mo
on
S
o
"
#
=
.“
ža
a
a
=
—
e.
=
pmaprmir=
adi
X
#
S
.
“—
r
<
ša
4
-.
-
-
<
š
va.
sa
af
e
—-
-
x:
| ; :
3
.
i
—
Sa
:
ž
—
---
—-
>
_
:
<.
Paki
—-
--
-—--
--
_-
-
Pa
-
--_-—
-
—
—
—
La
PROBAVNE
SMETNJE KOD GOVEDA ZBOG PREDMETA U PREDŽELUCIMA |
STRANIH
probavne djelovanjem smetnje šiljatih predžaludaca meta izazovu ili ili koji potrbušice,pak djelovanjem upale tupih stranih želudaca zabrtve ili normalnomgibanju predmeta, kojismetaju pak među tim Kud i kamo veće imadu otvore, predželucima. pojedine značenje kod svih većini šiljati predmeti jeruzrokuju probavnesmetnje goveda slučajeva. Goveda naime navikla lizati ako svakojake predmete, boluju pogotovo od lakomo hranu često ima i pa lizavosti, uzimaju kojoj šiljatih predmeta, od kao što komadi itd. najčešće željeza, čavli, žice, igle, kopče, Drugi noževi, strani od stvorene ili živopak predmeti jesu: pijesak, zemlja, lopte biljevnih zatim različite ili slično. tinjskih dlaka, krpe, posteljica oštri obično ili mogu Šiljati predmeti padnu kapuru, gdjejoj ozlijediti tome i neke mogu probušiti stijenku, jer kapurasteže, pogodovati druge okolnosti kao što ošita kod itd. Ako disanja, pomaci napinjanje steonost, ovi i će i organe šiljati predmeti probuše stijenku, d alje ozlijedit druge putuju i Osim ovi sobom razliunose i trbušnojgrudnoj šupljini. toga predmeti čite klice tim te tako žestoke U (bakterije), nastaju organima upale. najblažem i stupnju nastaje upala kapuri, poslije pridružuju upalepotritd. razviti različite se srca, m ogu bušnice, pluća Nadalje ošita, porebrice, kožure ili kadšto ti i veće krvne priraslice gnojni čirevi, probuše predmeti žile ili srce, pa iskrvari i goveče ugine. bolesti Znaci oni zavise vrsti različiti, pomicanja predmeta. tj. stranog Ako bolest izazvana obično i proje tupimpredmetima, razvija polagano bez izrazitih znakova boli li otvor mjenjivo području kapure,začepi koji nadam. Znaci bolesti nastale od pak šiljatih predmeta, razvije naglo nastaju 1—4 kadšto otkako već ali strani dana, progutala ježivotinja taj predmet, i nakon više sedmica ili Nastane li bolest mogu pojaviti mjeseci. naglo, ćemo teške i probavne smetnje: životinja jesti, opazit prestane piti preživati, ili slabo steže. No katkada i nadme ili nikako joj burag najvažniji je da naročito kad znak ili i kad kad ustaje liježe, balega mokri, životinja stenje, vodimo nizbrdo. ili kad kad No i životinje promijene svoje napinje je i i oprezno pa glave, nepomično zgrbljeno ispružene hodaju držanje, stoje Ovim nerado trbuh i nerado im tapkajući, balegaju (začep) mokre, jenapet. im dlake im se pa nakostriješe, mišičje pojavamapridružuje groznica, dišu. Obično već ubrzano i ovih znakova pa daju površno prije podrhtava, smršave oslabe. Kad bolest duže i i potraje, jako manjemlijeka. dešava ako li bolest sporo, to strani se predmetzaostaje Razvija ili ako strani ili ako predmet polagano dalje prodire zaostajemjestu mjestu znakovi slabo boli ili se neznatni probavom, poremećenom opažaju bolesnima. Bolest normalna nekonakon stanja pogoršava pakizmijenjuju ili sl. kad liko oplođuje teli, životinja sedmica, otprema, Ove
bilo
nastati
mogu
stranih
u
su
u
su
u
se
a
su
u
sa
u
samo
no
na
se
a
—
su
o
se
u
a
se
se
za
se
a
se
se
se
a
se
a
na
se
na
sa
se
—
s
zo
da i
se
se
slezene, pluća, najčešće upala osrčja, potrbušnice, komplikacija jetre, i strano do stvori i se gdje dopre tijelopod kožu, porebrice sl.,ponekad oteklina. gnojna Od
su:
a
|
samu
2
|
5
e
O
i e
i S
ji
g
ol
Bolest
ga tupim predmetom završiti, tako, tom ili ubrzo pa po ozdravi,pak životinja povrati, predželuci ugine,ponekad tvrdokorno nekoliko sedmica ili Kod bolesti izazvane miruju šiljatim mjeseci. može i ozdraviti i to, ako ostane predmetima životinja predmet kapuri, ili ako ga rđa No ako ne probuši njenustijenku izjede. predmet probuši stjenku će ozdraviti. Takova kapure, životinjarijetko govedaočituju potpuno trajne ili iznenada ih i ako mogu probavne stanje pogorša, smetnje uginuti, sami Bolest može i nekoliko dana zakoljemo. prije toga potrajati (ako brzo do nekoliko ili i tada predmet prodire) sedmica, mjeseci dapače godina, iznenada. može životinja uginuti Budući da bolesti ovisi nastalim liječenje koje promjenama, te može ustanoviti obratiti razvile, promjene stručnjak, najbolje je što može samo Često prije njega. životinju spasiti operacijom. Da obole od rečenih treba krmu i hranu životinje smetnja, podaprije dobro i onim na pregledati vanja pretresti:napasivati područjima, gdje takovi leže ženska kada neka radi predmeti (kraj smetlišta); posluga, cesta, nosi sebi različite i doći hranu. mogu kopče, igle, ukosnice, koje ispasti treba bit same bolesti. i livade treba goNadalje poslugu uputiti Pašnjake nekoliko očistiti. Ako ih od treba po dišnje pakgovedaboluju lizavosti, puta liječiti. M. Šlezić
izazvana
stranim
može
da
se
a
a
u
se
a
ne
no
ove
o
a
su
samo
na
se
se
se
ne
ne
ne
na
u
u
ZAŠTO, KAKO
I KADA
MORAMO
ČISTITIZUBE?
Njega spada najuže područje higijene. Lijepi ukras svakom ali i važan organ najljepši licu, ujedno našeg organizma. Zdravi zubi uredne Oni preduvjet probave. usitnjuju hranu, primljenu tom hrana slinom sadrži sa elemente za pri miješa koja potrebne kemijske hrane. Prema tome ustima rastvaranje počinje probavahrane, p ogotovo šećerne i škrobne treba naročito iz sline mnogo hrane, koja svojuprobavu Dobro žvakati zdravi zubi. Ako zubi kvarni ili mogu ustiju. manjkavi, hrana želudac pa gutanesažvakana, primanedovoljno pripremljen materijal i proces želucu remeti. To dovodi do i raznih probave probave nepotpune direktno ili indirektno iz oštećenja koja togaproizlaze. Do zubi dolazi da između oko i kvarenja tako, njih njih zadržavaju ostaci onda služe kao tlo i razvitak veoma hrane, koji pogodno podloga raznih Ovi kiseline te mikroorganizama. mikroorganizmi izlučuju uzrokuju i naročito oko zuba. vrata izazvati mogu trulenje cakline, razaranje Bakterije i desni i stvara ovo upalu stvaranje zubnogkamenca, podlogu daljnja opet načet zub neće od sebe nikada više niti se obolenja. Jedanput zacijeliti može braniti od razornog proces daljnjeg djelovanja bakterija. Započet do se zuba. Osim to i opasno nastavljapotpunog uništenja predstavlja toga još žarište odatle krvnim te mogu klica, koje putuju putem dijelove tijela uzrokovati teška i opasna krvnih srca, oboljenja zglobova, žila, bubrega i dr. Zato zdravih zubi i i stanovišta sa jenjega liječenje oboljelih tog čito važna. zubi
osobne
u
su
i zdravi
zubi
su
su
se
u
za
samo
su
se
u
se
se
za
a
za
sam
sam
u
sve
razna
naro-
oo
po mogućhrane, čistiti, tj. i prekorisno Ako iza svaki nosti čišćenje, je put jela. nijemogućetemeljno zubi svakako zube i usta. Uredno malo vode bar pranje isplahnuti poručljivo će tako usta i zubi kroz 7 do 8 noćnih uveče spavanja, jer jenajpotrebnije prije zubi i i sati ostati čišćenje ustiju prestaje djelomično čisti,kojevrijeme zubi i sl. budni jezikom, pijenjem Pranje kad sline, čišćenje gutanjem kroz dan, kao i svako dobro i pranje korisno, ugodnoje, ustajanja prije ujutro danu. Nikako kao može ali nikako smije pranje zadovoljitijedino znati To naročito zubi uveče izostaviti majke. moraju spavanja. prije pranje iza zube da peru naučiti One spavanja, toga prije svojudjecu moraju baš to kolača ili slično u nikakovih im davati najopasnije krevetu, jer je smiju zubi. zdravlje ni ni keficom mlakom Zube peremo pretvrdom premekanom vodom, zubnom te po čistom kefica ili u mogućnosti krpicom prstu pomanjkanju svih strana i zubi operu da zubi Kod paziti, pranja pastom. vodom. čistom zubi dobro i usta koncu svim isprati moraju smjerovima, sadrHrana zubi ima Veliko prehrana. ispravna značenje zdravlje vitamine. soli mineralne i redu 'Žavati sve prvom proteine, potrebne elemente, okoštaNaročitu vapno (kalcij), kojijepotreban kalcifikaciju, uloguigra žiOd zuba. cakline prvimgodinama prehrana značenja je posebnog vanje zuba. Posebna razvitak ili 9. do 8. vota, najvažnije kojejevrijeme godine, normalni A i osobito voditi D, kojiuslovljavaju vitaminima, briga D i vitamina zuba. odnosno razvitak očituje kalcija okoštavanje Pomanjkanje lakše često šarenim se podložna kvarenju. kojaje cakline, izgledom bombona i zubi dovodi u drugih uživanjem kvarenje Često brzo rastvara, ali slatkiša. To Šećer ograničenja. izvjesna opravdano, je ustima. ima nekih kiseline stvara mnogo kojih uvijek prisutnosti bakterija, stvara tom ustima, zubnu "Te kiseline koja pri caklinu,slina, razaraju razornog te kiseline niti njenog sprečavanje nijedovoljna neutralizaciju i tako odreći da moramo dade Ali tu ugodne pomoći djelovanja. slatkiša nakon treba odmah U tu svrhu namirnice. živežne korisne uzimanja zubima. među ostatak ni da ostane zube i «dobro usta, Dalje najmanji isprati obroka ako između nemamo slatkiša treba mogućnosti uzimanje izbjegavati se Naročito su koji lijepe bomboni, slatkiši, nepodesni ustiju. ispiranja završavati obroke Redovite ustima. u nije uputno .zube, jer dugozadržavaju slatkiša uzeti iza kod kako slatkišima, je uobičajeno. Uputnoje najčešće čiste. tako zubi nešto najbolje Pogojabuke, jer najbolje voća, svježeg još bombone nikada uzimati nećemo već gore istakli kako tovo smo slatkiše, kvaizmisliti što možemo to upravo ili čokoladu najgore, krevetu, jerje zubi. renje dva zubi. Bar stalne kontrole istaknuti koncu Ina moramo puta potrebu zub čekati dok zube. treba dati boliti, počne uputno pregledati Nije godišnje zubi i to što drugih kvarenja daljnjeg širenje liječenje teže, je kasnije jer
Usta
i zube
oslobađati
moramo
ostataka
ih od
sa
ono
za
smo
se
u
ne
ne
ne
a
za
—
—
na
mora
a
u
sa
se
se
se
na
mora
za
u
za
u
za
o
mora
se
sa
vezu
se
se
uz
u
u
u
se
a
za
za
se
a
se
ne
ne
za
se
nas
se
—
—
za
u
:
a
sve
veće.
Prim.
dr
Nežić
Eugen
4
bo
od
E
E
ej
EI
ea
ERMA
S
| |
STOČARSKA
REGIONALNA
IZLOŽBA
NOVI MAROF
održana
1974.
9. IX.
1974.
stočarska
je Ljubeščici Novog stoku ložba su Čakovec, Ludbreg, općina proizvođači kojoj izlagali svoju Marof i Varaždin. Novi Ivanec, Marofa
kod
selu
.U
iz-
na
bio
Zapaženje
referat
uvodni
u
izložbe
katalogu
kojem
smo
u
pročitali:
po području godine put i raždinske što sebi samo po uspjeha jednog ispravnosti potvrda regije, je i među koji proizvođačima stručnjacima pothvata entuzijasta poljoprivrednim Bez obzira inicirali i do danas sve pojave razvijali. uspješno akciju stočarska kroz jedan proizvodnja razdoblje, ostaje koje jepratile proteklo i od oslonaca poljoprivrednog proizvođača, temelja egzistencije jerprekonje »finalizira« trud i cjelokupno svojejavljanje prekonjezaokružuje svoj Ove
su
stočarska
održava
četvrti
se
izložba
Va-
na
na
ovu
su
on
na
tržištu.
tradiciju proizvodnji, Područje regije značajnu stočarskoj do nedavno bila poljoprivrednika gospodarstvu individualnog ug.avje Modernibila osnovni obradi a stoka mu pomoćnik zemlje. ekstenzivna, Nastovelike i uopće. donijeli promjene poljoprivredu zacijaagrotehnika stručnih službi razdobljusamo usmjeravana proteklom smjeru janja svim i i .nego područjima, selekcijom proizvodnje unošenjem intenzivnije novih i mouvjeta ekonomičnije iskorištavanje pasmina vrsta,stvaranje društvenom i inokosnom posjedu. gućnosti kojima raspolaže ima
ove
ona
iako
u
na
u
nom
su
u
su
u
ne
u
u
u
za
na
se
društvenog Organizirana proizvodnja, kooperacija drugi suradnje individualnim sektora su poljoprivrednim proizvođačima potakli značajne i kvalitetu i vidovima drugim djegovedarstvu, svinjogojstvu promjene oblici
i
s
u
latnosti.
odnosi
odnosi
selu, uložene krize napore, kojeobezvređuju da izdrže i nastave uvijek potrese Novi
novi
na
sve
Upravo
proizvodnji, ipakpružaju optimizma proizvođačima više elana. još bez
prema
s
na
česte
dostignuća pokažu, ohrabre da i šire zainteresira i ostale entuzijasta proizvođače nastojanja društvene faktore kako bi se širem na postignuti primjenom praksi uspjesi odrazili kvantitetu i kvalitetu stočarske nego planu proizvodnje. su
i ove
stočarske
izložbe
imale
za
cilj
obzira
da
se
ta
se
u
ne
samo
an
Novi
Marof
kravu
»Franci«
Regionalna koja godine bit će ponovo da naši sajmištu Ljubeščici, prilika proizvođači pokažu rezultate i da u iskustva steknu više i međusobnoj razmjeni svoje znanjavolje uspjehe. daljnje stočarska
izložba
—
74.
se
ove
održava
u
na
za
komisija proglasila je Stjepana uzgajača kao izložbe. iz Čehovec zvono Strahija 37, šampionku Pobjedničko Stočarskog direktor SRH centra Deneš. Kao prva Zagreb, predao Stjepan je ing. pratilja krava mb. 2001 Tome iz »Žemlja« proglašena »šampionki« je uzgajača Srpak Stručna
mb.
304
Palinovca.
junica nagradu osvojila je Dravska 84. iz Daraboš Svibovec, Od
bređih
I
»Berta«
'
pb.
2785
uzgajača Marija
Ka
O Ta Rain)
a
Kao
prva 96. iz Dubovca
pratilja jejunica
»Ceza«
bila
pb.
1874
uzgajača
Ivan
Ferenčak
krave
izlagao je uzgojnufamiliju Malog Josip izložio iz Palinovca kćerkom i mb 41 a Tomo je Srpak dvije junice, »Perge« unuke. kćerkom i krave »Cifre« mb 51 dvije familiju izložbe završena Narodnim ovogodišnja veseljem kraju je uspjela 1974. Marof izložba Novi regionalna Harambaša
Bukovca
iz
s
s
na
selecijstočarskog centra SRH Zagreb, skog inž . Deneš, drug Stjepan pobjedničko predaje Direktor
zvono.
STOČARSKA
IZLOŽBA SINJ 1974.
Sinju proizvodnje posebno govedarske cilju unapređenja izložba. stočarska održati će 22. g. rujna što krava i 9.000 imade Na rasplodnih junica, preko području općine obuhvaćeno svih krava čini 25% je Umjetnimosjemenjivanjem Dalmaciji. krava odnosno ili 33% 66% 3.000 krava Dalmaciji. osjemenjenih preko oberintalske krava Pored Knina to pasmine. (sive) jeopćina najviše krava. 100 sada imade tretmanom Pod svega Upravoje selekcije veterinarskom već PPK stanicom, surađuje koji godinamauspješno Sinj, dobio svrhu i tu krava razradio program pod selekcijom broja povećanja SRH. stočarstva i fonda traženi kredit od unapređenje razvoj Samoupravnog nekoliko kombinat već organizira otkupmlijeka godinauspješno Ovaj Godišnji nE otkup Splitske krajine potrebe području Sinjske litara miliona dostiže mlijeka. 3,5 Nesetina krava biti će prikazano izložbi Na nekoliko rasplodnih Sinju dana i tradicionalne oberintalske se i konjIstoga organiziraju pasmine. junica ske trke Sinju. Brlek mg. Stjepan stočarske
U
u
a
o.
se
ove
u
u
sa
cca
za
sa
u
za
za
na
u
u
a
i
a
a
S
je
e
oil
PREHRAMBENA Danas
VRIJEDNOST VOĆA
naročito jeopćenito je poznato hrana, Kod voća. vrste Jabuka rodi obilno. razne Ima ih više djecu. uspijevaju sorata. Raširena svim naše i pa se je, uspijeva krajevima zemlje,odlikuje naročitom svojom prehrambenom vrijednošću. da
voće
zdrava
i korisna
za
nas
u
U
a
kgjabuka kalorija. jedna s rednja kaloričnu ili decilitra jabuka vrijednost jednogjajeta jednog mlijeka. Kaloričnu sadržini iznosi 12—15%/v. vrijednost zahvaljuje jabuka šećera, koja Jasno da samo zdrava i zrela ima prema je jabuka tome, hranjivu potpunu S obzirom sadržinu šećera zdrava veoma vrijednost. svoju jabukaje i šećer da ovamo mnogo djecu, kojatrebaju ugljikohidrata pripada velika stvori količina rad mišića radi stalne energije, kojajepotrebna djeci aktivnosti i Voćni šećer iskonaročito dobro igri pokretu. dječji organizam Zato dobro svako davati ostali doručak i uz rišćuje. je prijepodne djeci jednu jabuku. redu
prvome ima
1
ima
do 600
500
To
znači:
na
za
a
—
se
—
za
u
No
hranu
jabuka To djece.
ima
Mineralne
drugih vrijednih sastavina, koje
i
su
tvari
osobito
su
mineralne
za
pre-
i vitamini.
tvari
potrebne
važne
našem
organizmu izgradnju sokova. Ima ih desetak ili količini tjelesnih broju, koji većoj manjoj našem Naročito važan kreč tijelu. zastupani je kalcij izgradnju kostiju, fosfor i krvne pa crvene odnosno željezo izgradnju pogotovo krvi, boje. To važno osobito razvitku i je svakogčovjeka, djecu, koja koja baš te elemente rast i razvitak duševni. i najviše trebaju pravilan tjelesni Sve te elemente sadrže i bakra i jabuke, imajujoš joda, klora, magnezija, također neki od pomeČesto drugih elemenata, koji tijelu potrebni. puta nutih minerala ili nedostaje djelomičnodječjoj potpuno prehrani, pogotovo selu kod zimske Većinom dade to nadoknaditi jednolične prehrane. pojačanom jabuka. potrošnjom su
raznih
za
na
su
u
i
tkiva
u
za
—
za
za
a
za
su
u
za
a
su
u
na
se
drugi faktor, koji jeprijeko potreban naročito kod Bez vitamina iskomože ishranu, ispravnu djece. organizam rištavati kao što mast i škrob drugehranjive sastavine, bjelančevine, odnosno šećer. Srećom redovito vitamini nalaze se ili količini većoj manjoj raznim živežnim ih dobivamo. pa namirnicama, stanovitoj mjeri uvijek Ali kod zimske da vitamini neki se prejednolične, najčešće hrane, događa nisu dolazi do nekih pa ipak dovoljnoj zastupani količini, bolesti, koje zivamo dobi štetne. Vitamina veoma hipovitaminozama, koje dječjoj ima svaki ima i U ima više, posebnu ulogu funkcijuorganizmu.jabuci svoju ih nekoliko vrsta. ima tzv. C čuva sitnih krvnih Najviše vitamina, koji stijenke da kvare desni i da ne sudova, sprečava druge sluznice, ispadaju zubi, da hrani. U ima i A bolje omogućava iskorišćuje bjelančevina jabuci iako C vitamina. Vitamin A čuva nego prvenstveno vitamina, manjojmjeri sluznice dišnih time raznih podiže putova, o tpornost protiv prehlada. Ovaj vitamin rast i razvitak i i duševni. U pospješuje djeteta, tjelesni jabukama ima nešto i B da štiti nervni sistem. vitamina, čija jeglavna zadaća, Vidimo da veoma različitim dakle, jejabuka bogata vrijednim prehramto od samog veoma teka. benimsastavinama, jesve mnogovrednije ukusnog Vitamini
važan
su
za
da
znamo,
za
ne
su
—
u
u
u
a
u
na-
a
su
u
u
se
a
se
ne
u
u
a
š |
7 |
a |
vrijednosti, kojejabukaima, najbolje je, dok zrela i sirova. Zato treba kad trošiti najviše jejabukasvježa, jabuke, je Treba da se sirova i sezona, njihova glavna jede tj. jeseni. nastojati jabuka baš kori se nalaze vitamini tvari. i mineralne korom, najvećim dijelom jer oslobodimo dobro da raznih zaraznih Svakako, jabuku oprati,je klica, kod kakve se mogu koje rukovanja prenijetinju.Dapače slučaju njome kloridobro (trbušni epidemije tifus, dizenterija) jejabukeprati crijevne vodi. ranoj da
Jasno
sve
iskoristiti
možemo
ove
u
Ss
u
moramo
na
u
u
Jabuke
dobro
dugo zimi, pažljivo beremo, pogotovo ako ih čuvamo suhu i ne na evenprehladnu mjestu, trgamo tresemo, tualno ili umotane čist Jabuke čuvati se u ukopane pijesak papir. smiju lako Jabuke konzernačin možemo i inače pokvare. krpama, jer taj kuhati od i sl. Samo kod dodavati nikakve njihpekmez virati, toga smijemo C baš to kemikalije, uništavaju jer kemijalije potpuno vitamin, je konzerviranom želimo sačuvati što voću zimsku sezonu. najvažnije, konzerviranom Dodatkom šećera čuva vitamin voću. bolje a
možemo
čuvati
i
ako
ih
ne
u
u
ne
se
na
ne
sve
a
u
nam
za
se
u
od. Dugo kuhanje vitamin, možemo bolesnika radi lakše projabuka. kuhanja svježih preporučiti time žličicom radije dajemo jabuke, Malojdjeci bavljivosti. strugane jer Ako već kuhamo C vitamin propada. probavljivost, jabuke, povećava kuhati zatvorenom sudu i što kraće dobro većim komadima, vrijeme. je samo
po To
sebi
uništava
C
zato
treba
zazirati
za
se
a
ne
u
u
jabukaprokušan proljeva, je lijek važnu klicama. bolesnika od U dizenterije jabuka dijeti igra
sirova
Ostrugana
izazvanih
zaraznim
ulogu.
raznih
pa
čuvamo
i
onih
jabuke spomenuti, jedući napokonje mehanički čistimo kod što zube i to žvakanja, tako, kvarenja, djelomično kiselina Zato konzervira. dati što ih jabučna jeprobitačno djelomično tako, večere i nakon po jednu jabuku. djeci Nežić Prim. dr Eugen da
važno
I
sirove
i zube
od
a
ZAČEP JEDNJAKA
KOD
GOVEDA
predmet. zalogaj koji Jednjak začepljuje njem što kao krutu i kad dešava kod To hranu, čvrstu najčešće, gutaju goveda kukuruza ili od voće repa, stabljiku kruška), klip (jabuka, cikla, krumpir, je to rezanaca suhi ili od ili pa Rjeđeje sječku. zalogaj repinih kupusa kelja, od matica strani posteljica, npr. š ešir, vijka, k apa, krpa, šljunak, predmet, koji ako može spram ili drvo. predželudaca pomiče zalogaj nastati, Začep lopta kao posužen usta. ili kod djeluje, ako spram jejednjak Povoljno preživanja razviti može bolesti. u se području Začep p rotekle sljedica kojedrugeprije grudnešupljine. bolju. potpuno Začep Ako popraćen začepaje grčjednjaka, Posljedica iz hranu ni više mogu zatvori mogu njih piti, gutati jednjak, životinje ako
se
ili
zapne
u
strani
se
se
i
a
ne
ne
8
VER REDEVAR VS OZ
1
SOPTA GR
VES Rove
DRES
EVE RR PERO KRENE KORG
plinovi, može vrijeme, začepdulje
izlaziti
kad
ni
im
se se
li
pa Potraje jak prodriguje, ili proširiti. jednjaka trajno probušiti stjenka to
nadam.
izaziva
davi, povraća,pri zamjećujemo, životinja i uznemirena isteže maše tom i vrat, slini, je prestrašena, pojačano glavom i također Goveda i također povremeno piti jesti, prestaju kašlje. grčevito Ako žvaču mogu naprazno. govedajoš je začepnepotpun, preživati, li i ili vodu vrata, podrigivati. Zapne pak zalogajpodručju napoj progutati izbočinu vrata strane u tada ćemo jednjaka. području lijeve zamijetiti ili kod može ili zatisnut Ovakav davljenja zalogaj predmet zaustavljen No inače ozdravi. te i pornog pogorša, joj stanje gutanjapomaknuti,životinja mari više Tada krvni diše i otešćano pa okolinu, optok. poremeti joj i vratu se kod grudna jednjaka ognoji joj područje prodora mršavi, naglo + pa šupljina,ugine. Vlasnici veterinara. što Kod oboljele prije pozvati najbolje je začepljenja različitim obično stanje pogoršavaju pomoći, joj. nastoje životinje ili sredstvima sluzavim Tako oni i zahvatima. uljima, zalijevaju postupcima u često zađu u zalogaj progurati Drugiopetnastoji pluća umjesto jednjak. više blaščetu onda često ili pa jednjak, putaprobuše štapom bičalom, da ako bi Jedino spasa. nadam, joj životinji, razvije moglipomoćisvojoj tamo tako trbuh i trokarom pa plinove. ispuste nagomilane burag, probuše Od
da
bolesti
znakova
da
se
a
a
samo
u
s
na-
se
se
za
ne
se
na
a
no
samo
a
ova
nema
a
se
spriječiti životinjama začepajesu: mjereprotiv Sigurnosne usitda suhu ili ili stranih hraniva do dođu predmeta, pak spomenutih prije navlažimo. damo dovoljno životinji, negoli prije je njenuhranu, da
treba
ne
.
M.
Slezić
VATROGASNA PROSLAVA održana
jevatrogasna SveDVD-a. tamošnjeg proslava čano je predan upotrebu bazenima. Pokrovitelj agregat bila. proslave je »Zagrebačka »Dukat« TMP OOUR mljekara« usisni kojaje pokrenula Zagreb, vod dotični novi agregat. U
Ludini
u
s"
—
za
nov
MODERNE
STAJE
U MEĐIMURJU
Srpaka Posjetili staju goveda ima 12 krava. Nova mjesta jednoredna staja je, malazi 8 junadi. rasplodnih smo
iz Palinovca.
Tome
za
a
U
za
prostoriji susjednoj
se
1%
i
3
i
(
f
š
*
aranea
pp
.
orao
eratnnsan
—_
=
SABIRAČ ANTUN Sabirač
dnevno u
selu
MLIJEKA OŽURA
*'
mlijeka od preuzima proizvođača Ožura
Antun
oko
Domašinec
litara.
800
dvokratan
Otkup mlijeka je bavi i veče. Tim jutro poslom već 10. »Vingodina mljekaru sabirao dija«, Varaždin,prije je Čakovec. mljekaru —
se
za
a
za
Na
S
PROIZVOĐAČA PROMET RASPLODNOM STOKOM KOOPERANATA U MJESECU VII | VIll1974. i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
h
Filipović Petar
2.
Slivar
3.
Obad
Đurđevac
Đurđevac
Antun
Prugovac
Kloštar
Ljubomir
G.
Daruvar
:
Lambert
4.
Janski
5.
Hunjadi
6.
Španić
7.
Franjo Stjepan
Ivan
Mehkek
Vujčec
9.
Josip Drago
10.
Andro
Rac
11.
Valent
Cigunek Šestak
8.
Bah
12.
Slavko
13.
Alojz
14.
Pavao
Repalust Večenaj
15.
Martin
Pašica
16.
Lukčin Franjo Lojan Stjepan
17.
18.
Ivan
Organizacija
Selo
Pobi
—
Daruvar
Broj grla 11599
P.
112.
9231
Kate-
—
stjevsn Brad
krava
Brana
junica
Novska
Bregi K.
Koprivnica
4394
ž. tele
K.
Koprivnica
4395
ž. tele
Bregi
Mirović, Višnjevac
Antun
junica
Novska
71
Kupac
gorija
Bičak
krava
Ivo,
Daruvar
Veličan Kranjo, =
PIK
Gola
Gola
Gola Otočka Gola Gotalovo
Gola
9073
Gola Gola Gola Gola
9068
Novačka
Gola
9015
Gola Gola Gola Gola Gola
Gola
9065
Gola Gola Gola Gola
9102
= Gola
8949
9009 9087
9096
9094 9130
9074
.
junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica
»Podravka«
Koprivnica 2 »
o
pa
.
.
.
m. S sm 2 |<
I
trta,
ll
-
i prezime
Broj grla
Kate-
9040
11115
junica junica junica junica
11433
junica
Red.
Ime
broj
proizvođača
19.
Josip Beli Franjo Ruško
Gola Novačko
22.
Švegović Franjo Fuček
Gola
23.
Vlado
Miravić
24.
Ignac
Melinčević
Đurđevac
25.
Ivan
Horvat
Hercegovac
26.
Stevo
Dvoršček
V.
27.
Vlasta
Dočkal
28.
Pavao
Mihalović
29.
Vlasta
Dočkal
30.
Ivo
Bosanac
31.
Ivo
Bosanac
Hercegovac Hercegovac Garešnica 6454 Garešnica 7696 HercegovacHercegovac6333 Tomašica Garešnica 6332 Tomašica Garešnica Biškupci Mihaljevci = 1721
20. 21.
Ivan
Pero
33.
Maturanec
34.
Vučemilović
35.
Ružić
36. 37. 38.
39. 40. 41. 42.
43. 44.
45. 48. 47.
48. 49. 50.
51. 52. 53. 54.
55. 56.
57. 58. 59. 60. 61.
62. 63.
64. 65.
12
Ružić
Đurđevac
Gola Gola Gola Đurđevac
Đurđevac
Đurđevac
9000
Đurđevac = Hercegovac = 7297 11684
Trnovitica
Hercegovac
1678
junica
junica
Virovitica
Jure
Bjeljavina
Virovitica 468Ki Ferdinan. 439.krava
Bolto Bolto
Ferdinandovac Ferdinandovac
Ferdinan.
Lina
bik
>
i po FondSO
Kostajnica
ei
. =
Peić
15400
junica
I
15588
14466
junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica
1993
krava
17176
ž.tele
1556
krava
17188.
ž.tele
15313 14967 14997
15528 14530 15250
15180
bik
na
29
bik
101
bik
Kostajnica Kukuruzari 148 D. Velešnja Miloš Kostajnica Šarengaća — 194 Kukuruzari Kukuruzar Jovo Kostajnica — 253. Brest Stjepan Dumbović Petrinja 249 Mićo Polimac Grabovac Petrinja 18 Petrinja Sisak Maslovara Milan 219 Luščani Mile Vranjanin Petrinja = 89 Trnovac Radulović Stanko Kostajnica 105 Ilija Todorović Dragotina Glina 112 Svetozar Uzelac Dragotina Glina — 192 Kukuruzari Kukuruzar Milan Kostajnica
bik
53
Ivica,
ba
pisi Đuro, po RijenciStanPopovac Čeralij ko Nanđovac SloRERIJala >>
15742
ia =
ž.tele
24_
'
:
3875
na
Stojan Ilija Katičić
a
junica junica junica junica junica junica
Korija
5016
.
bik
Andrija
Čakovec Palovec Čakovec Jakob Perko Prelog Kočet Stjepan Čakovec Prelog Čakovec Palinovec Tomo Lovrenčić = Čakovec Bulent Franjo Draškovec Čakovec Drvenkar Mijo Držimurec Slavko Klirnec Vularija Čakovec — Vlašić Ivan Čakovec Držimurec Čakovec Belavić Franjo Pribislavec Čakovec Švenda Mijo Palovec Čakovec Madić Franjo Čakovec Matija Cirkovljan Bogomolec Čakovec Matija Cirkovljan Bogomolec Čakovec Pavao Blagus Čakovec Hodošan Čakovec Blagus Pavao Hodošan Uni Dvor Božo Adamović = Šegestin Uni Dvor Musulin Milan Draškovac V. Gradusa Abramović Sunja Hišč
9045
7333
Guliš
32.
Kupac
Organizacija figorija
Selo
Beograd
jeg = <
zi
> = = > : Ka: i >
2
KAI
2
.
.
bik
bik
:
bik
Z
bik bik
bik
bik bik bik bik
>»
atdnje FondSO on
Kostajnica _ 2
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača Lukić
Nikola
Živko
Domović Bašić Franjo Kovačić Ivo
Organizacija
Broj grla
Dežanovac
4136
Dežanovac
Dežanovac
4143
Dežanovac
Dežanovac
4155
Selo .
D.
V.
Sređani
Maslenjača
Bastaji
V.
1873
Stipe Franjo
Vujević Kapka
Daruvar
Luka
Ozimac
D.
Kovačica
V.
Grđevac
1846
Mato
Mađaruk
M.
Zdenci
V.
Grđevac
1876
Mato
Kirin
D.
Kovačica
V.
Grđevac
1817
Antun
Tun
D.
Kovačica
V.
Grđevac
1896
Vilim
Golštajn
Grub.
G.
Polje Polje Polje Polje Polje Polje
3965
Novotni
Zdenko
Josip Lacina
Daruvar
Polje
G.
Poljani
G.
G.
Novotni
Orlovac
Milan
Sudarević
Dabč.
Popović
Ivanovo
Orlovac
Zdenko Branko
Selo
Ivanovo
Brđani
Lončarica
.
.
Selo
2504 4171
4004
4016 4041 4085
3990
Gusta
Rizvan
M.
Josip
Tomašek
Grabavac
Slavko
Krčma
V.
Zdenci
4050
Vlado
Vučković
V.
Dabčevica
4040
Teslak
V.
Zdenci
4066
Sudarević Hanzl Adolf Jaga Domović Kovačić Gojko
D.
Brđani
4079
G.
Daruvar
9024
G.
Daruvar
9149
Josip
G.
Daruvar
7081
Pero Milan
Pelikan
Stanislav
Kalenski
Stanislav
Kalenski
Emilija Hanzl Novotni Drago
Zdenci
3991 9447
Ljudevit
D.
9122
Selo
Ljudevit Ljudevit Ljudevit
Selo
9115
Selo
9070
Selo
6093 9102
Daruvar
Venci
Kral
Ljudevit
Tomo
Curl
Daruvar
1161
Venci
Kolenski
Daruvar
9082
Pane
Kapetanović
Daruvar
8080
Horak
102.
Josip Alojz Alojz
103.
Karlo
Adolf
104.
Josip Kral Alojz Hanzi Alojz Hanzl Alojz Hanzl Alojz Hanzl
9094
Selo
109.
Markač
Ivan
Ljudevit Ljudevit Ljudevit Ljudevit Ljudevit Lipovac Lipovac Lipovac Lipovac Čukovec
110.
Horvat
Franjo
Draškovec
15788
lll.
Cvetko
Josip
Čehovec
15852
112.
Barić
113.
Halec
Andrija Andrija
114.
Vurček
Ivan
Palinovac
115.
Jurčec
Franjo
Hodošan
116.
Blagus
Ivan
Hodošan
117.
Kramar
Josip
D.
118.
Dolenec
Martin
Juraj
119.
Melko
D.
120.
Zelenić Kovačić
Franjo
Hodošan
121.
Vlahek
Ivan
122.
Vuk
123.
Mlinarić
101.
105.
Benak
Benak
107. 108.
Kvirin
Leno
N.
Selo
9107
Selo
1410
Selo
9116
Selo
9155
Selo
9098
Majur Majur Majur Majur
1541
Goričan
Pustakovac T.
Pustakovac
Hodošan Hodošan Hodošan
sos S S s
9419
9425 1543
15648
Hraščan
u
313 333333333
Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec
15670
15135 15572
15199 15632 15703 15757
15378 15637 15818
15561
15966
13
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
Organizacija
Selo
Palinovac Drašković
127.
Ignac Balent Franjo Mato Marcijuš Dominik Stjepan
Goričan
Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec
128.
Domović
Fana
Dežanovac
Dežanovac
129.
Miljanić Mile
Livađani
Pakrac
124.
125. 126.
Kolac
130.
Mato
131.
Mirko
Palinovac
Grgić
Nevinac
Žabljačan
Sasovac
Broj grla
Kate-
14843
junica junica junica junica
15468
15643 15443
gorija
4163
bik
200
krava
Nevinac
337
krava
Rača
2001
krava
N.
132.
Milan
Obradović
Ždralovi
Prespa
461
krava
133.
Franjo
Vinković
Predavac
Predavac
865
krava
135.
Zdravko
Trojstvo
459
krava
Predavac
6351
136.
Kopričanec Franjo Trojko
Trojstvo Starčevljani
Rovišće
Rovišće
5547
137.
Franjo
Rovišće
Rovišće
5493
138.
Ždralovi
Prespa
2988
139.
Filipa Radaković Mato Grgić
Nevinac
Nevinac
3679
140.
Đuro
Obrovnica
Nevinac
3692
Nevinac
Nevinac
3670
Babotok
Đurđevac
11552
Bjelovar
Gudovac
3823
junica junica junica junica junica junica junica junica junica
Dubrava
Dubrava
13010
V.
Trojko
142.
Varga Josip Kopjar Franjo Veličan
143.
Ivan
144.
Franjo
145.
Ivan
141.
146.
Linski
Pasarić
Žunac
Čedo
Rača
N.
N.
Ždralovi
Basta
147.
Lazo
Šteković
Lončarica
148.
Pero
Maksić
Ivanovo
149.
Stevo
150. 151.
Alojz Vanječek Josip Kral
152.
Božo
Havranek
153.
Karlo
Ontl
154.
Vularija
155.
August Kerovec Josip
156.
Mesarić
157.
Zvornarek
Gazdić
Ivan
158.
Šipuš
159.
Gregoran
160.
—
Lovro
Hlišć
Roza
Slavko
335
Grub.
Polje
Polje
Dežanovac
Daruvar
pan,
sireva, Bjelovar
Tvornica
bik
"
krava krava
5007
bik
4170
bik
1989
bik
Vet.
stanica
Čazma
Zvijezda Čazma
FondSO,
V.
G.
Daruvar
Daruvar
9281
bik
ELI
Daruvar
9276
bik
»"
9219
bik
"3
5008
bik
"
Polje
Daruvar
Grub.
Vel.
Čakovec Čakovec Čakovec
15507
Goričan
Čakovec
1881
krava
Prelog
Čakovec
15678
junica
Zdenci u
T.
15573
junica junica
Palinovec
Čakovec
15626
junica
Palinovec
Čakovec
15461
junica
D.
Križ
Čakovec
15438
junica
Čakovec Čakovec
1560
krava
1408
krava
161.
Ružman
162.
Lipić Stjepan
Prelog D. Mihaljevec
163.
Kolman
Dominik
Cirkovljan
Čakovec
1967
krava
164.
Kavran
Ivan
Prelog
Čakovec
1971
krava
Ivan
Rogić Mato, Kostanjevac StjeMajdak
Grđevac
Selo
Grđevac
n
V.
Juran
Josip
2113
Prespa
Ljudevit
Kosi
Rača
Kupac
Sisak
" Li
Bedić
Josip Mihovljan Kolac Franjo, Žiškovci
Majcen Marijan, Staretinec Kocijan Antun, Trnovec
MariMajcen jan, Stanetinec
ELI
Valent, Mihovljan Dolar Antun, Črečan
Vibovec
Kozarić 165.
Antun
166.
Mato
Girčal Makas
Rovišće
Rovišće
584
Gudovac
Gudovac
3814
krava
167.
14
Mato
Makas
Gudovac
Gudovac
3811
nija, Prelog Mesarić Stje-
junica
'
junica
Anto-
pan
sireva, Bjelovar
Tvornica
w
i dom
Zena
HIGIJENA I ISHRANA
DOJILJE
dojilje dojenja higijeni Higijena. zasniva puna Uglavnomhigijena majkekojadoji pokloniti pažnja. da može od Kad oporavi porođaja, običnoj ličnoj higijeni. porodilja obaveze. društvene domaće i da vrši i poslove drugesvoje obavlja uobičajene rad zamarati. i do neće do Pretjeran Razumljivo, mjere koje količinu ovo može da neophodno zrak, šetnje, je mlijeka. Sunce, umanji kao i koje doji. dijete jednudojilju biti duševno da važno mora Neobično stanju naglasitijednadojilja je Treba materinskom onda može pozivu. bolje posvetiti ravnoteže, jer kvalitete da duševno naročito dojiljeprouzrokuje promjenu stanje naglasiti količinu. Na ali može obično kao što vjeruje, očigledno umanjiti mlijeka, dolazi biti život prvo p rema dojenju, koje podešen dojilje kraju mjesto. naročite bradavica i to tiče su Što njege mjere, ranije predlagane trudnoće. i Danas i se, međutim, nego dojenja, prije vrijeme vrijeme vrlo i da samo ovo jednostavno gleda dojilji preporučujedojku pitanje rukom hvata da zaštiti i i bradavicu drži da neopranom i je pokrije čistu, je čistim ili i ali čistim. rubljem, platnom —
mora
obzirom
S
na
i ishrani
važnost
se
se
ona
se
na
se
zamor
ona
sve
ona
za
za
u
svome
se
ne
se
na
mora
sav
ne
se
samo
za
za
se
na
ne
samo
Ishrana.
Majkakojadoji
povećati otprilike kubnih onoliko koliko centimetara ona svome mlijeka daje dojenčetu. kalorija unosila hranom Tako ako oko 2500 porođaja, primjer, jejednadojilja prije količinu će morati da unosi ovu kalorija sada, vrijeme dnevno, dojenja, uvećanu nekad nekad 750 pa i 1000 dnevno. Ovo kalorija povećanje 500, svakako zavisi od uzrasta i količine sisa. ono dojenčeta mlijeka kojeg Prostije da hrane trećinu od dojilja otprilikejednu poveća ranije rečeno, količine. Ovoliko strani ishrane. tiče Što kvantitativnoj kvalitativne, budu tako da hrani biti svi su zastupljenisastojci uravnotežena, koji kako tako i izlučeno potrebni dojilju, mlijeko. mora
—
unos
hrane
za
na
za
ona
za
za
mora
unos
za
o
ona
se
u
mora
za
samu
za
dovoljno bjelančevina, mjestudojilja najbolje životinjskog porijekla jaja, mlijeko, mlječni (meso, proizvodi), zatim, voća i soli Rudne voću naći će dovoljno povrća. koje potrebne dojenčetu i i Masti također vrlo od masti su povrću kravljem mlijeku. važne, jer hranom zavisi i količina masti masni mlijeku majčinom (maslac, vrhnje, sir, brašno i razni šećeri. Unos vitamina Ugljikohidrati: žumance). tijesta, također biti ih može U zadovoljavajući pošto organizam izgrađivati. Na
treba
prvom
da
svakako
unese
su
u
u
unosa
u
mora
sam
redu
prvom
vitamina
vode
C
i D
i vitamina
ne
B.
obilan.
unosa, redovnog kojijeprozavisi od raznih će višak mjenljiv, faktora, je jedan jer potreban vode,koji biti vodi mlijeku. mlijeka namijenjen Upravozbogizlučivanja potrebe Unos
mora
biti također
Pored
u
su
15
aa
oni
ui
dojilja rekli, jedna ranije Zbogtoga, dojilje jedne da i boza staro čak žedna. vjerovanjepivo potsjetiti količinu Ovdje vrijedi jeuvijek kod čak i i dojilje. mlijeka povećavaju mlijeko, kravlje v oda, ječmena kao shvaćena žeđ suštini samo U kojaje posljedica pitanju ovdjeje kako
uvećane.
kod
dobra
smo
na
u
—
—
uzrok.
što
Kao
Lijekovi. ali i bez bez lijekove štete, —
kava
Crna
majkakojadoji jeranije.rečeno, koristi po kojedoji. dojenče
da
uzima
'
Mogu
čaj.
i
može
—
da
mjeri. uzimaju ograničenoj u
se
salate
povrća, svježeg pažnju kod u ovom i zeleni i vladaju. pogledu jošuvijek predrasude koje suzbijati soli rudnih vitamina i nekih izvor hrana što ova Ovo bogat stoga je treba U svakom dobar što iz i ovo nego slučaju obezbjeđuje apetit. razloga da naškodi ishrana i da bi imati mogla ograničena jednolična i nego njenommlijeku. dojilji obratiti
naročito
Treba
na
dobar
voća
unos
i
nas
ne
na
samo
ne
umu
samo
vjeruje mlijeka. mjestu Vrijedi Svakako će imati više onda dosta da ako mlijeka. mlijeka, kravljeg dojilja pije količinu neće da ovo mlijeka povećati mlijeko Kravlje pogrešno. vjerovanje je biti onda će i ishrana ali ako kod dojilje uzima, pretjerano dojilje, uzimala bude ako sasvim dakle i neuravnotežena, pošto potpuna nedovoljna, danas hrane. Ne može uzima da moći neće mnogo druge dovoljno mlijeka malo hrana ni i nitko tvrditi da dijete, mlijeko dovoljnapotpuna jekravlje dobar izvor svakako kamoli za masti, Kravlje mlijeko je majkukojadoji. ali iz te soli i vitamina dojilji preporučuje, A, togarazloga vapnenih da trebala bi Prema tome nego dojilja pravilnoj mjeri. pretjerano, naročito dnevno. I kako ona 1 litar tri četvrti do je mlijeka najviše otprilike vodu. što bi može da uzima žedna ovo pila umjesto mlijeko nešto
zasebnom
na
se
reći
o
Kod
unosu
nas
se
.
ne-
ono
:
i
za
3
a
ne
se
uzme
u
naznačen.
Posve
jeuvijek dojilje koncu, voda lako i da većinom ima ona ako znoji jojjeneka razumljivo, hrani tekućine bi Količina izradu koju mlijeka. poredtogapotrebna niti mi trebala da nego određujemo, jemjerimo, savjetujemo dojilja da do tekućine uzima da hrani mjerekojaje dovoljna njenu dojilji žeđ zadovolji. Dr U. R. dobre
kod
Na
se
na
umu
nagon da se
žeđi
veoma
u
za
ne
uzme
|
one
u
:
s x.
Uređuje: Glavni Vlasnik
i izdavač: Ilica
i
Redakcioni
odgovorni
Udruženje
31/III,
kolegij urednik:
mljekarskih
tel. 37-360.
Tisak:
»Zagrebačke
mljekare«
dipl. inž. Dinko radnika
SRH,
Kaštelan
Uprava
Štamparija
i
Zagreb
uredništvo,
»Vjesnik«, Zagreb
| |