroda putempupčanog traka, nastaje poslije poroda ženom hranom ili mladunčadi po bolesnoj i pićem udisanjem prilikom kihanja ili sadrže kašljanja uzročnika. isprskanih kapljica, koje će odrediti veterinar. Prof. dr A. H. Liječenje OBOLJENJA
su
raz-
sa
se
u
|
u
u
u
|
zara-
|
KALENDAR sajmovarasplodnih goveda
domaće
šarene
pasmine Hrvatskojgod. u
proizvođačima šarene domaće dogovoru rasplodnih goveda Stočarski Hrvatske selekcijski centar utvrdio U
sa
je ovaj
Red.
br.
Mjesto Čakovec
1
2
Vel.
Gorica
Žabno
3 4
Daruvar
5
Đurđevac
6
Bjelovar Sl. Požega
7
8
St. Petr.
Selo
Sisak
9 10
B.
ll
S. Orahovica
12.
Virovitica Čazma
13. 14.
Manastir
Zaprešić
Duga Karlovac Varaždin Pakrac Selo Dugo PIK Vinkovci
15
Resa
16
17 18 19
20. 21.
PIK
Đakovo
>
b)
1974.
u
kalendar
sajmova:
pasmine
Kategorija
Broj
Krave,junice krave, junice bikovi krave, junice, bikovi krave, junice, bikovi krave, junice, bikovi krave, junice, krave, junice bikovi krave, junice, bikovi junice, bikovi junice, bikovi junice, bikovi junice, bikovi junice, bikovi junice, junice junice krave, junice junice junice bikovi junice, junice
4 4 4 4 4
4 3 2 2
1 1
2 2 1
1 1
3 1 1
3
Ukupno: Smeđa 1. 2. 3. 4.
5. 6.
17. 8.
pasmina Buzet Umag Pula LabinOpatija Čepić Čabar Brinje Otočac
Lič Gospić
9. 10. —_EČP,LL_...././.XX—./..XX\Xj..—
krave, junice krave, junice krave, junice krave, junice, bikovi krave, junice krave, junice bikovi junice, junice bikovi junice, bikovi junice, Ukupno:
€)
Siva
l.
—_ pne
2
pasmina Knin Sinj
krave,junice, krave, junice
bikovi
a
4 52
2 1 2 2
1 2 1 1 1 1
14
1 1
Ukupno:
2
dan
ER
ROJ
E
GE
PLAV STD IE
S
NOZI
oj
OZA
ARKA I
|
rasplodnim govedima Cijene kategorije, ljenika odgovarajuće a
reb
cijenama »Biljtena« Centrostočara, Zag-
će
formirat osnovu
na
ovako:
i to
bikovi
Rasplodni
tržnim
prema
se
tov-
ad a
stari) (najmanje mjeseci + tržna I klasa cijena 50% + tržna II klasa cijena 40% i bikovi 1974. će U rasplod nadprosječnih god. otkupljivat od bikove krava. Navedena odnosi elitnih krava. nadprosječnih cijena minimalna 15.000.— dielitnih krava Za bikove-sinove i bikova cijena 11
—
—
samo
za
se
se
na
nara.
——
junice Rasplodne a)
Bređe
I klasa
tržna
—
III klasa
b)
tržna
—
II klasa
6
od
više
tržna
—
junice
I klasa
—
II klasa
—
III klasa
—
3—6
kćeri
elitnih
junice 60%. plusnajmanje Za
—
će
III klasu
ILi
U
su
svaki
junicepolaporijekla. Za
s
krave
tržna
cijena
i telad
cijene
|
na
za
se
grlu.
Izvan
i
cijena je
minimalna
po
Navedene Za
ući
mogu
i bikova
krava
pogodbi. marže. prodavaoca kojekupacplaća6% cijene svakom katalozi će ponuđenom podacima sajampripremit
formirati
se
|
mjeseci + tržna 40% cijena najmanje + tržna 30% cijena najmanje + tržna 20% cijena najmanje od
Bređe
mjeseci + 50% cijena najmanje + 40% cijena najmanje + cijena najmanje30%
kalendara
ovog
neće
ZNAČENJE
—
o
kupac prodaje, je potrebno HrStočarskom centru selekcijskom ranije 38-020 telefon i 39-789 radi organizacije
biti
dana
prijavi kupnjunajmanje Amruševa 8/V vatske, Zagreb, sajma. 14
s
da
pa
svaki
|
VODE
U PREHRANI
STOKE
produktivnost. značenja održavanje je velikog sadrži vode vode. razsadrži vrlo mnoge Svaki plod Najviše organizam 50—60%/o. odrasle od životinje voju(više 95%), organizam složenih tvari tok spojeva organizmu, rastvaranje Cjelokupni izmjene U vode i fermenata. novih i odvija pomoću stvaranje jednostavnije hranom. želuca i tvari vodi Stijenke crijeva primljene hranjive otapaju ako Kad tvari samo mogu onda, otopljene. razgradnje hranjive upijati i takove tvari koje štetne,koje izlučuju tvari, hranjivih nastaju 98% Ako oko kraćom vode, organizam primidvoljno vode). (sadrži od
Voda
života
za
i
u
a
u
se
u
s
se
su
su
a
mo-
se
ne
mogu
se
te
tvari
ne
izlučiti.
izlučuje topline. tjelesne je regulator vode hladi Poi vodenih liku para Isparivanjem (kroz pluća). tijelo. znoja žeđu. lakše da znato nego glad je, životinja podnosi Voda
i
Kroz
pore
kože
se
voda
u
ob-
se
:
|
kojom napaja je katkada i opasno, da stoka vodom potoka, iz Nepodesno je, napaja i iz bunara. voda iz izvora rijeka, jezera nepropisno sagrađenog Najbolja je i iz kojapotječe dubljeg podzemnog sloja. Inače ovi postavljajuzahtjevi: da voda vode od tvari vodi je bezbojna. Boja potječe biljnih koje ili od rudnih rastvaraju otopljenih tvari; da mutna. Mutež različite tvari. vodi lebde nije uzrokuju koje (glina, tvari i Takova voda biti ali inače može opasna, organske dr.). uvijek biti da sumnjiva, jezagađenapovršine tla; imati ni okusa ni mirisa. Miris može biti uzrokovan smije raspadanjem tvari ili okus od količine raznih organske biljnog životinjskog porijekla, Voda
stoka
se
treba
kvalitetna.
da
a
se
se
se
—
u
u
—
ne
mora
s
—
ne
a
soli:
dobroj uopćeamonijaka mg/l; tragovima 0,025 vode slabo alkalična karbonata i reakcija pitke je (od bikarbonata); da zimi i jeprimjereno topla (10— ljeti da nijezagađena bakterijama.15"C); bacila koli može kao da li Utvrđivanje (koliposlužiti dokaz, je voda ili izmetinama. U količini od zagađena ljudskim titar) životinjskim manjoj 10 cm: biti bacila koli. vodu obično klornim smije Zagađenu raskužujemo žličica 1000 1 vode. Klorno vapnom. vapno Dovoljno jejedna najprije količini vode i nakon čitavu količinu vode. Ako otopi maloj togaprelije nakon sata izvršene raskužbe raskužba Inapola osjećamo klora, jeuspjela. če treba dodati nešto vapna. još klornog —
vodi
u
ili se
nema
nalazi
u
—
—
—
nam
ne
na
se
u
u
Potrebna
količina
vode
životinje, njihova i hrane. Mlade više vode od odraslih. držanja životinje trebaju razmjerno zaštićena od treba više vode od Stoka, kojanije previsoke topline, koja zaštićena. je Smatra 1 suhe tvari krmnom obroku treba se, da kg pojedine vrsti stoke količina vođe 1: konji 2— goveda4— svinje 6— i koze po 2 litre. 3, 6, 8, Potreba vodom zavisi načinu da li hrani suhom ishrane, tj. krmom ili to sočnom odnosno i zelerepom (voluminoznom) (silažom, sl.) krmom Zavisi i tako (ili pašom). produktivnosti,npr. bolja treba više vode od slabije. Stoku obično toliko koliko hrani i to obično ponapajamo puta puta obroka i to nakon suhe slije svakog uvijek davanja (grube) krme, prije krme. zrnate Umornu stoku treba nakon što odmonešto davanja napajati ili staviti s vodom ri, onojkojajedugožeđala, najbolje je posudu jasle malo tako da srče. čistog sijena, pomalo stoku automatskih Tada stoNajbolje jenapajati stajipomoću pojila. vodu ka i čista. Kod valovima po pije volji uvijek je napajanja čistoću valova do i od raskužiti. paziti zavisi
o
vrsti
i starosti
načinu
one
na
u
ova
za
u
za
a
o
se
ovce
samo
uz
nom
o
muzara
se
a
se
a
u
u
u
s
u
na
vremena
moramo
vremena
K.
JOŽE KRAINER IZ BIZELJSKOG Bizeljskog relacije dopremamlijeko oko 700 do 1000 lidovozi iznosi količina Dnevna Jože Krainer. mlijeka koju 1 ha 4 hektara Od 3 tara. pod zemlje. togaje Posjedujekrave, obrađuje ostalo pod sjenokošom. vinogradom, Karlo. i U poslu pomaže Gegelj Svakodnevno
kamion
na
Sutle
I.
s
a
|
a
mu
VINKO NOVOSEL IZ LUPOGLAVA Već
punih
obavlja
težak
Sabrano
zara.
Lupoglava ki
dan
paćke bi
se
15
posao
vo=
mlijeko iz predaje sva-
kamionu
»Zagre-
mljekare«, po
gočina
kiši
i
reklo
suncu.
|
ANTUN PINTARIĆ
do
mlijeko
km
litara
SELEKCIJSKOG MJESECU
U
»___ i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača Kralj
1.
Knez
2.
Ivan
Vjekoslav
Zdravko Mužak
4.
Vilko
6.
Bujger
7.
E. Vinković Franjo
8.
Bujger
9.
Dolački
10.
Varga
11
Kramarić
12.
-
Ivorek
Rovišće Kapela — :
Tuciljevac
Ivan
:
Sl.
Kovačica
Mirko
Đuro
Stjepan Slavko
N.
Rača Rača
Predavac
Predavac
Predavac
Predavac
Predavac
Vilko :
4444.
Ludina
N.
j
Josip
Petreković
5.
Ludina — Žabjak Starčevljani
Kopričanec
3.
Organizacija
Broj grla
Selo
SR HRVATSKE
CENTRA
PROIZVOĐAČA-KOOPERANATA 1974. SIJEČNJU
STOKOM
RASPLODNOM
PROMET
Predavac
Kraljevac Rovišće
—
gorija
junica
21790
junica
13076
junica junica
6334
junica
6317
junica :
6341
junica
4893
junica
13.
Vujanović
Rade
»
BP Kina avka«
Koprivnica »Podravka«
Konce »Podravka« Koprivnica .
»Podravka«
Koprivnica »Podravka«
Koprivnica »Podravka«
Koprivnica »Podravka«
Koprivnica Đurišević
Željko dakk Ivan o eličan — —— Lipovo-brdo
N.
Rača
13454
junica
Orlovac
N.
Rača
13480
junica
Lipovo-brdo
krava
ena
Zdjelice
Kapela
762
;
:
v.
bik
5388
13231
Kupac
Kate-
Orlovac
D.
Gačište :
bi
da
kamiona
mlijeko proizvođaoko relaciji dugoj 1.000 oko preuzima mlijeka.
preuzeo ča. Na
IZ STOČARSKOG
prevozi
svakodnevno
hovca
20
i Čeme-
Dramlja
sela
Iz
Virovitica 2
4855
bik :
jer Milo Pelelanc
—
ll
PE ...///////////........X.XjXjXj//|/__—————— Red.
Ime
broj
proizvođača
—>
i prezime
Organizacija gorija — 0% uiGO a sn
Selo
Broj grla
nn
Kate-
Kupac
nes PPP
14.
Pavković
Milan
Novska
Novska
5962
bik
>»B.
Rađenović« Novska PPP
15.
Kosijer
Glišo
Novska
16. Milanković
Milutin 17.
Novska
Novska
5942
I
bik
»B.
Rađenović« Novska PPP
Novska
5865
»B. Rađenović«
bik
Novska PPP
Štaralj
Stjepan
Novska
Novska
5943
»B. Rađenović«
bik
Novska
18.
Černi
Jaroslav
19.
"Tot
20.
Juras
21.
Hegeduš
Mato
Hodošan
Palinovec Čakovec
Đuro
Krznar
23.
Janušić
24.
Gašparić
Čakovec
Palinovec Čakovec
Petar
22.
Novska
Novska
.
S
Đuro
Čakovec
Hodošan
Antun Ivan
PPP 5948
14929 14595 14751
14443
Prelog
Čakovec
14766
Čekovec
Čakovec
14343
Posavec
Josip
Prelog
Čakovec
1928
26.
Posavec
Josip
Prelog
Čakovec
16726
Zrna
28.
Zrna
29.
Kuhanec
30.
Kuhanec
31.
Pigac
32.
Franjo
Hodošan
Franjo Gabro
Gabro
Franjo
f
Franjo
Pigac
Čakovec
Hodošan
—
Čakovec
1926 16710
Čakovec
Hodošan
Hodošan
Čakovec
1924 16704
CirkovljanČakovec :
CirkovljanČakovec Hodošan Čakovec
Rađenović« Novska
25.
27.
bik
1929 16729
junica junica
junica junica
junica junica :
krava tele
m.
krava tele
m.
krava ž. tele krava ž. tele
33.
Čonka
34.
Perković
35.
Ivanec
Stjepan
Goričan
Čakovec
14401
junica
36.
Čanađi
Melko
Palinovec Čakovec
14165
junica
37. 38.
39.
Kolarić Zrna
Vadlja
Ivan
Andrija
Dominik Đuro Ivan
Juraj
D.
u
T.
Hraščan
Hodošan Hodošan
Čakovec
Čakovec Čakovec Čakovec
»E.
14124
14434
junica juncia
M
.
14416 14723
14598
junica junica
junica
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Varaždin Varaždin
Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin
Čakovec porodio 1
Fond
SO.
'
Čakovec
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
Fond
SO.
|
čakovec Čakovec
Čakovec Čakovec
Zeakovac Čakovec Čakovec
Čakovec Fond SO. Čakovec Fond
Člakoveć <
Fond
SO.
Fond
SO.
|
Čakovec Čakovec
12
| ,
|
'
i
GRK I RAKETA
Red.
Ime
i prezime
broj
proizvođača
40.
Baranašić
41.
Markač
42.
Vojnović
43.
Kostika
44.
Kamenarić
Broj grla
Ivan
Dušan Mirko :
Ivan
—
—
Kate-
—
14173
junica
Čukovec
Čakovec
14683
junica
Ivančani
Farkaševac
4936
junica
Haganj
Haganj
2544
bik
Konak
Vrbovec
6493
bik
Hraščan
Kupac
gorija
Čakovec
D.
A
Organizacija
Selo
:
Fond
SO.
Fond
SO.
Čakovec
:
Čakovec
uzgajač
:
u
Severinu Vet.
A
st.
Vrbovec Vet. st. Vrbovec Tomšić
45.
Varga
Virje
Ivan
46.
Majcan
Mato
V.
47.
Musulin
Milan
Draškovac
48.
.
Adamović
.
Božo
Virje
ZL
Pisanica
Dvor
V.
Pisanica
Uni
na
_
Dvor
na
bik
Marko,
—
Rodni
x
Dvor
na
8971
1784 Uni Uni
17 21
junica
_
MLJ.
»Zdenka«
Zdenci
V. Fond
bik :
Dvor
SO.
Dvor
Uni
na
Fond
bik
Potok
SO.
Uni
na
Ivanković 49.
Šostarec
50.
Lojan
51.
Lojan
,
Stjepan :
Stjepan
52.
Ruško
53.
Živković
Franjo
Vujčec
55.
Pobi
57.
Josip :
>
54.
56.
Đurđevac
Đuro
Franjo
Franjo
Pobi
Franjo >
Pali
Vinko
Gola
Đurđevac Gola
Gola
2004
Gola
Gola Gola
9204
Gola Gola
Gola Gola
11704
Gola Gola
Luka
_
'Turanovac Tukačl Eupni
bik
ur
krava
Molve
Župni Molve ured
Žž. tele
9016
junica
9004
junica
»Podravka«
Koprivnica
»P
9031
junica
8945
junica
»Podravka«
Koprivnica
»Podravka«
:
Gola
Gola
8972
junica
Gola
Gola
8915
junica
avka«
Koprivnica
:
Koprivnica »Podravka«
Koprivnica
»P
:
avka«
Koprivnica Robotić
58.
59.
Jendrić
Vinko
Hanževački Ivan
60.
Galić
61
Dent
62.
Slamić
Ljubica
>
Bolto \
Petar
Đurđevac
Đurđevac
11421
Nevinac
Nevinac
3461
St. Rača V.
N.
Pisanica
Virje
V.
Rača Pisanica
Virje “
junica
Tomo
Babotok
13356
1761 8165.
junica junica junica
junica
—
»Podravka«
Koprivnica »Podravka«
Koprivnica
»Podravka«
Koprivnica
»Podravka«
Korrivnica Kaminski
63.
Garešić
Franjo
Rakov
Potok
Remetinec
19
junica
Franjo Bjelovar Kaminski
64.
Garešić
Franjo
Rakov
Potok
Remetinec
21
junica
Franjo Bjelovar 13
RE
Ime
broj
proizvođača
Organizacija
Kupac
Kate-
Broj grla
Selo
i prezime
Red.
—
gorija
PZ
Prečno
Josip
Jambrek
65.
Dugo
Selo
Posavina«
bik
11686
»G. Selo
Dugo
»G.
PZ
Jambrek
66.
Prečno
Josip
Dugo
Posavina«.
bik
11826
Selo
Selo
Dugo
»G.
PZ
Jambrek
67.
Prečno
Josip
Dugo
69. 70.
Tl.
—LjuboZŽabno Ivan Antolčić Čazma Čazma Hasan Josip Srijedska Ivanska Laminac Vlado Štefanje Švigir Kundakčić
72.
Posavina«
bik
8718
bik
9300
bik
374.
S.
V.
Slatina Trg.
poduz.
Trg.
poduz.
časna
bik
211
Selo Podr.
Dugo
bik
23620
Grabarje
Grabarje
Adam
_
11834
Žabno
Grubačević
68.
Selo
alma an
Franjo
Kutni
krava
Dubrava
Seriković 73.
74.
Jaklinović
Stevo
Tomičević
Ivan
—
Dubrava
Gradina
—
Dragan Grabik
Žabno
Žabno
junica
936
Centar
bik A
23655
za
u.
o.
Varaždin
Zagreb MarijaPalangić, ww
dom i
Zena NAČIN
PREHRANE S OBZIROM NA SPOL, DOB, RAD I KLIMATSKE PRILIKE utvrđeni
već
što
tiče i količine
i kak-
higijenske prehrane Principi bokod načinu znatnih kao što ima voće. prehrane mnogih odstupanja No, već zdrave i i važnih ima tako prema ljude, modifikacija prehrane lesti, fizičkom teškom ili lakšem radi o ili da li osobi, djetetu odrasloj tome, ili ili trudnici ili muškarcu godišjednoj drugoj dojilji, ženi, radniku, mikroklimatskim ili uvjetima njojdobi, povoljnijimmanjepovoljnim načinu morali voditi bolesnici Nekoć radnome prehbrigu mjestu. bar znati bi svaki danas i po količini i po sastavu, pričovjek i dobro da očuva hrana kakova bližno zdravljepotpunu najprikladnija je i bolestan i zdrav da svaki bi radnu čovjek reći, Moglo sposobnost. način ima najbolje odgovara. prehrane, koja poseban svoju»dijetu«, bolekod nekih revidirati neke morale osim da Znamo dijete toga, obazirale i nisu bile su potrebe dovoljno sti, jer prestroge elementi Neki od odstupati. svakog živog organizma,kojih nipošto smije bez nikada iz iz naše hrane izostaviti, jer njih prehrane smiju potpuno bolesti ni kod životu. Tako može smije jedne opstati organizam To bi imalo animalne izostaviti porijekla). (životinjskog bjelančevine trajno stradao ali bi neki doduše bolesti, organizam uspjeh liječenju privremeni su
se
u
za
o
se
o
o
o
o
na
o
o
samo
su
morao
no
rane
mu
se
—
—
mu
su
se
na
se
se
ne
osnovne
ne
se
ne
se
na
ne
u
14
Do
o
e
A
E
i
izpropadao, jer nedostojao element, koji je nezamjenjiv svih tkiva i organa. S strane bismo i čuvali neki organ gradnju jedne štedjeli i da strane izazivali bismo propapomagali oporavi, druge njegovo bi imao obnovu i danje, jer materijala opstanak. DOBA. Ovo doba DJEČJE je najosjetljivije prehranu. Posljedice loše dobi kroz čitav život. To i prehrane dječjoj opažaju očituje snazi i dobi kroradnoj produktivnosti starijih generacija, koje dječjoj nično ili im hrana bila iskustvo stekli gladovale je neispravna. Dragocjeno i II rata. Radi blokade britanskih otoEnglezi vrijemeposlijesvjetskog ka i nedostatka kvalitetne hrane čitavo pučanstvo, Englezi osigurali urednu trudnica i Zato nakon rata najprije prehranu djece, dojilja. mlađim dobnim nisu nikakve štetne skupinama pučanstva mogleopaziti poratne oskudice sljedice prehrani. radi svog razvitka rasta naročito i Djeca normalnog osjetljiva stav hrane. U prvom redu treba dosta animalnih i što djetetu bjelančevina, treba relativno više Bez jedijete mlađe, bjelančevina.njihdijete zaostaje razvitku i duševno u i bez tkiva i razvitjelesno; njih organi s labije i rade. treba i velike količine i da jaju slabije Dijete ugljikohidrata masnoća, veliki troši stalnom i podmiri potrošak energije, koju pokretu igri. Dijete treba rudnih tvari i od mnogo bolesti. ga vitamina, koji zaštićujunapadaja Nužne i trošeći i sir. bjelančevine najlakšenajjeftinije stječemo mlijeko Meso i su ali znatno ima osim i jaja jednako dobra, skuplja. Mlijeko toga smatrati hranom. Vitamina i pa rudnih drugeelemente, kompletnom soli ima voću i elemente mnogo povrću. Energetičke najlakše osiguravamo u riži itd. kruhu,tjestenini, krumpiru, kolačima, grahu, Ukratko, prehrana ako biti dana osim redovite hrane djeteta mješovita, dijete svakog dobiva i litre kao možemo biti sijoš pola mlijeka, dopunski obrok, prilično da Zato gurni, potrebe organizma podmirene. poboljšanje prehrane školske vrlo važne školske One kod djece mlječne kuhinje. zajamčuju djece i Ne zaboraviti nego bolje zdravlje, bolji uspjeh učenju. smijemo ni I može i prehranu predškolske djece. njihova prehrana najlakše najjeftinije poboljšati mlijekom. treba također naročiti režim radi sebe i ŽENA TRUDNICA prehrane, nosi. utrobi svog zavisi čeda, koje Dijete majčinoj potpuno prehrani svoje naročito su vitamini i rudne tvari. Ako. majke.Njemu bjelančevine, potrebne hrana količine će i osigurava dovoljne majku dijete, dijete podmirivati tvari iz štetu zdravpotrebne majčinog organizma, sigurno majčina Zato obilovati mora vitaminima i rudlja. prehrana majke bjelančevinama, nim tvarima. trudnica uzimati i voća mesa, Praktično, mlijeka, jaja, i moći će veći dio tih povrća. Najlakšenajjeftinije potreba podmiriti jednom litrom dan redovite troše ukumlijeka preko mješovite hrane, k oju drugi ćani. Nikako da trudnica kao hranu uzima alkoholna valja dopunsku pića, što nikakve i nego jer nemaju hranjive vrijednosti, djeluju i razne pronajubitačnije nježan plon izazivaju njemu degenerativne Takova alkoholičarka štetu i štetu mjene. majkapostaje svoju svoje i djece porodice. DOJILJE isti i ŽENE trebaju približno prehrambeni režim, k oji vrijedi žene trudnoće. ima tad drugojpolovici Neispravna prehrana jednako bi
mu
osnovni
mu
se
a
ne
za
s
za
na
—
u
se
se
su
su
na
u
za
za
su
se
na
u
su
na
sa-
mu
se
sva
u
sve
se
mora
u
mora
a
su
ne
su
samo
za
u
na
se
u
o
ne
za
za
na
mora
na
ne
ona
ne
samo
na
na
na
za
na
u
15
A
SON
BA
S
OR
S
A
S
SIR,
Dijete vrijeme posljedice vrijeme nošenja Prehrana i hranu prekomajke. majčinim mlijekom zadovoljava dojenče, 2 do 3 ali samo nakon osim treba i prva dojenče mjeseca, prsiju toga umjetdohranjivati. RADNICI veću količinu više FIZIČKI trebaju hrane, kalorija, To i hrane ili laki fizički radnik. običan sastav nego nego čovjek drukčiji treba istaknuti i ženu. Naročito i za muškarca vrijedi potrebe žena, koje bilo teži posao kubilo brinuti kuće rade izvan lakši, moraju od radno često dvostruko duže čanstvo. pa normalnog, Njihovo je vrijeme fizičkim teškim to često Teših treba smatrati zaboravlja. radnicima, količine radi miki fizički radnik troši veće energije pojačanog prvenstveno hladnom i vlažnom rade često Fizički radnici pa mjestu, stoga pojašičja. Takav treba nadoknaditi čano i gubitak toplinu. gube tjelesnu pojačanim da li radi kao
loše
i
trudnoće.
za
dobiva
za
|
svu
a
no
ne
samo
za
a
za
se
a
—
—
na
se
na
kalorija.
unošenjem
nije
Međutim,
svejedno,
se
o
povećanom
gu-
gubitku tjelesne topline pak jednom energije hranu Kod mišićne i o posamog potroška energije drugom. većeg većom količinom riža). pura, ugljikohidrata (kruh, tjestenina, krumpir, jačati služi hrana. Sadobro Kad radi većem masnija gubitku tjelesne topline, nisu i pa potreba mišićnog masnoće, bjelančevine prikladne pokriće da te elemente ugljikohidrate, najprije preraditi rada, jer organizam to bi ih koje opterećenje organizma, mišićje mogloiskoristiti, jenepotrebno ni uostalom može Osim to pou cijelosti nije racionalno, zadovoljiti. toga ako veoma podrijetla, jer životinjskog bjelančevine uzimaju gotovo treba fizički radnik Prema životinjskih bjelančevina skupe. tome,najteži odrastao kao i svaki potrebe čovjek, energetičke drugi (mesa, sira) jaja, škrobne i masnoće. hrane količinom da većom (kruh, tijesto) podmiruje uzeti treba važan DOBA također GODIŠNJE koji prehrani faktor, je Zato ćemo zimi trošiti više obzir. Zimi nego topline, ljeti. gubimo tjelesne ima voće redovito i manešto više masnoća. više trošimo koje povrće, Ljeti Ako želimo zaštitnu veću smanjiti tjelesnu težinu, vrijednost. njukaloričnu, iz mesa, mlijeka. bjelančevine sira, jaja, životinjske smijemosmanjiti ćemo bi to štetno Bilo po (kruh, ograničit ugljikohidrate zdravlje. Naprotiv izostavimo 10 ćeAko rižu i dkg kruha, smanjit kolače, šećer, grah, sl.). više nego to unesenih po vrijednosti broj kalorija 250, je kaloričnoj netko treba da ako I ili 200 grama tri dobije vagi, protivno, jaja hranom. šećerom i dobro će to začinjenom Bjelanpostići škrobom, najlakše veliku kaloričnu i čevinasta napose vrijednost. Njinemaju hrana, jaja, osim i im ima hova više zaštitno vrijednost značenje, toga cijena jeprevibiti toliko mora pa građanina prehrani soka, dnevnoj prosječnog zastupana, Prim. dr Nežić da fiziološke Eugen potrebe organizma. podmiri
bitku
mišićne
ili
o
ili
većem
o
moramo
se
o
za
me
u
mora
a
ne
su
se
one
a
mora
|
u
u
a
ne
samo
za
mo
a
na
mesa.
meso
a
u
Uređuje: Glavni
Vlasnik
UREDNIČKI
ODBOR
Vera Kaštelan, tehnički urednik: dipl. inž. Dinko i uredništvo: radnika SRH. i izdavač: mljekarskih Uprava Udruženje 440-476. Tisak: Ilica 31/III, telefon »Vjesnik«, Zagreb d 4.—, organizacije i ustanove Mjesečna pretplata za privredne az mlijeka d 1,50 a proizvođače
i odgovorni
urednik:
Štamparija
16
Hoholač
Zagreb, |