Mljekarski list 4-1974

Page 1

NIKO KIKA KE

ska seven Veda TRN save, va

va a

a A ZAGREB

.

Sa

smoga

TRAVANJ

ogni mojeg Sejo otto

mo

proljetnog zagrebačkog velesajma

maa mooamaczmi M

onda

m

a.

19544


u o

s m

e PODIJELJENE PREMIJE »ZAGREBAČKE

+

MLJEKARE« način

svečani

podijelio je Agrokombinat »Jasinje«Slavonskog litara od 10.000 više robnim 22. III proizvođačima, koji proizveli svojim Tvornice promlječnih mljekare« »Zagrebačke premiju mlijeka god.1973., iz »Dukat« izvoda Zagreba. Broda

iz

na

su

u

:

Matiša

Lukačević

Franjo

Mikolčević Đaković

Ivan

Franjo

Đurković Lukačević

Mato

Stjepan

Lović

Bartol

Deanović

Ilija

Novoselović Lović

Jakob

Durić

Antun

Leović

Mato Ivo

Blaževac

Šimo Šimo

Mirković Zvirotić

Gačić

Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Gornja Bebrina Donja Bebrina Donja Bebrina Donja Bebrina Donja Kalkar

Mato

litara

15 183

litara

18 370

litara

10570

litara

13 203

litara

14 190

litara

13 431

litara

13 824

litara

10 085

litara

13 736

litara

26 489

litara

18 951

litara

13 919

litara

20 755

litara

13 496

litara

11578

Ivo

Babina

Greda

litara

13 452

Ivica

Babina

Greda

litara

33 515

Babina

Greda

litara

12 367

litara

10 357

litara

15911

litara

10042

Lužani

litara

11 350

Knežević

Širmer

Manda

Vuković

Katica

Vidaković Botica

Bebrina

Ivan

Čeliković Nikola Škrpan

Mato

Zadubravlje Kuti Trnj. Kuti Trnj.

Vukasović

Ante

Beravci

litara

14 945

Marković

Pero

Klokočevik

litara

12 332

litara

12397

Kaniža

litara

13 468

Zbjeg

litara

10572

Banovci

litara

14 995

Luka

Kljajić Želinski Franjo Mato Šmital Boić Fabijan

St.

Topolje

Orizović

Vinko

Banovci

litara

13 286

Đaković

Ivo

Slobodnica

litara

10 022

litara

10 208

litara

10 862

litara

10 035

litara

10 029

Grozdanović

Niko

Meninčanin

Milica

Matasović

Antun

MajićŠimo

N.

Topolje

Grad.

Bebrina

Gundinci Bebrina

Donja

»Ja-

Agrokombinata generalni prisustvovali Podjeli premije Od Mirko Verhas i te Ivica Ljubišić. ing. Matajić, ing.Josip druging. sinje« Plećaš. Petar strane ing. podjeli jeprisustvovao mljekare« »Zagrebačke su

2

direktor


Agrokombinata ing. Ivica Matajić

Gen.

»Jasinje«

direktor

ea

proizvođači

Robni

--

RL

2

s

sE

»Jasinje« mljekare«

Agrokombinata »Zagrebačke

_

-

=

-

-

-_

a

podjeli

na

-

-

---—

premije

-—


pe

robni prigodni kojije ing. Ljubišić prisutni proizvođači i mlijeka upoznali cjelokupnom problematikom otkupa proizvodnje području. mlijeka njihovom Proizvođači iskoristili prisutnost predstavnika »Zagrebačke mljekare« i i rukovodilaca razmotrili važna svojih diskusiji pitanja proizvodnjumlijeka. U

referat su

se

održao

sa

na

su

u

vezana

POLJOPRIVREDNO-INDUSTRIJSKI »ĐAKOVO« mlijeka

Proizvođači

iznad

Selci Kuševac

Nikolić

Lovaković

KOMBINAT

litara:

10.000

Andrija Lulić Stipo Laslo Imra Jozo Konjuh Lovas Mijo Pero Keglović

za

Satnica

“>

Potnjani Pridvorje Kučanci Lapovci

Jozo

.

litara

21406

litara

11 761

litara

11506

litara

10 133

litara

10 448

litara

10129

litara

10 038

KVALITETA SIJENA ZAVISI O PRAVOVREMENOJ

KOŠNJI

Naše ponajviše putagodišnje. je loša. i treći otkos sadrži sijena Drugi dajeuvijek kvalitetnije sijeno, jer manje surovih više više otkosa vlakanaca, bjelančevina. Međutim, dajulivade, dobro redovito i ako vode. Višekratna se koje gnoje raspolažudovoljno udio visokih tratina niske i košnja smanjuje zgušćujeprevladavaju trava, Ako trave. tlu češća u na dovoljno hranjiva košnja nepovoljno utječe naredne prirod godine. kvaliteta tratine dobiveno Najbolja je vrijeme vlatanja, jer njoj sadrži mnogo i rudnih tvari. Teže se sijeno bjelančevine suši, jerpokošeno sadrži vode. Kvaliteta ako mnogo sijena pogoršava, bilje vrijeme košnje a ako Uz to se ona kokoličina padnekiša, pogotovo duljetraje. smanjuje i Radi dublje prodire. togakorjenje rjenja pribire manjehranjivih što tratine. Rano livada utječe prirod tvari, nepovoljno pokošena daje manjesijena. livade

se

kose

Obično

1-2

kvaliteta

im

a

s

se

nema

za

na

se

ono

za

ne

na

Kod

se ne

nas

dešava

da

rano

se

kose

livade.

|

Čekaju griješe, jerpravodobno trava im kako bi dobili više livadu treba pojošporaste, sijena. Međutim, kad kositi trava to obično onda, je njojnajviše glavnih cvatu, je Tada kvalitete. Ako svibnja. drugojpolovici dobije sijeno najbolje odrvene od trave takovih trava sadrži pa mnogo košnjomkasni, sijeno Proizvođači

obično

kose

ne

na

u

livade.

da

a

u

se

se

su-

4

oja

i

A

S

i

i

E

|

a

i

od


s

s;

rovih

vlakanaca

i

s

s

s

s

i s

i.

s

s

sno

hranjivih Stoga jede Livada košena krmu. Ovakovo sipravo probavlja. vrijeme dajeukusnu veliki Na livadi trava će odmah pojeno obujam. pravodobno košenoj ne zavlada li dobit ćemo možda i otavić. tjerati, suša, otavu, kasno kako bi trave tako i livada. Često kosi, osjemenile zasijala To dobre trave i samo loše i korovi. nego jepogrešno, jer osjemene Ako onda dobrim je potrebno, valjalivađunadosijati sjemenompoznatog i malo

tvari.

ga

stoka

slabo

i teže

se

u

nema

a

a

se

se

se

ne

sastava.

primjera

Evo

kako

sa

1 ha

košnjadaje

više

pravovremena

livade

1. otkos

košnja krajasvibnja

pravovremena

do

bjelančevina: kasna

košnja krajalipnja do

voku

sijena količina

Iz ovog

40 q

bjelančev.

6,5%

60 q

2,5%

slijedi, uvijek isplati košnja. Kasnijom doduše dobivamo više ali znatno kako njom sijena, manjebjelančevine, i K. jenaprijed navedeno,probavljivost jetakovog sijena slabija. da

se

koš-

pravovremena

sa

STJEPAN TUK IZ GRADECA

a

s


GR

sela

i zaseoka

mlijeko Drug Stjepan traktorom Sabrano Vrbovca. okolici Gradeca doprema mlijeko kraj rashladna dva nalaze sabiralištu U tom ralište Gradec hlađenje. Tuk

svakodnevno

sabire

se

na

po

500

šest

u

litara.

u

u

sabi-

uređaja nekoliko

prije mlijeko dugo Drug Stjepan bilo sporo Tada sabirao zapregom. konjskom je sabiranje godina jemlijeko znatno traktora Nabavkom vrlo i ubrzano, sabiranje je trajalo dugo. je količina i mlijeka. sabranog paža povećanje kiši i kaže da radi Obično lak. svakodnevni »po posao nije Njegov Tuk

već

sabire

Do

vremena.

a

za-

se

se

se

suncu«

i bez

dana

odmora!

RAZDOBLJA

U MLIJEKU PRI KRAJU MUZNOG

PROMJENE

po svojem mljepostaje razdoblja Mlijeko prikraju što više To zivu muznog razdoblja očituje jetrajanje mlijeku). (kolostralnom dulje. razlike: uočiti možemo Općenito tvari i suhe 1. da se količina masti povećava; maslac. dobiva teško 2. od mlijeka takovog vrhnja

slično

sastavu

muznog

se

ove

se

jesu: Razlog ovojpojavi od i više mlijeka; ljepivo normalnog a)mlijeko jegušće masnih kuglica jemanji; b)promjer sastavu više sliči kolostralte po svom sastava mast jedrugačijeg c) mlijeku. teže 83. muznog razdoblja obire; Mlijeko prikraju što 4. teže vremena, poteškoće sirarima; pravi dulje traje sirenje siri, tj. Ovakovo mirisa. takovo 5. katkada mlijeko mlijeko smije neugodna je niti predavatiotkupnu preradbu. stanicu, jernije potrošnju tedo samog krava ako uvelike mijenjaju, Svojstva mlijeka ljenja. dana očekivalo 12. tele dva od Jedna crveno-šara pred krava, koje sastav imalo mlijeka: teljenjem jeovaj kod 15% težina spec. 1,0396 %/ tvari suhe 14,01 9% masti 1,80 9% suhe tvari bez masti 12,21 %/o vode 87,57 plazmi %/o 6,77 ukupnobjelančevine %/ kazeina 4,04 9/0 tvari bjelančevinastih 2,39 topivih % šećera 4,23 mlječnog 0,124%/o pepela 39,5 refrakcija ljepive i utvrditi se bilo vrlo žućkasto konzistencije. Moglo Mlijeko je Možemo da takovo Kod se kolostralna zaključiti je tjelešca. kuhanja zgrušalo. već zapravo kolostralno. mlijeko sve

nom

se

se

ne

za

za

u

se

se

se

muze

se

u

6

S

I

i

a

iz


U LOVINCU

SASTANAK

sastanak

je mljekara« »Zagrebačka rad bio Povod Lovincu. sabiračima petogodišnji je mlijeka svojim sabiračima zatim i okolnim Lovincu razgovor selima, otkupumlijeka kvalitete i mlijeka. poteškoćaproblematike njihovih pogledu OOUR

Paška

nedavno

održala

sirana

u

sa

na

sa

u

Uz

»Paške

direktora

u

sirane«

prisustvovali Gračac SO drugDupor, čnjaci te iz veterinar Kličnar, Zagreba Mai Zlatko Nikola Balen drug Ivodio šek. Sastanak drug je

sastanku

van

Direktor

i stru-

su

Pavišić-Jolan.

»Paška

OOUR-a

sirana«

uspio. doprineo jetaj jesvojim sastanku i tom odmah bilo Vrlo mnogo riješiti. mogli koji problema je takvih sastanaka da zamolili sabirači sami sastanka Na organizatore kraju Svatko

govorom

su

su

|

bude

što

više.

sastanak

da

se

na

u

Lovincu


o

A i g

Raosa a

čak

Drugovi

Sabiračice

Balen

mlijeka

i Pavišić

na

području

Lovinca


OBRAČUN */4 MLIJEČNE

NOVE

CIJENA

MASTI

2,6 2,1 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,9 3,6 3,1 3,8 3,9 4,00 4,1 4,2 CIJENA

(OD NATA

15. U

<

<

1974),

TAKO

ZADNJOJ

NEMOJTE Jedna

1,6900 1,17550 1,8200 1,88350 1,9500 2,0150 2,0800 2,1450 2,2100 2,2750 2,3400 2,4050 2,4700 2,38350 2,6000 2,6650 2,71300 DA

KOLONI

JE

15.IV. 1974.

PREMIJA

UKUPNO:

1,6900 1,17550 1,8200 1,8850 1,9500 2,0150 2,2000 2,2687 2,33714 2,4062 2,47150 2,95437 2,6124 2,6812 2,1500 2,8187 2,88715

0,1200 0,1237 0,1274 0,1312 0,1350 0,1387 0,1424 0,1462 0,1500 0,1537 0,1575

OBRAČUNATA

MLIJEKA

IV

CIJENE MLIJEKA OD

CIJENA

NA

0,65

BAZI

D

MLIJEKA

MASNA

I PREMIJA

(TREĆOJ)ZAJEDNO

ZANEMARITI

:

ZA

NJEGOVANJE

JEDINICA

OBRAČU-

OBRAČUN

PAPAKA!

najvažnijih higijenskih mjeraprijeistjerivanja goveda svrsishodna pašuje njegapapaka. zime drže to za Ako preko goveda staji, papakmjesečno p oraste neko 1 Osim izrastao relativno tako više ili pa toga papakje mekan, dolazi do i do U tom deformacije papaka manje izobličenja zglobova. slučaju bolove. govedoosjeća kod krava se Zanemarenjem njegepapaka smanjuje proizvodnja mlijeka. Loša obrada kod mladih može imati štetne papaka goveda posljedice stav i nogu kasniju njihovu upotrebu. Ako kod tovnih hranu smagoveda njeguju papciprohtjev time i prirast. njuje, treba da to Izdaci za osoba, koja Njegupapaka provodi razumije. K. njegupapakauvijek isplate. od

na

se

u

cm.

na

na

se

ne

za

a

se

se

|

u

se


SOM

ro

=

s

>

ls.

2

DOBRO UREĐENE | OPREMLJENE STAJE PREDUVJET RAZVOJA GOVEDARSTVA proNjenajeuloga igraznačajnu ulogu odvijanju i te mora što procesa, izvodnog utječe zdravlje goveda, pružati povoljnije normalno fizioloških Kod mora procesa. uvjete odvijanje njeneizgradnje voditi računa bitnim od same se faktorima, lokacije strogo počev (smještaja) izbora do pa objekta, kvalitetnog građevinskog materijala,tipastaje

višekratna.

Osim

što

u

na

za

o

same

izvedbe.

Lokacija ispunjavati zoohigijenske sanitarnohigijenske Kod izbora obratiti i Kvalitetu uvjete. lokacije pažnju reljef klimatske i ljišta, prilike, mogućnost prirodnog osvjetljenja prisutnost pitke vode. buduća locira poroznom Drugimriječima staja ocijeditom zemljištu što nižim nivoom zaštićena od dobrim podzemnevode, glavnih vjetrova i vodom blizini. prirodnim osvjetljenjem pitkom neposrednoj Kvalitetan kao faktor građevinski materijal drugiznačajni odgovarati osnovnim bi kako zoohigijenskim zahtjevima, postigli optimalni uvjeti i Takav dakle pogledu održavanja. topline, vlage higijene materijal jetoplotnoizolacionih što osobito važno kod izvedbe svojstava,je stajališta. Svakako od važnijih dobre jedan uvjeta staje je toplina, jertopla staja ostalih kao što vlažnost zraka. omogućujeispunjenje uvjeta je otpimalna Hladnu teže i vlažnu mnogo nego staju ugrijati, toplu je provjetriti. to Štojesposobnost sprovođenja topline materijala manja, jestaja toplija. Ako osobinama dodamo osobinu ovim i brzogčišćenja materijala desinfekcije, onda biti može kakve kvalitete mora zaključiti materijal. Zidovi staje poredtoplotne izolacije pružaju mogućnost održavanja čistoće, i Kvalitetan zid zavisi sprovođenje desinfekcije osvjetljenja staje. temelju dosizati do nivoa iz zid koji smije voda, podzemnih prijelazutemelja nužan hidroizolacioni će eventualno koji spriječiti sloj, podizanje je vlage zida. kod bi tako bila bi stalno vlažna postupilo, gornje dijelove Staja koje i zdravstveno što bi se odrazilo osobito hladna, negativno stanje goveda, podmlatka. faktorima kod Govoreći kvalitetne prisutnim izgradnje staje, spomenuli izbor kvalitete da li od smo pored materijala. Nijesvejedno jestaja betona, radi kamena ili različito odnosno materijalima opeke, koji jer sprovode dva nisu Prva visoke prikladna zbog zadržavaju toplinu. sposobnosti sprovoddobro dok može ali voditi računa poslužiti, ljivosti topline, opeka kakvim tome klimatskim već prema debljini zida, uvjetima staje podiže. zimi zida pune Ukoliko ne iznosi prelazi — debljina temperatura opeke dok zid od 38 cm, znatno Već padom temperature opekeje deblji. najmanje 12*C, kakva bi trebala izbora biti kod smo materijala spomenuli njegova kvaliteta, važnost | kod vezi izvedbe kvalitetnih tim s pa naglasili njegovu stajabi kazati rečenicom: istina lišta. biti »Stajališta jednom mogla Cijela moraju elastična!« Ovo suha i čvrsta, ali i dovoljno naglašavam zbogtoga, uvijek jer štetne dobro po zdravlje posljedice goveda: poznate s manjenje opće mastitisa kod krava. i organizmapojava otpornosti treba

i

osnovne

mora

se

na

se

zem-

na

se

s

u

mora

se

u

o

ne

a

na

u

u

se

ne

na

o

se

o

-

se

u

smo

mora

se

u

se

su

nam

10

Ze

E

S

o


nad

izrav-

Prisutnost

prirodno umjetno. Daljnji jeosvjetljenje, bakterikod važna nog Dstvaranja je osvjetljenja staji sunčevog kao također Ono i goveda stanje vitamina, utječe psihičko djelovanja probave. cidnog zraka sunčevih itd. Prodor i na staje mužnje, higijenu čistoće, održanje Kao zavisit će izvedba ćen tipustaje. osvjetljenja jeprekoprozora, odnos uzima se prozora površine osvjetljenja prirodnog optimalnog mjerilo odnos: U prema 1:10— govedatajje podastaje.stajama smještaj površini odram* od iskazati i po a može površine prozorske 15, 0,3— vrijednostima slom 0,5 govedu. činilaca bitnih svih lancu da mogućih neprekinutom cijelom Sigurno redovito život i normalan (venprozračivanje goveda stajama reprodukciju Kada odnosno životinjama ulogu. kisika, igraznačajnu tilacije), prisutnost bi bile štetnim bi (ugljičproduktima disanja kisik, pridolazio neprestano mokraće i raznih vodćne i pare raspadanja produktima plinova) dioksidu, osuđene i izmetina Međutim, smije sumporovodik) propast. (amonijak, svaki isto tako štetan po ni zdravlje goveda prozračivanjem, jerje pretjerati i veliko staje. kolebanje temperature propuh od težinu obzir uzevši Obim goveda odraslog prosječnu prozračivanja, oko zraka. Ako iznosio bi 150—200 500 po m?/sat goveduotpada svježeg kg više zrak da 30 mš putamijenjati staji proizlazi stajskog prostora, malih Kod zavisi veličini Izvedba sata. toku u staja staje. ventilacije jednog kod velikih dok i dovodnim odvodnim staja kanalima, problem rješava isisarade ili električnih principu koji ventilatora, pomoću gućeje zraka. ili svježeg vanjazagađenog ubacivanjem to ima a dosad rekli samo što smo Sve jedancilj, je omogućiti staji kananaći sretna Ako nastambe rješenja goveda. uspijemo higijenu potpunu veliki pronačin riješili staje, efikasnog čišćenja tj. lizacionog sistema, tehnička Osnovni blem. pronaći predgraditelje, koji postavlja jezahtjev ili tekuće iz bilo krute što staje, materije otpadne rješenja bržeguklanjanja bismo stvorili bismo to ne okoline. Ukoliko kao i iz postigli, neposredne njene kukaca štetnih kao i zaraze, (muha). napadaja mogućnost tako lošem većina velika selima U našim stajskog prostora stanju, je kako bi se barem iako se to da suvišno radi, upozoravati nedostatke, je bude Da nemamo ublažilo donekle dovoljno veći, sadašnje stanje. problem takvih teret radne snage, Posljedodržavanja prostora. kojoj počiva okviru učinilo. nešto Zagrebačke Grupa stručnjaka njihgodinaipak tehnoloških niz dobrih i dala radi intenzivno problemu je mljekare dobro svim da zahtjevima omogućuju udovoljimo koja rješenja, i suvremeno stajskog prostora. opremljenog đenog može zamisliti bez dobro Razvitak govedarstva, posebno stočarstva, važan ekološki činilac za i Stajaje stajskog prostora. uređenogopremljenog su njojsmještene. koje životinje Martić Zoran Dipl.ing. ili

bilo

faktor

u

na

omo-

u

a

o

sama

za

se

za

u

u

ne

one

nom

ne

na

se

u

se

mora

u

o

mo-

se

samo

na

s

o

smo

se

u

na

sav

na

u

se

na

ovom

ure-

nam

ne

se

u

11


e

NAJČEŠĆE

BOLESTI U PROLJEĆE

veliko i bolesti. Ima Vrijeme podneblje imaju značenje pojavi širenju nekih uža ili šira bolesti, koje strogo ograničene područja, drugdje veoma ili se nikad niti Uzrok tome rijetke mogu pojavljuju pojaviti. je čitav niz raznih svaki sebe ili češće međusobno faktora, koji povezgodno zani da se neke bolesti. Tu dolazi obzir omogućuju pojave temperatura zraka, vlažnost količina i voda itd. Svi ovi i zraka, raspodjela oborina, podzemnih faktori mogu na bolesti direktno. Od ovih faktora zavise drugi pojavu djelovati faktori i ili opetmnogidrugi zbivanja, koja utječu p ovoljno nepovoljno U prvom redu svih faktora ljudsko zdravlje. povrzbroj (temperatura, vlaga, šinske može razvitku raznih vode,vjetrovi) pogodovati kukaca, p renosnika nekih tome stvarati pa prema osnovni ili veći ili bolesti, preduvjet pojavu, intenzitet neke žute npr. malarije, i manji bolesti, kalaazara, groznice mnogih tzv. bolesti. drugih tropskih lokalne klimatske put način što može Drugi prilike uvjetuju života, opet stvarati neke bolesti. Tako povoljne uvjete nagomilavanje ljudi tijesnim hladnih dana otežava lične čistoće i čistoće prostorijama održavanje okoline, to zaraznih bolesti. Velika pogoduje širenju mnogih vrućina p ak tjera ljude iz zatvorenih stanova i sili da nezaštićeni time se ih, spavaju otvorenom, izlažu da zaraze bolestima. opasnosti drugim Od i stonaročitog je značenja ljudsko zdravlje stanje poljoprivrede čarstva nekom To zavisi klimatskim kraju. stanje pak prilikama toga Znamo da tome zavisi stanovništva i kvantitativno i kraja. pak, prehrana kvalitativno. Znamo isto da faktor vrlo da očuva i tako, jeprehrana važan, često bolesti i Prema unaprijedi zdravlje, jer njome sprečavaju suzbijaju. tome stanovnici vlastite premogu siromašnog područja, koji unaprijediti hrambene često od svim teškima sa fondove, trpe nedovoljne prehrane posljekadšto čak su i katastrofalne. dicama, koje Kao što klimatske i dominantnih prilike jako presudno utječu pojavu bolesti tako i vremenske i pojedinim krajevima svijeta, prilike promjene na stanovitih iako znatno Zato utječu pojavu bolesti, manjoj mjeri. vidimo, da raznim dobima ili sezonske godišnjim pretežu jedne druge bolesti, jer vremenske osnovno u crtama kaprilike ublažuju podneblje, koja je grubim rakteristična To naročito naše kraj. taj vrijedi krajeve, koji pripadaju takvi klimatski velike razlike klimatskim pojas, gdje prilikama ljeta i i Zato možemo lako da kod nas svako zime, proljeća jeseni. opaziti, godišnje doba ima karakteristične to češće svoje nego bolesti, koje vrijeme i zbijaju li To i za prvo doba. drugovrijeme. vrijedi godišnje kod često nestalno. teško se Proljeće je Organizmi, prilakoji rado težim ili lakšim gođuju naglepromjene, reagiraju prehladama, koje biti baza teže bolesti. mogu one zimu Najosjetljivije osobe, kojeprovode i uz zatvorenim daleko od vode i zakukuljeni, umotani, peć prostorijama, zraka. Takove osobe svježeg najlakše podliježu proljetnim prehladama. Najćemo zaštititi od ovakove ako uredno održavamo ličnu bolje preosjetljivosti, ako redovito se vodom dana peremo do ako higijenu: pasa, svježom svakog zračimo i spavamo povremeno nenaloženim po mogućnosti tijelo sobama, kod prozora. otvorenog Možda veću važnost naše ima Prejoš zdravlje prehrana proljeću. hrana zalihe novih oskudna, je'često jer prošlogodišnje iscrpljene, još i

u

su

na

a

ne

su

se

za

u

na

za

,

za

u

za

a

na

a

se

za

u

o

o

se

ne

na

u

u

u

za

za

u

su

u

u

u

nas

veoma

na

za

su

u

se

u

za

u

su

a

12

a

DR

E

E

i

EI

|


Još

jevažnije, hrane, svježe koja zaštitnim mineralnim solima i vitaminima. U dolazi tvarima, proljeću najčešće do i razni nedovoljne prehrane, jer proizvodi životinjskog podrijetla manje i Tako i maslac nego npr. vrijedni inače, životinjelošije hranjene. mlijeko zime i stoka preimajupotkraj početku proljeća najmanje vitamina, jer težno zime hranila suhom hranom. Slabo više preko hranjeni organizam je raznim naročito tzv. baš radi nestašice vitazarazama, podvrgnut kapljičnim, redu vitamina dobivamo i prvom mina, A, koji pretežnomlijekumlječnim zelenom u pa prerađevinama, povrću(najviše mrkvi) koje nedostaje potzime i A vitamin diže kraj početku proljeća. sluznica, otpornost pogotovo dišnih klica zaraznih tome i raznih prema putova, protiv bolesti, prehlada, naravi. treba naročito zarazne prehlade Stoga paziti proljetnu i da im pa prehranu, djeceomladine,nastojati osiguramo pogotovo prehranu količine voća i nužne povrća. Prehrana dojenajvažniji faktor, kojiutječe pojavubolesti, koje nekle karakteristične da obrati sezonu, pa proljetnu jepotrebno, prehrani To važno i da im sačuva najveća briga. je jednako djecu omladinu, i važno radne i snaga osigura pravilan otporna razvoj organizma, je ljude, da radnu i kad očuvaju svoju sposobnost proizvodnjusezoni, počinju najradovi. Prim. dr Nežić poljski intenzivniji Eugen nema.

što

tada

bi

nema

obilovala

važnim

su

a

su

na

se

u

u

nam

na

a

sve

su

na

na

.

na

su

za

se

za

se

a

za

u

STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR Promet

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

u

Selo

Tuciljevac

Marko

1. Đurkesac

proizvođačakooperanata Broj Organizacija grla

stokom

rasplodnom

SR HRVATSKE

Nova

Rača

13447

mjesecu Kate-

gorija

junica <

2. Dantanac

Ivan

3. Bereš

Janoš

Kozarevac

Nova

Vel.

Vel.

Pisanica

Rača

13463

junica

ožujku

Kupac

Reg

posl

udruž.

Reg

Sisak

posl

udruž. Pisanica

1785.

junica

Sisak

Reg

posl.

udruž. 4. Škrbina

Milenko

Franjo

5. Novotni 6. Kovačević 7, Čižmar.

Krsta Blaž

8. Čakanić

Stjepan Adolf

9. Hanzl

Pisanica

Vel.

Vel.

Pisanica

1805

junica

1974.

Sisak

Koči Drago, aruvar

Ljudevit Doljani

SeloDaruvar

9144.

bik

SO

Pakrac

Daruvar 4782 Stražanac Brestovac 4159 Dežanovac Dežanovac Selo Daruvar 9071

bik

MI

»Zdenka«

Vel.

Zdenci

bik

Vel.

Zdenci

bik

Vel.

Zdenci

junica

ona išo

9108

Ljudevit

ovska

10.

Hanzl

11.

Majdak

12.

Adolf Nikola

Zlojić Nikola

13. Kulišek

14.

Ivo

Mirosavljević Dragan

Ljudevit

SeloDaruvar

9129

junica junica

Daruvar

Daruvar

9151

M.

Grub.

Polje

122

krava

Vel.

Zdenci

Vel.

Grđevac

217

krava

Vel.

Zdenci

6009

bik

Bogić Subotska-

Burna

Vel.

Grđevac

Roždanik Novska

MI

»Zdenka«

Vel.

Zdenci

Boško

Lipik 15.

Sijarto

Dragan

Novska

Novska

5998

bik

aa

Rađeno-

vić«

Novska 16. Sentner 17. Delić

——————

Stipa Ivan

Novska 1535 Trenkovo Mihaljevci

Kulj.

Vel.

5954

bik

Novska

junica

Pejić Ivan, Novska

13


fi prezime

Red

Ime

broj

proizvođača

.

.

.

.

.

.

Franjo

Smiljanec Smiljanec Radijevac Radijevac Radijevac Kovač

Selo

Organizacija

Broj grla

Korija

Virovitica

4638

Kate-

gorija

Kupac

junica

MI

»Zdenka«

Vel.

Zdenci

junica junica junica

Vel.

Zdenci

Vel.

Zdenci

Vel.

Zdenci Zdenci

Franjo

Korija

Virovitica

4702

Pero

Gačište

Virovitica

4854

Pero

Gačište Gačište

Virovitica

4884

Virovitica

487

krava

Vel.

Virovitica

4893

bik

Bereksazi

Pero

Ivan

Sp.

Bukovica

Josip, Vinog.

Brezov .

.

.

Bjelčić Đuro

Bjelčić

Poljana

P.

4559

junica

priv.

u

Daruvar

Poljana

Brekinska

Đuro

P.

4697

junica

priv.

u

Daruvar

Mićo

Polimac

|

Brekinska

B.

Grabovac

Petrinja

162

bik

Fond

SO

Sisak .

Mićo

Polimac

B.

Grabovac

Petrinja

163

bik

Fond

SO

Sisak .

.

Vasilj

Mrkalj Kolić

Petrinja

Dodoši

Kraljevčani

Đuro

Petrinja

189

210

bik

bik

Fond

SO

Petrinja Fond

SO

Petrinja .

Čoklin

Miloš

Kraljevčani

Petrinja

229

bik

Fond

SO

Petrinja .

Slanec

M.

Mato

Gorica

Petrinja

149

bik

Fond

SO

Petrinja .

Petrović

Đuro

R.

Rašće

Glina

15

bik

Fond

SO

Glina .

Galić

Vukosavlje-

Ivan

Virovitica

3529

bik

PIK

Ludbreg

1826

junica

Fond

Virovit.

vica .

Gotić

Hrastovsko

Ivan

SO

Varaždin .

.

.

Ignac

Horvat

Haranbaša Vađun

Josip Julka

Sesvete

L.

Ludbreg

1692

1723

Sesvete

1702

Ludbreg

Fond

SO

Varaždin

Bukovec Ludbreg M. L.

junica junica

Fond

SO

Varaždin

junica

Fond

SO

Varaždin .

.

Smic

Alojz

Jantol_

Struga Vel.

Ivan

Bukovica

Ludbreg

1659

Ludbreg

1724

junica

Fond

SO

Varaždin

junica

Fond

SO

Varaždin .

Kosir

Ivan

Sesvete

L.

Ludbreg

1656

junica

Fond

SO

Varaždin .

Kelemenić

Ivan

Svibovec

Varaždin

2474

junica

Fond

SO

Varaždin .

Keretić

Stjepan

Kneginac

Varaždin

289

krava

Fond

SO

Varaždin .

Daraboš

Marija

Svibovec

Varaždin

183

krava

Fond

SO

Varaždin

Girčal Antun

Rovišće

Rovišće

Pečar

Tuciljevac

Nova

Kusturin Josip

Predavac

.

Maljak

Đuro

.

Fridrih_

Milan

L

.

*

Josip

5532

junica

13661

junica

Predavac

6306

junica

»Podravka« Koprivnica

Hrgovljani

Predavac

6289

junica

»Podravka« Koprivnica

Predavac

Predavac

6335

junica

»Podravka« Koprivnica

Rača

»Podravka« Koprivnica »Podravka«e Koprivnica


prezime proizvođača i

Ime

Red

broj

49. Jambreković Miško

50. Vrabec

Zvonko

51.

Herl

$2.

Brozović

Đuro

53. Vinković

Stevo

54. Barušić 55.

Tomica

58.

Sobota

Matica

junica

Organizacija

Međurača

Nevinac

3552

Stanići

Kapela

2981

junica

Predavac Predavac

6325

junica

PIK

Vrbovec

Gudovac

Gudovac

3723

junica

PIK

Vrbovec

Grginac

V.

2624

bik

Belić Maroje Oštri

Trojstvo

Kupac

gorija

Mijo Ivan

Andrija Ivan

»Podravka« Koprivnica »Podravka« Koprivnica

z

Čepelovac bik 11602 Đrđevac Đurđevac Đrđevac bik 11614 _ Đurđevac 244. krava Kalinovac Kalinovac

Ferdo

59. Hrvatić

Kate-

Selo

Vet.

bik

11597

Drđevac

Mijo

56. Lovašen 57.

Mato

Broj grla

Kalinovac Kalinovac

262

Kalinovac Kalinovac

261

stanica

Vrbovec

Vrbovec SO

Fond Đurđevac

»Podravka«

Koprivnica »Podravka«

krava

Koprivnica krava

»Podravka«

Koprivnica Marija

Palangić, Zagreb

(nastavlja se) Žena

i dom ŠTO RODITELJ MORA ZNATI O OČUVANJU ZDRAVLJA OČIJU! znati

treba

što

organ, pa roditelj osjetljivi je treba i kako obratiti da bi očuvali postupatislučaju zdravlje očiju pažnju, oboljenja. Trebamo bez naročite dirati oko U izbjegapotrebe. pravilu smijemo bilo kakvih ili dim oka: vati svaki isparivanje podražaj prašinu, neprirodni zdravo važi i i luk. Ovo pa oko, amonijak sredstava, kojanagrizaju: sobi bolesne oči štetno ročito gdje prebivati bolesno. je Pogotovo puši. te Ako obratiti treba Osobitu upaluočiju dobije djeci. dijete pažnju kako čim iz ga liječniku, prije uputiti krmelji (gnoj), njihizlučuju i uzrok ustanovilo bi liječenje. poduzelo oboljenju da biti kratkovidno može pa dalekovidno),je uputno (rjeđe Dijete može oči. Od inače očale. To napreže dijete toga jer jevažno, prepiše liječnik ga zaboliti glava. slabo kratakovidnosti da Dešava se, napredujuškoli, jer djeca zbog nastavu mogu ploče. pratiti i kod čitati i svjetla,knjige bilježnice pisati dovoljnog Djecamoraju vid. razmak Ako od daleko 25—30 budu treba da manjioštećuju očiju. je očima? oka bolesnim Kako postupamo povredama ili već žmirkati ili neki oko Ako trun, onda oči, trljati smije padne Ovo od nosu. prema vatom čistom prijeći sljepoočnice prekovjeđe(kapka)

Oko

svaki

vrlo

mora

na

u

ne

a

za

se

u

za

za

na-

;

:

se

mora

se

se

mu

u

ne

s

a

cm

s

u

———

se

ne

15


mo

valjaponoviti puta, će se tako suzama pa nosa), više

bi

kako

dospio unutrašnji (kod odstraniti. Očni možemo onda pa kapak izvrnuti, odstraniti trun vrhom čiste vate namočene vodi. prokuhanoj Međutim, to treba svaki to može učiniti. pa izvjesna spretnost, Ako trun nalazi se onda treba skinuti vrhom čiste ga oprezno rožnici, vate nakvašene u vodi. Ako može odstraniti da znači prokuhanoj zario tkivo rožnice. U tom treba oko zamotati i ambuslučaju uputiti će trun p a lantu, liječnik izvaditi. Ako oko i rožnici. U upadne vapno stvaraju opekotine spojnici tom treba oko i okolinu odmah čistom slučaju njegovu isprati vodom, najvodovodnom slavinom. Da neutralizira dobro oko boljepod isvapno, je vodom 3% doda se borne kiseline prati kojoj otopine (za oči). Teške oka i biti uzrokovane oštrim povrede (rožnice bjeloočnice) mogu ili vatrenim udarcem i sredstvima. oružjem, jakim tupogpredmeta kemijskim U takvim mora odmah se bolnicu. slučajevima ozlijeđenog uputiti Od zaraznih bolesti ćemo one očijuspomenut mogu pokoje najčešće trahom i javiti: kapavac(spolna bolest). Trahom zarazna sluznica očnim Sa sluznice može je upala kapcima. rožnicu i zamutiti vid. nečistim prijeći Najčešće prenosi rukama, umivaonikom i tom iz pa jedničkim ručnikom, prilikom krmelj bolesnog oka i zdravo oko. trun

u

oka

ugao

u

i

za

ne

na

se

ne

se

u

se

u

se

o

u

na

|

se

u

se

na

na

se

za-

|

se

prenosi

Nakon

na

nekoliko

sedmica

različite pojavljuju veličine, bez su reda razbacane svodu koje i ikakvog najviše gornjem spojnice uopće Iz gornjemkapku. oboljele spojnice izlučuje naročito gustisluzavi gnoj. treba više Ovisi Oboljelo dijete uputiti liječniku. Liječenje traje mjeseci. kada tome pristupilo liječenju. Kod od zaražene bolesti tzv. porođaja majke zaraze spolnom kapavcem oči novorođenčeta. zakonski da svakom novorođenom Postoji propis, oči uštrcati 1 tzv. da po obodjetetumora kap otopinelapisa spriječi To kad trudnica rodi bolnici. ljenje Ako kapavcem. primjenjuje uvijek trudnica rodi kod treba to babicu. kuće, upozoriti Budući da vrlo bolest zarazna je zapaljenje opasna spojnice kapavcem najbolje je uputiti oboljelog liječenjebolnicu. mutne

se

bobice

u

na

se

o

se

se

se

u

se

se

u

na

na

.

u

.———————————————Z——————

ISPRAVAK str. 3. pasus članku »Mljekarskom broj3/74., 5, odozdo, ing. Brleka i 1974.« Stjepana »Organizirani promet cijene rasplodnim g ovedima treba da glasi: i stoke klase time i vrši »Ocjena se razvrstavanje utvrđivanje cijene stručnim što prema stručnim ga službama razradio uputama je zajedno Stočarski skladu radom selekcijski centar, je stručnim evropskih ganizacija«. —_

U

listu«

u

u

u

a

sa

a

u

sa

or-

3

Za

Uređuje: Glavni

i odgovorni

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

Ilica

31/III,

Mjesečna

16

ODBOR

dipl. inž. Dinko Kaštelan, tehnički mljekarskih SRH. radnika Uprava

telefon

440-476.

pretplata a

UREDNIČKI

Za

Tisak:

privredne proizvođače

za

urednik:

Vera

i uredništvo:

Štamparija »Vjesnik«, i organizacije

Zagreb

ustanove

mlijeka

d

1,50

d

4.—,

Hoholač

Zagreb,

|

ad


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.