NIKO KIKA KE
ska seven Veda TRN save, va
va a
a A ZAGREB
.
Sa
smoga
TRAVANJ
ogni mojeg Sejo otto
mo
proljetnog zagrebačkog velesajma
maa mooamaczmi M
onda
m
a.
19544
u o
s m
e PODIJELJENE PREMIJE »ZAGREBAČKE
+
MLJEKARE« način
svečani
podijelio je Agrokombinat »Jasinje«Slavonskog litara od 10.000 više robnim 22. III proizvođačima, koji proizveli svojim Tvornice promlječnih mljekare« »Zagrebačke premiju mlijeka god.1973., iz »Dukat« izvoda Zagreba. Broda
iz
na
su
u
:
Matiša
Lukačević
Franjo
Mikolčević Đaković
Ivan
Franjo
Đurković Lukačević
Mato
Stjepan
Lović
Bartol
Deanović
Ilija
Novoselović Lović
Jakob
Durić
Antun
Leović
Mato Ivo
Blaževac
Šimo Šimo
Mirković Zvirotić
Gačić
Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Donja Bebrina Donja Bebrina Donja Bebrina Donja Kalkar
Mato
litara
15 183
litara
18 370
litara
10570
litara
13 203
litara
14 190
litara
13 431
litara
13 824
litara
10 085
litara
13 736
litara
26 489
litara
18 951
litara
13 919
litara
20 755
litara
13 496
litara
11578
Ivo
Babina
Greda
litara
13 452
Ivica
Babina
Greda
litara
33 515
Babina
Greda
litara
12 367
litara
10 357
litara
15911
litara
10042
Lužani
litara
11 350
Knežević
Širmer
Manda
Vuković
Katica
Vidaković Botica
Bebrina
Ivan
Čeliković Nikola Škrpan
Mato
Zadubravlje Kuti Trnj. Kuti Trnj.
Vukasović
Ante
Beravci
litara
14 945
Marković
Pero
Klokočevik
litara
12 332
litara
12397
Kaniža
litara
13 468
Zbjeg
litara
10572
Banovci
litara
14 995
Luka
Kljajić Želinski Franjo Mato Šmital Boić Fabijan
St.
Topolje
Orizović
Vinko
Banovci
litara
13 286
Đaković
Ivo
Slobodnica
litara
10 022
litara
10 208
litara
10 862
litara
10 035
litara
10 029
Grozdanović
Niko
Meninčanin
Milica
Matasović
Antun
MajićŠimo
N.
Topolje
Grad.
Bebrina
Gundinci Bebrina
Donja
»Ja-
Agrokombinata generalni prisustvovali Podjeli premije Od Mirko Verhas i te Ivica Ljubišić. ing. Matajić, ing.Josip druging. sinje« Plećaš. Petar strane ing. podjeli jeprisustvovao mljekare« »Zagrebačke su
2
direktor
Agrokombinata ing. Ivica Matajić
Gen.
»Jasinje«
direktor
ea
proizvođači
Robni
--
RL
2
s
sE
»Jasinje« mljekare«
Agrokombinata »Zagrebačke
_
-
=
—
—
-
-
-_
a
podjeli
na
-
-
---—
—
premije
-—
—
pe
robni prigodni kojije ing. Ljubišić prisutni proizvođači i mlijeka upoznali cjelokupnom problematikom otkupa proizvodnje području. mlijeka njihovom Proizvođači iskoristili prisutnost predstavnika »Zagrebačke mljekare« i i rukovodilaca razmotrili važna svojih diskusiji pitanja proizvodnjumlijeka. U
referat su
se
održao
sa
na
su
u
vezana
POLJOPRIVREDNO-INDUSTRIJSKI »ĐAKOVO« mlijeka
Proizvođači
iznad
Selci Kuševac
Nikolić
Lovaković
KOMBINAT
litara:
10.000
Andrija Lulić Stipo Laslo Imra Jozo Konjuh Lovas Mijo Pero Keglović
za
Satnica
“>
Potnjani Pridvorje Kučanci Lapovci
Jozo
.
litara
21406
litara
11 761
litara
11506
litara
10 133
litara
10 448
litara
10129
litara
10 038
KVALITETA SIJENA ZAVISI O PRAVOVREMENOJ
KOŠNJI
Naše ponajviše putagodišnje. je loša. i treći otkos sadrži sijena Drugi dajeuvijek kvalitetnije sijeno, jer manje surovih više više otkosa vlakanaca, bjelančevina. Međutim, dajulivade, dobro redovito i ako vode. Višekratna se koje gnoje raspolažudovoljno udio visokih tratina niske i košnja smanjuje zgušćujeprevladavaju trava, Ako trave. tlu češća u na dovoljno hranjiva košnja nepovoljno utječe naredne prirod godine. kvaliteta tratine dobiveno Najbolja je vrijeme vlatanja, jer njoj sadrži mnogo i rudnih tvari. Teže se sijeno bjelančevine suši, jerpokošeno sadrži vode. Kvaliteta ako mnogo sijena pogoršava, bilje vrijeme košnje a ako Uz to se ona kokoličina padnekiša, pogotovo duljetraje. smanjuje i Radi dublje prodire. togakorjenje rjenja pribire manjehranjivih što tratine. Rano livada utječe prirod tvari, nepovoljno pokošena daje manjesijena. livade
se
kose
Obično
1-2
kvaliteta
im
a
s
se
nema
za
na
se
ono
za
ne
na
Kod
se ne
nas
dešava
da
rano
se
kose
livade.
|
Čekaju griješe, jerpravodobno trava im kako bi dobili više livadu treba pojošporaste, sijena. Međutim, kad kositi trava to obično onda, je njojnajviše glavnih cvatu, je Tada kvalitete. Ako svibnja. drugojpolovici dobije sijeno najbolje odrvene od trave takovih trava sadrži pa mnogo košnjomkasni, sijeno Proizvođači
obično
kose
ne
na
u
livade.
da
a
u
se
se
su-
4
oja
i
A
S
i
i
E
|
a
i
od
s
s;
rovih
vlakanaca
i
s
s
s
s
i s
i.
s
s
sno
hranjivih Stoga jede Livada košena krmu. Ovakovo sipravo probavlja. vrijeme dajeukusnu veliki Na livadi trava će odmah pojeno obujam. pravodobno košenoj ne zavlada li dobit ćemo možda i otavić. tjerati, suša, otavu, kasno kako bi trave tako i livada. Često kosi, osjemenile zasijala To dobre trave i samo loše i korovi. nego jepogrešno, jer osjemene Ako onda dobrim je potrebno, valjalivađunadosijati sjemenompoznatog i malo
tvari.
ga
stoka
slabo
i teže
se
u
nema
a
a
se
se
se
ne
sastava.
primjera
Evo
kako
sa
1 ha
košnjadaje
više
pravovremena
livade
1. otkos
košnja krajasvibnja
pravovremena
do
bjelančevina: kasna
košnja krajalipnja do
voku
sijena količina
Iz ovog
40 q
bjelančev.
6,5%
60 q
2,5%
slijedi, uvijek isplati košnja. Kasnijom doduše dobivamo više ali znatno kako njom sijena, manjebjelančevine, i K. jenaprijed navedeno,probavljivost jetakovog sijena slabija. da
se
koš-
pravovremena
sa
STJEPAN TUK IZ GRADECA
a
s
GR
sela
i zaseoka
mlijeko Drug Stjepan traktorom Sabrano Vrbovca. okolici Gradeca doprema mlijeko kraj rashladna dva nalaze sabiralištu U tom ralište Gradec hlađenje. Tuk
svakodnevno
sabire
se
na
po
500
šest
u
litara.
u
u
sabi-
uređaja nekoliko
prije mlijeko dugo Drug Stjepan bilo sporo Tada sabirao zapregom. konjskom je sabiranje godina jemlijeko znatno traktora Nabavkom vrlo i ubrzano, sabiranje je trajalo dugo. je količina i mlijeka. sabranog paža povećanje kiši i kaže da radi Obično lak. svakodnevni »po posao nije Njegov Tuk
već
sabire
Do
vremena.
a
za-
se
se
se
suncu«
i bez
dana
odmora!
RAZDOBLJA
U MLIJEKU PRI KRAJU MUZNOG
PROMJENE
po svojem mljepostaje razdoblja Mlijeko prikraju što više To zivu muznog razdoblja očituje jetrajanje mlijeku). (kolostralnom dulje. razlike: uočiti možemo Općenito tvari i suhe 1. da se količina masti povećava; maslac. dobiva teško 2. od mlijeka takovog vrhnja
slično
sastavu
muznog
se
ove
se
jesu: Razlog ovojpojavi od i više mlijeka; ljepivo normalnog a)mlijeko jegušće masnih kuglica jemanji; b)promjer sastavu više sliči kolostralte po svom sastava mast jedrugačijeg c) mlijeku. teže 83. muznog razdoblja obire; Mlijeko prikraju što 4. teže vremena, poteškoće sirarima; pravi dulje traje sirenje siri, tj. Ovakovo mirisa. takovo 5. katkada mlijeko mlijeko smije neugodna je niti predavatiotkupnu preradbu. stanicu, jernije potrošnju tedo samog krava ako uvelike mijenjaju, Svojstva mlijeka ljenja. dana očekivalo 12. tele dva od Jedna crveno-šara pred krava, koje sastav imalo mlijeka: teljenjem jeovaj kod 15% težina spec. 1,0396 %/ tvari suhe 14,01 9% masti 1,80 9% suhe tvari bez masti 12,21 %/o vode 87,57 plazmi %/o 6,77 ukupnobjelančevine %/ kazeina 4,04 9/0 tvari bjelančevinastih 2,39 topivih % šećera 4,23 mlječnog 0,124%/o pepela 39,5 refrakcija ljepive i utvrditi se bilo vrlo žućkasto konzistencije. Moglo Mlijeko je Možemo da takovo Kod se kolostralna zaključiti je tjelešca. kuhanja zgrušalo. već zapravo kolostralno. mlijeko sve
nom
se
se
ne
za
za
u
se
se
se
muze
se
u
6
S
I
i
a
iz
U LOVINCU
SASTANAK
sastanak
je mljekara« »Zagrebačka rad bio Povod Lovincu. sabiračima petogodišnji je mlijeka svojim sabiračima zatim i okolnim Lovincu razgovor selima, otkupumlijeka kvalitete i mlijeka. poteškoćaproblematike njihovih pogledu OOUR
Paška
nedavno
održala
sirana
u
sa
na
sa
u
Uz
»Paške
direktora
u
sirane«
prisustvovali Gračac SO drugDupor, čnjaci te iz veterinar Kličnar, Zagreba Mai Zlatko Nikola Balen drug Ivodio šek. Sastanak drug je
sastanku
van
Direktor
i stru-
su
Pavišić-Jolan.
»Paška
OOUR-a
sirana«
uspio. doprineo jetaj jesvojim sastanku i tom odmah bilo Vrlo mnogo riješiti. mogli koji problema je takvih sastanaka da zamolili sabirači sami sastanka Na organizatore kraju Svatko
govorom
su
su
|
bude
što
više.
sastanak
da
se
na
u
Lovincu
o
A i g
Raosa a
čak
Drugovi
Sabiračice
Balen
mlijeka
i Pavišić
na
području
Lovinca
OBRAČUN */4 MLIJEČNE
NOVE
CIJENA
MASTI
2,6 2,1 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,9 3,6 3,1 3,8 3,9 4,00 4,1 4,2 CIJENA
(OD NATA
15. U
<
<
1974),
TAKO
ZADNJOJ
NEMOJTE Jedna
1,6900 1,17550 1,8200 1,88350 1,9500 2,0150 2,0800 2,1450 2,2100 2,2750 2,3400 2,4050 2,4700 2,38350 2,6000 2,6650 2,71300 DA
KOLONI
JE
15.IV. 1974.
PREMIJA
UKUPNO:
1,6900 1,17550 1,8200 1,8850 1,9500 2,0150 2,2000 2,2687 2,33714 2,4062 2,47150 2,95437 2,6124 2,6812 2,1500 2,8187 2,88715
—
—
—
—
—
—
0,1200 0,1237 0,1274 0,1312 0,1350 0,1387 0,1424 0,1462 0,1500 0,1537 0,1575
OBRAČUNATA
MLIJEKA
IV
CIJENE MLIJEKA OD
CIJENA
NA
0,65
BAZI
D
MLIJEKA
MASNA
I PREMIJA
(TREĆOJ)ZAJEDNO
ZANEMARITI
:
ZA
NJEGOVANJE
JEDINICA
OBRAČU-
OBRAČUN
PAPAKA!
najvažnijih higijenskih mjeraprijeistjerivanja goveda svrsishodna pašuje njegapapaka. zime drže to za Ako preko goveda staji, papakmjesečno p oraste neko 1 Osim izrastao relativno tako više ili pa toga papakje mekan, dolazi do i do U tom deformacije papaka manje izobličenja zglobova. slučaju bolove. govedoosjeća kod krava se Zanemarenjem njegepapaka smanjuje proizvodnja mlijeka. Loša obrada kod mladih može imati štetne papaka goveda posljedice stav i nogu kasniju njihovu upotrebu. Ako kod tovnih hranu smagoveda njeguju papciprohtjev time i prirast. njuje, treba da to Izdaci za osoba, koja Njegupapaka provodi razumije. K. njegupapakauvijek isplate. od
na
se
u
cm.
na
na
se
ne
za
a
se
se
|
u
se
SOM
ro
=
s
>
ls.
2
DOBRO UREĐENE | OPREMLJENE STAJE PREDUVJET RAZVOJA GOVEDARSTVA proNjenajeuloga igraznačajnu ulogu odvijanju i te mora što procesa, izvodnog utječe zdravlje goveda, pružati povoljnije normalno fizioloških Kod mora procesa. uvjete odvijanje njeneizgradnje voditi računa bitnim od same se faktorima, lokacije strogo počev (smještaja) izbora do pa objekta, kvalitetnog građevinskog materijala,tipastaje
višekratna.
Osim
što
u
na
za
o
same
izvedbe.
Lokacija ispunjavati zoohigijenske sanitarnohigijenske Kod izbora obratiti i Kvalitetu uvjete. lokacije pažnju reljef klimatske i ljišta, prilike, mogućnost prirodnog osvjetljenja prisutnost pitke vode. buduća locira poroznom Drugimriječima staja ocijeditom zemljištu što nižim nivoom zaštićena od dobrim podzemnevode, glavnih vjetrova i vodom blizini. prirodnim osvjetljenjem pitkom neposrednoj Kvalitetan kao faktor građevinski materijal drugiznačajni odgovarati osnovnim bi kako zoohigijenskim zahtjevima, postigli optimalni uvjeti i Takav dakle pogledu održavanja. topline, vlage higijene materijal jetoplotnoizolacionih što osobito važno kod izvedbe svojstava,je stajališta. Svakako od važnijih dobre jedan uvjeta staje je toplina, jertopla staja ostalih kao što vlažnost zraka. omogućujeispunjenje uvjeta je otpimalna Hladnu teže i vlažnu mnogo nego staju ugrijati, toplu je provjetriti. to Štojesposobnost sprovođenja topline materijala manja, jestaja toplija. Ako osobinama dodamo osobinu ovim i brzogčišćenja materijala desinfekcije, onda biti može kakve kvalitete mora zaključiti materijal. Zidovi staje poredtoplotne izolacije pružaju mogućnost održavanja čistoće, i Kvalitetan zid zavisi sprovođenje desinfekcije osvjetljenja staje. temelju dosizati do nivoa iz zid koji smije voda, podzemnih prijelazutemelja nužan hidroizolacioni će eventualno koji spriječiti sloj, podizanje je vlage zida. kod bi tako bila bi stalno vlažna postupilo, gornje dijelove Staja koje i zdravstveno što bi se odrazilo osobito hladna, negativno stanje goveda, podmlatka. faktorima kod Govoreći kvalitetne prisutnim izgradnje staje, spomenuli izbor kvalitete da li od smo pored materijala. Nijesvejedno jestaja betona, radi kamena ili različito odnosno materijalima opeke, koji jer sprovode dva nisu Prva visoke prikladna zbog zadržavaju toplinu. sposobnosti sprovoddobro dok može ali voditi računa poslužiti, ljivosti topline, opeka kakvim tome klimatskim već prema debljini zida, uvjetima staje podiže. zimi zida pune Ukoliko ne iznosi prelazi — debljina temperatura opeke dok zid od 38 cm, znatno Već padom temperature opekeje deblji. najmanje 12*C, kakva bi trebala izbora biti kod smo materijala spomenuli njegova kvaliteta, važnost | kod vezi izvedbe kvalitetnih tim s pa naglasili njegovu stajabi kazati rečenicom: istina lišta. biti »Stajališta jednom mogla Cijela moraju elastična!« Ovo suha i čvrsta, ali i dovoljno naglašavam zbogtoga, uvijek jer štetne dobro po zdravlje posljedice goveda: poznate s manjenje opće mastitisa kod krava. i organizmapojava otpornosti treba
i
osnovne
mora
se
na
se
zem-
na
se
s
u
mora
se
u
o
ne
a
na
u
u
se
ne
na
o
se
o
-
se
u
smo
mora
se
u
se
su
nam
10
Ze
E
S
o
nad
izrav-
Prisutnost
prirodno umjetno. Daljnji jeosvjetljenje, bakterikod važna nog Dstvaranja je osvjetljenja staji sunčevog kao također Ono i goveda stanje vitamina, utječe psihičko djelovanja probave. cidnog zraka sunčevih itd. Prodor i na staje mužnje, higijenu čistoće, održanje Kao zavisit će izvedba ćen tipustaje. osvjetljenja jeprekoprozora, odnos uzima se prozora površine osvjetljenja prirodnog optimalnog mjerilo odnos: U prema 1:10— govedatajje podastaje.stajama smještaj površini odram* od iskazati i po a može površine prozorske 15, 0,3— vrijednostima slom 0,5 govedu. činilaca bitnih svih lancu da mogućih neprekinutom cijelom Sigurno redovito život i normalan (venprozračivanje goveda stajama reprodukciju Kada odnosno životinjama ulogu. kisika, igraznačajnu tilacije), prisutnost bi bile štetnim bi (ugljičproduktima disanja kisik, pridolazio neprestano mokraće i raznih vodćne i pare raspadanja produktima plinova) dioksidu, osuđene i izmetina Međutim, smije sumporovodik) propast. (amonijak, svaki isto tako štetan po ni zdravlje goveda prozračivanjem, jerje pretjerati i veliko staje. kolebanje temperature propuh od težinu obzir uzevši Obim goveda odraslog prosječnu prozračivanja, oko zraka. Ako iznosio bi 150—200 500 po m?/sat goveduotpada svježeg kg više zrak da 30 mš putamijenjati staji proizlazi stajskog prostora, malih Kod zavisi veličini Izvedba sata. toku u staja staje. ventilacije jednog kod velikih dok i dovodnim odvodnim staja kanalima, problem rješava isisarade ili električnih principu koji ventilatora, pomoću gućeje zraka. ili svježeg vanjazagađenog ubacivanjem to ima a dosad rekli samo što smo Sve jedancilj, je omogućiti staji kananaći sretna Ako nastambe rješenja goveda. uspijemo higijenu potpunu veliki pronačin riješili staje, efikasnog čišćenja tj. lizacionog sistema, tehnička Osnovni blem. pronaći predgraditelje, koji postavlja jezahtjev ili tekuće iz bilo krute što staje, materije otpadne rješenja bržeguklanjanja bismo stvorili bismo to ne okoline. Ukoliko kao i iz postigli, neposredne njene kukaca štetnih kao i zaraze, (muha). napadaja mogućnost tako lošem većina velika selima U našim stajskog prostora stanju, je kako bi se barem iako se to da suvišno radi, upozoravati nedostatke, je bude Da nemamo ublažilo donekle dovoljno veći, sadašnje stanje. problem takvih teret radne snage, Posljedodržavanja prostora. kojoj počiva okviru učinilo. nešto Zagrebačke Grupa stručnjaka njihgodinaipak tehnoloških niz dobrih i dala radi intenzivno problemu je mljekare dobro svim da zahtjevima omogućuju udovoljimo koja rješenja, i suvremeno stajskog prostora. opremljenog đenog može zamisliti bez dobro Razvitak govedarstva, posebno stočarstva, važan ekološki činilac za i Stajaje stajskog prostora. uređenogopremljenog su njojsmještene. koje životinje Martić Zoran Dipl.ing. ili
bilo
faktor
u
na
omo-
u
a
o
sama
za
se
za
u
u
ne
one
nom
ne
na
se
u
se
mora
u
o
mo-
se
samo
na
s
o
smo
se
u
na
sav
na
u
se
na
ovom
ure-
nam
ne
se
u
11
e
NAJČEŠĆE
BOLESTI U PROLJEĆE
veliko i bolesti. Ima Vrijeme podneblje imaju značenje pojavi širenju nekih uža ili šira bolesti, koje strogo ograničene područja, drugdje veoma ili se nikad niti Uzrok tome rijetke mogu pojavljuju pojaviti. je čitav niz raznih svaki sebe ili češće međusobno faktora, koji povezgodno zani da se neke bolesti. Tu dolazi obzir omogućuju pojave temperatura zraka, vlažnost količina i voda itd. Svi ovi i zraka, raspodjela oborina, podzemnih faktori mogu na bolesti direktno. Od ovih faktora zavise drugi pojavu djelovati faktori i ili opetmnogidrugi zbivanja, koja utječu p ovoljno nepovoljno U prvom redu svih faktora ljudsko zdravlje. povrzbroj (temperatura, vlaga, šinske može razvitku raznih vode,vjetrovi) pogodovati kukaca, p renosnika nekih tome stvarati pa prema osnovni ili veći ili bolesti, preduvjet pojavu, intenzitet neke žute npr. malarije, i manji bolesti, kalaazara, groznice mnogih tzv. bolesti. drugih tropskih lokalne klimatske put način što može Drugi prilike uvjetuju života, opet stvarati neke bolesti. Tako povoljne uvjete nagomilavanje ljudi tijesnim hladnih dana otežava lične čistoće i čistoće prostorijama održavanje okoline, to zaraznih bolesti. Velika pogoduje širenju mnogih vrućina p ak tjera ljude iz zatvorenih stanova i sili da nezaštićeni time se ih, spavaju otvorenom, izlažu da zaraze bolestima. opasnosti drugim Od i stonaročitog je značenja ljudsko zdravlje stanje poljoprivrede čarstva nekom To zavisi klimatskim kraju. stanje pak prilikama toga Znamo da tome zavisi stanovništva i kvantitativno i kraja. pak, prehrana kvalitativno. Znamo isto da faktor vrlo da očuva i tako, jeprehrana važan, često bolesti i Prema unaprijedi zdravlje, jer njome sprečavaju suzbijaju. tome stanovnici vlastite premogu siromašnog područja, koji unaprijediti hrambene često od svim teškima sa fondove, trpe nedovoljne prehrane posljekadšto čak su i katastrofalne. dicama, koje Kao što klimatske i dominantnih prilike jako presudno utječu pojavu bolesti tako i vremenske i pojedinim krajevima svijeta, prilike promjene na stanovitih iako znatno Zato utječu pojavu bolesti, manjoj mjeri. vidimo, da raznim dobima ili sezonske godišnjim pretežu jedne druge bolesti, jer vremenske osnovno u crtama kaprilike ublažuju podneblje, koja je grubim rakteristična To naročito naše kraj. taj vrijedi krajeve, koji pripadaju takvi klimatski velike razlike klimatskim pojas, gdje prilikama ljeta i i Zato možemo lako da kod nas svako zime, proljeća jeseni. opaziti, godišnje doba ima karakteristične to češće svoje nego bolesti, koje vrijeme i zbijaju li To i za prvo doba. drugovrijeme. vrijedi godišnje kod često nestalno. teško se Proljeće je Organizmi, prilakoji rado težim ili lakšim gođuju naglepromjene, reagiraju prehladama, koje biti baza teže bolesti. mogu one zimu Najosjetljivije osobe, kojeprovode i uz zatvorenim daleko od vode i zakukuljeni, umotani, peć prostorijama, zraka. Takove osobe svježeg najlakše podliježu proljetnim prehladama. Najćemo zaštititi od ovakove ako uredno održavamo ličnu bolje preosjetljivosti, ako redovito se vodom dana peremo do ako higijenu: pasa, svježom svakog zračimo i spavamo povremeno nenaloženim po mogućnosti tijelo sobama, kod prozora. otvorenog Možda veću važnost naše ima Prejoš zdravlje prehrana proljeću. hrana zalihe novih oskudna, je'često jer prošlogodišnje iscrpljene, još i
u
su
na
a
ne
su
se
za
u
na
za
,
za
u
za
a
na
a
se
za
u
o
o
se
ne
na
u
u
u
za
za
u
su
u
u
u
nas
veoma
na
za
su
u
se
u
za
u
su
a
12
a
DR
E
E
i
EI
|
Još
jevažnije, hrane, svježe koja zaštitnim mineralnim solima i vitaminima. U dolazi tvarima, proljeću najčešće do i razni nedovoljne prehrane, jer proizvodi životinjskog podrijetla manje i Tako i maslac nego npr. vrijedni inače, životinjelošije hranjene. mlijeko zime i stoka preimajupotkraj početku proljeća najmanje vitamina, jer težno zime hranila suhom hranom. Slabo više preko hranjeni organizam je raznim naročito tzv. baš radi nestašice vitazarazama, podvrgnut kapljičnim, redu vitamina dobivamo i prvom mina, A, koji pretežnomlijekumlječnim zelenom u pa prerađevinama, povrću(najviše mrkvi) koje nedostaje potzime i A vitamin diže kraj početku proljeća. sluznica, otpornost pogotovo dišnih klica zaraznih tome i raznih prema putova, protiv bolesti, prehlada, naravi. treba naročito zarazne prehlade Stoga paziti proljetnu i da im pa prehranu, djeceomladine,nastojati osiguramo pogotovo prehranu količine voća i nužne povrća. Prehrana dojenajvažniji faktor, kojiutječe pojavubolesti, koje nekle karakteristične da obrati sezonu, pa proljetnu jepotrebno, prehrani To važno i da im sačuva najveća briga. je jednako djecu omladinu, i važno radne i snaga osigura pravilan otporna razvoj organizma, je ljude, da radnu i kad očuvaju svoju sposobnost proizvodnjusezoni, počinju najradovi. Prim. dr Nežić poljski intenzivniji Eugen nema.
što
tada
bi
nema
obilovala
važnim
su
a
su
na
se
u
u
nam
na
a
sve
su
na
na
.
na
su
za
se
za
se
a
za
u
STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR Promet
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
u
Selo
Tuciljevac
Marko
1. Đurkesac
proizvođačakooperanata Broj Organizacija grla
stokom
rasplodnom
SR HRVATSKE
Nova
Rača
13447
mjesecu Kate-
gorija
junica <
2. Dantanac
Ivan
3. Bereš
Janoš
Kozarevac
Nova
Vel.
Vel.
Pisanica
Rača
13463
junica
ožujku
Kupac
Reg
posl
udruž.
Reg
Sisak
posl
udruž. Pisanica
1785.
junica
Sisak
Reg
posl.
udruž. 4. Škrbina
Milenko
—
Franjo
5. Novotni 6. Kovačević 7, Čižmar.
Krsta Blaž
8. Čakanić
Stjepan Adolf
9. Hanzl
—
Pisanica
Vel.
Vel.
Pisanica
1805
junica
1974.
Sisak
Koči Drago, aruvar
Ljudevit Doljani
SeloDaruvar
9144.
bik
SO
Pakrac
Daruvar 4782 Stražanac Brestovac 4159 Dežanovac Dežanovac Selo Daruvar 9071
bik
MI
»Zdenka«
Vel.
Zdenci
bik
Vel.
Zdenci
bik
Vel.
Zdenci
junica
ona išo
9108
Ljudevit
ovska
10.
Hanzl
11.
Majdak
12.
Adolf Nikola
Zlojić Nikola
13. Kulišek
14.
Ivo
Mirosavljević Dragan
Ljudevit
SeloDaruvar
9129
junica junica
Daruvar
Daruvar
9151
M.
Grub.
Polje
122
krava
Vel.
Zdenci
Vel.
Grđevac
217
krava
Vel.
Zdenci
6009
bik
Bogić Subotska-
Burna
Vel.
Grđevac
Roždanik Novska
MI
»Zdenka«
Vel.
Zdenci
Boško
Lipik 15.
Sijarto
Dragan
Novska
Novska
5998
bik
aa
Rađeno-
vić«
Novska 16. Sentner 17. Delić
——————
Stipa Ivan
Novska 1535 Trenkovo Mihaljevci
Kulj.
Vel.
5954
bik
Novska
junica
Pejić Ivan, Novska
—
13
fi prezime
Red
Ime
broj
proizvođača
.
.
.
.
.
.
Franjo
Smiljanec Smiljanec Radijevac Radijevac Radijevac Kovač
Selo
Organizacija
Broj grla
Korija
Virovitica
4638
Kate-
gorija
Kupac
junica
MI
»Zdenka«
Vel.
Zdenci
junica junica junica
Vel.
Zdenci
Vel.
Zdenci
Vel.
Zdenci Zdenci
Franjo
Korija
Virovitica
4702
Pero
Gačište
Virovitica
4854
Pero
Gačište Gačište
Virovitica
4884
Virovitica
487
krava
Vel.
Virovitica
4893
bik
Bereksazi
Pero
Ivan
Sp.
Bukovica
Josip, Vinog.
Brezov .
.
.
Bjelčić Đuro
Bjelčić
Poljana
P.
4559
junica
priv.
u
Daruvar
Poljana
Brekinska
Đuro
P.
4697
junica
priv.
u
Daruvar
Mićo
Polimac
|
Brekinska
B.
Grabovac
Petrinja
162
bik
Fond
SO
Sisak .
Mićo
Polimac
B.
Grabovac
Petrinja
163
bik
Fond
SO
Sisak .
.
Vasilj
Mrkalj Kolić
Petrinja
Dodoši
Kraljevčani
Đuro
Petrinja
189
210
bik
bik
Fond
SO
Petrinja Fond
SO
Petrinja .
Čoklin
Miloš
Kraljevčani
Petrinja
229
bik
Fond
SO
Petrinja .
Slanec
M.
Mato
Gorica
Petrinja
149
bik
Fond
SO
Petrinja .
Petrović
Đuro
R.
Rašće
Glina
15
bik
Fond
SO
Glina .
Galić
Vukosavlje-
Ivan
Virovitica
3529
bik
PIK
Ludbreg
1826
junica
Fond
Virovit.
vica .
Gotić
Hrastovsko
Ivan
SO
Varaždin .
.
.
Ignac
Horvat
Haranbaša Vađun
Josip Julka
Sesvete
L.
Ludbreg
1692
1723
Sesvete
1702
Ludbreg
Fond
SO
Varaždin
Bukovec Ludbreg M. L.
junica junica
Fond
SO
Varaždin
junica
Fond
SO
Varaždin .
.
Smic
Alojz
Jantol_
Struga Vel.
Ivan
Bukovica
Ludbreg
1659
Ludbreg
1724
junica
Fond
SO
Varaždin
junica
Fond
SO
Varaždin .
Kosir
Ivan
Sesvete
L.
Ludbreg
1656
junica
Fond
SO
Varaždin .
Kelemenić
Ivan
Svibovec
Varaždin
2474
junica
Fond
SO
Varaždin .
Keretić
Stjepan
Kneginac
Varaždin
289
krava
Fond
SO
Varaždin .
Daraboš
Marija
Svibovec
Varaždin
183
krava
Fond
SO
Varaždin
Girčal Antun
Rovišće
Rovišće
Pečar
Tuciljevac
Nova
Kusturin Josip
Predavac
.
Maljak
Đuro
.
Fridrih_
Milan
L
.
*
Josip
5532
junica
13661
junica
Predavac
6306
junica
»Podravka« Koprivnica
Hrgovljani
Predavac
6289
junica
»Podravka« Koprivnica
Predavac
Predavac
6335
junica
»Podravka« Koprivnica
Rača
»Podravka« Koprivnica »Podravka«e Koprivnica
prezime proizvođača i
Ime
Red
broj
49. Jambreković Miško
50. Vrabec
Zvonko
51.
Herl
$2.
Brozović
Đuro
53. Vinković
Stevo
54. Barušić 55.
Tomica
58.
Sobota
Matica
junica
Organizacija
Međurača
Nevinac
3552
Stanići
Kapela
2981
junica
Predavac Predavac
6325
junica
PIK
Vrbovec
Gudovac
Gudovac
3723
junica
PIK
Vrbovec
Grginac
V.
2624
bik
Belić Maroje Oštri
Trojstvo
Kupac
gorija
Mijo Ivan
Andrija Ivan
»Podravka« Koprivnica »Podravka« Koprivnica
z
Čepelovac bik 11602 Đrđevac Đurđevac Đrđevac bik 11614 _ Đurđevac 244. krava Kalinovac Kalinovac
Ferdo
59. Hrvatić
Kate-
Selo
Vet.
bik
11597
Drđevac
Mijo
56. Lovašen 57.
Mato
Broj grla
Kalinovac Kalinovac
262
Kalinovac Kalinovac
261
stanica
Vrbovec
Vrbovec SO
Fond Đurđevac
»Podravka«
Koprivnica »Podravka«
krava
Koprivnica krava
»Podravka«
Koprivnica Marija
Palangić, Zagreb
(nastavlja se) Žena
i dom ŠTO RODITELJ MORA ZNATI O OČUVANJU ZDRAVLJA OČIJU! znati
treba
što
organ, pa roditelj osjetljivi je treba i kako obratiti da bi očuvali postupatislučaju zdravlje očiju pažnju, oboljenja. Trebamo bez naročite dirati oko U izbjegapotrebe. pravilu smijemo bilo kakvih ili dim oka: vati svaki isparivanje podražaj prašinu, neprirodni zdravo važi i i luk. Ovo pa oko, amonijak sredstava, kojanagrizaju: sobi bolesne oči štetno ročito gdje prebivati bolesno. je Pogotovo puši. te Ako obratiti treba Osobitu upaluočiju dobije djeci. dijete pažnju kako čim iz ga liječniku, prije uputiti krmelji (gnoj), njihizlučuju i uzrok ustanovilo bi liječenje. poduzelo oboljenju da biti kratkovidno može pa dalekovidno),je uputno (rjeđe Dijete može oči. Od inače očale. To napreže dijete toga jer jevažno, prepiše liječnik ga zaboliti glava. slabo kratakovidnosti da Dešava se, napredujuškoli, jer djeca zbog nastavu mogu ploče. pratiti i kod čitati i svjetla,knjige bilježnice pisati dovoljnog Djecamoraju vid. razmak Ako od daleko 25—30 budu treba da manjioštećuju očiju. je očima? oka bolesnim Kako postupamo povredama ili već žmirkati ili neki oko Ako trun, onda oči, trljati smije padne Ovo od nosu. prema vatom čistom prijeći sljepoočnice prekovjeđe(kapka)
Oko
svaki
vrlo
mora
na
u
ne
a
za
se
u
za
za
na-
;
:
se
mora
se
se
mu
u
ne
s
a
cm
s
u
———
se
ne
15
mo
valjaponoviti puta, će se tako suzama pa nosa), više
bi
kako
dospio unutrašnji (kod odstraniti. Očni možemo onda pa kapak izvrnuti, odstraniti trun vrhom čiste vate namočene vodi. prokuhanoj Međutim, to treba svaki to može učiniti. pa izvjesna spretnost, Ako trun nalazi se onda treba skinuti vrhom čiste ga oprezno rožnici, vate nakvašene u vodi. Ako može odstraniti da znači prokuhanoj zario tkivo rožnice. U tom treba oko zamotati i ambuslučaju uputiti će trun p a lantu, liječnik izvaditi. Ako oko i rožnici. U upadne vapno stvaraju opekotine spojnici tom treba oko i okolinu odmah čistom slučaju njegovu isprati vodom, najvodovodnom slavinom. Da neutralizira dobro oko boljepod isvapno, je vodom 3% doda se borne kiseline prati kojoj otopine (za oči). Teške oka i biti uzrokovane oštrim povrede (rožnice bjeloočnice) mogu ili vatrenim udarcem i sredstvima. oružjem, jakim tupogpredmeta kemijskim U takvim mora odmah se bolnicu. slučajevima ozlijeđenog uputiti Od zaraznih bolesti ćemo one očijuspomenut mogu pokoje najčešće trahom i javiti: kapavac(spolna bolest). Trahom zarazna sluznica očnim Sa sluznice može je upala kapcima. rožnicu i zamutiti vid. nečistim prijeći Najčešće prenosi rukama, umivaonikom i tom iz pa jedničkim ručnikom, prilikom krmelj bolesnog oka i zdravo oko. trun
u
oka
ugao
u
i
za
ne
na
se
ne
se
u
se
u
se
o
u
na
|
se
u
se
na
na
se
za-
|
se
prenosi
Nakon
na
nekoliko
sedmica
različite pojavljuju veličine, bez su reda razbacane svodu koje i ikakvog najviše gornjem spojnice uopće Iz gornjemkapku. oboljele spojnice izlučuje naročito gustisluzavi gnoj. treba više Ovisi Oboljelo dijete uputiti liječniku. Liječenje traje mjeseci. kada tome pristupilo liječenju. Kod od zaražene bolesti tzv. porođaja majke zaraze spolnom kapavcem oči novorođenčeta. zakonski da svakom novorođenom Postoji propis, oči uštrcati 1 tzv. da po obodjetetumora kap otopinelapisa spriječi To kad trudnica rodi bolnici. ljenje Ako kapavcem. primjenjuje uvijek trudnica rodi kod treba to babicu. kuće, upozoriti Budući da vrlo bolest zarazna je zapaljenje opasna spojnice kapavcem najbolje je uputiti oboljelog liječenjebolnicu. mutne
se
bobice
u
na
se
o
se
se
se
u
se
se
u
na
na
.
u
.———————————————Z——————
ISPRAVAK str. 3. pasus članku »Mljekarskom broj3/74., 5, odozdo, ing. Brleka i 1974.« Stjepana »Organizirani promet cijene rasplodnim g ovedima treba da glasi: i stoke klase time i vrši »Ocjena se razvrstavanje utvrđivanje cijene stručnim što prema stručnim ga službama razradio uputama je zajedno Stočarski skladu radom selekcijski centar, je stručnim evropskih ganizacija«. —_
U
listu«
u
u
u
a
sa
a
u
sa
or-
3
Za
Uređuje: Glavni
i odgovorni
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
Ilica
31/III,
Mjesečna
16
ODBOR
dipl. inž. Dinko Kaštelan, tehnički mljekarskih SRH. radnika Uprava
telefon
440-476.
pretplata a
UREDNIČKI
Za
Tisak:
privredne proizvođače
za
urednik:
Vera
i uredništvo:
Štamparija »Vjesnik«, i organizacije
Zagreb
ustanove
mlijeka
d
1,50
d
4.—,
Hoholač
Zagreb,
|
ad