s...
KOLOVOZ
ZAGREB
XI
GODINA >
age
>
Og
soo
ad
....t...
1974
ega
pa
nj =
va La
"e
i
..
H
...
e
ure
o
zm
Krava
RE
nr
Cecil
—
a
...
Z
=a
«
“> don
sasa
I
on
Stjepana
Đeri
vlasništvo
iz Budrovca
na RTS
RNIETOGAT
RE
Ki
veke:
o
SPREMAJMO
SILAŽU ZA ZIMSKU
ISHRANU
godine gospodar obraća iako zavisi tome i dovoljno pažnje kvalitet, zdravlje, kondicija krava. proizvodnja On da nešto Krmne slame i kukuruproizvesti sijena. smatra, jedovoljno zovine ima Od krmiva po mogućnosti uvijek raspolaganju. krepkih nabavlja i krmne zimu nešto stočne pšenične posije Pokoji smjese. gospodar osigurava Preko
svaki
krmu
sprema
na
Međutim
zimu.
za
često
se
ne
o
na
za
repe
ili silažu.
Proizvodnja sijena je zbog razloga, ili loših livada. kod i sprezemljištazbog Zbognedovoljne pažnje proizvodnje suši loše dobiva i sprema manjasijena (prekasno kosi, tlu, dr.) loše sijeno. Kvalitetno od dobrih trava i zelenkaste leguminoza, sastoji sijeno je sadrži više od i slame krmne bjelančevina lošeg mirisa, boje svojstvenog sijena, Veći i imat povoljno utječe proizvodnju mlijeka. uspjeh kukuruzovine, i silažu. ako zimu nešto više toga Zbog dajemo spremajmo ćemo, sijeno količine time ćemo dovoljne mlijeka! osigurati silaže, jer Da silaža što stočarskim nam, štetno, svjedoči djeluje naprednim je silaža uvelike Jedino nekim Švicarske, upotrebljavana. područjima zemljama hraniti krave silažom. Dokazano se ementalac, zabranjeno gdje proizvodi je je, silaža da dobra nakon čistoća odgovarajući (hranjenje postupak mužnje, kvalitetu i loše valova, provjetravanje stajedr.) utječe mlijeka. Proizvesti silažu teško. nije Nijepotrebno posebno građeno (bespremište tonska ili silo krma može kiseliti rovovima ili se nego jama toranj), trapoGlavno držati vima. tom osnovnih načela: zelenu krmu jepri pokošenu sječkati zatim dobro nabiti da se iz istisne zrak i (2— cm), sječke pokriti (travom ili da zrak i oborine do krme. Kod ilovačom), dopru siliranja leguminoza 4 nešto da nešto provene postupak drukčiji: pokošena leguminoza je pusti zatim kako (50— vode), sitnije isječka (0,65cm), dalje postupa je navedeno. Kod melasiliranja leguminoza preporučuje natrijev metabisulfat, 60%o —1 ili šećernu da time količine repu, isječkanu osiguramo proizvodnju dovoljne To ako siliramo zeleni kukumliječne kiseline.nije potrebno, leguminozama ili šećerni sirak. U isječkanoj masi, pošto disanjem biljaka kisik, potroši iz stvara konugljikohidrata djelovanjem bakterija mliječna kiselina, koja krmu. zervira Osim kiseline silaži nalazimo redovito nešto octene mliječne kiseline. Ako ima znak da zelene krme proje više, je, jevrenje nepovoljno vedeno. maslačne kiseline znak da bili vrlo nepoPojava je uvjeti siliranja Silaža može da ako ima veće količine voljni. pokvari, potpuno njoj slačne kiseline. Silaža može nakon 2—3 sedmice upotrebitiprehranu (od nakon 2—3 Po kravi 20—25 silaže se leguminoza mj.). (550kg težine) daje kg dan. katkada
oteščana
se
se
klimatskih
na
nestašice
se
se
se
|
na
a
uz
za
ne
u
u
uz
ne
na
u
se
ne
se
se
a
se
se
su
s
ruz
se
se
u
su
se
u
se
ma-
za
na
Kada
i što možemo
silirati? Silirati
može
godine ( nezavisno i krma: zeleni kukuruz o kad vremenu) (najbolje, klipovimliječnoj šećerni sudanska same, zriobi), sirak, suncokret, leguminoze trava, sigurnije krmom više razni pa s drugom jemiješanje ugljikohidrata, otavić, otpaci: vriježi od od šećerne rezanci repe, bundeva, krumpirova cima, lišće, repino glave repni suhom krmom dr. silaže zavisi vrsti i smjesi drugom Vrijednost bilja i kod Silaža od kukuruza sadrži silaža postupku siliranja. zelenog malo, od više leguminoza bjelančevina. se
razna
u
svako
doba su
u
a
u
s
o
o
a
2
a
e
o
i
LIJ
| ' |
Gi
osa ZVO RR
KA
E
ORE
RA
ER
RE ZZR E
S RA
silaže?
prednosti tvari silaže Kod tolikoj mjeri(oko proizvodnje gube hranjive i više od kao kod 50%); 10%) (katkada proizvodnje sijena krumod silažu možemo uzeti razne otpatke biljne (vriježibundeva, korove i dr.); cimu, pirovu tako silažu krave i više troše voluminoznu se ona uz pa krmu, radije bolje iskoristi; količinu više silažom hrane dobrog daju koje manju sijena, krave, suhom ako hrane nego krmom; mlijeka kad možemo i a nego paše, jeftinija upotrijebiti ljeti, ponestane je nju krme zelene oranicama; proizvodnja silaža od stočne i repe; jeftinija jesadržajnija njenaproizvodnja silažom dobrom krepkukrmu; ušteđujemo kukuruzna silaža malo to krma suha muzare; otvara, jepovoljno naprotiv zatvara; silaža se čuva. dugo da već sada treba li Uočimo spremimo silaže, prednosti spomenute im krava. ćemo Time silaže količinu osigurati prijatnu prehranu potrebnu visini. održati zimi i dobru K. mliječnostprimjerenoj krmu, Koje
su
u
se
ne
—
za
—
—
uz
se
—
se
samo
—
na
—
—
a
—
za
—
sve
za
na
a
PRENOŠENJE i
Izvori
prolaze
kroz
nikakovih
STOČNIH dolaze
zemlje sebi sadrži kao ne besprekorni filtri, biti naknadno vode mogu zagađene
podzemne koje služe slojeve zemljišta koji vode
klica.
zaraznih
Ali
VODOM
ZARAZA
ovakve
od
iz dubine
3
do
4
i
metra u
raz-
bunarima
neuređenim
sakupe da nisu Ako bunari izvorima. odozgo zatvoreni, postoji mogućnost prirodnim ili voda posuđem predmetima koji upadnu bunar, prljavim njimazagadi bunaru voda raznim čak i leševima pa Često manjihživotinja. zagadi ako blizini bunara klicama raznim đubrište, ukopan jama osoku, nužnik, je nim
klicama
spolja, kad
se
otvorenim
u
ili na
u
u
se
se
za-
u
u
leš ili kakva
za
baruština.
bunara
infekcija preko izvora, pojavi većem i obliku se brojugrla početku ograeksplozije, naglo, služe. vodom tom ničava ona dvorišta, koja slinavke cesta služe uvelike i Izvori Voda iz bepored prenošenje šapa. korita brzo tonskih ili kamenih bilo da se pa menjati, jedovoljno nije mogla nekoliko bolesnih raširi. Naročito bolesna i da se zaraza grla napoji usput da traže svaki od slinavke i ublaže što usta nego više isperu grla izvor, bolove, žedna. stvarno prenositi također može Naovim i ovakvim načinom. Sakagija putem bunari ročito stoka iz pogledu kojima napaja zajedopasni istodobno i vadi ili iz ako ova se vedra, kojim ničkog voda, zajedničkih korita, nisu tako udešena da voda može lako izliti i korito neupotrebljena oprati. vode banaročito vode: i Površinske stajaće jezerima, rijekepotoci, količinu raznovrsnih sebi ogromnu zaraznih klica, U sadrže rama, vrtačama, kiše naročito svake poslije proljeće snijega njih poslije obilnije otapanja iz ili Osim tau spere prljavština obližnjih naselja uopće zemlje. toga, katkada živode raznovrsni i čitavi leševi kove pa bacaju otpaci, uginulih Vodu da naročito mokraćom i i izmetinama. mogu životinje votinja. vode
li
Nastane
na
u
zaraza
iz zaraženih
samo
ili
se
u
se
na
za
se
su
se
su
u
ovom
na
se
se
a
u
u
a
se
u
sa
sva
se
|
zaraze
3
i
| '
Dada
oi
o
Ed e o
o dA
ana
i
sj
a
LA
klice
duže
mogle vodama, da uslovi da a to potrebno je postoje njihov izvjesni život, jeprvenstveno, voda sadrži i soli. Bez tvari soli zarazne mogu hranjive hranjivih klice, klica izuzev zaraznih da ostanu životu duže tau vremena trajnih (spora), kođer i bez količine soli. izvjesne U velikim i nalaze ovi uslovi ili su se rijekamauopće tekućoj vodi, izuzetno Oni da obala samo mogu rijetki. ponegdje postoje kraj zastojima ili u rukavcima voda otiče i veća količina gdje sporije gdje nagomilava biljnih ili dušičnih tvari tu u čistoj, dijelova drugih koje zadržavaju. Inače, dušičnih sadrži zaraznih nema ih tekućoj vodi, koja tvari, klica, jer ponibaktericidne razne tvari vođenih bakštavaju koje proizvod tvari, izmjene i žive vodi. Na zaraznih drugih mikroorganizama terija koji smanjivanje klica tekućim vodama znatno također i bića živa djeluje plankton, nevidljiva većinom vodi dušične i tvari biljnog porijekla, kojaplivajuvodi, iscrpljuju način zaraznim klicama život oduzimaju taj potrebnu hranjivu podlogu. klice duže zarazne vremena u životu, Međutim, stajaćim vodama, ostaju neke od i razmnožavati inpa od mogu njih (pasterele, vrbanac). Opasnost vodom donekle što se veliko fekcije umanjuje time, njoj razblaženje nastaje i klica. naročito zamućene vode. bedrenice opasne npr., taloženje Stoga Spore dno vode i istom su nezamućenu padaju stajaće grlakoja pila mjestu neće dok ili istu vodu vodu, inficirati, grla, koja prije poslije njih pila inficirat će se sporama bedrenice. jakozamućenu, Ovakve vode su našim stajaće koje mnogim krajevima jedina napajališta često i stanovnici nerazumnim U oskudici stoku, zatruju postupcima. vode, stanovnici ovakvim vodama peru naročito često vunu, rublje, nakvašavaju i kože ili katkad i leševe. njubacaju otpatke manje i biološkom vodom ne Zahvaljujući prirodnom prečišćavanju vode, nastaje toliko stočnih koliko to. Ali zaraza, prenošenje postoji mogućnost pored treba svaku naročito ako blizini ili svega površinsku vodu, toga je naselja zaraženim smatrati domaćih područjima, neupotrebljivom pojenje životinja. Da
bi
se
zarazne
da
vremena
zadrže
u
ovakvim
za
ne
a
u
ne
u
se
se
ne
su
u
u
u
na
za
u
se
u
su
na
na
se
su
samo
u
za
u
u
a
a
za
u
u
za
NIKOLA GRGORINČIĆ IZ BRESKE POLJANE
sabirnom
mjestu. oko 35 litara Dnevno mlijeisporučuje i 2 teka. 6 1 Posjedujekrava, junicu oko lice. U prošloj godini isporučio je 9.500 litara mlijeka. Zatekli
smo
ga
na
UMJETNO
OSJEMENJIVANJE
postiglonaprednim Posljednjihgodinaumjetnimosjemenjivanjem vanredan način i da rezultate odlične ono poboljšanja pokazalo je zemljama Za osobina naših domaćih neophodan spolni čin, oplodnju životinja. nije ženski može da bude već organ spolni koje prisustvo sjemena, iskoristila i danas To i upotrebljavamo umjetno praksa, umjetnimputem. je u upravo sjemena rodnicu, umjetnomunošenju koje sastoji osjemenjivanje, da mlamaternicu. odnosno praksi pokazalo provjeravanje je Najsavjesnije ni po čemu od onih začetih dunci začeti ne priumjetnomoplodnjom zaostaju možemo strane S rodnim oploditi oplodnje primjenom umjetne putem. druge i do tokom rasplodnjaka jednegodinesjemenomnekogvisoko- nad ima Ta 15.000 oplodnja prirodnom, osigurava koju umjetna grla. prednost kvalitetnog kvarad na i silno ubrzava veću i veću u poboljšanju primjenu praksi joj u
se
samu
uneseno
samo
u
u
se
u
sve
litete
stoke.
izbaci-
sjetimo jednom jasno, je moguće, da čak stotina nekoliko ima pa milijarda sjemena, milijuna, vanjusjemena možemo ako daleko pa razrijedimo sjeme, potreban manjibroj, je oplodnju ženki. velik njimeoploditi broj kvalitet da Osim stoke, jer podižemo činjenice putemumjetneoplodnje i možemo samo rasplodnjake, povećamo procenat upotrebljavati najvrednije i međusobno Tim radom spolnih zaražavanje izbjegavamo oplođenih životinja. biti također može baš tako i zaraznim organa rijetko koje kojenije bolestima, uzrok neplodnosti. Tehnika dobije Sjemerasplodnjaka nijekomplicirana. umjetneoplodnje rodud uvodi što se ili živu fantoma spolni ženku, pripustom dobiKvaliteta rodnicu se ženke već u nicu gdje izbacuje sjeme. umjetnu i prema venog pregledom ocjenjuje mikroskopskim sjemenaprovjerava i živahnosti njihovih pokreta. gustoći sjemena oni su prema Živahni Živahnost njihovom kretanju. ocjenjuje sjemena relativne izrađene vršiti kreću. Da bi se pakmogla ocjena, koji energično odnosu živahnim na kretanjem sjemena procentu mjerekojeodgovaraju neko dobiveno Ovako količinu sjememogućeje izbačenog sjemena. cjelokupnu te vršiti čuvati i ga oplodnju posudama, transportiratispecijalnim vrijeme relativno širokom području. uzgojnom Kako
to
bit će
ako
nam
da
se
u
a
za
ne
samo
na
se
u
on
se
se
su
se
u
sa
u
na
REKORDERKA
CECIL
StjepanaMarije broj 6.982 litara ul. 86 V Budrovca laktaciji Bilogorska proizvela je (Đurđevac), mlijeka. Fonda 4 iz Švicarske Krava prije godine putem jenabavljena stočarstva S. O. Đurđevac. pređenje unuka nalazi kćer U »Cecil« ima Krava se »Beba«, potomke. staji još svoje »Jelena«. i »Jagoda«praunuka Tako sada kao bikovi nalaze telad muška su za uzgojena rasplod. Njena Grabovnici i Pčeliče. Kalinovcu, Krava
»Cecil«
2131
matični
—
vlasništvo
i
Đeri
u
'
—
se
u
za
una-
iz
e
DOMAĆIH
OPLODNJA
ŽIVOTINJA odva-
tjeranja ženki, miješak,kojem jaja, jaja od te i tom trenutku za sposobna oplodnju. jaju jajnika padaju jajovod brzo kad važno radi što Poznavanje časa, jaje prispije jajovod, je toga, sjeme da ženskom te može desiti kod organu, preranog spolnom ugiba pripusta, dođe do te doći do tom može nego jajovoda, slučaju sjemeprije ugine i ima S života te ubrzo strane ugiba, vrijeme oplodnje.druge jaje ograničeno dolazi ako do pa prekasno, pripustimo opet oplodnje. da Budući to definitivnog prije jajeta,je tjeranje započinje sazrijevanja dana onda prvog najbolje predkraj tjeranja. pripustiti onda dana prvog pa pripuštapredkraj Ovcu,koja tjera, tjeranja, razmaku od 12—18 ima sati. Dvokratni veliko znapripust pripust ponovi kod često nekoliko ovaca, plodnosti jer njih sazrijeva jaja čenje povećanje dešava To isto toku već tokom vrijeme jednogtjeranja. sazrijevanje želi samo onda pa dvokratnog pripusta osigurati ptimjenom tjeranja, Takva metoda već i donijela brojbliznjenja. pripusta oplodnju uopće, povećati 18—24 sata koristi i Krmaču se poslije početka pripušta svinjogojstvu. je način sati zatim 16—18 se, poslije pripuštanja Ovaj pripust. tjeranja, ponovi da efikasan obzirom i može govedarstvu, prakticirati premdajemanje mlado. redovito te rađaju jedno životinje kad kod točno teče Najteže oplodnja kobila, jerje vrijeme jajedospije sredini i može dešavati i početku, kraju jajovod nepoznato, Da bi maksimalno oplođivanje, potrebno osiguralo jeprakticirati tjeranja. razmakom od 1—2 dana. Prvi kobila dvokratni drugi pripušta pripust put sati. zatim 24—28 dan poslije pripust ponovi poslije početka tjeranja, razmacima Ako tjeranjeponavlja pravilnim oplodnja nijeizvršena, Tokom
u
u
nalaze
se
puca
i
se
su
u
u
u
se
u
ne
ne
se
se
se
u
u
za
se
ne
u
ne
se
u
a
u
se
s
samo
u
ono
se
u
na
na
se
se
s
a
se
različitim
vremena
za
u
vrste.
razne
MLIJEKO TREBA OČUVATI
OD
LOŠEG
OKUSA
I MIRISA ili odbiti
koja privući spada svojstva mlijeka okusa i mirisa i ili prenose mlijeka dobrog lošeg Svojstva potrošača. oko pa mljekara togaproblema. razumljiva briga mlječnje proizvode,jestoga složeokusa i mirisa Danas mnogo mlijeka dobrog jeproblemdobivanja novi niji, jer nastupili uvjeti. velikih graviše hrane kojim potrošači Mlijeko proizvod jepostalo Od iz velikih dova i te udaljenosti. industrijskih središta, sakupljati kao dok do časa vremena. mnogo pa dospije potrošača prođe Zbogtoga mužnje i radi okusa dolaze i mirisa manipulacije mlijekom neželjene pojavelošeg više do izražaja. stadima krava također može (društvena broja gospodarstva) Povećanje biti od faktora će okusa i mirisa U jedan koji djelovatipogoršanje mlijeka. većim stadima krave hrane i ponajviše sijenomkoncentratima,pašnom hranom. da suha se češće pohrana kod Ustanovljeno dajemlijeko kojeg je ako hrani krmom. sočnom većim nego javljuje ranketljiv okus, Hranjenje Okus
među
i miris
će
ona
se
su
se
se
sve
mora
s
u
na
se
a
se
6
e
E
o
A
ne
na
kiselina
povećava lakše i masti masti što stvara oksidacije mlječne mogućnost pojavu mlječnoj ranketljivosti. možemo okus S stanovišta i miris mlijeka podijeliti dvije praktičnog normalni miris i okus i grupe: nenormalni, nepoželjni. koncentrata
količinama
količina
se
nezasićenih
masnih
u
u
u
Normalni Normalno
miris
i okus
mlijeka Slatkoća
dolazi
mlječjemlijeko slanost od klorida Količina šećera šećera nog (laktoze), mlijeku. mlječnog obično obrnutom sadržinom te pomlijeku klorida, razmjeru je je slatki okus slani i obratno. Miris slabo normalnog mlijeka jačani smanjen je i vrlo ga teško nekim izražen spoje karakterizirati, kemijskim uvjetovan je malim količinama dolazi kiselina maslačna acetaldehid, jevimakoji (aceton, vrlo malim i i već Mast mogu dr.) koncentracijama primijetiti. mlijeku okusa i mirisa. i mnogo doprinosi poželjnog Odstupanjekoličini, stvaranju do 1% neće lako fizikalno mast masti, Međutim, zapaziti. stanje kojem dolazi ima znatan okusa. da se Poznato utjecaj stvaranje je usitnjavanjem masti utisak da (homogeniziranjem) kapljica mlječne postiže punije, jemlijeko gušće. dobiveno od i miris okus Normalan mlijeko kojeje zdravog posjeduje i svim muznog prema grla kojim dalje postupalo hranjenog ispravno češći da i kod mljekarstva. Međutim, griješi naprednog jeslučaj propisima obrade dobiva nenormalan i te ono i kod ishrane mlijeka, primarne i miris. okus nepoželjan neznatno
a
u
i slano.
slatkasto
od
u
u
sa
uz
a
u
u
se
u
u
se
u
na
se
s
se
muzara
Nenormalan, nepoželjan okus
i miris
mlijeka okusa
pogoršanja mlijeka prvotno dolazi: od stoke i do krme i od stranih korova, b) kojih a)uslijed staje, c) sastojaka. kemijskih našim i vrlo U okus mana krajevima jerasprostranjena mlijeka mnogim krmi. ovih miris vrši kroz dišni sistem po Prenošenje svojstavamlijeko i trakt. Mirisne tvari iz krme krv muzare udimuznog grla probavni prelaze odatle kroz zatim i vime Neki pluća, sanjem krv, mlijeko. sastojci prelaze odatle krv iz i vime i organa probavnih dalje dospijevaju mlijeko. da strani okus ili miris od ulaska u Vrijemepotrebno stigne mlijeko, krave do izlaska različito i kreće od do sati. organizam je pola pet Prosječno će mirisa ili okusa kroz krave 2—3 sata, sastojka putstranog organizam trajati može smatrati da će biti se oko 5 sati. uglavnom odstranjen potpuno Zbog da krave hrane nakon muzne i da od toga preporuča mužnje, hranjenja do osobito ako nekvalitetna 4—5 sati. mužnje, krma,prođe je Navest ćemo kako krmiva okus i miris pojedina važnija utječu mlijeka. krmi Miris crveni silaža od po daju luk, kukuruza, soje, djetelina, zelje, zeleni zelena nakon repa, u špirit kelj, ječam, djetelina, preostala prerade i nakon i raž i Neka proizvodnje piva, pljesnivo sijenopljesniva silaža, drugo. šećerna n pr. repa, drugakrmiva, mrkva, bundeva, soja, krumpir, ječam, z ob, kukuruz i neke većina koncentrata izravno malo ili nikako grašak, trave, miris utječu mlijeka. Razmotrit
ćemo
uzroke
samo
u
i mirisa
se
u
u
u
u
u
u
se
a
za
se
se
nove
na
zrna
ne
na
korovi
također
Pojedini utjecati mlijeka. Nepoželjan miris korovi: luk i veliki daju stolist, divlji češnjak, krasuljak, divlja gorušica, i neke iz mrkva,mlječika, loćika, potočarka, ljutić biljke porodica glavočika mogu
okus
na
i miris
idr.
mlijeko poredtogaprijeći staje. Ovaj okoline okus i miris obično što se misli. Od nego utjecaj mlijeka je manji mirisa osobito zimskim miris tzv. »po prihvaćenih najčešći je, mjesecima, kravi«. miris zrak u loše uz Ovaj jetipičan koja staji je prozračena,blago kod i silaže kojejezapuštenonečisto, abnormalnog (maslačnovrenja kod i dr. miris »po vrenje), zadržavanja hrpavlažnog gnojiva staji kiselo Ovaj kravi« istim kao i miris dišnih po mlijeko prenosi putem krmi,putem krave. U
različiti mirisi
mogu
sa
stoke
i iz
na
| |
u
za
u
se
organa Neke
bolesti
na
krava
nepovoljno utjecati mlijeka. bolesti ketoze se takove bolesne pojavljuje mlijeku neprijatan miris, jer krave krvi visoku u acetona. vimena imaju svojoj koncentraciju Upale kvalitetu ali učinak raznim u njujuorganoleptičku mlijeka., je slučajevima različit. oboljenja Ovi strani mirisi nisu većem u neugodni uvijek primjetljivi stupnju oni mogu doći do toku u svježe podojenom mlijeku, jačegizražaja čuvanja mlijeka. Neke mirisa i okusa biti i mogu pojave prouzrokovane lijekovima kojima stoka različitim tekućinama dr. i Plastične liječi, mastima, mazanje posude ako ima i njima škodljivih sastojaka, pribor čišćenje dezinfekciju uređaja također kvalitetu ako mogu se postupa prostorija djelovati mlijeka, pažljivo. Borba mirisa i okusa dva načina: se protiv nepoželjnih mlijeka provodi okusa mirisa i a)primjenom mjerakojesmanjuju mogućnost kvarenja mlijeka, naknadnim zahvatima oslobađa okusa b) pomoću kojih mlijeko nepoželjnih i mirisa. mogu
na
miris
i okus
Kod
u
sma-
u
se
za
u
za
na
ne-
na
s
se
važnije preventivne mjere, tj.sprečavanje kvarenja zadatku mirisa mogu mnogo mlijeka, kojem pomoćiproizvođači. Među zaštitne dobra krave boravak mjerespadaju ventilacija prostorija i redovno i klornim i zidova i dezinfekcija mužnju, čišćenje poda drugim ishrana krava zdravom hranom navedene preparatima, koja uzrokuje čistoće muznih i mlijeka, održavanje grla, priboraosoblja koje mirise i okuse može odstraniti i tehnose Nepoželjne mlijeka djelomično loškim kao što su otvorenih zahvatima, prozračivanje mlijeka puštanjem preko hladionika i dezodoriu dezodorizacijom mljekarispecijalnim aparatima zatorima. Takovi i nisu međutim, poskupljuju postupci, proizvodnju, uvijek te svakako ulazak stranih mirisa i okusa posve uspješni,je bolje spriječiti naknadno nego mlijeko, liječiti. Za
nas
okusa
su
i
na
za
za
ne
mane
muze.
u
—
a
u
—
P.
UZGAJAČA SKUP XI
talske održat
8
SIMENTALACA
PONOVO
NAŠOJ U
ZEMLJI
generalna skupština Evropskog udruženja odgajivača goveda i međunarodni forum pasmine odgajivača govedasimentalske će se od 24. do 26. IX 1974. u Zagrebu. simen-
rase
I
|
|
|
I
jp
N. .
simentalske
Evropskoudruženje uzgajača pasminegoveda, čiji je i naša 1962. Miinchenu. Od zemlja, delegata godine je Skupštini tada svake odnosno svake se zasjedanja održavaju drugegodine drugoj bila domaćin 1963. Tom .ovog godine. prilikom zemlji. Jugoslavija je skupa učesnici simentalske su konferencije upoznaliuzgojem pasmine goveda i VojvodiniPomoravlju. simentalca međunarodne X Na skupštine uzgajača Evrope zasjedanju šumarski centar 1972. Miinchenu poljoprivredni Beograd god.Jugoslavenski i stručnakon republičkim konzultacija odgovarajućim organima prethodnih i SR XI SR nim prihvatioorganizacije institucijama Hrvatskoj Sloveniji, simentalca 1974. godine, jerjeredoslijed održavanja evropskog skupauzgajača našu došao zemlju. održat će 24—26. o. g. Skupuzgajača (XIkongres) rujna Članice Evropsimentalca SR ske zemlje: Njemačka, Francuska, uzgajača konferencije i Čehoslovačka, Švicarska, Austrija, Mađarska, Italija, Bugarska Jugoslavija, Vel. status Španjolska, Irska, posmatrača imajuSSSR,Rumunjska, Britanija, Novi Južnoafrička Rodezija, Australija, Zeland, unija, Kenija, SAD, Kanada, i Brazil, Argentinadruge. dana 24. referatima Zagrebu odgovarajućim Prvog rujnajezasjedanje Referat treba dati i ove pregled diskusijom. stanjapopulacijipasmine goveda karakteristikama odnosno s u republikama našojzemlji uzgoja pojedinim odnosit dio referata će i rezultate ove područjima. Najveći stanje uzgoja tu daleko pasmine Hrvatskoj, jerje najzastupljenija. održat 25. će se stručna po sjeverozapadnoj Drugogdana, rujna ekskurzija dana 26. održat će se stručna po Pomurju Hrvatskoj, trećeg rujna ekskurzija (SRSlovenija). će Na biti u da vide ekskurziji predstavnici stručnoj Skupa mogućnosti Centar Križevcima i da u.o. s upoznaju nastojanjima učinjenim kvaliteta kao i programom poboljšanju domaćegšarenog goveda razvoja službe U izložbi imati će na osjemenjivanje. Koprivnici goveda prilike rezultate rada kao tovilište i u širokoj vidjeti uzgoju populaciji plotkinja, raznih tovom domaće šarene Hlebinama, kategorija junadi pasmine. Osnovna svrha rad i buduća savjetovanja jeprikazati dosadašnji usmjeriti kroz zahvate u nastojanjagojidbi plansko usmjerene genetskom poboljdomaće šarene šanjupopulacije pasmine. član
na
osnovano
u
u
se
u
s
'
u
s
se
u
na
se
su
ove
a
u
s
u
u
se
na
u
a
—
u
za
se
u
s
za
na
u
sa
na
POJAVA
OSIPA KOD
DJECE
dijete dobije osip potrebno je razlog djece Osip može iz raznih nastati dodira neke vrsti razloga: zbogznoja, mokraćom, zbog i virusnih zaraza. hrane, gljivica ustanoviti ni lako obratiti se pa razlog osipa, je potrebno Uvijeknije liječniku. ćemo virusne kod Navest se bolesti, kojih pojavljuju osipi. Prva tri četiri dana Bolest sliči na Ospice osipa. prehladu, koja Oči su crvene i suze. Kad da pogoršava. povučete donjuvjeđu, vidjet ćete, često i suho raste. kašlje. Tjelesna jeupaljena. Dijete temperatura postepeno dana obliku ružičastih iza Četvrtog pojavi osip mrlja ušiju. Temperatura Kada
ustanoviti
tome.
kod
s
|
zarazne
nema
—
se
se
u
9
rodi
a
kao
a
OZ
KRG
RR BE VAICO
EDNISR BERTA
PRA RESPISA
mrlje tamnije tijelu, Osip postepeno je dolazi obično do Nakon brzogpoboljšanja. obojene. toga izbio dana ili kad dva Kad temperatura padne ili opetporaste bolnicu. poštoje treba hitno Komplikacije prenijeti liječnikadijete pozvati osip, modernim biti od samih razliku mogu opasne liječene uspješno ospica, i, lijekovima. bez teka. Ono će uzeti tekuDok jedino dijete jetemperatura povišena, je dan češće dati. treba se na pa pažljivo Triput moraju djetetu je ćinu, biti sobu zamračiti. Soba možete smeta očistiti usta. Ako svjetlo, djetetu dana nazebe. ćemo da ustane dva da dopustiti Djetetu ugodnotopla, dijete vrućica prestala. poštoje znaci čim Bolest prehlade. osoba, Nijedna druge, javeprvi je bi doći blizu nahlade od ili djeteta, grlobolje, smjela koje kojaboluje Ista bi biti uzrok nosi od komplikacijama. klice, koje mogle boluje ospica, jer dobiva osoba dvaput. rijetko ospice kod vrlo sličan ove CrljenicaOsipjeovdje osipu pravih ospica, znakova bolesti različite. i nema iscjedak Ovdje prehlade (kašalj dvije potpuno iz Tjelesna nijeznatnije povišena nosa), grlobolja je rijetka. temperatura bolesno. od i se 38,5%C). Osip sastojiplosnatih (ispod Dijete gotovo osjeća dana dana čitavo već prvog ružičastih mogu tijelo. pokriti Drugog mrlja, koje koža znak čini zažarenom. natečene obično i se se, pa Tipični izblijede stope i oteći i iza vratu. limfne mogu nego Žlijezde žlijezdešiji, ušiju prije bolest i mogu neko ostati povećane vrijeme pošto je prestala. pojavi osip diležati. da Dok i mora dijete Valja liječnik traju osip vrućica, postavi od ako lako razlikovati naročito ima dijete vrućicu, crljenicu jernije jagnozu, i šarlaha. ospica bolest« Ovo zarazna »Šesta (roseola) bolest, jemanjepoznata koja ima između kod i treće prve rjeđe godine života, kasnije. javlja djece Dijete bez ikakvih i znakova stalnu i visoku tri do četiri dana prehlade temperaturu naročito bolesno. Iznenada obično izgleda temperatura postaje normalna, sličan donekle kod Sad po tijelu plosnati osipu ospica. je izbije ružičasti, osip, dobro. već posve dan bez ikakvih komplikacija. djetetu Osipnestaje dva, Vodene kozice kozica nekoliko karakterističnih Prvi znak obično jest nisu licu i Kozice iznad okolne nego po tijelu. plosnate, uzdignute prištića žućkasti tekuneke vrhu mjehurispunjen vodenastom kože, imajusitan, koža nekoliko ćinom. Osnova i okolna crveni. nakon prsne Mjehur prištića visoka.
licu
širi po
se
i
su
veće
sve
i
|
ne
u
za
su
mu
mora
ne
zarazna
se
za
ne
su
no
—
a
ne
se
su
se
na
na
se
—
a
ne
za
—
a
na
su
sati
i osuši
se
u
krastu.
Liječnik dijagnozuliječi dijete, kojedobije postavi osip, kad loše i ima vrućicu. lako osjeća bogiročito, (Kozice je zamijeniti i vrstama ležati dok njama drugim osipa). Dijete krevetu, god pokozice. Svrbež može ublažiti tekućim Protiv javljuju puderom. kašlja treba davati li djetetu posebne kapljice. Pojavi temperatura smanjujemo je acisal-tabletama. skidati. Kraste Najčešće komplikacije smiju gnojni ruke s apunom koji prištevi, nastaju zbogčesanja. Djetetu valja oprati dan. triput U može izaći iz kuće i vratiti školu dva dana pravilu dijete pošto izbile kozice. Suhe kraste nisu same sebi zarazne, i po posljednje zbognjih držati od ostalih. dijete odvojeno nijepotrebno treba
se
da
i
a
ono
na-
s
mora
nove
u
se
se
se
se
ne
su
zarazom
na
se
u
su
Dr
B.
S.
10
Ri
e
a
e
I
20
|
JOSIP ŠOJAT IZ JALŠEVCA
godidvije svoje isporučuje oko 5.000 do 6.000 litara mlijeka. šnje kvalitetu Pazi smatra mlijeka, jer da dužnost to svakogproizvođača je mlijeka. Sa
krave
na
STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR
SR HRVATSKE
mjesecu srpnju Prometproizvođačakooperanata i prezime Ime KateBroj Selo Organizacija proizvođača grla gorija
1974.
u
Red.
broj
1. Filirčić 2. Šofić
Nikola
3. Šofić
Nikola
4. Lazić
Stevo
5.
Novska
Mirko
Žabno Žabno
Hrsovo Orle
Špičko
Mato
Novska
Žabno Žabno Žabno
Orle
85
krava
Kupac PIK N.
Gradiška
PIK
Vrbovec
23550
junica junica
PIK
Vrbovec
5207
krava
PIK
Vrbovec
4786
junica
Ug. cen. Novigrad
23549
na
6. Ličko
Stjepan
Sap
Orle
5194
junica
Ug. cen. Novigrad na
7. Matijac
Orle
Josip
Orle
5754
junica
Slavko
—
Č. Poljane
Č.
Poljane
1415
junica
Ferdo
Črnkovec
Črnkovec
4269
junica
Mirko
Črnkovec
Črnkovec
4306
junica
Dobri
Ug. cen. Novigrad na
10. Grbač
Dobri
Ug. cen. Novigrad na
9. Zrnić
Dobri
Ug. cen. Novigrad na
8. Mišević
Dobri
Dobri
Ug. cen. Novigrad na
Dobri
ll
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
11.
Organizacija = gorija
Selo
aa ao Črnkovec Črnkovec
————BB
Vojković
Pavo
Kate-
Broj grla
4243
junica
Kupac
Ug. cen. Novigrad na
12. Jurković
Mato
—
Črnkovec
Črnkovec
3779
_
junica
Ug.
13. Zaporac
Vukovina
Vukovina
5960
junica
ni
.
Sp
V.
Mlaka
V.
Mlaka
2221
jjunica
Dobri
Ug.
cen.
Novigrad na
ŠpičićMijo
cen.
Novigrad na
Franjo
Dobri
Dobri
Ug.
cen.
Novigrad Dobri
na
15. Vukašinšinec h
V.
Martir_
Gori
V.
ca
Gorica
5657
jjunica
VE.
Novigrad na
17. Fridrih
Milan
18. Horvat
Jaromir
19. Pinezić
Stjepan
20.
Predavac Predavac Predavac > Predavac Rovišće Rovišće
Josip
16. Buhin
Đuro
Varga
Škoje 2. Orlovac Josip
23.
24. Žunac 25. 26. 27.
:
Škoje
Šafanović
28. Ivan ,
Robotić
29. Tomo 30.
Stjepan
Vinković
bik
SO
Sisak
13797
bik
Rača
N.
Rača
13742
bik
N.
Rača
13788
bik
6408
bik
N.
Rajkovićić
Zvonko
5714
Fond
Rača
= Predavac
Rača
Rača
Čovac = Zdjelarić
Pajo
bik
SO
Orlovac
N.
Mato
6409
Fond
Sisak Sisak
bik
Predavac
Ivan
SO
13816
Sasovac
Vilko
Bujger
Fond
Rača
N.
Mato
21.
Rešetari
N.
Rača
N.
Rača
13809 13814. 3805
N. Gradiška N. Gradiška X
=
786 3786
Gradiška Đurđevac = 11468
Prvča Babolok
N.
Grgurine
V.
37188
Trojstvo
2608
31. Milan
Predavac Predavac
6352
32. Milan
Rašek
Predavac Predavac
6245
Predavac Predavac
6362
34. Franjo 35.
37. Dušan 338. Tomo
39. Đuro
12
Veličan
Franjo. Veličan
36. Slavko
40.
Milan
Pero
Vašek
Obračević
—
Žabno
—
Žabno
bik
bik
z
dni 2. aa rond(so Sisak Sisak Fon nd SO Fo d SO Vojnić Fond
SO
Vojni
ć
Fond
Vojnić Ribarić gosp i
Rašek
33. Fridrih
Dobri
bik
6405
— N. N.
Kozarevac
cen.
Žabno
23515
ž. tele b bik b
ik
junica junica junica
Fond
SO
N.
Gradiška SO
Fond NS
Gradiške
Tvor.
sir.
Bjelovar Tvor.
sir.
Bjelovar Tvor.
sir.
Bjelovar
junica
Tvor.
junica
Tvor.
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar sir.
Bjelovar sir.
Bjelovar Žabno
23530
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
Severin
Severin
2774.
Severin
Severin
2745
junica
Tvor.
sir,
Bjelovar
Vranješ
Severin
Severin
2747
Rakijaš
Severin
Severin
2711.
Maršić
Kapela
Kapela
824
junica
Tvor.
junica
Tvor,
sir.
Bjelovar sir.
Bjelovar
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar krava
Tvor.
sir.
Bjelovar
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
41. 42.
Valentić
Slavko
45.
46.
49.
Kapela Babinac
Bedenik
Herečki
Ivan
Goranović
Mitar
—
Bedenik
Jamreković
Ferinović
Nevinac
Ivan
Dautan Nevinac
Markesina
Milan
Kapela
3011
Kapela
3025
Bedenik
4006
Bedenik
3997
Bedenik Bedenik
Kolomar
Jani
7. Mato 48.
Kapela
Lalić
43. Savo 44.
—
Kate-
Organizacija — gorija
Selo
Robotić
Tomo
Broj grla
junica
Kupac Tvor.
sir.
Bjelovar
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar junica
Tvor.
sir.
Bjelovar junica
Tvor.
sir.
Bjelovar 294
krava
Tvor.
sir.
Bjelovar
Bedenik
4000
Nevinac
3624
Nevinac
3677
Nevinac
3518
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
Mikulandi
51. Josip 52.
53. 54. 55.
56. 57. 58. 59.
—
Gospočić
Mato Antun
Josip Tomo
Drago Ivan
Dautan
Međurača
Antolović
Antun
Vid
Nevinac
Novak
50. Mato
Nevinac
3655
Nevinac
3583
Nevinac
junica
61.
Ivan Ivan
62. Stevo 63.
Milan
Tvor.
sir.
Bjelovar junica
3563
junica
Nevinac
3649
junica
Tvor.
sir.
Tvor.
sir.
Tvor.
sir.
Bjelovar
—
Nevinac
Šiprak
Međurača
Nevinac
3676
Lalić
Severin
N.
Orlovac
N.
Nevinac
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar Rača
13698
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar Rača
13370
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
Španić
Sasovac
Žunac
N.
N.
Rača
13494
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
:
60.
sir.
Bjelovar
Nevinac
Pumper
Tvor.
Bjelovar
3651
Antolović
junica
Bjelovar
Nevinac
Grgić
Nevinac
3250
Juretić
Rača
Orlovac
— Brajković V.
N.
Rača
Rača
13683
13363
junica
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar Tvor.
sir.
Bjelovar
Orlovac
Komlenac
N.
N.
Rača
13642
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar Pisanica
_V, Pisanica
1825
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar 64. 65.
Lajoš Nikola
66. Milan
V.
Kuruc
Mlinarić Đurić
—
V. V.
Pisanica Pisanica Pisanica
__V, Pisanica
_
V.
1797
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar Pisanica
_V. Pisanica
1923
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar 1933
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar 67. 68.
Ivan Vlado
69. Vinko
Vincek
Trković Međan
Rovišće
Rovišće
5280
Draganić Rovišće
5608
Rovišće
5483
Rovišće
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar junica
Tvor.
sir.
Bjelovar junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
13
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
70. Vinko Ivan
TI.
Vinko
.
.
Mato Slavko
.
.
Ivan
Antun
.
.
Josip Đuro
.
Dušan Ivan
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Valent
Josip Josip Ivan
Međan
Švarc
Rovišće Rovišće
Čahija
Rovišće
Purišić
Rovišće
Buček
Rovišće
Župić
Međurača
Antolić
Nevinac
Srbljenović Rakijaš Biketa
Jakopović Horvat
Grdinić Pečar Futač
Dautan
Severin
Markovac Orovac
Drljanovac Kozarevac
Tuciljevac Ždralovi
Mirko
Jandroković
Stevo
Kovačević
Josip
Tonković
Mato
Majcan
V.
Majcan Dent
Mato
Bolto Bolto
Drago Drago Drago Ivan
Dane
Dent
Majcan Majcan Peček Rađa
Brodarić
= Organizacija
Selo
V. V.
Ciglena Ciglena
Rovišće
5140
Rovišće
5408
Rovišće
5574
Rovišće
5568
Rovišće
5549
Nevinac Nevinac Nevinac
Severin V.
Trojstvo
Severin
N. N. N.
Rača
Rača Rača
Prespa Prespa
Prespa V.
Pisanica
Pisanica
V.
Pisanica
V.
Pisanica
V.
Pisanica
V.
Pisanica
V.
V.
Pisanica
Pisanica
Gudovac Gudovac
V. V.
Pisanica Pisanica
Gudovac
Gudovac
gorija
junica
Tvor.
junica
Tvor.
junica
Ivan
Kolarić
junica junica
377 373 382 245
2621 2751
13673 13466
13710 2959 2970
406 1819 1839 1845 241
276 3816
3813
Rovišće Rača
13436
Rača
krava
krava krava krava
junica
junica junica junica junica
junica junica krava
junica junica junica krava
krava
junica junica
junica
Tvor.
sir.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar Tvor.
sir.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar sir.
Tvor.
Bjelovar Tvor.
sir.
Bjelovar Tvor.
sir.
Bjelovar Tvor.
sir.
Bjelovar Tvor.
sir.
Bjelovar Tvor.
sir.
Bjelovar junica
Tvor.
sir.
Bjelovar
junica
Mato
13631
junica
Škojc, Rača
Martin N.
Palangić 14
sir.
Tvor.
Bjelovar
5624
N.
sir.
Tvor.
Bjelovar
Rovišće
Rača
sir.
Bjelovar
Rovišće
N.
sir.
Tvor.
N. .
sir.
Bjelovar
Žabjak
N.
Kupac
Bjelovar
5615
Orlovac
Kate-
Holek,
Rača
Marija
O
a
A
! i
i
Žena
i dom
PREHLADA |
KOD
DJECE dišnih
prehladom oboljenje razumijevamo sitnim tzv. virusima. može običnom kihaočitovati organizmima Oboljenje i teža kao što mogu vicom, pojaviti oboljenja jeupalapluća. Prehlada obično tzv. kašljanjem, prenosi kapljičnom kihanjem i govorom. Uzročnici ako vlažno mogu lebdjetizraku, je vrijeme, pogotovo i po sat. Oni sluznice i Jedan koji dospiju organizam preko ždrijela. član može kratko tu bolest i porodice vrijeme prenijeti cijelu porodicu. Pod
uzrokovano
organa
vrlo
se
a
se
se
zarazom:
u
u
nosa
za
Kako
da
na
spriječimooboljenje? to
Najvećupažnju majkaprehlađena mora
ili gazu,
rubac
kako
obratiti
dojenčadi, jer najosjetljivija. je staviti čisti usta nego prije približi djetetu pred bi da kod ili govora spriječilakapljice kihanja dospiju svaki kad ima oko da opere ruke posla djeteta, put,
treba
Ako
su
se
djeteta. sapunom. I ostalu i ukućane da se vridjecu valja poučiti, približe dojenčetu dok ili treba da stave jeme prehlađeni. Prigodomkihanja kašljanja lijevu ruku usta. da brišu pred Najbolje je papirnatim rupčićem. Onajkoji je bolestan da zdravom osobom. najbolje je, rukuje Da bi od treba stanovite spriječilo oboljenje djeteta prehlade poduzeti bi da mjere, kojim utjecalo njegov organizam postane otporan. U prvom redu i način života. otpornost utječe pravilna prehrana Dijete redovito uzimati da redovito i da odgovarajuću hranu, kupa umiva, bude zraku i da redovito i spava. regusvježem Kupanje umivanje podstiče laciju tijela. temperature treba da budu zraku i da se Djeca svježem igraju. Kretanje svježem zraku krvi i Treba pospješuje optok povećava organizma. o tpornost pustiti da budu zraku i kod ali biti djecu najveće hladnoće, moraju odgovarajuće dolazi do da odjeveni. Pretoplo odjevanje šteti, jer znojenja. Bolje je djeca sebi više između imaju tanjih odjevnih predmeta, jer pojedinih dijelova zraka sebi da obuću i treba po sloj spriječava hlađenje. Razumije prilagoditi vremenskim prilikama. uvelike da mlađa se, Spavanje utječe otpornost organizma. Preporuča školska i ručka. djecaspavajuposlije i biti čiste praProstorije, gdje djeca zadržavaju spavaju moraju (bez i vlažnosti. oko vlašine), tople odgovarajuće Najbolja je temperatura 22%C, 45—60%o. žnost zraka sobu. Zimi Prije spavanja valja prozračiti jenajprikladod 12—16%C. nijatemperatura Pretople prostorije spavanje smanjuju otpornost organizma. do
Inače
mora
ne
za
su
nos
se
ne
sa
se
se
na
na
mora
se
na
na
na
na
na
se
na
se
a
za
-
———
15
pa aaa
a
MEMORIAM
IN t=
pm
e
tt.
:
sati
godine 16,30 naš bolesti kratke i teške nakon je i veterinar IVAN MUŽAK tehnolog dragi unapređenje primarneproizvodnje. života. 50. Umro godini je bremenit i bio Životni težak, je put vidne svih teškoća ali postigao je usprkos ličnom kako rezultate svom uzdizanju se i tako unapređenju poziva koji opredijelio. mladosti od Još vezao najranije borbu i aktivno radnički uključio pokret i socijalističkih socijalizma ostvarenje Radi odnosa. društvenih naprednih svojih tako da i zatvaran bio .ideja jeproganjan školu završiti Bjelosrednju nijeuspio istu već varu, napustiti,je kojuje
is gn
Dana
27.
1974.
VII
u
umro
za
u
mu
na
za
na
uz
se
u
za
u
MUŽAK
IVAN
morao
kao
završio
i maturu
Križevcima.
u
slu-
studija završenog je Zagrebu. 1964. od 6. VII žbovao mljekari« godine »Zagrebačkoj je Ivanjskoj, raznim rukovodećim dužnostima. sireva na Tvornici Bjelovar kolektivu našem i izvan sredini i čitavom Bio pa radnoj jeomiljensvojoj što sireva Tvornice Bjelovar, dokazuje našegkolektiva,otkupnompodručju dobrobit koliko to bilo i mu da moguće je svojeznanje prenosio je ostale radnike. dobrobit zajednice kolektiva, odbornika i biran bio Nekoliko organe Skupštine upravljanja puta je Bjelovar. općine nalazio i bio nikakav Nikada napor mogućnosti težak,uvijek je nije smrt bilo teško i našali. Prerana kako da i načina mu prekinula jenjegov god bio kolektivu život kada najpotrebniji. je rad u i neumoran napor stvaralački kojeje ulagao lik, Njegovsvijetli svima ostati će dobra radu i narav svom vječnoj uspomeni njegova hvala! slava Neka i znali i mu onima i svima jevječna poznavali. koji ga završio
fakultet
Veterinarski
Nakon
u
u
a
u
u
na
za
sve
na
za
za
u
mu
se
u
nam
nama
u
su
TVORNICE
KOLEKTIV
SIREVA
BJELOVAR
Uređuje: Glavni Vlasnik
i izdavač: Ilica
Redakcioni
i odgovorni
Udruženje
31/III,
kolegij »Zagrebačke urednik:
mljekarskih
tel. 37-360.
Tisak:
mljekare«
dipl. inž. Dinko radnika
SRH,
Kaštelan
Uprava
Štamparija
i
i
Zagreb
uredništvo,
»Vjesnik«, Zagreb
| /