*
GODINA
XI
OŽUJAK 1974
ZAVRŠENE Prošle
SMOTRE
KRAVA
završene krasmotre jeseni mjestima županjske općine bio popuna stada kravama. Na čiji jecilj matičnog novonabavljenim smotri nisu matične umatičene nego pozivane krave, k oje prošle g odine, krave samo imale a koje kupljene drugimpodručjima, podatke ili dobivene iz od kvalitetnih porijekluprvotelkinje koje vlastitog uzgoja krava simentalske Treba istaći da to telad i kopasmine. uglavnom junice selom kreditirala nabavci. jejeSuradnja pri Smotre da odlične kako izpo pokazale gotovo grla kvalitete, ili tako i krave ili same gledu eksterijeru, po proizvodnosti njenih p redaka. Vlasnici krava dolazili smotre zaista mogu koji ponositi grlima sada umatičena. smotri računalo da će imati 70 koja Prije najviše krava rezultat više nego matične uvedeno čak je dobar, j er je knjige lll novih kod će toku i muznost krava, kojih godine p ratiti druge telad izdavati Gotovo svim bine, oteljenu potvrda porijeklu. mjestiočit kvalitetnih u nekim čak udvoje napredak broju krava, j er stručio. Jedino staro stočarsko Babina Greda. Ono taj tempo prati mjesto čak toku ovih smotri Gredi umatičeno 9 stagnira, svega jerje Babinoj umatičenih 40 sada pa 49. popeo krava, ranije tajbroj umatičenih krava Ovo Najveći broj prje Vrbanji. mjesto je preuzelo venstvo kvalitetnih krava 28 krava po Županja općini broju koje matičene ovih dana i 27 umatičenih i 55 ranije krava, ukupno Vrbanja j e kvalitetnih krava. Veliki skok po prvak broju napravljen je Bošnjacima, sada umatičeno 21 što gdjeje 19, ranije grlo, ukupnodajestado od 40 kvalitetnih krava simentalske Proizvođači iz Sela također pasmine. Rajevog učinili veliki skok. su
u
svim
va
sa
su
su
na
su
o
su
su
sa
su
su
sva
su
na
se
su
s
se
no
u
se
a
se
u
0so-
za
o
u
ma
se
u
ne
u
u
sa
se
na
u
u
sa
su
u-
sa
u
a
Oni
su
Račinovci
11
sada
su
krava,
novih
Babina
umatičili
14
Greda
dok
novih
Zatim
dolaze
je Podgajcima tu toku smotri umatičeno 7 krava. Na Cerna 6 krapo prošlih začelju je i va, Drenovci 2 i ŠtitarSoljani po 4 novoumatičene krave, Županji samo umatičena krava. novo jedna Ukupnoje općini Županja290 krava, više krava ima Slavonske jedino Slavoniji području Požege. (Iz»Ž«broj219/74.) sa
u
9,
krava.
i Gradiš-
u
sa
sa
u
u
a
u
SABOR
Tradicionalni
na
NAJBOLJIH PROIZVOĐAČA U VELIKIM ZDENCIMA Sabor
MLIJEKA
najboljih proizvođača mlijeka je prošao. Stotinjak obuhvaća najboljih kooperanatanašegotkupnogpodručja, koje općine: Grubišno Podravska Slatina i Polje, Daruvar, Pakrac, Garešnica, Virovitica, dio smotri B jelovar, općine prisustvovali ovojpoznatoj poljoprivrednika. Rukovodilac Sirovinske službe inž. Nikola dipl. Capanpodnioje izvješrobne istakavši da »Zdenka« svakodnevno taj razvoju proizvodnje, otkupod "7.700 domaćinstava i društvene farme Senkovac. ljuje mlijeko mlijeko s
su
o
|
Kroz
proteklihgodina otkup proizvodnja mlijeka je: povećana 4 miliona litara. U 1973. god. povećanje otkupamlijeka usporedbi 1972. iznosi Proizvođači Sa17,5%. godinom mlijeka, koji prisustvovali oni većom od 8.000 litara ove boru,tj. isporukom godišnje, isporučili litara što čini Ubugodine1,000.000 mlijeka 4,3%ukupnogotkupamlijeka. duće će da udio 10% robne iznosi barem i zato nastojati proizvodnje tom raditi. također veća kredimora puno planu još Predstoje ulaganja robne i krmne bi individualtiranje proizvodnje baze, koja proizvodila nim Prošle lucernom 23 stočnim posjedima. godine je zasijano ha, keljom 22 stočnim sirkom 4 ha. Veća i poveha, proizvodnja mlijeka posljedica je već sada nisu naročito što usko ćanjacijena mlijeku koje stimulativne, je povezano prodajnim cijenama mlječnih proizvoda, Generalni direktor Boro Preradović između sistemu govorio ostalog je neskladu između i da te kreditiranja, cijena mlijekasira, prijedlogu dinara ali po cijena mlijeka poveća 0,65 masnojjedinici, slučaju ako bi to adekvatno sira. Preradopovećanje pratilo povećanje cijena Drug vić da će »Zdenka« završiti 1973. jenaglasio pozitivno poslovanjegod. 5.500 sira i tona 400 dohodak od isporučenih radnika, kojiimajuprosječni dinara Treba raditi robpo 2.000,000 zaposlenom. jošintenzivnije stvaranju nih i krme vlastitim bez kooperanata proizvodnje površinama, jer jeftine krme Preradović. jeftine proizvodnjenaglasio jedrug i Odbora »Zdenke« Mirko TajnikSavjeta kooperanata kreditiranje radu dva U 1973. kreditirala ova Gašparić podniojeizvještaj tijela.god. 97 26 vlajekupovinu rasplodnih junica, junica kojekooperanti ostavljaju stiti 72 kom. ženske te 6 kao i nauzgoj, rasplodne teladi,izgradnjustaja, bavu 14 Po isteku mandata članovima strojeva mužnju. Savjeta kooperanata izabrani novi članovi: Kolar iz Velikih Miloš Josip Zdenaca, Radović iz iz Berkeš Velike Hanzl Čađavačkog Šandor Luga, Pisanice, Alojz iz Konifka Veno iz Pakr, iz Lozana i Ljudevit Sela, Poljane, Stjepan Matej 5
i
»Zdenki«
u
za
u
s
su
s
su
se
se
na
u
se
na
a
a
s
o
o
o
se
na
samo
u
u
sa
sa
na
na
nema
—
za
o
za
za
su
Ivan
Lončar
iz Velike
Trnovitice.
Diskusije kooperanata uglavnom probleme sela, probletržišta i sela i na što žiu vezi ono, raslojavanje cijena, je uskoj votom i radom naših Robnim kooperanata. kooperantima, koji isporučili više od 8.000 litara zavisno litraži od mlijeka, podijeljenestimulacije do dinara litri. po 0,12 0,20 1973. bio iz Švub Donje mlijeka god. Najuspješniji proizvođač jeJosip Kovačice 18.023 litre od strane isporučenih mlijeka. Ukupne stimulacije »Zdenke« vidu iznosu od oko 150.000 dinara. Dvanagrade dodijeljene desetak dobili najboljih proizvođača prigodne diplome uspješnu proizZa 10 provodnjumlijeka. uspješnu proizvodnju krmnogbilja nagrađeno je izvođača 250 da oda po kg umjetnog CiljSabora, gnojiva. priznanje »Zdenkinim« robnim i da ih se upozna rezultatima kooperantima zajedničke kaa i naredni i suradnje, planovima period,ovajputajeuspješno realiziran. su
svodile
se
me
na
sve
sa
su
su
o
:
u
sa u
su
u
su
za
sa
se.
s
s
lista »Zdenka«
(Iz
za
1/I1974.) o
M.
G.
s
s
must
>.
ss
ORGANIZIRANI
s
ss,
PROMET
>
NEKRIEALE IRI
+
—-—
| CIJENE RASPLODNIM U GOD. 1974.
ADV OZ KREZSTE
|
GOVEDIMA
selekcijskih predstavnika Stočarski formirana ske što centar ga selekcijski Hrvatske, je organizirao radnih bave i stručnih organizacija koje jekomisija predstavnika uzgojem i razradila proselekcijom kriterije proizvodnje organizacije goveda, kojaje i meta goveda. cijene rasplodnih 1965. Nakon stanke gogovedimaobnovljen je dulje prometrasplodnim ženska 1968. dine muška, grla. Tako tom prodano: periodu je Na
nedavno
održanom
službi
sastanku
Hrvat-
se
'
za
za
a
u
Br. bikova
Godina
utvrđen UO
i
krava
junica Ukupno 89
1965
89
1966
259
1967
357
1968
367
47
414
1969
422
314
736
1970
430
608
1038
1971
319
1060
1439
1972
424
918
1342
1973
344
3143
3487
3067
6090
9157
Ukupno: Promet
Br.
za
ili kvalitetnim
255
=
357
—
je premija mlijeko da plotkinje premije, osjemenjuju ostvarivanje putem Tada i rasplodnjacima. je počeoorganizirani promet
oživio
je uvjet
—
nakon
što
uvedena
i zakonom
na
se
ras-
plodnim stimulativnijim cijenama mlijeku, Organiziranim otkupommlijeka, lokalnih fondova stočarskih unapređeizložbi, formiranjem ganizacijom i stočarstva i junica, kreditiranjem uzgoja kupnjerasplodnih počeoje nje i junicama. organizirani prometrasplodnim od također robnih proizvođača mlijeka je jedan preduvjeta Formiranje rasplodnih junica. potražnjom fonda i stočarstva unapređenjerazvoj Formiranjem Samoupravnog očekivati veću vidovima SRH i raskreditiranja potražnju jejoš drugim plodnih junica. međimursko-varažkao što su: bilogorskoMnoga područja, i i proizvodnji požeška druga, prišla organiziranoj dinska, velikogorička, podravska, nalazi krava i Na tim pod najveći broj područjima rasplodnih junica. dolazi obzir kvalitetni podmladakjedino organiziranu čiji selekcijom fondova. iz navedenih može kreditirati i koji proizvodnju promet, i visoko da radi vrlo Budući produktivnim vrijednim grlimakoja će kretati tretmanom su selekcije, njihova cijena pod bikovima.
or-
za
za
u
za
za
su
se
u
za
se
se
o
se
za:
4
aii
a
E
zr
Ao
Ea
E
Krše EJ
1. Domaća
šara
bikovi
Rasplodni bikovi Rasplodni bikovi Rasplodni
pasmina —
simentalac
Ia
klasa
15.000
dinara
I
klasa
13.000
dinara
II klasa
11.000
dinara
Rasplodne junice Bređe
ara
tež.
kg cij. d.
Bređe
mj.
5—7
Bređe
mj.
3—5
više
tež.
kg.cij.
tež.
d
od
mj.
7
d
kg.cij.
Ia
550
16.000
580
17.000
620
18.000
I
520
15.000
550
16.000
590
17.000
II
500
14.000
530
15.000
570
16.000
III
450
13.000
480
14.000
520
15.000
III b
430
11.000
460
12.000
500
13.000
pasmina
2. Smeđa
bikovi
Rasplodni bikovi Rasplodni bikovi Rasplodni
Ia
klasa
14.000
I
klasa
12.000
II klasa
10.000
Rasplodne junice Bređe tež.
kg cij. d
Bređe
mj.
5—7
Bređe
mj.
3—5
mj.
od
kg cij.
tež.
kg cij.
tež.
d
7
više
d
la
520
15.000
550
16.000
580
17.000
I
490
14.000
520
15.000
550
16.000
II
470
13.000
500.
14.000
530
15.090
II
420
12.000
450
13.000
480.
14.000
oberintalsku
kretati
će
nešto
niže
od
pasminu montafonske đe pasmine. će slobodnom izmeutvrđivat krave i pogodbom podmladak Cijene i đu kupca. proizvođača 6% dok ime troNavedene prodavaoca, kupacplaćajoš cijene troškove i ostale vezane škova izdavanje pedigrea taj sajma, organizacije Cijene za
sivu
—
se
sme-
—
se
za
su
na
za
za
rad.
koje utvrđivanje cijene razvrstavanje Ocjena službašto ga stručnim stručnim prema jezajedno predvidjeti uputama skladu razradio Stočarski evropskih selekcijski ogranizacija. centar, vrši osnovu razvijenosti grlatj.vlastitoj uglavnom Ocjenjivanje i grla. majke porijeklu proizvodnji ocjeni, stoke predstavnik Stočarskog sačinjavaju selekcij Komisiju ocjenu službe i odselekcijske područni područne veterinar, Hrvatske, skogcentra ili veterinarski inspektor. poljoprivredni stoke
i
u
klase
a
time
sa
se
a
ma
se
za
nosno
će
i
u
na
-
nu
=
—--
Nakon
što
se
utvrde
da,razgraditi će
se
Hrvatske.
centar
potrebe mogućnosti proizvodnje rasplodnih.govekalendar će utvrditi Stočarski sajmova, koji selekcijski i
Sajmovi organizirati i sjedu potrebi rasplodnih grla. će
također
se
ANA
zatekli
smo
društvenom
na
| MIJO MATKOV
staji krava »Ruža«. je Ana i Matkov Mijo oko mlijeka. Posjeduju sjenokošom. U
i
sektoru
o
po-
Dipl. ing.Stjepan
Brlek
IZ ĐURĐEVCA
krave, dvijejunice
četiri
ovisno
i bika
dnevno
isporučuju 7 rali od zemlje, čega
u
sabirnom su
tovu.
Najstarija
mjestu rali livadom dvije pod oko
25
litara i
.Programiraju modernizaciju staje. i
Ana
Matkov
u
razgovoru
Poljoprivredne
zadruge
ŠTO SVE UTJEČE NA Da
nje
bismo
ovisi
mogliispravno
koliko
će
se
na
umu
što
sve
pojedina
krmiva
referentom Đurđevac
za
mljekarstvo
Lenarđićem
PROBAVLJIVOST
sastaviti
imati
moramo
s
krmni
obrok
KRMIVA?
pojedine krmiva. utječe probavljivost za
na
vrsti
životiO
tome
ukiseliti.
6
i
ja
i
S
e
g NARA
i
RAJ
>
o
o
+
o
s
e
i
2
o.
s
životinja, probavljivost tj. krPreživači organa. njihovih probavnih bolje iskorišćuju gruba ustrojstvu vlakanaca što vidim iz ovog miva više sirovih (celuloze), pregleda. U
prvom
redu
krmiva
ovisi
o
vrsti
o
zapravo
sa
probavljivosti Koeficijenti
Sirova
Krmivo
vlakna
"o
u
ražena
slama
44,0 29,2 8,0 11
livadno
sijeno pšenične posije repa postrna
neduši-
masti
organske bjelanvlaknanatetvari čevine tvari — sirova
46
23
95
39
36
61
57
59
64
51
73
80
52
4
83
87
73
51
92
—
mogu iskorištavaju krmiva, Konjislabije grubatj. ali zato znatnu količinu ovih krmiva. iskorištavaju, pojesti Svinje jošslabije i krmiva škroba mnogo npr. najbolje iskorištavaju kukuruz, krumpir sl. Perad krmiva i to vrlo različito. Mlau probavlja gruba slijepim crijevima du zelenu krmu oko 20%. probave prosječno Bitna Vrlo mlada telad može krstarost životinja. je probavljati gruba dok želudac. Inače mlade im slabije miva, razvije životinje iskorišćuju krmiva. ako Stare također im zubi loši gruba životinje slabije iskorišćuju, Inače kod starih aktivnost orga(pokvareni). slabija probavnih životinja je 4—5%o, Individualnost I oko pasiminska životinje pripadmanjeutječe tj. Razlika između nost također i kultiviranih (domaćih) primitivnih utječe. je domaćih Goveda krmiva. pasminabolje iskorištavaju gruba Umjepasmina. rad i živokretanje Pretjerani uznemiravanje poboljšava probavljivost. Preobilni obrok krmiva. također tinja utječe probavljivost nepovoljno djeOna obroka tako npr. ako obroku daovisi i sastavu luje probavljivost. sadrže šećera ili škroba krmiva: slame koja druga sijena, pljejemokrmiva, krmiva. ovih U slučaju mikroorganizmi smanjuje probavljivost koriste šećer ili krmiva zato pa škrob, najprije manjerazgrađuju gruba
iako
voluminozna
one
oni
sa
ne
se
ne
su
na.
reno
na
o
na
u
uz
ovom
se
ve
sa
sirovih
mnogo
vlakanaca.
s6 ne
Kuhinjska utječe probavljivost, okus, povećava pljuvačke. čivanje krme dok obrada grube Sjeckanje utječe probavljivost,kemijska isto tako znatno parenje ili kuhanje. Zdrobljeno (lužinom, vapnom) povisuje, ili smrvljeno bolje iskorišćuje. krmiva količina znatno Na probavljivih probavljivost pojedinih utječe Kod 8 nedušičnih treba da tvari bjelančevina. preživača dijelova je najkako 1 dio Inače bjelančevina. probava odvija treba, probavljivih manje tako i rad encima sokova. pa izlučivanje jer umanjuje već
na
na
pa
izlu-
se
na
ne
a
zrno
se
na
se
ne
se
BOLESTI KOJE UZROKUJU
NEPLODNOST koliko
neplodnosti, povrede ili stidni te čine zapreku porodanepravilno zarasle, spolnomčinu, je ranijeg Stidnica
može
utoliko
biti
uzrok
u
su
kod
T
način strane kod djelomično taj unutarnje baleganja onečisti. i nečist ulazi zadržava izai Balega stajska dublje rodnicu, gdje ziva može sluznicu i sluznicu upalu, koja preći materičnog grla maternice. Bolest ima svrhu liječi operativnim zahvatom, koji omogućiti, da otvor stidnice bude zatvoren. pravilno opet Rodnica češće uzrok Kod rodnice mogu je nepraneplodnosti. postojati vilnosti od slabo rodnica pr. ili još rođenja razvijena prečvrsta djevičanska U prvom opna. slučaju opna je izliječenje nemoguće, drugom odstrani operacijom. bolesti zarazne razne naravi. Često uzrok neplodnosti Ovdje kratko to čvorasti i navađamo, je mjehuričasti osip plodilima. Kod obih bolesti obično od zaražene prenesu koje prilikom pripusta muške žensku ili dolazi do stidnice. Na sluznici životinje obratno, otečenja rodnice blizini klitorisa čvorići ili Sama sluznica (dražice) pojave mjehurići. i sluzavo Iz stidnice je zacrvenjena pokrivena gnojnim n aslagama. cijedi gnojni onečišćen dio i okolina stidnice. Krava živo repa iscjed, kojimje donji maše ili ga drži repom rodnici ispruženoga, jer je peče. Krave i Kad bolesne nemirne, manjejedu davaju manjemlijeka. krave ostati ali češće mogu uništeno rodnici od pripuste steone, jesjeme tamo te steone. koji gnoja, nakupio, životinjeostaju vrši rodnice raskužnim sredstvom ili Liječenje ispiranjem blagim sadrže raskužna i sredstva. metanjemštapićarodnicu, koja stezajuća Zaraza trihomonas katar i rodnice (bičaš) uzrokuje upalu koja materično i maternicu te izaziva sluznice tih prelazi grlo gnojnu upalu što organa, uzrokuje neplodnost. Bolest način kao i samo liječi jednaki osipi s tidnica, jeizliječenje otežano naročito kod često i mužjaka, bezuspješno. Veći se bolesnih uspjeh polučuje sprečavanjem životinja. pristupa mokraće rodnici može biti Nakupljanje razlog n eplodnosti. Mokraća rastvara rodnici i izaziva upalusluznice, koja spriječava unište već rodnici. oplodnju. Sjemenatjelešca Bolesti maternice i kod materičnog grla, nastaju najčešće ili Te bolesti i vremena dok se poslije poroda. dulje traju izazivaju, potpuna izliječe, neplodnost. Bolest Tanka iz jajovoda. kojom cijev, putuje j aje jajnika ternički biva može rog, gdjeredovito biti uzrok Uslioplodnja, neplodnosti. sluznice može kanal zatvoriti ili srašjedupala jajovoda prolazno uslijed sluznice stalno zatvoriti. ćenja Bolest može kroz jajnjaka. Nedozrijevanje jaja, koje potrajati to To može biti dulji period, uzrokuje neplodnost vrijeme. nedozrijevanje uzrokovano slabom ishranom često slabe po životinja, opaža zimi, z bog te boravka mračnim i nezračnim Te ishrane, negibanja,stalnog stajama. bolesti brzo čim dođu hraproljeće nestaju, životinje pašu, g dje bolje i kreću ne To suncu. da ženka uopmirovanje jajnika očituje tom, će ili da te goni jegonjenje tiho, pregleda. Ova odstrani i nepravilnost ispravnim držanjem hranjenjem životinja. I po zimi neka ženskim životinjama kretanje svježem omogući z raku, naročito neka to čini sunčanih dana. otvor
otvoren
i
na
se
s
u
se
na
na
same
|
se
na
a
u
se
su
samo
a
na
se
na
u
se
se
u
su
se
u
se
ne
se
u
sa
na
na
se
na
a
u
se
u
se
u
ne
u
ma-
se
za
a
se
u
u
na
na
se
ne
se
u
se
se
se
se
na
se
|
za
Nimfomanija je bolest, kojauzrokuje neplodnost, očituje su nemirne i toprestanim gonjenjem, kojevrijeme životinje jako uslijed a
se
ne-
za
| ,
je neupotrebljive dajumanjemlijeka. tojanomaliji daktekućina cista ili kašasta tvar) jajniku, kojoj stvaranje (šupljina, je le bolest hormonalne naravi. Bolest uzrokovana nastajanjem je je ponekad kod tuberkuloze npr. posebnih jajnjaka. oboljenja jajnjaka vrši ili ciste opeodrstranjivanjem jajnjaka Liječenje zgnječenjem rativnim luteum) jajputem.Zaostajanje žutog tijela (corpus da ženka Kod takove česti njakuposlije porodaje uzrok, tjera. životinje vrst ne za poroda razmaku, uobičajenom pojedinu gonjenje poslije nastupi životinja. Bolest odstranjenjem liječi žutogtijela. tražiti Kod treba veterinara će oboljenja pomoć spomenutih koji prijave Prof. dr A. H. poduzeti potrebno liječenje. ga
za
rad.
Uzrok
Krave
na
u
se
u
se
ne
u
se
LJUBICA LENARDIĆ SABIRAČICA MLIJEKA u
rap
--
ps
mlijeka sabire mlijeko Ljubica
sabiralištu
U
IV
vac
Lenardić.
Dnevno
Đurđe-
oko
sabere
Tu količinu litara. 110 oko promlijeka isporučuje
1200—1300
izvođača.
sabire novim prostorijama bila dana kada oko je godinu sabiradovršena zgrada lišta = zadruge Poljoprivredne sabitakvih Malo Đurđevac. je uredno Sve rališta mlijeka. je i čisto pa i zgrade izgled jelijep. i saZato kooperantima zadruzi, izčestitamo sabiračici moj IV! Đurđevac sabirališta gledu U
se
uzorna
že
na
\
| NAČINI ISKORIŠTAVANJA
OSOBINE
TRAVNJAKA obraštene
godina koje trajno Travnjaci površine ili vrsta različitih Razlikujemo ispaši. košnji prilagođenih biljnih sklopom nalaze Prirodni i uglavtravnjaci travnjake. zasijanenadosijane prirodne, Zasišumskih i nastali zoni površina. krčenjem paljenjem šuma, su
su
ili kroz
duži
niz
se
nom
u
a
su
ze
dok .najanipak travnjaci utjecajem čovjekakvalitetnih trava i tratinu. Razdosijani usijavanjem lepirnjača prirodnu poljoprivrednika, suha tla i kvalitetna vojemtravnjaci napuštaju ocjedita ustupajući mjesto ratarskim naročito žitaricama nužnim drugim kulturama, prehranu l judi, te močvarnim terenima velikim i uglavnom zadržavaju lošim, krševitim, nadmorskim visinama. raznolika. služe kao izUlogatravnjaka je Ponajprije vori stočne zatim terenima većim hrane, sprečavaju nagibima i spiratla tlo te Za visoku masom. nje (eroziju), obogaćuju organskom proizvodnju zelene količine vode naročito travnjacima, potrebne dovoljne ljeti, bilo da ih kiše ili nivoa vode. Kod dobivaju putem uslijed visokog podzemne zanemariti važan to a odnos toga smijemo faktor, jetemperatura. Upravo oborina i tzv. kišni faktor. prosječne daje temperature Osiguranje hranjiva i vode osnovni visokih i krmiva. jepreduvjet prinosakvalitetnog Kod livade radi sasvim načinu suprotnom iskorištavanja. Biljke i tlo korisne lišavaju stabljike lišća, vlage. tratine od sastav Kako se Košnjadrugačije utječe ispaše. košnjom i drvenaste brzu one što uništavaju biljke, nemaju mogućnost r egeneracije, i niskim kokratkotrajnim opetpogoduje koje osjemenjuju vrstama, prije ili ih kosa teško zahvaća. Kod kose livade do dva | pa šnje puta, je kvaliteta što livadne vrste to upravo sijena loša, zbogtoga bilja uspiju da obnove. Intenzivnom i vrijeme gnojidbom dovoljnim broj natapanjem 3—4 košnji povećava puta. doba tratina Upravo vlatanja trava, jenajbolja, jer bogata je bjelančevinama i mineralnim ali tada i velikim tvarima, je prirod sijena najmanji vode uslova Pravo prve postotkom zbognepovoljnih sušenja. vrijeme košnje tada trave coemnoge jepočetak cvatnje, likvidiraju bezvrijedne (Monilia suhe tvari ali korist kvalitete. Čestom rulea). košnjomprinos smanjuje, obavezna i to dušičnim Međutim,gnojidba je prvenstveno gnojivima svrhu brze odnosno zelene 20 otkosu po obnove, stvaranja (do kg/ha suhe tvari tratine čestom čistog dušika). Upravozbogsmanjenja košnjom teško takva hrana koristi kao zelena pa stadiju, ranijem sijeno suši, nastali
su
na
za
se
na
a
mase
na
na
s
su
ne
o
se
se
a
.*
na
se
nas
se
ne
u
se
se
na
u
s
se
se
u
sa
u
mase
u
se
se
krma.
Već
spomenuli jegnojidba jednostavnog razloga čestom odnosimo iz tla većim ukoliko pa košnjom hranjiva količinama, dolazi do što gnojidbom nadoknađuju, osjetnog smanjenja priroda. Dakle, livada to veći u je opskrbljenija hranjivima,podnosi brojkošnji godini. Proizvodnost naših livada niska i varira od 7—120 je q/hasijena. Na močvarnim tlima biti i veći od 150 ali zato loše prirodi q/hasijena, znaju kao već služe pa mogu kvalitete, upotrijebitikrmivo, stelju. Prirodi ovise i o načinu te vremenskim Kod uobisijena sušenja, prilikama. iznose vlažne kličajenog sušenja sijena tlu, gubici 35%, predjelima biti veći. U našim uslovima kod me, dvootkosnih m ogu gubici prosječnim livada i će sadržavati sušenja 5,5%probavljivih sijena tlu, bjelančei 31% vina škrobnih ekvivalenata. Prema tome od 70 sipoveći prinos q/ha bi 440 sadržavao i škrobnih ekvijena kg probavljivih bjelančevina 24,80 k g valenata. da odnos kod livade. Naravno, ovaj mijenja intenzivnog uzgoja Iz svega da livade po i kvaliteti krme znatproizlazi, svojoj proizvodnosti i krmivom oraničnim zaostaju pašnjacima proizvedenim površinama, da
smo
obavezna
iz
što
u
se
ne
veoma
se
ne
samo
na
a
na
za
u
ono
se
no
za
na
10
lj
je
o
a
ki
I
i
čio
S
JA
zbogtogapostoji tendencija njihovog nestajanja poljoprivrede. Teško da će tome tereni uspjeti, jerjošpostoje gdjeje potpunosti močvarni tereni kosim sa iskorištavanje nemogućepašnjačko (nepristupačni, i prilazima mogućnošću parazitima). iz
pa
se
u
suvremene
u
zaraze
Pašnjaci
razliku
od
livada
pretežno napasuju, nosti. Kod intenzivnih pašnjaka povećane proizvodnje, pruža mogućnost silažu ili kao način vrlo košnje iskorištavanja sijeno. pašnjaka Napasivanje oblik star. To kao takav zapravo pa je najstariji iskorištavanja, je prilično je da loše strane bi došle do primitivanMeđutim, paše izražaja, vrste osobito i su biljne trajnim pašnjacima prilagođeneispašiodlikuju ekstenzivan. brze I sposobnošću regeneracije (obnove).poredtogagubici hranjiva nastali i znatni, ugazivanjem stokom, zagađivanjem balegom mokraćom, da kod stoke osobito itd., zbogkretanja energije govorimo gubicima kad kod pašnjake. tjerati udaljene Negativan utjecaj napasivanja i slabo i kao rezultat izbora vrste pašnjaka opterećenih gnojenih javlja korist kvalitetnih račun trava šire rezulvrsta i kao škodljivih koje budući da stoka bira tat neravnomjernog prirasta tratine, boljebiljke, Da bi ga voditi vremenom potrebno intenzivirali, lošije ostavlja. jestrogo računa načinu U svakom ispaše. slučaju omogućiti biljnog izmjenu stalnim sastava i težiti što inpovećanjem jedini prinosa predstavlja put čak i tlima. Kad pa tenziviranja pašnjaka, lošijim govorimo ispaši, kako stoka i sastav updjeluje biljni proizvodnost naglasiti pojedina od Najbolje ponašagovedokojeipak biljke zbogspecifičnosti ispaše. može dok nešto brzo uništava i sve, pa pa obnoviti, ostavlja, vrlo tome pa prema biljke, nepovoljno korjen, ostavlja lošije djeluje tiče kod iznose tla oni iz Što pak pašnjaka pašnjak. hranjiva, manjoj stoka dok vraća dio strane nego livada, druge mineralnog mjeri gnoja dušik I i mokraće. voditi pa poredtoga ipakgubi putembalege odnosi i što već računa pašnjaka gnojidbu, intenziviranju kako dok bi odmor i ponovno biljke prinudni čekanje porastu, stoke zdravstveno bez po pase posljedica koja (po: mogleiskoristiti, stanje malim suhe tvari i zbogiskorištavanja bilja postotkom javaproljeva vih to Tamo vlakana). gdjeje mogućepreporuča pregonsko napasivanje pašdobi i količini što znači Kod odmora ovisi godišnjoj oborina, njaka. njih period da nakon proljeće neposredno djeluje napasivanje nepovoljno zime, da bi izdržala stoke. tratina dok tlo jošpreslaba gaženje je mokro, za
što
se
ovisi
o
intenziv-
se
za
ne
na
se
su
a
su
a
ne
se
o
mora
na
se
u
na
se
a
s
o
moramo
za
na
o
mora
na
se
se
ravo
se
ona
ovca
sam
a
na
se
se
sa
u
s
se
se
o
moramo
samo
ne
na
na
ne
se
s
suro-
se
o
rano
u
a
Pašno-košni
predstavlja kombinaciju napasivanjakošnje. sistem bi bio i travnjaka, kojim najintenzivniji najracionalniji iskorištavanja tratina prinos hranjivih tvari, jednestrane, druge postiže najveći i Ovim sistemom olakšana štiti od posljedica dugotrajne ispaše. je prinakon svake suvišno te rasturanje balage gnojidbe,postaje mjenaorganske ispaše. da tri sistema Budući iskorištavanja travnjaka upoznali svako će i gospodarstvo prilagoditi način), (košnje, ispaše pašnood već prema spomenutih načina, položaju, veličini, jednom svojepovršine košni količini rezervnih tlu i naravno razini hranjiva podneblju, podzemnevode, svako gospodarstvo. koji specifični svojimmogućnostima Z. Dipl. ing. Martić, Zagreb sistem
Ovo
i
a
sa
se
s
se
smo
sa
se
sva
samo
u
za
su
11
ke
e
nEni
io
o
re
E
IGNAC Jedna
od
PEROŠ IZ NOVIGRADA
prvih staja goveda sagrađena je 25 stoke i krava ima 6 osgrla jepopunjeno. Najstarija stajigodina, tala su znatno mlađa. Peroš da ima i grla Ignac stajališta staji popuni nekoliko bikova Rešetkasti tovu. znatno olakšava svakodnevni red pod modernih
za
u
sve
Podravini
za
u
a
u
u
u
.-.-.-_—ooaoououoeae«
staji. Postavljanjem mužnje mužnja olakšati, tek tada donosi osjetiti blagodati koje modernizacija stajskog prostora. Veliki obišao i Peroša. brojproizvođačaje razgledao staju Ignaca da će među biti i oni će Vjerujemo, koji pristupiti takvoj izgradnji. susjeda njima mehaničke
sve
12
i sama
će
se
pa
će
se
DINKO HADROVIĆ IZ PUŠĆE KRAJ ZAPREŠIĆA iskusan
poljoje Drug izložbi Na privrednik. poljoprivrednoj održana 1955. kojaje Zaprešiću, god. izloi nagrađen jenagradom diplomom krasi ta ženo voće. Danas diploma njegovu nalazi i sabiralište kuću mlijekojoj Dinko
Hadrović
u
za
se
u
oko
mlijeka. 3 krave koje Posjeduje mljekulje.
vrlo
Pušća
350
I. Dnevno
se
RASPLODNOM
PROMET
U
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
2.
Grbašić Milan
MJESECU
Selo
SR HRVATSKE
PROIZVOĐAČA-KOOPERANATA 1974. VELJAČI
STOKOM
Organizacija
Broj grla
Hercegovac
6626
Hercegovac
Hercegovac
Mato
Horvat
Kupac
Kate-
—
gorija
junica
4.
Zdenci«
7075
Hercegovac
junica
»Zdenka«
MI
Zdenci«
»V,
Hodalić Fuček
»Zdenka«
MI »V.
;
3.
dobre
Hadrović
Dinko
STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR
1.
do
litara
su
"
320
sabere
ka
Đurđevac
Ivan
Franjo
Đurđevac
Đurđevac
11526
Đurđevac
11617
Dobnaš
bik
Ivan,
Virovitica Galić
bik
Ivan,
Vukosav-
ljevica 5.
6.
FučekFranjo
Đurđevac
Topolčić
Đurđevac Đurđevac
Ivan
Đurđevac
.
11580
SO
Fond
bik
Đurđevac 11293
junica
Galić
Ivan,
Vukosav-
ljevica Adam
"7, Kundakčić 8.
Čampiš
Slavko
Grabarje
1350
Grabarje Grabarje
1351
Grabarje
V.
bik
S.
SI.
Požega bik
-
V.
S.
SI.
Požega 13
—_____ĆĆČPPČP____PČČ__ Red.
Ime
broj
proizvođača
ČA
i prezime
čađa
Organizacija
Selo
Broj grla
Kate-
—
Kupac
gorija
————
9.
Kundakčić
Pero
Grabarje
Grabarje
1309
bik
bik
V.
Kundakčić
Pero
Grabarje
Grabarje
1349
11.
Kundakčić
Mato
Grabarje
Grabarje
1162
junica
Grabarje
1028
junica
Adam
Grabarje
S4SL B
M
—
Tomljenović Josip Grabarje
u
Kundakčić
SI.
Brod
10.
12.
S.
Matijević Ivan
Grabarje 13.
Draganović
Josip
Draganac
Čazma
32
krava
14.
Draganović
Josip
Draganac
Čazma
254
junica
15.
Bistrović
Alojz
17.
Majtorović
18.
Đukić
19.
Valentić
20.
Hosi
Milan
Ivan
Slavko
=
— Zgb. mljek. Bjelovar
Korija
Virovitica
4141.
Katinka
Virovitica
4877
bik
Kovač
— Lozan
Lozan
Virovitica
4817
bik
Kovač
= Lozan
Virovitica
Virovitica
4913
bik
Virovitica
4723
Šp.
Ivan
Zgb. mljek. Bjelovar
Bukovica
bik
Brlas
Franjo,
Bušetina
Rekić
Đuro,
Stevo,
Savo,
Naudovac bik
Ivanković Luka
Turanovac 21. 22.
Galić
Ivan
Vukosavlje-
Suduković
vica
Uroš
Točak
=
Virovitica
4858
bik
Cvikić
Dušan,
Jasenaš
Slunj
19
bik
Agrokombinat
Slunj 23.
Cesar
Žabno
Ivan
Žabno
5049
junica
Veličan
Franjo, Babotok 24.
Jelić
Ivan
Tisovac
St.
Petrovo
8911
bik
Fond
selo 25.
Sorić
Stjepan
Vrbova
St.
N.
Petrovo
8909
bik
26.
27.
Palić
Andrija
Gotal
Josip
N.
Rešetari
N.
Goričan
Čakovec
Gradiška
3765
bik
junica
29.
30.
31.
Kavran
Nikola
—
Prelog
Čakovec
Tišljarić
Palinovec Čakovec
Krčmar
Goričan
Egit
Ružić
Stjepan Josip
D.
Kraljevac
14932
14888
junica junica
SO.
Gradiška
—
»Podravka«
=
»Podravka«
p
28.
SO.
Gradiška
Fond N.
13663
Gradiška
Fond
selo
SO.
Koprivnica Koprivnica »Podravka«
Koprivnica
Čakovec
14867
Čakovec
14457
junica
»Podravka«
Koprivnica junica
»Podravka«
Koprivnica 32.
14
Bermanec
Josip
Draškovec
Čakovec
14606
junica
»Podravka«
Koprivnica
---
>
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
33.
Sabol
o
s
>
3
Organizacija
Broj grla
Selo
Leno
RR;
Palovec
Čakovec
14747
junica junica junica
Josip
35.
Marcijuš
Mato
Palinovec Čakovec
14970
36.
Mikloška
Stjepan
Goričan
Čakovec
15142
A
37. 38.
39. 40. 41.
Čakovec
Ilijaš Tomo Stjepan
Mikloška Granatir
Jančec Kočiš
15141
Čakovec
14810
Palovec
Čakovec
15458
Otok
Čakovec
15084
Hodošan
Antun
Valent
Čakovec
Mijo
Hađikan
D.
Hraščan
Čakovec
|
junica
»Podravka«
Koprivnica »Podravka« Koprivnica »Podravka« Koprivnica »Podravka« Koprivnica »Podravka«
—
| | |
| |
Koprivnica »Podravka«
junica
|
|
Koprivnica junica
»Podravka«
Koprivnica junica
»Podravka«
junica
Koprivnica »Podravka«
14842
|
Koprivnica
'
42,
s
Kupac
junica
14325
Čakovec
Goričan
—
Tomo
—
3
gorija
Palinovec Čakovec
Držanić
s
0
Kate-
15328
34.
s
junica
»Podravka«
Koprivnica 43.
Koščević
Mato
44.
Koščević
Slavko
45.
46.
47.
Brezovljani =
Šaraga
junica
Žabno
22984
junica
Žabno
23346
junica
:
Markovac
Ignac
Mandić
23243
Žabno
23155
KupljenskoVojnić
Petar
»Podravka« Koprivnica »Podravka«
13
junica bik
—
»Podravka«
—
»Podravka«
Koprivnica Koprivnica Vukobra-
tović
Dušan
Kolarić 48.
49. 50.
Rajčić
Stevo
Ljubić
Staro
Mijo
Đurišević
Mijo
Selo
Vrginmost
18
bik
52.
53. 54. 55.
56.
Popović Šofić
Martin
Virje
Virje
Virje
Virje
8836
Nikola
Dorčec
Eva
Drago
Radman
Lojan
Đuro
Vinković
Stjepan
Virje
Žabno
Žabno
bik
Kljunić
2617
bik
— Levinovac Maras
23631
Đurđevac Đurđevac
11220
Grginac
V.
krava
Drago —
Pivnica
Čorba
Bolto,
Mičetinac
Đurđevac Đurđevac Gola
Franjo
Čemernica
11321
Gola
SO.
Vrginmost 8916
Virje
6
Fond
—
51.
|
Koprivnica Žabno
Stevo
Ferenčić
Predavac
Žabno
_
bik bik
Vet.
st.
Sušine
Đurđenovac Fond
SO.
Đurđevac bik
Fond
SO
Đurđevac 9013
junica
»Podravka«
Koprivnica Trojstvo
2592
junica
Fond
SO
Čazma 57.
Basta
Ždralovi
Čedo
Žabno
23382
junica
Fond
SO.
Čazma
Zagreb MarijaPalangić, 15
krije
i
o
o
tj
DO
VER
M
h“4
Zena
dom
i
8. MART I s
godine
Međunarodni
slavimo
ove
ŽENA
DAN
—
dan
žena
u
znaku
žena
ravnopravnosti
muškarcima.
ženi svim Ženskipokretnastojao je omogući suradnju područjima da društvu ravnopravan ljudskog rada, jojpribavi položajmuškarcem, da redu i prvom prava. jojizvojuje građanskapolitička Moderni ženski datira od francuske pokret revolucije. razvio 19. kao Taj pokretnajviše drugojpolovici stoljeća posljedica i time izazvanih novih ekonomskih naglograzvoja industrije prilika. Nakon martovske i revolucije javlja tajpokret drugimzemljama. Osobito to došlo do Americi. je izražaja Dan borbene solidarnosti 1910. konprihvaćen je god. Međunarodnoj žena Zetkin. Klare ferenciji Kopenhagenu inicijativu God. 1911. i 1914. demonstrirale radnice i Švicarskoj Njemačkoj, 1917. Danskoj, bivšoj Rusiji. U međunarodnim okvirima oko 50 međunarodnih žena postoji organizacija žene borbi 29. XI 1945. Sa(AFŽ), koji jeokupio protiv okupatora. je ženskih društava U žene Jugoslavije. evropskim zemljama postepeno elementarna da rade i istim kao i mušprava stjecale djeluju pod uvjetima da
u
u
s
u
sva
se
m
u
se
u
-
-
u
na
u
na
su
a
u
u
u
osnovan
vez
su
karci.
Danas
i kod
pretežno zaposlileindustriji, kućanskih i obaveze društvu. prema svojih poslova preuzeledruge Ipakjoš ima malo žena društvenim i na uvijek organizacijama odgovornim mjestiJedan od razloga njihova je prezaposlenost. Na selu ženu teže. Ona redu prvom je još je majkakojaodgajadjete radi to domaćinstvu, mnogim poslovima gospodarstvu, nije socijalno osigurana. 8. marta želimo svim ženama znak da naše g. Prigodom pažnje, društvo što više i ! radu doprinese olakšanjuuspjehu njihovu su
se
žene
nas
u
su
pa
osim
u
ma.
za
cu
u
u
na
u
o.
a
uz
uz
u
UREDNIČKI
Uređuje: Glavni
i odgovorni
urednik:
dipl. inž. Dinko
Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
mljekarskih
Ilica
31/III,
Mjesečna
a
telefon
440-476.
pretplata a
za
za
proizvođače
Kaštelan,
tehnički
radnika
Tisak:
privredne
ODBOR
urednik:
Uprava
SRH.
Vera
i uredništvo:
»Vjesnik«, Zagreb Štamparija organizacije
mlijeka
d
i ustanove
1,50
d
4.—,
Hoholač
Zagreb,
—— _ — =