Mljekarski list 8-1974

s...

KOLOVOZ

ZAGREB

XI

GODINA >

age

>

Og

soo

ad

....t...

1974

ega

pa

nj =

va La

"e

i

..

H

...

e

ure

o

zm

Krava

RE

nr

Cecil

—

a

...

Z

=a

«

“> don

sasa

I

on

Stjepana

Đeri

vlasništvo

iz Budrovca

na RTS

RNIETOGAT

RE

Ki

veke:

o

SPREMAJMO

SILAŽU ZA ZIMSKU

ISHRANU

godine gospodar obraća iako zavisi tome i dovoljno pažnje kvalitet, zdravlje, kondicija krava. proizvodnja On da nešto Krmne slame i kukuruproizvesti sijena. smatra, jedovoljno zovine ima Od krmiva po mogućnosti uvijek raspolaganju. krepkih nabavlja i krmne zimu nešto stočne pšenične posije Pokoji smjese. gospodar osigurava Preko

svaki

krmu

sprema

na

Međutim

zimu.

za

često

se

ne

o

na

za

repe

ili silažu.

Proizvodnja sijena je zbog razloga, ili loših livada. kod i sprezemljištazbog Zbognedovoljne pažnje proizvodnje suši loše dobiva i sprema manjasijena (prekasno kosi, tlu, dr.) loše sijeno.

Kvalitetno od dobrih trava i zelenkaste leguminoza, sastoji sijeno je sadrži više od i slame krmne bjelančevina lošeg mirisa, boje svojstvenog sijena, Veći i imat povoljno utječe proizvodnju mlijeka. uspjeh kukuruzovine, i silažu. ako zimu nešto više toga Zbog dajemo spremajmo ćemo, sijeno količine time ćemo dovoljne mlijeka! osigurati silaže, jer Da silaža što stočarskim nam, štetno, svjedoči djeluje naprednim je silaža uvelike Jedino nekim Švicarske, upotrebljavana. područjima zemljama hraniti krave silažom. Dokazano se ementalac, zabranjeno gdje proizvodi je je, silaža da dobra nakon čistoća odgovarajući (hranjenje postupak mužnje, kvalitetu i loše valova, provjetravanje stajedr.) utječe mlijeka.

Proizvesti silažu teško. nije Nijepotrebno posebno građeno (bespremište tonska ili silo krma može kiseliti rovovima ili se nego jama toranj), trapoGlavno držati vima. tom osnovnih načela: zelenu krmu jepri pokošenu sječkati zatim dobro nabiti da se iz istisne zrak i (2— cm), sječke pokriti (travom ili da zrak i oborine do krme.

Kod ilovačom), dopru siliranja leguminoza 4 nešto da nešto provene postupak drukčiji: pokošena leguminoza je pusti zatim kako (50— vode), sitnije isječka (0,65cm), dalje postupa je navedeno.

Kod melasiliranja leguminoza preporučuje natrijev metabisulfat, 60%o —1 ili šećernu da time količine repu, isječkanu osiguramo proizvodnju dovoljne To ako siliramo zeleni kukumliječne kiseline.nije potrebno, leguminozama ili šećerni sirak. U isječkanoj masi, pošto disanjem biljaka kisik, potroši iz stvara konugljikohidrata djelovanjem bakterija mliječna kiselina, koja krmu. zervira Osim kiseline silaži nalazimo redovito nešto octene mliječne kiseline. Ako ima znak da zelene krme proje više, je, jevrenje nepovoljno vedeno. maslačne kiseline znak da bili vrlo nepoPojava je uvjeti siliranja Silaža može da ako ima veće količine voljni. pokvari, potpuno njoj slačne kiseline. Silaža može nakon 2—3 sedmice upotrebitiprehranu (od nakon 2—3 Po kravi 20—25 silaže se leguminoza mj.).

(550kg težine) daje kg dan. katkada

oteščana

se

se

klimatskih

na

nestašice

se

se

se

|

na

a

uz

za

ne

u

u

uz

ne

na

u

se

ne

se

se

a

se

se

su

s

ruz

se

se

u

su

se

u

se

ma-

za

na

Kada

i što možemo

silirati? Silirati

može

godine ( nezavisno i krma: zeleni kukuruz o kad vremenu) (najbolje, klipovimliječnoj šećerni sudanska same, zriobi), sirak, suncokret, leguminoze trava, sigurnije krmom više razni pa s drugom jemiješanje ugljikohidrata, otavić, otpaci: vriježi od od šećerne rezanci repe, bundeva, krumpirova cima, lišće, repino glave repni suhom krmom dr. silaže zavisi vrsti i smjesi drugom Vrijednost bilja i kod Silaža od kukuruza sadrži silaža postupku siliranja. zelenog malo, od više leguminoza bjelančevina. se

razna

u

svako

doba su

u

a

u

s

o

o

a

2

a

e

o

i

LIJ

| ' |

Gi

osa ZVO RR

KA

E

ORE

RA

ER

RE ZZR E

S RA

silaže?

prednosti tvari silaže Kod tolikoj mjeri(oko proizvodnje gube hranjive i više od kao kod 50%); 10%) (katkada proizvodnje sijena krumod silažu možemo uzeti razne otpatke biljne (vriježibundeva, korove i dr.); cimu, pirovu tako silažu krave i više troše voluminoznu se ona uz pa krmu, radije bolje iskoristi; količinu više silažom hrane dobrog daju koje manju sijena, krave, suhom ako hrane nego krmom; mlijeka kad možemo i a nego paše, jeftinija upotrijebiti ljeti, ponestane je nju krme zelene oranicama; proizvodnja silaža od stočne i repe; jeftinija jesadržajnija njenaproizvodnja silažom dobrom krepkukrmu; ušteđujemo kukuruzna silaža malo to krma suha muzare; otvara, jepovoljno naprotiv zatvara; silaža se čuva. dugo da već sada treba li Uočimo spremimo silaže, prednosti spomenute im krava. ćemo Time silaže količinu osigurati prijatnu prehranu potrebnu visini. održati zimi i dobru K. mliječnostprimjerenoj krmu, Koje

su

u

se

ne

—

za

—

—

uz

se

—

se

samo

—

na

—

—

a

—

za

—

sve

za

na

a

PRENOŠENJE i

Izvori

prolaze

kroz

nikakovih

STOČNIH dolaze

zemlje sebi sadrži kao ne besprekorni filtri, biti naknadno vode mogu zagađene

podzemne koje služe slojeve zemljišta koji vode

klica.

zaraznih

Ali

VODOM

ZARAZA

ovakve

od

iz dubine

3

do

4

i

metra u

raz-

bunarima

neuređenim

sakupe da nisu Ako bunari izvorima. odozgo zatvoreni, postoji mogućnost prirodnim ili voda posuđem predmetima koji upadnu bunar, prljavim njimazagadi bunaru voda raznim čak i leševima pa Često manjihživotinja. zagadi ako blizini bunara klicama raznim đubrište, ukopan jama osoku, nužnik, je nim

klicama

spolja, kad

se

otvorenim

u

ili na

u

u

se

se

za-

u

u

leš ili kakva

za

baruština.

bunara

infekcija preko izvora, pojavi većem i obliku se brojugrla početku ograeksplozije, naglo, služe. vodom tom ničava ona dvorišta, koja slinavke cesta služe uvelike i Izvori Voda iz bepored prenošenje šapa. korita brzo tonskih ili kamenih bilo da se pa menjati, jedovoljno nije mogla nekoliko bolesnih raširi. Naročito bolesna i da se zaraza grla napoji usput da traže svaki od slinavke i ublaže što usta nego više isperu grla izvor, bolove, žedna. stvarno prenositi također može Naovim i ovakvim načinom.

Sakagija putem bunari ročito stoka iz pogledu kojima napaja zajedopasni istodobno i vadi ili iz ako ova se vedra, kojim ničkog voda, zajedničkih korita, nisu tako udešena da voda može lako izliti i korito neupotrebljena oprati. vode banaročito vode: i Površinske stajaće jezerima, rijekepotoci, količinu raznovrsnih sebi ogromnu zaraznih klica, U sadrže rama, vrtačama, kiše naročito svake poslije proljeće snijega njih poslije obilnije otapanja iz ili Osim tau spere prljavština obližnjih naselja uopće zemlje. toga, katkada živode raznovrsni i čitavi leševi kove pa bacaju otpaci, uginulih Vodu da naročito mokraćom i i izmetinama. mogu životinje votinja. vode

li

Nastane

na

u

zaraza

iz zaraženih

samo

ili

se

u

se

na

za

se

su

se

su

u

ovom

na

se

se

a

u

u

a

se

u

sa

sva

se

|

zaraze

3

i

| '

Dada

oi

o

Ed e o

o dA

ana

i

sj

a

LA

klice

duže

mogle vodama, da uslovi da a to potrebno je postoje njihov izvjesni život, jeprvenstveno, voda sadrži i soli. Bez tvari soli zarazne mogu hranjive hranjivih klice, klica izuzev zaraznih da ostanu životu duže tau vremena trajnih (spora), kođer i bez količine soli. izvjesne U velikim i nalaze ovi uslovi ili su se rijekamauopće tekućoj vodi, izuzetno Oni da obala samo mogu rijetki. ponegdje postoje kraj zastojima ili u rukavcima voda otiče i veća količina gdje sporije gdje nagomilava biljnih ili dušičnih tvari tu u čistoj, dijelova drugih koje zadržavaju.

Inače, dušičnih sadrži zaraznih nema ih tekućoj vodi, koja tvari, klica, jer ponibaktericidne razne tvari vođenih bakštavaju koje proizvod tvari, izmjene i žive vodi. Na zaraznih drugih mikroorganizama terija koji smanjivanje klica tekućim vodama znatno također i bića živa djeluje plankton, nevidljiva većinom vodi dušične i tvari biljnog porijekla, kojaplivajuvodi, iscrpljuju način zaraznim klicama život oduzimaju taj potrebnu hranjivu podlogu. klice duže zarazne vremena u životu, Međutim, stajaćim vodama, ostaju neke od i razmnožavati inpa od mogu njih (pasterele, vrbanac).

Opasnost vodom donekle što se veliko fekcije umanjuje time, njoj razblaženje nastaje i klica. naročito zamućene vode. bedrenice opasne npr., taloženje Stoga Spore dno vode i istom su nezamućenu padaju stajaće grlakoja pila mjestu neće dok ili istu vodu vodu, inficirati, grla, koja prije poslije njih pila inficirat će se sporama bedrenice. jakozamućenu, Ovakve vode su našim stajaće koje mnogim krajevima jedina napajališta često i stanovnici nerazumnim U oskudici stoku, zatruju postupcima. vode, stanovnici ovakvim vodama peru naročito često vunu, rublje, nakvašavaju i kože ili katkad i leševe. njubacaju otpatke manje i biološkom vodom ne Zahvaljujući prirodnom prečišćavanju vode, nastaje toliko stočnih koliko to. Ali zaraza, prenošenje postoji mogućnost pored treba svaku naročito ako blizini ili svega površinsku vodu, toga je naselja zaraženim smatrati domaćih područjima, neupotrebljivom pojenje životinja.

Da

bi

se

zarazne

da

vremena

zadrže

u

ovakvim

za

ne

a

u

ne

u

se

se

ne

su

u

u

u

na

za

u

se

u

su

na

na

se

su

samo

u

za

u

u

a

a

za

u

u

za

NIKOLA GRGORINČIĆ IZ BRESKE POLJANE

sabirnom

mjestu. oko 35 litara Dnevno mlijeisporučuje i 2 teka.

6 1 Posjedujekrava, junicu oko lice. U prošloj godini isporučio je 9.500 litara mlijeka.

Zatekli

smo

ga

na

UMJETNO

OSJEMENJIVANJE

postiglonaprednim Posljednjihgodinaumjetnimosjemenjivanjem vanredan način i da rezultate odlične ono poboljšanja pokazalo je zemljama Za osobina naših domaćih neophodan spolni čin, oplodnju životinja. nije ženski može da bude već organ spolni koje prisustvo sjemena, iskoristila i danas To i upotrebljavamo umjetno praksa, umjetnimputem. je u upravo sjemena rodnicu, umjetnomunošenju koje sastoji osjemenjivanje, da mlamaternicu. odnosno praksi pokazalo provjeravanje je Najsavjesnije ni po čemu od onih začetih dunci začeti ne priumjetnomoplodnjom zaostaju možemo strane S rodnim oploditi oplodnje primjenom umjetne putem. druge i do tokom rasplodnjaka jednegodinesjemenomnekogvisoko- nad ima Ta 15.000 oplodnja prirodnom, osigurava koju umjetna grla. prednost kvalitetnog kvarad na i silno ubrzava veću i veću u poboljšanju primjenu praksi joj u

se

samu

uneseno

samo

u

u

se

u

sve

litete

stoke.

izbaci-

sjetimo jednom jasno, je moguće, da čak stotina nekoliko ima pa milijarda sjemena, milijuna, vanjusjemena možemo ako daleko pa razrijedimo sjeme, potreban manjibroj, je oplodnju ženki. velik njimeoploditi broj kvalitet da Osim stoke, jer podižemo činjenice putemumjetneoplodnje i možemo samo rasplodnjake, povećamo procenat upotrebljavati najvrednije i međusobno Tim radom spolnih zaražavanje izbjegavamo oplođenih životinja. biti također može baš tako i zaraznim organa rijetko koje kojenije bolestima, uzrok neplodnosti.

Tehnika dobije Sjemerasplodnjaka nijekomplicirana. umjetneoplodnje rodud uvodi što se ili živu fantoma spolni ženku, pripustom dobiKvaliteta rodnicu se ženke već u nicu gdje izbacuje sjeme. umjetnu i prema venog pregledom ocjenjuje mikroskopskim sjemenaprovjerava i živahnosti njihovih pokreta. gustoći sjemena oni su prema Živahni Živahnost njihovom kretanju. ocjenjuje sjemena relativne izrađene vršiti kreću. Da bi se pakmogla ocjena, koji energično odnosu živahnim na kretanjem sjemena procentu mjerekojeodgovaraju neko dobiveno Ovako količinu sjememogućeje izbačenog sjemena. cjelokupnu te vršiti čuvati i ga oplodnju posudama, transportiratispecijalnim vrijeme relativno širokom području. uzgojnom Kako

to

bit će

ako

nam

da

se

u

a

za

ne

samo

na

se

u

on

se

se

su

se

u

sa

u

na

REKORDERKA

CECIL

StjepanaMarije broj 6.982 litara ul. 86 V Budrovca laktaciji Bilogorska proizvela je (Đurđevac), mlijeka.

Fonda 4 iz Švicarske Krava prije godine putem jenabavljena stočarstva S. O. Đurđevac. pređenje unuka nalazi kćer U »Cecil« ima Krava se »Beba«, potomke. staji još svoje »Jelena«. i »Jagoda«praunuka Tako sada kao bikovi nalaze telad muška su za uzgojena rasplod.

Njena Grabovnici i Pčeliče.

Kalinovcu, Krava

»Cecil«

2131

matični

—

vlasništvo

i

Đeri

u

'

—

se

u

za

una-

iz

e

DOMAĆIH

OPLODNJA

ŽIVOTINJA odva-

tjeranja ženki, miješak,kojem jaja, jaja od te i tom trenutku za sposobna oplodnju. jaju jajnika padaju jajovod brzo kad važno radi što Poznavanje časa, jaje prispije jajovod, je toga, sjeme da ženskom te može desiti kod organu, preranog spolnom ugiba pripusta, dođe do te doći do tom može nego jajovoda, slučaju sjemeprije ugine i ima S života te ubrzo strane ugiba, vrijeme oplodnje.druge jaje ograničeno dolazi ako do pa prekasno, pripustimo opet oplodnje. da Budući to definitivnog prije jajeta,je tjeranje započinje sazrijevanja dana onda prvog najbolje predkraj tjeranja. pripustiti onda dana prvog pa pripuštapredkraj Ovcu,koja tjera, tjeranja, razmaku od 12—18 ima sati. Dvokratni veliko znapripust pripust ponovi kod često nekoliko ovaca, plodnosti jer njih sazrijeva jaja čenje povećanje dešava To isto toku već tokom vrijeme jednogtjeranja. sazrijevanje želi samo onda pa dvokratnog pripusta osigurati ptimjenom tjeranja, Takva metoda već i donijela brojbliznjenja. pripusta oplodnju uopće, povećati 18—24 sata koristi i Krmaču se poslije početka pripušta svinjogojstvu. je način sati zatim 16—18 se, poslije pripuštanja Ovaj pripust. tjeranja, ponovi da efikasan obzirom i može govedarstvu, prakticirati premdajemanje mlado. redovito te rađaju jedno životinje kad kod točno teče Najteže oplodnja kobila, jerje vrijeme jajedospije sredini i može dešavati i početku, kraju jajovod nepoznato, Da bi maksimalno oplođivanje, potrebno osiguralo jeprakticirati tjeranja. razmakom od 1—2 dana.

Prvi kobila dvokratni drugi pripušta pripust put sati. zatim 24—28 dan poslije pripust ponovi poslije početka tjeranja, razmacima Ako tjeranjeponavlja pravilnim oplodnja nijeizvršena, Tokom

u

u

nalaze

se

puca

i

se

su

u

u

u

se

u

ne

ne

se

se

se

u

u

za

se

ne

u

ne

se

u

a

u

se

s

samo

u

ono

se

u

na

na

se

se

s

a

se

različitim

vremena

za

u

vrste.

razne

MLIJEKO TREBA OČUVATI

OD

LOŠEG

OKUSA

I MIRISA ili odbiti

koja privući spada svojstva mlijeka okusa i mirisa i ili prenose mlijeka dobrog lošeg Svojstva potrošača. oko pa mljekara togaproblema. razumljiva briga mlječnje proizvode,jestoga složeokusa i mirisa Danas mnogo mlijeka dobrog jeproblemdobivanja novi niji, jer nastupili uvjeti. velikih graviše hrane kojim potrošači Mlijeko proizvod jepostalo Od iz velikih dova i te udaljenosti. industrijskih središta, sakupljati kao dok do časa vremena. mnogo pa dospije potrošača prođe Zbogtoga mužnje i radi okusa dolaze i mirisa manipulacije mlijekom neželjene pojavelošeg više do izražaja. stadima krava također može (društvena broja gospodarstva) Povećanje biti od faktora će okusa i mirisa U jedan koji djelovatipogoršanje mlijeka. većim stadima krave hrane i ponajviše sijenomkoncentratima,pašnom hranom. da suha se češće pohrana kod Ustanovljeno dajemlijeko kojeg je ako hrani krmom. sočnom većim nego javljuje ranketljiv okus, Hranjenje Okus

među

i miris

će

ona

se

su

se

se

sve

mora

s

u

na

se

a

se

6

e

E

o

A

ne

na

kiselina

povećava lakše i masti masti što stvara oksidacije mlječne mogućnost pojavu mlječnoj ranketljivosti. možemo okus S stanovišta i miris mlijeka podijeliti dvije praktičnog normalni miris i okus i grupe: nenormalni, nepoželjni. koncentrata

količinama

količina

se

nezasićenih

masnih

u

u

u

Normalni Normalno

miris

i okus

mlijeka Slatkoća

dolazi

mlječjemlijeko slanost od klorida Količina šećera šećera nog (laktoze), mlijeku. mlječnog obično obrnutom sadržinom te pomlijeku klorida, razmjeru je je slatki okus slani i obratno.

Miris slabo normalnog mlijeka jačani smanjen je i vrlo ga teško nekim izražen spoje karakterizirati, kemijskim uvjetovan je malim količinama dolazi kiselina maslačna acetaldehid, jevimakoji (aceton, vrlo malim i i već Mast mogu dr.) koncentracijama primijetiti. mlijeku okusa i mirisa. i mnogo doprinosi poželjnog Odstupanjekoličini, stvaranju do 1% neće lako fizikalno mast masti, Međutim, zapaziti. stanje kojem dolazi ima znatan okusa. da se Poznato utjecaj stvaranje je usitnjavanjem masti utisak da (homogeniziranjem) kapljica mlječne postiže punije, jemlijeko gušće. dobiveno od i miris okus Normalan mlijeko kojeje zdravog posjeduje i svim muznog prema grla kojim dalje postupalo hranjenog ispravno češći da i kod mljekarstva.

Međutim, griješi naprednog jeslučaj propisima obrade dobiva nenormalan i te ono i kod ishrane mlijeka, primarne i miris. okus nepoželjan neznatno

a

u

i slano.

slatkasto

od

u

u

sa

uz

a

u

u

se

u

u

se

u

na

se

s

se

muzara

Nenormalan, nepoželjan okus

i miris

mlijeka okusa

pogoršanja mlijeka prvotno dolazi: od stoke i do krme i od stranih korova, b) kojih a)uslijed staje, c) sastojaka. kemijskih našim i vrlo U okus mana krajevima jerasprostranjena mlijeka mnogim krmi. ovih miris vrši kroz dišni sistem po Prenošenje svojstavamlijeko i trakt. Mirisne tvari iz krme krv muzare udimuznog grla probavni prelaze odatle kroz zatim i vime Neki pluća, sanjem krv, mlijeko. sastojci prelaze odatle krv iz i vime i organa probavnih dalje dospijevaju mlijeko. da strani okus ili miris od ulaska u Vrijemepotrebno stigne mlijeko, krave do izlaska različito i kreće od do sati. organizam je pola pet Prosječno će mirisa ili okusa kroz krave 2—3 sata, sastojka putstranog organizam trajati može smatrati da će biti se oko 5 sati. uglavnom odstranjen potpuno Zbog da krave hrane nakon muzne i da od toga preporuča mužnje, hranjenja do osobito ako nekvalitetna 4—5 sati. mužnje, krma,prođe je Navest ćemo kako krmiva okus i miris pojedina važnija utječu mlijeka. krmi Miris crveni silaža od po daju luk, kukuruza, soje, djetelina, zelje, zeleni zelena nakon repa, u špirit kelj, ječam, djetelina, preostala prerade i nakon i raž i Neka proizvodnje piva, pljesnivo sijenopljesniva silaža, drugo. šećerna n pr. repa, drugakrmiva, mrkva, bundeva, soja, krumpir, ječam, z ob, kukuruz i neke većina koncentrata izravno malo ili nikako grašak, trave, miris utječu mlijeka.

Razmotrit

ćemo

uzroke

samo

u

i mirisa

se

u

u

u

u

u

u

se

a

za

se

se

nove

na

zrna

ne

na

korovi

također

Pojedini utjecati mlijeka.

Nepoželjan miris korovi: luk i veliki daju stolist, divlji češnjak, krasuljak, divlja gorušica, i neke iz mrkva,mlječika, loćika, potočarka, ljutić biljke porodica glavočika mogu

okus

na

i miris

idr.

mlijeko poredtogaprijeći staje.

Ovaj okoline okus i miris obično što se misli. Od nego utjecaj mlijeka je manji mirisa osobito zimskim miris tzv. »po prihvaćenih najčešći je, mjesecima, kravi«. miris zrak u loše uz Ovaj jetipičan koja staji je prozračena,blago kod i silaže kojejezapuštenonečisto, abnormalnog (maslačnovrenja kod i dr. miris »po vrenje), zadržavanja hrpavlažnog gnojiva staji kiselo Ovaj kravi« istim kao i miris dišnih po mlijeko prenosi putem krmi,putem krave.

U

različiti mirisi

mogu

sa

stoke

i iz

na

| |

u

za

u

se

organa Neke

bolesti

na

krava

nepovoljno utjecati mlijeka. bolesti ketoze se takove bolesne pojavljuje mlijeku neprijatan miris, jer krave krvi visoku u acetona. vimena imaju svojoj koncentraciju Upale kvalitetu ali učinak raznim u njujuorganoleptičku mlijeka., je slučajevima različit. oboljenja Ovi strani mirisi nisu većem u neugodni uvijek primjetljivi stupnju oni mogu doći do toku u svježe podojenom mlijeku, jačegizražaja čuvanja mlijeka.

Neke mirisa i okusa biti i mogu pojave prouzrokovane lijekovima kojima stoka različitim tekućinama dr. i Plastične liječi, mastima, mazanje posude ako ima i njima škodljivih sastojaka, pribor čišćenje dezinfekciju uređaja također kvalitetu ako mogu se postupa prostorija djelovati mlijeka, pažljivo.

Borba mirisa i okusa dva načina: se protiv nepoželjnih mlijeka provodi okusa mirisa i a)primjenom mjerakojesmanjuju mogućnost kvarenja mlijeka, naknadnim zahvatima oslobađa okusa b) pomoću kojih mlijeko nepoželjnih i mirisa. mogu

na

miris

i okus

Kod

u

sma-

u

se

za

u

za

na

ne-

na

s

se

važnije preventivne mjere, tj.sprečavanje kvarenja zadatku mirisa mogu mnogo mlijeka, kojem pomoćiproizvođači.

Među zaštitne dobra krave boravak mjerespadaju ventilacija prostorija i redovno i klornim i zidova i dezinfekcija mužnju, čišćenje poda drugim ishrana krava zdravom hranom navedene preparatima, koja uzrokuje čistoće muznih i mlijeka, održavanje grla, priboraosoblja koje mirise i okuse može odstraniti i tehnose Nepoželjne mlijeka djelomično loškim kao što su otvorenih zahvatima, prozračivanje mlijeka puštanjem preko hladionika i dezodoriu dezodorizacijom mljekarispecijalnim aparatima zatorima.

Takovi i nisu međutim, poskupljuju postupci, proizvodnju, uvijek te svakako ulazak stranih mirisa i okusa posve uspješni,je bolje spriječiti naknadno nego mlijeko, liječiti.

Za

nas

okusa

su

i

na

za

za

ne

mane

muze.

u

—

a

u

—

P.

UZGAJAČA SKUP XI

talske održat

8

SIMENTALACA

PONOVO

NAŠOJ U

ZEMLJI

generalna skupština Evropskog udruženja odgajivača goveda i međunarodni forum pasmine odgajivača govedasimentalske će se od 24. do 26. IX 1974. u Zagrebu. simen-

rase

I

|

|

|

I

jp

N. .

simentalske

Evropskoudruženje uzgajača pasminegoveda, čiji je i naša 1962.

Miinchenu.

Od zemlja, delegata godine je Skupštini tada svake odnosno svake se zasjedanja održavaju drugegodine drugoj bila domaćin 1963.

Tom .ovog godine. prilikom zemlji.

Jugoslavija je skupa učesnici simentalske su konferencije upoznaliuzgojem pasmine goveda i VojvodiniPomoravlju. simentalca međunarodne X Na skupštine uzgajača Evrope zasjedanju šumarski centar 1972.

Miinchenu poljoprivredni Beograd god.Jugoslavenski i stručnakon republičkim konzultacija odgovarajućim organima prethodnih i SR XI SR nim prihvatioorganizacije institucijama Hrvatskoj Sloveniji, simentalca 1974. godine, jerjeredoslijed održavanja evropskog skupauzgajača našu došao zemlju. održat će 24—26. o. g.

Skupuzgajača (XIkongres) rujna Članice Evropsimentalca SR ske zemlje: Njemačka, Francuska, uzgajača konferencije i Čehoslovačka, Švicarska, Austrija, Mađarska, Italija, Bugarska Jugoslavija, Vel. status Španjolska, Irska, posmatrača imajuSSSR,Rumunjska, Britanija, Novi Južnoafrička Rodezija, Australija, Zeland, unija, Kenija, SAD, Kanada, i Brazil, Argentinadruge. dana 24. referatima Zagrebu odgovarajućim Prvog rujnajezasjedanje Referat treba dati i ove pregled diskusijom. stanjapopulacijipasmine goveda karakteristikama odnosno s u republikama našojzemlji uzgoja pojedinim odnosit dio referata će i rezultate ove područjima.

Najveći stanje uzgoja tu daleko pasmine Hrvatskoj, jerje najzastupljenija. održat 25. će se stručna po sjeverozapadnoj Drugogdana, rujna ekskurzija dana 26. održat će se stručna po Pomurju Hrvatskoj, trećeg rujna ekskurzija (SRSlovenija). će Na biti u da vide ekskurziji predstavnici stručnoj Skupa mogućnosti Centar Križevcima i da u.o. s upoznaju nastojanjima učinjenim kvaliteta kao i programom poboljšanju domaćegšarenog goveda razvoja službe U izložbi imati će na osjemenjivanje.

Koprivnici goveda prilike rezultate rada kao tovilište i u širokoj vidjeti uzgoju populaciji plotkinja, raznih tovom domaće šarene Hlebinama, kategorija junadi pasmine.

Osnovna svrha rad i buduća savjetovanja jeprikazati dosadašnji usmjeriti kroz zahvate u nastojanjagojidbi plansko usmjerene genetskom poboljdomaće šarene šanjupopulacije pasmine. član

na

osnovano

u

u

se

u

s

'

u

s

se

u

na

se

su

ove

a

u

s

u

u

se

na

u

a

—

u

za

se

u

s

za

na

u

sa

na

POJAVA

OSIPA KOD

DJECE

dijete dobije osip potrebno je razlog djece Osip može iz raznih nastati dodira neke vrsti razloga: zbogznoja, mokraćom, zbog i virusnih zaraza. hrane, gljivica ustanoviti ni lako obratiti se pa razlog osipa, je potrebno Uvijeknije liječniku. ćemo virusne kod Navest se bolesti, kojih pojavljuju osipi.

Prva tri četiri dana Bolest sliči na Ospice osipa. prehladu, koja Oči su crvene i suze.

Kad da pogoršava. povučete donjuvjeđu, vidjet ćete, često i suho raste. kašlje.

Tjelesna jeupaljena.

Dijete temperatura postepeno dana obliku ružičastih iza Četvrtog pojavi osip mrlja ušiju.

Temperatura Kada

ustanoviti

tome.

kod

s

|

zarazne

nema

—

se

se

u

9

rodi

a

kao

a

OZ

KRG

RR BE VAICO

EDNISR BERTA

PRA RESPISA

mrlje tamnije tijelu, Osip postepeno je dolazi obično do Nakon brzogpoboljšanja. obojene. toga izbio dana ili kad dva Kad temperatura padne ili opetporaste bolnicu. poštoje treba hitno Komplikacije prenijeti liječnikadijete pozvati osip, modernim biti od samih razliku mogu opasne liječene uspješno ospica, i, lijekovima. bez teka. Ono će uzeti tekuDok jedino dijete jetemperatura povišena, je dan češće dati. treba se na pa pažljivo Triput moraju djetetu je ćinu, biti sobu zamračiti.

Soba možete smeta očistiti usta. Ako svjetlo, djetetu dana nazebe. ćemo da ustane dva da dopustiti Djetetu ugodnotopla, dijete vrućica prestala. poštoje znaci čim Bolest prehlade. osoba, Nijedna druge, javeprvi je bi doći blizu nahlade od ili djeteta, grlobolje, smjela koje kojaboluje Ista bi biti uzrok nosi od komplikacijama. klice, koje mogle boluje ospica, jer dobiva osoba dvaput. rijetko ospice kod vrlo sličan ove CrljenicaOsipjeovdje osipu pravih ospica, znakova bolesti različite. i nema iscjedak Ovdje prehlade (kašalj dvije potpuno iz Tjelesna nijeznatnije povišena nosa), grlobolja je rijetka. temperatura bolesno. od i se 38,5%C).

Osip sastojiplosnatih (ispod Dijete gotovo osjeća dana dana čitavo već prvog ružičastih mogu tijelo. pokriti Drugog mrlja, koje koža znak čini zažarenom. natečene obično i se se, pa Tipični izblijede stope i oteći i iza vratu. limfne mogu nego Žlijezde žlijezdešiji, ušiju prije bolest i mogu neko ostati povećane vrijeme pošto je prestala. pojavi osip diležati. da Dok i mora dijete Valja liječnik traju osip vrućica, postavi od ako lako razlikovati naročito ima dijete vrućicu, crljenicu jernije jagnozu, i šarlaha. ospica bolest« Ovo zarazna »Šesta (roseola) bolest, jemanjepoznata koja ima između kod i treće prve rjeđe godine života, kasnije. javlja djece Dijete bez ikakvih i znakova stalnu i visoku tri do četiri dana prehlade temperaturu naročito bolesno.

Iznenada obično izgleda temperatura postaje normalna, sličan donekle kod Sad po tijelu plosnati osipu ospica. je izbije ružičasti, osip, dobro. već posve dan bez ikakvih komplikacija. djetetu Osipnestaje dva, Vodene kozice kozica nekoliko karakterističnih Prvi znak obično jest nisu licu i Kozice iznad okolne nego po tijelu. plosnate, uzdignute prištića žućkasti tekuneke vrhu mjehurispunjen vodenastom kože, imajusitan, koža nekoliko ćinom.

Osnova i okolna crveni. nakon prsne Mjehur prištića visoka.

licu

širi po

se

i

su

veće

sve

i

|

ne

u

za

su

mu

mora

ne

zarazna

se

za

ne

su

no

—

a

ne

se

su

se

na

na

se

—

a

ne

za

—

a

na

su

sati

i osuši

se

u

krastu.

Liječnik dijagnozuliječi dijete, kojedobije postavi osip, kad loše i ima vrućicu. lako osjeća bogiročito, (Kozice je zamijeniti i vrstama ležati dok njama drugim osipa).

Dijete krevetu, god pokozice. Svrbež može ublažiti tekućim Protiv javljuju puderom. kašlja treba davati li djetetu posebne kapljice.

Pojavi temperatura smanjujemo je acisal-tabletama. skidati.

Kraste Najčešće komplikacije smiju gnojni ruke s apunom koji prištevi, nastaju zbogčesanja.

Djetetu valja oprati dan. triput U može izaći iz kuće i vratiti školu dva dana pravilu dijete pošto izbile kozice. Suhe kraste nisu same sebi zarazne, i po posljednje zbognjih držati od ostalih. dijete odvojeno nijepotrebno treba

se

da

i

a

ono

na-

s

mora

nove

u

se

se

se

se

ne

su

zarazom

na

se

u

su

Dr

B.

S.

10

Ri

e

a

e

I

20

|

JOSIP ŠOJAT IZ JALŠEVCA

godidvije svoje isporučuje oko 5.000 do 6.000 litara mlijeka. šnje kvalitetu Pazi smatra mlijeka, jer da dužnost to svakogproizvođača je mlijeka.

Sa

krave

na

STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR

SR HRVATSKE

mjesecu srpnju Prometproizvođačakooperanata i prezime Ime KateBroj Selo Organizacija proizvođača grla gorija

1974.

u

Red.

broj

1. Filirčić 2. Šofić

Nikola

3. Šofić

Nikola

4. Lazić

Stevo

5.

Novska

Mirko

Žabno Žabno

Hrsovo Orle

Špičko

Mato

Novska

Žabno Žabno Žabno

Orle

85

krava

Kupac PIK N.

Gradiška

PIK

Vrbovec

23550

junica junica

PIK

Vrbovec

5207

krava

PIK

Vrbovec

4786

junica

Ug. cen.

Novigrad

23549

na

6. Ličko

Stjepan

Sap

Orle

5194

junica

Ug. cen.

Novigrad na

7. Matijac

Orle

Josip

Orle

5754

junica

Slavko

—

Č. Poljane

Č.

Poljane

1415

junica

Ferdo

Črnkovec

Črnkovec

4269

junica

Mirko

Črnkovec

Črnkovec

4306

junica

Dobri

Ug. cen.

Novigrad na

10. Grbač

Dobri

Ug. cen.

Novigrad na

9. Zrnić

Dobri

Ug. cen.

Novigrad na

8. Mišević

Dobri

Dobri

Ug. cen.

Novigrad na

Dobri

ll

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

11.

Organizacija = gorija

Selo

aa ao Črnkovec Črnkovec

————BB

Vojković

Pavo

Kate-

Broj grla

4243

junica

Kupac

Ug. cen.

Novigrad na

12. Jurković

Mato

—

Črnkovec

Črnkovec

3779

_

junica

Ug.

13. Zaporac

Vukovina

Vukovina

5960

junica

ni

.

Sp

V.

Mlaka

V.

Mlaka

2221

jjunica

Dobri

Ug.

cen.

Novigrad na

ŠpičićMijo

cen.

Novigrad na

Franjo

Dobri

Dobri

Ug.

cen.

Novigrad Dobri

na

15. Vukašinšinec h

V.

Martir_

Gori

V.

ca

Gorica

5657

jjunica

VE.

Novigrad na

17. Fridrih

Milan

18. Horvat

Jaromir

19. Pinezić

Stjepan

20.

Predavac Predavac Predavac > Predavac Rovišće Rovišće

Josip

16. Buhin

Đuro

Varga

Škoje 2. Orlovac Josip

23.

24. Žunac 25.

26.

27.

:

Škoje

Šafanović

28. Ivan ,

Robotić

29. Tomo 30.

Stjepan

Vinković

bik

SO

Sisak

13797

bik

Rača

N.

Rača

13742

bik

N.

Rača

13788

bik

6408

bik

N.

Rajkovićić

Zvonko

5714

Fond

Rača

= Predavac

Rača

Rača

Čovac = Zdjelarić

Pajo

bik

SO

Orlovac

N.

Mato

6409

Fond

Sisak Sisak

bik

Predavac

Ivan

SO

13816

Sasovac

Vilko

Bujger

Fond

Rača

N.

Mato

21.

Rešetari

N.

Rača

N.

Rača

13809 13814.

3805

N. Gradiška N. Gradiška X

=

786 3786

Gradiška Đurđevac = 11468

Prvča Babolok

N.

Grgurine

V.

37188

Trojstvo

2608

31. Milan

Predavac Predavac

6352

32. Milan

Rašek

Predavac Predavac

6245

Predavac Predavac

6362

34. Franjo 35.

37. Dušan 338. Tomo

39. Đuro

12

Veličan

Franjo. Veličan

36. Slavko

40.

Milan

Pero

Vašek

Obračević

—

Žabno

—

Žabno

bik

bik

z

dni 2. aa rond(so Sisak Sisak Fon nd SO Fo d SO Vojnić Fond

SO

Vojni

ć

Fond

Vojnić Ribarić gosp i

Rašek

33. Fridrih

Dobri

bik

6405

— N. N.

Kozarevac

cen.

Žabno

23515

ž. tele b bik b

ik

junica junica junica

Fond

SO

N.

Gradiška SO

Fond NS

Gradiške

Tvor.

sir.

Bjelovar Tvor.

sir.

Bjelovar Tvor.

sir.

Bjelovar

junica

Tvor.

junica

Tvor.

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar sir.

Bjelovar sir.

Bjelovar Žabno

23530

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

Severin

Severin

2774.

Severin

Severin

2745

junica

Tvor.

sir,

Bjelovar

Vranješ

Severin

Severin

2747

Rakijaš

Severin

Severin

2711.

Maršić

Kapela

Kapela

824

junica

Tvor.

junica

Tvor,

sir.

Bjelovar sir.

Bjelovar

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar krava

Tvor.

sir.

Bjelovar

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

41.

42.

Valentić

Slavko

45.

46.

49.

Kapela Babinac

Bedenik

Herečki

Ivan

Goranović

Mitar

—

Bedenik

Jamreković

Ferinović

Nevinac

Ivan

Dautan Nevinac

Markesina

Milan

Kapela

3011

Kapela

3025

Bedenik

4006

Bedenik

3997

Bedenik Bedenik

Kolomar

Jani

7. Mato 48.

Kapela

Lalić

43. Savo 44.

—

Kate-

Organizacija — gorija

Selo

Robotić

Tomo

Broj grla

junica

Kupac Tvor.

sir.

Bjelovar

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar junica

Tvor.

sir.

Bjelovar junica

Tvor.

sir.

Bjelovar 294

krava

Tvor.

sir.

Bjelovar

Bedenik

4000

Nevinac

3624

Nevinac

3677

Nevinac

3518

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

Mikulandi

51. Josip 52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

—

Gospočić

Mato Antun

Josip Tomo

Drago Ivan

Dautan

Međurača

Antolović

Antun

Vid

Nevinac

Novak

50. Mato

Nevinac

3655

Nevinac

3583

Nevinac

junica

61.

Ivan Ivan

62. Stevo 63.

Milan

Tvor.

sir.

Bjelovar junica

3563

junica

Nevinac

3649

junica

Tvor.

sir.

Tvor.

sir.

Tvor.

sir.

Bjelovar

—

Nevinac

Šiprak

Međurača

Nevinac

3676

Lalić

Severin

N.

Orlovac

N.

Nevinac

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar Rača

13698

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar Rača

13370

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

Španić

Sasovac

Žunac

N.

N.

Rača

13494

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

:

60.

sir.

Bjelovar

Nevinac

Pumper

Tvor.

Bjelovar

3651

Antolović

junica

Bjelovar

Nevinac

Grgić

Nevinac

3250

Juretić

Rača

Orlovac

— Brajković V.

N.

Rača

Rača

13683

13363

junica

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar Tvor.

sir.

Bjelovar

Orlovac

Komlenac

N.

N.

Rača

13642

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar Pisanica

_V, Pisanica

1825

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar 64.

65.

Lajoš Nikola

66. Milan

V.

Kuruc

Mlinarić Đurić

—

V. V.

Pisanica Pisanica Pisanica

__V, Pisanica

_

V.

1797

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar Pisanica

_V. Pisanica

1923

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar 1933

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar 67.

68.

Ivan Vlado

69. Vinko

Vincek

Trković Međan

Rovišće

Rovišće

5280

Draganić Rovišće

5608

Rovišće

5483

Rovišće

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar junica

Tvor.

sir.

Bjelovar junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

13

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

70. Vinko Ivan

TI.

Vinko

.

.

Mato Slavko

.

.

Ivan

Antun

.

.

Josip Đuro

.

Dušan Ivan

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Valent

Josip Josip Ivan

Međan

Švarc

Rovišće Rovišće

Čahija

Rovišće

Purišić

Rovišće

Buček

Rovišće

Župić

Međurača

Antolić

Nevinac

Srbljenović Rakijaš Biketa

Jakopović Horvat

Grdinić Pečar Futač

Dautan

Severin

Markovac Orovac

Drljanovac Kozarevac

Tuciljevac Ždralovi

Mirko

Jandroković

Stevo

Kovačević

Josip

Tonković

Mato

Majcan

V.

Majcan Dent

Mato

Bolto Bolto

Drago Drago Drago Ivan

Dane

Dent

Majcan Majcan Peček Rađa

Brodarić

= Organizacija

Selo

V. V.

Ciglena Ciglena

Rovišće

5140

Rovišće

5408

Rovišće

5574

Rovišće

5568

Rovišće

5549

Nevinac Nevinac Nevinac

Severin V.

Trojstvo

Severin

N. N. N.

Rača

Rača Rača

Prespa Prespa

Prespa V.

Pisanica

Pisanica

V.

Pisanica

V.

Pisanica

V.

Pisanica

V.

Pisanica

V.

V.

Pisanica

Pisanica

Gudovac Gudovac

V. V.

Pisanica Pisanica

Gudovac

Gudovac

gorija

junica

Tvor.

junica

Tvor.

junica

Ivan

Kolarić

junica junica

377 373 382 245

2621 2751

13673 13466

13710 2959 2970

406 1819 1839 1845 241

276 3816

3813

Rovišće Rača

13436

Rača

krava

krava krava krava

junica

junica junica junica junica

junica junica krava

junica junica junica krava

krava

junica junica

junica

Tvor.

sir.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar Tvor.

sir.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar sir.

Tvor.

Bjelovar Tvor.

sir.

Bjelovar Tvor.

sir.

Bjelovar Tvor.

sir.

Bjelovar Tvor.

sir.

Bjelovar Tvor.

sir.

Bjelovar junica

Tvor.

sir.

Bjelovar

junica

Mato

13631

junica

Škojc, Rača

Martin N.

Palangić 14

sir.

Tvor.

Bjelovar

5624

N.

sir.

Tvor.

Bjelovar

Rovišće

Rača

sir.

Bjelovar

Rovišće

N.

sir.

Tvor.

N. .

sir.

Bjelovar

Žabjak

N.

Kupac

Bjelovar

5615

Orlovac

Kate-

Holek,

Rača

Marija

O

a

A

! i

i

Žena

i dom

PREHLADA |

KOD

DJECE dišnih

prehladom oboljenje razumijevamo sitnim tzv. virusima. može običnom kihaočitovati organizmima Oboljenje i teža kao što mogu vicom, pojaviti oboljenja jeupalapluća.

Prehlada obično tzv. kašljanjem, prenosi kapljičnom kihanjem i govorom.

Uzročnici ako vlažno mogu lebdjetizraku, je vrijeme, pogotovo i po sat. Oni sluznice i Jedan koji dospiju organizam preko ždrijela. član može kratko tu bolest i porodice vrijeme prenijeti cijelu porodicu.

Pod

uzrokovano

organa

vrlo

se

a

se

se

zarazom:

u

u

nosa

za

Kako

da

na

spriječimooboljenje? to

Najvećupažnju majkaprehlađena mora

ili gazu,

rubac

kako

obratiti

dojenčadi, jer najosjetljivija. je staviti čisti usta nego prije približi djetetu pred bi da kod ili govora spriječilakapljice kihanja dospiju svaki kad ima oko da opere ruke posla djeteta, put,

treba

Ako

su

se

djeteta. sapunom.

I ostalu i ukućane da se vridjecu valja poučiti, približe dojenčetu dok ili treba da stave jeme prehlađeni.

Prigodomkihanja kašljanja lijevu ruku usta. da brišu pred Najbolje je papirnatim rupčićem.

Onajkoji je bolestan da zdravom osobom. najbolje je, rukuje Da bi od treba stanovite spriječilo oboljenje djeteta prehlade poduzeti bi da mjere, kojim utjecalo njegov organizam postane otporan.

U prvom redu i način života. otpornost utječe pravilna prehrana Dijete redovito uzimati da redovito i da odgovarajuću hranu, kupa umiva, bude zraku i da redovito i spava. regusvježem Kupanje umivanje podstiče laciju tijela. temperature treba da budu zraku i da se Djeca svježem igraju.

Kretanje svježem zraku krvi i Treba pospješuje optok povećava organizma. o tpornost pustiti da budu zraku i kod ali biti djecu najveće hladnoće, moraju odgovarajuće dolazi do da odjeveni.

Pretoplo odjevanje šteti, jer znojenja.

Bolje je djeca sebi više između imaju tanjih odjevnih predmeta, jer pojedinih dijelova zraka sebi da obuću i treba po sloj spriječava hlađenje.

Razumije prilagoditi vremenskim prilikama. uvelike da mlađa se, Spavanje utječe otpornost organizma.

Preporuča školska i ručka. djecaspavajuposlije i biti čiste praProstorije, gdje djeca zadržavaju spavaju moraju (bez i vlažnosti. oko vlašine), tople odgovarajuće Najbolja je temperatura 22%C, 45—60%o. žnost zraka sobu. Zimi Prije spavanja valja prozračiti jenajprikladod 12—16%C. nijatemperatura Pretople prostorije spavanje smanjuju otpornost organizma. do

Inače

mora

ne

za

su

nos

se

ne

sa

se

se

na

na

mora

se

na

na

na

na

na

se

na

se

a

za

-

———

15

pa aaa

a

MEMORIAM

IN t=

pm

e

tt.

:

sati

godine 16,30 naš bolesti kratke i teške nakon je i veterinar IVAN MUŽAK tehnolog dragi unapređenje primarneproizvodnje. života.

50.

Umro godini je bremenit i bio Životni težak, je put vidne svih teškoća ali postigao je usprkos ličnom kako rezultate svom uzdizanju se i tako unapređenju poziva koji opredijelio. mladosti od Još vezao najranije borbu i aktivno radnički uključio pokret i socijalističkih socijalizma ostvarenje Radi odnosa. društvenih naprednih svojih tako da i zatvaran bio .ideja jeproganjan školu završiti Bjelosrednju nijeuspio istu već varu, napustiti,je kojuje

is gn

Dana

27.

1974.

VII

u

umro

za

u

mu

na

za

na

uz

se

u

za

u

MUŽAK

IVAN

morao

kao

završio

i maturu

Križevcima.

u

slu-

studija završenog je Zagrebu.

1964. od 6. VII žbovao mljekari« godine »Zagrebačkoj je Ivanjskoj, raznim rukovodećim dužnostima. sireva na Tvornici Bjelovar kolektivu našem i izvan sredini i čitavom Bio pa radnoj jeomiljensvojoj što sireva Tvornice Bjelovar, dokazuje našegkolektiva,otkupnompodručju dobrobit koliko to bilo i mu da moguće je svojeznanje prenosio je ostale radnike. dobrobit zajednice kolektiva, odbornika i biran bio Nekoliko organe Skupštine upravljanja puta je Bjelovar. općine nalazio i bio nikakav Nikada napor mogućnosti težak,uvijek je nije smrt bilo teško i našali. Prerana kako da i načina mu prekinula jenjegov god bio kolektivu život kada najpotrebniji. je rad u i neumoran napor stvaralački kojeje ulagao lik, Njegovsvijetli svima ostati će dobra radu i narav svom vječnoj uspomeni njegova hvala! slava Neka i znali i mu onima i svima jevječna poznavali. koji ga završio

fakultet

Veterinarski

Nakon

u

u

a

u

u

na

za

sve

na

za

za

u

mu

se

u

nam

nama

u

su

TVORNICE

KOLEKTIV

SIREVA

BJELOVAR

Uređuje: Glavni Vlasnik

i izdavač: Ilica

Redakcioni

i odgovorni

Udruženje

31/III,

kolegij »Zagrebačke urednik:

mljekarskih

tel. 37-360.

Tisak:

mljekare«

dipl. inž. Dinko radnika

SRH,

Kaštelan

Uprava

Štamparija

i

i

Zagreb

uredništvo,

»Vjesnik«, Zagreb

| /