Mljekarski list 9-1974

mo

on

S

o

"

#

=

.“

ža

a

a

=

—

e.

=

pmaprmir=

adi

X

#

S

.

“—

r

<

ša

4

-.

-

-

<

š

va.

sa

af

e

—-

-

x:

| ; :

3

.

i

—

Sa

:

ž

—

---

—-

>

_

:

<.

Paki

—-

--

-—--

--

_-

-

Pa

-

--_-—

-

—

—

—

La

PROBAVNE

SMETNJE KOD GOVEDA ZBOG PREDMETA U PREDŽELUCIMA |

STRANIH

probavne djelovanjem smetnje šiljatih predžaludaca meta izazovu ili ili koji potrbušice,pak djelovanjem upale tupih stranih želudaca zabrtve ili normalnomgibanju predmeta, kojismetaju pak među tim Kud i kamo veće imadu otvore, predželucima. pojedine značenje kod svih većini šiljati predmeti jeruzrokuju probavnesmetnje goveda slučajeva.

Goveda naime navikla lizati ako svakojake predmete, boluju pogotovo od lakomo hranu često ima i pa lizavosti, uzimaju kojoj šiljatih predmeta, od kao što komadi itd. najčešće željeza, čavli, žice, igle, kopče, Drugi noževi, strani od stvorene ili živopak predmeti jesu: pijesak, zemlja, lopte biljevnih zatim različite ili slično. tinjskih dlaka, krpe, posteljica oštri obično ili mogu Šiljati predmeti padnu kapuru, gdjejoj ozlijediti tome i neke mogu probušiti stijenku, jer kapurasteže, pogodovati druge okolnosti kao što ošita kod itd. Ako disanja, pomaci napinjanje steonost, ovi i će i organe šiljati predmeti probuše stijenku, d alje ozlijedit druge putuju i Osim ovi sobom razliunose i trbušnojgrudnoj šupljini. toga predmeti čite klice tim te tako žestoke U (bakterije), nastaju organima upale. najblažem i stupnju nastaje upala kapuri, poslije pridružuju upalepotritd. razviti različite se srca, m ogu bušnice, pluća Nadalje ošita, porebrice, kožure ili kadšto ti i veće krvne priraslice gnojni čirevi, probuše predmeti žile ili srce, pa iskrvari i goveče ugine. bolesti Znaci oni zavise vrsti različiti, pomicanja predmeta. tj. stranog Ako bolest izazvana obično i proje tupimpredmetima, razvija polagano bez izrazitih znakova boli li otvor mjenjivo području kapure,začepi koji nadam.

Znaci bolesti nastale od pak šiljatih predmeta, razvije naglo nastaju 1—4 kadšto otkako već ali strani dana, progutala ježivotinja taj predmet, i nakon više sedmica ili Nastane li bolest mogu pojaviti mjeseci. naglo, ćemo teške i probavne smetnje: životinja jesti, opazit prestane piti preživati, ili slabo steže. No katkada i nadme ili nikako joj burag najvažniji je da naročito kad znak ili i kad kad ustaje liježe, balega mokri, životinja stenje, vodimo nizbrdo. ili kad kad No i životinje promijene svoje napinje je i i oprezno pa glave, nepomično zgrbljeno ispružene hodaju držanje, stoje Ovim nerado trbuh i nerado im tapkajući, balegaju (začep) mokre, jenapet. im dlake im se pa nakostriješe, mišičje pojavamapridružuje groznica, dišu. Obično već ubrzano i ovih znakova pa daju površno prije podrhtava, smršave oslabe.

Kad bolest duže i i potraje, jako manjemlijeka. dešava ako li bolest sporo, to strani se predmetzaostaje Razvija ili ako strani ili ako predmet polagano dalje prodire zaostajemjestu mjestu znakovi slabo boli ili se neznatni probavom, poremećenom opažaju bolesnima.

Bolest normalna nekonakon stanja pogoršava pakizmijenjuju ili sl. kad liko oplođuje teli, životinja sedmica, otprema, Ove

bilo

nastati

mogu

stranih

u

su

u

su

u

se

a

su

u

sa

u

samo

no

na

se

a

—

su

o

se

u

a

se

se

za

se

a

se

se

se

a

se

a

na

se

na

sa

se

—

s

zo

da i

se

se

slezene, pluća, najčešće upala osrčja, potrbušnice, komplikacija jetre, i strano do stvori i se gdje dopre tijelopod kožu, porebrice sl.,ponekad oteklina. gnojna Od

su:

a

|

samu

2

|

5

e

O

i e

i S

ji

g

ol

Bolest

ga tupim predmetom završiti, tako, tom ili ubrzo pa po ozdravi,pak životinja povrati, predželuci ugine,ponekad tvrdokorno nekoliko sedmica ili Kod bolesti izazvane miruju šiljatim mjeseci. može i ozdraviti i to, ako ostane predmetima životinja predmet kapuri, ili ako ga rđa No ako ne probuši njenustijenku izjede. predmet probuši stjenku će ozdraviti. Takova kapure, životinjarijetko govedaočituju potpuno trajne ili iznenada ih i ako mogu probavne stanje pogorša, smetnje uginuti, sami Bolest može i nekoliko dana zakoljemo. prije toga potrajati (ako brzo do nekoliko ili i tada predmet prodire) sedmica, mjeseci dapače godina, iznenada. može životinja uginuti Budući da bolesti ovisi nastalim liječenje koje promjenama, te može ustanoviti obratiti razvile, promjene stručnjak, najbolje je što može samo Često prije njega. životinju spasiti operacijom.

Da obole od rečenih treba krmu i hranu životinje smetnja, podaprije dobro i onim na pregledati vanja pretresti:napasivati područjima, gdje takovi leže ženska kada neka radi predmeti (kraj smetlišta); posluga, cesta, nosi sebi različite i doći hranu. mogu kopče, igle, ukosnice, koje ispasti treba bit same bolesti. i livade treba goNadalje poslugu uputiti Pašnjake nekoliko očistiti. Ako ih od treba po dišnje pakgovedaboluju lizavosti, puta liječiti.

M. Šlezić

izazvana

stranim

može

da

se

a

a

u

se

a

ne

no

ove

o

a

su

samo

na

se

se

se

ne

ne

ne

na

u

u

ZAŠTO, KAKO

I KADA

MORAMO

ČISTITIZUBE?

Njega spada najuže područje higijene.

Lijepi ukras svakom ali i važan organ najljepši licu, ujedno našeg organizma.

Zdravi zubi uredne Oni preduvjet probave. usitnjuju hranu, primljenu tom hrana slinom sadrži sa elemente za pri miješa koja potrebne kemijske hrane.

Prema tome ustima rastvaranje počinje probavahrane, p ogotovo šećerne i škrobne treba naročito iz sline mnogo hrane, koja svojuprobavu Dobro žvakati zdravi zubi. Ako zubi kvarni ili mogu ustiju. manjkavi, hrana želudac pa gutanesažvakana, primanedovoljno pripremljen materijal i proces želucu remeti. To dovodi do i raznih probave probave nepotpune direktno ili indirektno iz oštećenja koja togaproizlaze.

Do zubi dolazi da između oko i kvarenja tako, njih njih zadržavaju ostaci onda služe kao tlo i razvitak veoma hrane, koji pogodno podloga raznih Ovi kiseline te mikroorganizama. mikroorganizmi izlučuju uzrokuju i naročito oko zuba. vrata izazvati mogu trulenje cakline, razaranje Bakterije i desni i stvara ovo upalu stvaranje zubnogkamenca, podlogu daljnja opet načet zub neće od sebe nikada više niti se obolenja.

Jedanput zacijeliti može braniti od razornog proces daljnjeg djelovanja bakterija.

Započet do se zuba. Osim to i opasno nastavljapotpunog uništenja predstavlja toga još žarište odatle krvnim te mogu klica, koje putuju putem dijelove tijela uzrokovati teška i opasna krvnih srca, oboljenja zglobova, žila, bubrega i dr. Zato zdravih zubi i i stanovišta sa jenjega liječenje oboljelih tog čito važna. zubi

osobne

u

su

i zdravi

zubi

su

su

se

u

za

samo

su

se

u

se

se

za

a

za

sam

sam

u

sve

razna

naro-

oo

po mogućhrane, čistiti, tj. i prekorisno Ako iza svaki nosti čišćenje, je put jela. nijemogućetemeljno zubi svakako zube i usta. Uredno malo vode bar pranje isplahnuti poručljivo će tako usta i zubi kroz 7 do 8 noćnih uveče spavanja, jer jenajpotrebnije prije zubi i i sati ostati čišćenje ustiju prestaje djelomično čisti,kojevrijeme zubi i sl. budni jezikom, pijenjem Pranje kad sline, čišćenje gutanjem kroz dan, kao i svako dobro i pranje korisno, ugodnoje, ustajanja prije ujutro danu.

Nikako kao može ali nikako smije pranje zadovoljitijedino znati To naročito zubi uveče izostaviti majke. moraju spavanja. prije pranje iza zube da peru naučiti One spavanja, toga prije svojudjecu moraju baš to kolača ili slično u nikakovih im davati najopasnije krevetu, jer je smiju zubi. zdravlje ni ni keficom mlakom Zube peremo pretvrdom premekanom vodom, zubnom te po čistom kefica ili u mogućnosti krpicom prstu pomanjkanju svih strana i zubi operu da zubi Kod paziti, pranja pastom. vodom. čistom zubi dobro i usta koncu svim isprati moraju smjerovima, sadrHrana zubi ima Veliko prehrana. ispravna značenje zdravlje vitamine. soli mineralne i redu 'Žavati sve prvom proteine, potrebne elemente, okoštaNaročitu vapno (kalcij), kojijepotreban kalcifikaciju, uloguigra žiOd zuba. cakline prvimgodinama prehrana značenja je posebnog vanje zuba.

Posebna razvitak ili 9. do 8. vota, najvažnije kojejevrijeme godine, normalni A i osobito voditi D, kojiuslovljavaju vitaminima, briga D i vitamina zuba. odnosno razvitak očituje kalcija okoštavanje Pomanjkanje lakše često šarenim se podložna kvarenju. kojaje cakline, izgledom bombona i zubi dovodi u drugih uživanjem kvarenje Često brzo rastvara, ali slatkiša. To Šećer ograničenja. izvjesna opravdano, je ustima. ima nekih kiseline stvara mnogo kojih uvijek prisutnosti bakterija, stvara tom ustima, zubnu "Te kiseline koja pri caklinu,slina, razaraju razornog te kiseline niti njenog sprečavanje nijedovoljna neutralizaciju i tako odreći da moramo dade Ali tu ugodne pomoći djelovanja. slatkiša nakon treba odmah U tu svrhu namirnice. živežne korisne uzimanja zubima. među ostatak ni da ostane zube i «dobro usta, Dalje najmanji isprati obroka ako između nemamo slatkiša treba mogućnosti uzimanje izbjegavati se Naročito su koji lijepe bomboni, slatkiši, nepodesni ustiju. ispiranja završavati obroke Redovite ustima. u nije uputno .zube, jer dugozadržavaju slatkiša uzeti iza kod kako slatkišima, je uobičajeno.

Uputnoje najčešće čiste. tako zubi nešto najbolje Pogojabuke, jer najbolje voća, svježeg još bombone nikada uzimati nećemo već gore istakli kako tovo smo slatkiše, kvaizmisliti što možemo to upravo ili čokoladu najgore, krevetu, jerje zubi. renje dva zubi. Bar stalne kontrole istaknuti koncu Ina moramo puta potrebu zub čekati dok zube. treba dati boliti, počne uputno pregledati Nije godišnje zubi i to što drugih kvarenja daljnjeg širenje liječenje teže, je kasnije jer

Usta

i zube

oslobađati

moramo

ostataka

ih od

sa

ono

za

smo

se

u

ne

ne

ne

a

za

—

—

na

mora

a

u

sa

se

se

se

na

mora

za

u

za

u

za

o

mora

se

sa

vezu

se

se

uz

u

u

u

se

a

za

za

se

a

se

ne

ne

za

se

nas

se

—

—

za

u

:

a

sve

veće.

Prim.

dr

Nežić

Eugen

4

bo

od

E

E

ej

EI

ea

ERMA

S

| |

STOČARSKA

REGIONALNA

IZLOŽBA

NOVI MAROF

održana

1974.

9. IX.

1974.

stočarska

je Ljubeščici Novog stoku ložba su Čakovec, Ludbreg, općina proizvođači kojoj izlagali svoju Marof i Varaždin.

Novi Ivanec, Marofa

kod

selu

.U

iz-

na

bio

Zapaženje

referat

uvodni

u

izložbe

katalogu

kojem

smo

u

pročitali:

po području godine put i raždinske što sebi samo po uspjeha jednog ispravnosti potvrda regije, je i među koji proizvođačima stručnjacima pothvata entuzijasta poljoprivrednim Bez obzira inicirali i do danas sve pojave razvijali. uspješno akciju stočarska kroz jedan proizvodnja razdoblje, ostaje koje jepratile proteklo i od oslonaca poljoprivrednog proizvođača, temelja egzistencije jerprekonje »finalizira« trud i cjelokupno svojejavljanje prekonjezaokružuje svoj Ove

su

stočarska

održava

četvrti

se

izložba

Va-

na

na

ovu

su

on

na

tržištu.

tradiciju proizvodnji, Područje regije značajnu stočarskoj do nedavno bila poljoprivrednika gospodarstvu individualnog ug.avje Modernibila osnovni obradi a stoka mu pomoćnik zemlje. ekstenzivna, Nastovelike i uopće. donijeli promjene poljoprivredu zacijaagrotehnika stručnih službi razdobljusamo usmjeravana proteklom smjeru janja svim i i .nego područjima, selekcijom proizvodnje unošenjem intenzivnije novih i mouvjeta ekonomičnije iskorištavanje pasmina vrsta,stvaranje društvenom i inokosnom posjedu. gućnosti kojima raspolaže ima

ove

ona

iako

u

na

u

nom

su

u

su

u

ne

u

u

u

za

na

se

društvenog Organizirana proizvodnja, kooperacija drugi suradnje individualnim sektora su poljoprivrednim proizvođačima potakli značajne i kvalitetu i vidovima drugim djegovedarstvu, svinjogojstvu promjene oblici

i

s

u

latnosti.

odnosi

odnosi

selu, uložene krize napore, kojeobezvređuju da izdrže i nastave uvijek potrese Novi

novi

na

sve

Upravo

proizvodnji, ipakpružaju optimizma proizvođačima više elana. još bez

prema

s

na

česte

dostignuća pokažu, ohrabre da i šire zainteresira i ostale entuzijasta proizvođače nastojanja društvene faktore kako bi se širem na postignuti primjenom praksi uspjesi odrazili kvantitetu i kvalitetu stočarske nego planu proizvodnje. su

i ove

stočarske

izložbe

imale

za

cilj

obzira

da

se

ta

se

u

ne

samo

an

Novi

Marof

kravu

»Franci«

Regionalna koja godine bit će ponovo da naši sajmištu Ljubeščici, prilika proizvođači pokažu rezultate i da u iskustva steknu više i međusobnoj razmjeni svoje znanjavolje uspjehe. daljnje stočarska

izložba

—

74.

se

ove

održava

u

na

za

komisija proglasila je Stjepana uzgajača kao izložbe. iz Čehovec zvono Strahija 37, šampionku Pobjedničko Stočarskog direktor SRH centra Deneš.

Kao prva Zagreb, predao Stjepan je ing. pratilja krava mb.

2001 Tome iz »Žemlja« proglašena »šampionki« je uzgajača Srpak Stručna

mb.

304

Palinovca.

junica nagradu osvojila je Dravska 84. iz Daraboš Svibovec, Od

bređih

I

»Berta«

'

pb.

2785

uzgajača Marija

Ka

O Ta Rain)

a

Kao

prva 96. iz Dubovca

pratilja jejunica

»Ceza«

bila

pb.

1874

uzgajača

Ivan

Ferenčak

krave

izlagao je uzgojnufamiliju Malog Josip izložio iz Palinovca kćerkom i mb 41 a Tomo je Srpak dvije junice, »Perge« unuke. kćerkom i krave »Cifre« mb 51 dvije familiju izložbe završena Narodnim ovogodišnja veseljem kraju je uspjela 1974.

Marof izložba Novi regionalna Harambaša

Bukovca

iz

s

s

na

selecijstočarskog centra SRH Zagreb, skog inž .

Deneš, drug Stjepan pobjedničko predaje Direktor

zvono.

STOČARSKA

IZLOŽBA SINJ 1974.

Sinju proizvodnje posebno govedarske cilju unapređenja izložba. stočarska održati će 22. g. rujna što krava i 9.000 imade Na rasplodnih junica, preko području općine obuhvaćeno svih krava čini 25% je Umjetnimosjemenjivanjem Dalmaciji. krava odnosno ili 33% 66% 3.000 krava Dalmaciji. osjemenjenih preko oberintalske krava Pored Knina to pasmine. (sive) jeopćina najviše krava.

100 sada imade tretmanom Pod svega Upravoje selekcije veterinarskom već PPK stanicom, surađuje koji godinamauspješno Sinj, dobio svrhu i tu krava razradio program pod selekcijom broja povećanja SRH. stočarstva i fonda traženi kredit od unapređenje razvoj Samoupravnog nekoliko kombinat već organizira otkupmlijeka godinauspješno Ovaj Godišnji nE otkup Splitske krajine potrebe području Sinjske litara miliona dostiže mlijeka.

3,5 Nesetina krava biti će prikazano izložbi Na nekoliko rasplodnih Sinju dana i tradicionalne oberintalske se i konjIstoga organiziraju pasmine. junica ske trke Sinju.

Brlek mg.

Stjepan stočarske

U

u

a

o.

se

ove

u

u

sa

cca

za

sa

u

za

za

na

u

u

a

i

a

a

S

je

e

oil

PREHRAMBENA Danas

VRIJEDNOST VOĆA

naročito jeopćenito je poznato hrana, Kod voća. vrste Jabuka rodi obilno. razne Ima ih više djecu. uspijevaju sorata.

Raširena svim naše i pa se je, uspijeva krajevima zemlje,odlikuje naročitom svojom prehrambenom vrijednošću. da

voće

zdrava

i korisna

za

nas

u

U

a

kgjabuka kalorija. jedna s rednja kaloričnu ili decilitra jabuka vrijednost jednogjajeta jednog mlijeka.

Kaloričnu sadržini iznosi 12—15%/v. vrijednost zahvaljuje jabuka šećera, koja Jasno da samo zdrava i zrela ima prema je jabuka tome, hranjivu potpunu S obzirom sadržinu šećera zdrava veoma vrijednost. svoju jabukaje i šećer da ovamo mnogo djecu, kojatrebaju ugljikohidrata pripada velika stvori količina rad mišića radi stalne energije, kojajepotrebna djeci aktivnosti i Voćni šećer iskonaročito dobro igri pokretu. dječji organizam Zato dobro svako davati ostali doručak i uz rišćuje. je prijepodne djeci jednu jabuku. redu

prvome ima

1

ima

do 600

500

To

znači:

na

za

a

—

se

—

za

u

No

hranu

jabuka To djece.

ima

Mineralne

drugih vrijednih sastavina, koje

i

su

tvari

osobito

su

mineralne

za

pre-

i vitamini.

tvari

potrebne

važne

našem

organizmu izgradnju sokova.

Ima ih desetak ili količini tjelesnih broju, koji većoj manjoj našem Naročito važan kreč tijelu. zastupani je kalcij izgradnju kostiju, fosfor i krvne pa crvene odnosno željezo izgradnju pogotovo krvi, boje.

To važno osobito razvitku i je svakogčovjeka, djecu, koja koja baš te elemente rast i razvitak duševni. i najviše trebaju pravilan tjelesni Sve te elemente sadrže i bakra i jabuke, imajujoš joda, klora, magnezija, također neki od pomeČesto drugih elemenata, koji tijelu potrebni. puta nutih minerala ili nedostaje djelomičnodječjoj potpuno prehrani, pogotovo selu kod zimske Većinom dade to nadoknaditi jednolične prehrane. pojačanom jabuka. potrošnjom su

raznih

za

na

su

u

i

tkiva

u

za

—

za

za

a

za

su

u

za

a

su

u

na

se

drugi faktor, koji jeprijeko potreban naročito kod Bez vitamina iskomože ishranu, ispravnu djece. organizam rištavati kao što mast i škrob drugehranjive sastavine, bjelančevine, odnosno šećer. Srećom redovito vitamini nalaze se ili količini većoj manjoj raznim živežnim ih dobivamo. pa namirnicama, stanovitoj mjeri uvijek Ali kod zimske da vitamini neki se prejednolične, najčešće hrane, događa nisu dolazi do nekih pa ipak dovoljnoj zastupani količini, bolesti, koje zivamo dobi štetne.

Vitamina veoma hipovitaminozama, koje dječjoj ima svaki ima i U ima više, posebnu ulogu funkcijuorganizmu.jabuci svoju ih nekoliko vrsta. ima tzv. C čuva sitnih krvnih Najviše vitamina, koji stijenke da kvare desni i da ne sudova, sprečava druge sluznice, ispadaju zubi, da hrani.

U ima i A bolje omogućava iskorišćuje bjelančevina jabuci iako C vitamina.

Vitamin A čuva nego prvenstveno vitamina, manjojmjeri sluznice dišnih time raznih podiže putova, o tpornost protiv prehlada.

Ovaj vitamin rast i razvitak i i duševni.

U pospješuje djeteta, tjelesni jabukama ima nešto i B da štiti nervni sistem. vitamina, čija jeglavna zadaća, Vidimo da veoma različitim dakle, jejabuka bogata vrijednim prehramto od samog veoma teka. benimsastavinama, jesve mnogovrednije ukusnog Vitamini

važan

su

za

da

znamo,

za

ne

su

—

u

u

u

a

u

na-

a

su

u

u

se

a

se

ne

u

u

a

š |

7 |

a |

vrijednosti, kojejabukaima, najbolje je, dok zrela i sirova. Zato treba kad trošiti najviše jejabukasvježa, jabuke, je Treba da se sirova i sezona, njihova glavna jede tj. jeseni. nastojati jabuka baš kori se nalaze vitamini tvari. i mineralne korom, najvećim dijelom jer oslobodimo dobro da raznih zaraznih Svakako, jabuku oprati,je klica, kod kakve se mogu koje rukovanja prenijetinju.Dapače slučaju njome kloridobro (trbušni epidemije tifus, dizenterija) jejabukeprati crijevne vodi. ranoj da

Jasno

sve

iskoristiti

možemo

ove

u

Ss

u

moramo

na

u

u

Jabuke

dobro

dugo zimi, pažljivo beremo, pogotovo ako ih čuvamo suhu i ne na evenprehladnu mjestu, trgamo tresemo, tualno ili umotane čist Jabuke čuvati se u ukopane pijesak papir. smiju lako Jabuke konzernačin možemo i inače pokvare. krpama, jer taj kuhati od i sl. Samo kod dodavati nikakve njihpekmez virati, toga smijemo C baš to kemikalije, uništavaju jer kemijalije potpuno vitamin, je konzerviranom želimo sačuvati što voću zimsku sezonu. najvažnije, konzerviranom Dodatkom šećera čuva vitamin voću. bolje a

možemo

čuvati

i

ako

ih

ne

u

u

ne

se

na

ne

sve

a

u

nam

za

se

u

od.

Dugo kuhanje vitamin, možemo bolesnika radi lakše projabuka. kuhanja svježih preporučiti time žličicom radije dajemo jabuke, Malojdjeci bavljivosti. strugane jer Ako već kuhamo C vitamin propada. probavljivost, jabuke, povećava kuhati zatvorenom sudu i što kraće dobro većim komadima, vrijeme. je samo

po To

sebi

uništava

C

zato

treba

zazirati

za

se

a

ne

u

u

jabukaprokušan proljeva, je lijek važnu klicama. bolesnika od U dizenterije jabuka dijeti igra

sirova

Ostrugana

izazvanih

zaraznim

ulogu.

raznih

pa

čuvamo

i

onih

jabuke spomenuti, jedući napokonje mehanički čistimo kod što zube i to žvakanja, tako, kvarenja, djelomično kiselina Zato konzervira. dati što ih jabučna jeprobitačno djelomično tako, večere i nakon po jednu jabuku. djeci Nežić Prim. dr Eugen da

važno

I

sirove

i zube

od

a

ZAČEP JEDNJAKA

KOD

GOVEDA

predmet. zalogaj koji Jednjak začepljuje njem što kao krutu i kad dešava kod To hranu, čvrstu najčešće, gutaju goveda kukuruza ili od voće repa, stabljiku kruška), klip (jabuka, cikla, krumpir, je to rezanaca suhi ili od ili pa Rjeđeje sječku. zalogaj repinih kupusa kelja, od matica strani posteljica, npr. š ešir, vijka, k apa, krpa, šljunak, predmet, koji ako može spram ili drvo. predželudaca pomiče zalogaj nastati, Začep lopta kao posužen usta. ili kod djeluje, ako spram jejednjak Povoljno preživanja razviti može bolesti. u se području Začep p rotekle sljedica kojedrugeprije grudnešupljine. bolju. potpuno Začep Ako popraćen začepaje grčjednjaka, Posljedica iz hranu ni više mogu zatvori mogu njih piti, gutati jednjak, životinje ako

se

ili

zapne

u

strani

se

se

i

a

ne

ne

8

VER REDEVAR VS OZ

1

SOPTA GR

VES Rove

DRES

EVE RR PERO KRENE KORG

plinovi, može vrijeme, začepdulje

izlaziti

kad

ni

im

se se

li

pa Potraje jak prodriguje, ili proširiti. jednjaka trajno probušiti stjenka to

nadam.

izaziva

davi, povraća,pri zamjećujemo, životinja i uznemirena isteže maše tom i vrat, slini, je prestrašena, pojačano glavom i također Goveda i također povremeno piti jesti, prestaju kašlje. grčevito Ako žvaču mogu naprazno. govedajoš je začepnepotpun, preživati, li i ili vodu vrata, podrigivati.

Zapne pak zalogajpodručju napoj progutati izbočinu vrata strane u tada ćemo jednjaka. području lijeve zamijetiti ili kod može ili zatisnut Ovakav davljenja zalogaj predmet zaustavljen No inače ozdravi. te i pornog pogorša, joj stanje gutanjapomaknuti,životinja mari više Tada krvni diše i otešćano pa okolinu, optok. poremeti joj i vratu se kod grudna jednjaka ognoji joj područje prodora mršavi, naglo + pa šupljina,ugine.

Vlasnici veterinara. što Kod oboljele prije pozvati najbolje je začepljenja različitim obično stanje pogoršavaju pomoći, joj. nastoje životinje ili sredstvima sluzavim Tako oni i zahvatima. uljima, zalijevaju postupcima u često zađu u zalogaj progurati Drugiopetnastoji pluća umjesto jednjak. više blaščetu onda često ili pa jednjak, putaprobuše štapom bičalom, da ako bi Jedino spasa. nadam, joj životinji, razvije moglipomoćisvojoj tamo tako trbuh i trokarom pa plinove. ispuste nagomilane burag, probuše Od

da

bolesti

znakova

da

se

a

a

samo

u

s

na-

se

se

za

ne

se

na

a

no

samo

a

ova

nema

a

se

spriječiti životinjama začepajesu: mjereprotiv Sigurnosne usitda suhu ili ili stranih hraniva do dođu predmeta, pak spomenutih prije navlažimo. damo dovoljno životinji, negoli prije je njenuhranu, da

treba

ne

.

M.

Slezić

VATROGASNA PROSLAVA održana

jevatrogasna SveDVD-a. tamošnjeg proslava čano je predan upotrebu bazenima.

Pokrovitelj agregat bila. proslave je »Zagrebačka »Dukat« TMP OOUR mljekara« usisni kojaje pokrenula Zagreb, vod dotični novi agregat.

U

Ludini

u

s"

—

za

nov

MODERNE

STAJE

U MEĐIMURJU

Srpaka Posjetili staju goveda ima 12 krava.

Nova mjesta jednoredna staja je, malazi 8 junadi. rasplodnih smo

iz Palinovca.

Tome

za

a

U

za

prostoriji susjednoj

se

1%

i

3

i

(

f

š

*

aranea

pp

.

orao

eratnnsan

—_

=

SABIRAČ ANTUN Sabirač

dnevno u

selu

MLIJEKA OŽURA

*'

mlijeka od preuzima proizvođača Ožura

Antun

oko

Domašinec

litara.

800

dvokratan

Otkup mlijeka je bavi i veče. Tim jutro poslom već 10. »Vingodina mljekaru sabirao dija«, Varaždin,prije je Čakovec. mljekaru —

se

za

a

za

Na

S

PROIZVOĐAČA PROMET RASPLODNOM STOKOM KOOPERANATA U MJESECU VII | VIll1974. i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

h

Filipović Petar

2.

Slivar

3.

Obad

Đurđevac

Đurđevac

Antun

Prugovac

Kloštar

Ljubomir

G.

Daruvar

:

Lambert

4.

Janski

5.

Hunjadi

6.

Španić

7.

Franjo Stjepan

Ivan

Mehkek

Vujčec

9.

Josip Drago

10.

Andro

Rac

11.

Valent

Cigunek Šestak

8.

Bah

12.

Slavko

13.

Alojz

14.

Pavao

Repalust Večenaj

15.

Martin

Pašica

16.

Lukčin Franjo Lojan Stjepan

17.

18.

Ivan

Organizacija

Selo

Pobi

—

Daruvar

Broj grla 11599

P.

112.

9231

Kate-

—

stjevsn Brad

krava

Brana

junica

Novska

Bregi K.

Koprivnica

4394

ž. tele

K.

Koprivnica

4395

ž. tele

Bregi

Mirović, Višnjevac

Antun

junica

Novska

71

Kupac

gorija

Bičak

krava

Ivo,

Daruvar

Veličan Kranjo, =

PIK

Gola

Gola

Gola Otočka Gola Gotalovo

Gola

9073

Gola Gola Gola Gola

9068

Novačka

Gola

9015

Gola Gola Gola Gola Gola

Gola

9065

Gola Gola Gola Gola

9102

= Gola

8949

9009 9087

9096

9094 9130

9074

.

junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica

»Podravka«

Koprivnica 2 »

o

pa

.

.

.

m.

S sm 2 |<

I

trta,

ll

-

i prezime

Broj grla

Kate-

9040

11115

junica junica junica junica

11433

junica

Red.

Ime

broj

proizvođača

19.

Josip Beli Franjo Ruško

Gola Novačko

22.

Švegović Franjo Fuček

Gola

23.

Vlado

Miravić

24.

Ignac

Melinčević

Đurđevac

25.

Ivan

Horvat

Hercegovac

26.

Stevo

Dvoršček

V.

27.

Vlasta

Dočkal

28.

Pavao

Mihalović

29.

Vlasta

Dočkal

30.

Ivo

Bosanac

31.

Ivo

Bosanac

Hercegovac Hercegovac Garešnica 6454 Garešnica 7696 HercegovacHercegovac6333 Tomašica Garešnica 6332 Tomašica Garešnica Biškupci Mihaljevci = 1721

20.

21.

Ivan

Pero

33.

Maturanec

34.

Vučemilović

35.

Ružić

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

48.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

12

Ružić

Đurđevac

Gola Gola Gola Đurđevac

Đurđevac

Đurđevac

9000

Đurđevac = Hercegovac = 7297 11684

Trnovitica

Hercegovac

1678

junica

junica

Virovitica

Jure

Bjeljavina

Virovitica 468Ki Ferdinan.

439.krava

Bolto Bolto

Ferdinandovac Ferdinandovac

Ferdinan.

Lina

bik

>

i po FondSO

Kostajnica

ei

. =

Peić

15400

junica

I

15588

14466

junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica

1993

krava

17176

ž.tele

1556

krava

17188.

ž.tele

15313 14967 14997

15528 14530 15250

15180

bik

na

29

bik

101

bik

Kostajnica Kukuruzari 148 D. Velešnja Miloš Kostajnica Šarengaća — 194 Kukuruzari Kukuruzar Jovo Kostajnica — 253.

Brest Stjepan Dumbović Petrinja 249 Mićo Polimac Grabovac Petrinja 18 Petrinja Sisak Maslovara Milan 219 Luščani Mile Vranjanin Petrinja = 89 Trnovac Radulović Stanko Kostajnica 105 Ilija Todorović Dragotina Glina 112 Svetozar Uzelac Dragotina Glina — 192 Kukuruzari Kukuruzar Milan Kostajnica

bik

53

Ivica,

ba

pisi Đuro, po RijenciStanPopovac Čeralij ko Nanđovac SloRERIJala >>

15742

ia =

ž.tele

24_

'

:

3875

na

Stojan Ilija Katičić

a

junica junica junica junica junica junica

Korija

5016

.

bik

Andrija

Čakovec Palovec Čakovec Jakob Perko Prelog Kočet Stjepan Čakovec Prelog Čakovec Palinovec Tomo Lovrenčić = Čakovec Bulent Franjo Draškovec Čakovec Drvenkar Mijo Držimurec Slavko Klirnec Vularija Čakovec — Vlašić Ivan Čakovec Držimurec Čakovec Belavić Franjo Pribislavec Čakovec Švenda Mijo Palovec Čakovec Madić Franjo Čakovec Matija Cirkovljan Bogomolec Čakovec Matija Cirkovljan Bogomolec Čakovec Pavao Blagus Čakovec Hodošan Čakovec Blagus Pavao Hodošan Uni Dvor Božo Adamović = Šegestin Uni Dvor Musulin Milan Draškovac V. Gradusa Abramović Sunja Hišč

9045

7333

Guliš

32.

Kupac

Organizacija figorija

Selo

Beograd

jeg = <

zi

> = = > : Ka: i >

2

KAI

2

.

.

bik

bik

:

bik

Z

bik bik

bik

bik bik bik bik

>»

atdnje FondSO on

Kostajnica _ 2

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača Lukić

Nikola

Živko

Domović Bašić Franjo Kovačić Ivo

Organizacija

Broj grla

Dežanovac

4136

Dežanovac

Dežanovac

4143

Dežanovac

Dežanovac

4155

Selo .

D.

V.

Sređani

Maslenjača

Bastaji

V.

1873

Stipe Franjo

Vujević Kapka

Daruvar

Luka

Ozimac

D.

Kovačica

V.

Grđevac

1846

Mato

Mađaruk

M.

Zdenci

V.

Grđevac

1876

Mato

Kirin

D.

Kovačica

V.

Grđevac

1817

Antun

Tun

D.

Kovačica

V.

Grđevac

1896

Vilim

Golštajn

Grub.

G.

Polje Polje Polje Polje Polje Polje

3965

Novotni

Zdenko

Josip Lacina

Daruvar

Polje

G.

Poljani

G.

G.

Novotni

Orlovac

Milan

Sudarević

Dabč.

Popović

Ivanovo

Orlovac

Zdenko Branko

Selo

Ivanovo

Brđani

Lončarica

.

.

Selo

2504 4171

4004

4016 4041 4085

3990

Gusta

Rizvan

M.

Josip

Tomašek

Grabavac

Slavko

Krčma

V.

Zdenci

4050

Vlado

Vučković

V.

Dabčevica

4040

Teslak

V.

Zdenci

4066

Sudarević Hanzl Adolf Jaga Domović Kovačić Gojko

D.

Brđani

4079

G.

Daruvar

9024

G.

Daruvar

9149

Josip

G.

Daruvar

7081

Pero Milan

Pelikan

Stanislav

Kalenski

Stanislav

Kalenski

Emilija Hanzl Novotni Drago

Zdenci

3991 9447

Ljudevit

D.

9122

Selo

Ljudevit Ljudevit Ljudevit

Selo

9115

Selo

9070

Selo

6093 9102

Daruvar

Venci

Kral

Ljudevit

Tomo

Curl

Daruvar

1161

Venci

Kolenski

Daruvar

9082

Pane

Kapetanović

Daruvar

8080

Horak

102.

Josip Alojz Alojz

103.

Karlo

Adolf

104.

Josip Kral Alojz Hanzi Alojz Hanzl Alojz Hanzl Alojz Hanzl

9094

Selo

109.

Markač

Ivan

Ljudevit Ljudevit Ljudevit Ljudevit Ljudevit Lipovac Lipovac Lipovac Lipovac Čukovec

110.

Horvat

Franjo

Draškovec

15788

lll.

Cvetko

Josip

Čehovec

15852

112.

Barić

113.

Halec

Andrija Andrija

114.

Vurček

Ivan

Palinovac

115.

Jurčec

Franjo

Hodošan

116.

Blagus

Ivan

Hodošan

117.

Kramar

Josip

D.

118.

Dolenec

Martin

Juraj

119.

Melko

D.

120.

Zelenić Kovačić

Franjo

Hodošan

121.

Vlahek

Ivan

122.

Vuk

123.

Mlinarić

101.

105.

Benak

Benak

107.

108.

Kvirin

Leno

N.

Selo

9107

Selo

1410

Selo

9116

Selo

9155

Selo

9098

Majur Majur Majur Majur

1541

Goričan

Pustakovac T.

Pustakovac

Hodošan Hodošan Hodošan

sos S S s

9419

9425 1543

15648

Hraščan

u

313 333333333

Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec

15670

15135 15572

15199 15632 15703 15757

15378 15637 15818

15561

15966

13

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

Organizacija

Selo

Palinovac Drašković

127.

Ignac Balent Franjo Mato Marcijuš Dominik Stjepan

Goričan

Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec

128.

Domović

Fana

Dežanovac

Dežanovac

129.

Miljanić Mile

Livađani

Pakrac

124.

125.

126.

Kolac

130.

Mato

131.

Mirko

Palinovac

Grgić

Nevinac

Žabljačan

Sasovac

Broj grla

Kate-

14843

junica junica junica junica

15468

15643 15443

gorija

4163

bik

200

krava

Nevinac

337

krava

Rača

2001

krava

N.

132.

Milan

Obradović

Ždralovi

Prespa

461

krava

133.

Franjo

Vinković

Predavac

Predavac

865

krava

135.

Zdravko

Trojstvo

459

krava

Predavac

6351

136.

Kopričanec Franjo Trojko

Trojstvo Starčevljani

Rovišće

Rovišće

5547

137.

Franjo

Rovišće

Rovišće

5493

138.

Ždralovi

Prespa

2988

139.

Filipa Radaković Mato Grgić

Nevinac

Nevinac

3679

140.

Đuro

Obrovnica

Nevinac

3692

Nevinac

Nevinac

3670

Babotok

Đurđevac

11552

Bjelovar

Gudovac

3823

junica junica junica junica junica junica junica junica junica

Dubrava

Dubrava

13010

V.

Trojko

142.

Varga Josip Kopjar Franjo Veličan

143.

Ivan

144.

Franjo

145.

Ivan

141.

146.

Linski

Pasarić

Žunac

Čedo

Rača

N.

N.

Ždralovi

Basta

147.

Lazo

Šteković

Lončarica

148.

Pero

Maksić

Ivanovo

149.

Stevo

150.

151.

Alojz Vanječek Josip Kral

152.

Božo

Havranek

153.

Karlo

Ontl

154.

Vularija

155.

August Kerovec Josip

156.

Mesarić

157.

Zvornarek

Gazdić

Ivan

158.

Šipuš

159.

Gregoran

160.

—

Lovro

Hlišć

Roza

Slavko

335

Grub.

Polje

Polje

Dežanovac

Daruvar

pan,

sireva, Bjelovar

Tvornica

bik

"

krava krava

5007

bik

4170

bik

1989

bik

Vet.

stanica

Čazma

Zvijezda Čazma

FondSO,

V.

G.

Daruvar

Daruvar

9281

bik

ELI

Daruvar

9276

bik

»"

9219

bik

"3

5008

bik

"

Polje

Daruvar

Grub.

Vel.

Čakovec Čakovec Čakovec

15507

Goričan

Čakovec

1881

krava

Prelog

Čakovec

15678

junica

Zdenci u

T.

15573

junica junica

Palinovec

Čakovec

15626

junica

Palinovec

Čakovec

15461

junica

D.

Križ

Čakovec

15438

junica

Čakovec Čakovec

1560

krava

1408

krava

161.

Ružman

162.

Lipić Stjepan

Prelog D. Mihaljevec

163.

Kolman

Dominik

Cirkovljan

Čakovec

1967

krava

164.

Kavran

Ivan

Prelog

Čakovec

1971

krava

Ivan

Rogić Mato, Kostanjevac StjeMajdak

Grđevac

Selo

Grđevac

n

V.

Juran

Josip

2113

Prespa

Ljudevit

Kosi

Rača

Kupac

Sisak

" Li

Bedić

Josip Mihovljan Kolac Franjo, Žiškovci

Majcen Marijan, Staretinec Kocijan Antun, Trnovec

MariMajcen jan, Stanetinec

ELI

Valent, Mihovljan Dolar Antun, Črečan

Vibovec

Kozarić 165.

Antun

166.

Mato

Girčal Makas

Rovišće

Rovišće

584

Gudovac

Gudovac

3814

krava

167.

14

Mato

Makas

Gudovac

Gudovac

3811

nija, Prelog Mesarić Stje-

junica

'

junica

Anto-

pan

sireva, Bjelovar

Tvornica

w

i dom

Zena

HIGIJENA I ISHRANA

DOJILJE

dojilje dojenja higijeni Higijena. zasniva puna Uglavnomhigijena majkekojadoji pokloniti pažnja. da može od Kad oporavi porođaja, običnoj ličnoj higijeni. porodilja obaveze. društvene domaće i da vrši i poslove drugesvoje obavlja uobičajene rad zamarati. i do neće do Pretjeran Razumljivo, mjere koje količinu ovo može da neophodno zrak, šetnje, je mlijeka.

Sunce, umanji kao i koje doji. dijete jednudojilju biti duševno da važno mora Neobično stanju naglasitijednadojilja je Treba materinskom onda može pozivu. bolje posvetiti ravnoteže, jer kvalitete da duševno naročito dojiljeprouzrokuje promjenu stanje naglasiti količinu. Na ali može obično kao što vjeruje, očigledno umanjiti mlijeka, dolazi biti život prvo p rema dojenju, koje podešen dojilje kraju mjesto. naročite bradavica i to tiče su Što njege mjere, ranije predlagane trudnoće. i Danas i se, međutim, nego dojenja, prije vrijeme vrijeme vrlo i da samo ovo jednostavno gleda dojilji preporučujedojku pitanje rukom hvata da zaštiti i i bradavicu drži da neopranom i je pokrije čistu, je čistim ili i ali čistim. rubljem, platnom —

mora

obzirom

S

na

i ishrani

važnost

se

se

ona

se

na

se

zamor

ona

sve

ona

za

za

u

svome

se

ne

se

na

mora

sav

ne

se

samo

za

za

se

na

ne

samo

Ishrana.

Majkakojadoji

povećati otprilike kubnih onoliko koliko centimetara ona svome mlijeka daje dojenčetu. kalorija unosila hranom Tako ako oko 2500 porođaja, primjer, jejednadojilja prije količinu će morati da unosi ovu kalorija sada, vrijeme dnevno, dojenja, uvećanu nekad nekad 750 pa i 1000 dnevno.

Ovo kalorija povećanje 500, svakako zavisi od uzrasta i količine sisa. ono dojenčeta mlijeka kojeg Prostije da hrane trećinu od dojilja otprilikejednu poveća ranije rečeno, količine. Ovoliko strani ishrane. tiče Što kvantitativnoj kvalitativne, budu tako da hrani biti svi su zastupljenisastojci uravnotežena, koji kako tako i izlučeno potrebni dojilju, mlijeko. mora

—

unos

hrane

za

na

za

ona

za

za

mora

unos

za

o

ona

se

u

mora

za

samu

za

dovoljno bjelančevina, mjestudojilja najbolje životinjskog porijekla jaja, mlijeko, mlječni (meso, proizvodi), zatim, voća i soli Rudne voću naći će dovoljno povrća. koje potrebne dojenčetu i i Masti također vrlo od masti su povrću kravljem mlijeku. važne, jer hranom zavisi i količina masti masni mlijeku majčinom (maslac, vrhnje, sir, brašno i razni šećeri. Unos vitamina Ugljikohidrati: žumance). tijesta, također biti ih može U zadovoljavajući pošto organizam izgrađivati.

Na

treba

prvom

da

svakako

unese

su

u

u

unosa

u

mora

sam

redu

prvom

vitamina

vode

C

i D

i vitamina

ne

B.

obilan.

unosa, redovnog kojijeprozavisi od raznih će višak mjenljiv, faktora, je jedan jer potreban vode,koji biti vodi mlijeku. mlijeka namijenjen Upravozbogizlučivanja potrebe Unos

mora

biti također

Pored

u

su

15

aa

oni

ui

dojilja rekli, jedna ranije Zbogtoga, dojilje jedne da i boza staro čak žedna. vjerovanjepivo potsjetiti količinu Ovdje vrijedi jeuvijek kod čak i i dojilje. mlijeka povećavaju mlijeko, kravlje v oda, ječmena kao shvaćena žeđ suštini samo U kojaje posljedica pitanju ovdjeje kako

uvećane.

kod

dobra

smo

na

u

—

—

uzrok.

što

Kao

Lijekovi. ali i bez bez lijekove štete, —

kava

Crna

majkakojadoji jeranije.rečeno, koristi po kojedoji. dojenče

da

uzima

'

Mogu

čaj.

i

može

—

da

mjeri. uzimaju ograničenoj u

se

salate

povrća, svježeg pažnju kod u ovom i zeleni i vladaju. pogledu jošuvijek predrasude koje suzbijati soli rudnih vitamina i nekih izvor hrana što ova Ovo bogat stoga je treba U svakom dobar što iz i ovo nego slučaju obezbjeđuje apetit. razloga da naškodi ishrana i da bi imati mogla ograničena jednolična i nego njenommlijeku. dojilji obratiti

naročito

Treba

na

dobar

voća

unos

i

nas

ne

na

samo

ne

umu

samo

vjeruje mlijeka. mjestu Vrijedi Svakako će imati više onda dosta da ako mlijeka. mlijeka, kravljeg dojilja pije količinu neće da ovo mlijeka povećati mlijeko Kravlje pogrešno. vjerovanje je biti onda će i ishrana ali ako kod dojilje uzima, pretjerano dojilje, uzimala bude ako sasvim dakle i neuravnotežena, pošto potpuna nedovoljna, danas hrane.

Ne može uzima da moći neće mnogo druge dovoljno mlijeka malo hrana ni i nitko tvrditi da dijete, mlijeko dovoljnapotpuna jekravlje dobar izvor svakako kamoli za masti, Kravlje mlijeko je majkukojadoji. ali iz te soli i vitamina dojilji preporučuje, A, togarazloga vapnenih da trebala bi Prema tome nego dojilja pravilnoj mjeri. pretjerano, naročito dnevno.

I kako ona 1 litar tri četvrti do je mlijeka najviše otprilike vodu. što bi može da uzima žedna ovo pila umjesto mlijeko nešto

zasebnom

na

se

reći

o

Kod

unosu

nas

se

.

ne-

ono

:

i

za

3

a

ne

se

uzme

u

naznačen.

Posve

jeuvijek dojilje koncu, voda lako i da većinom ima ona ako znoji jojjeneka razumljivo, hrani tekućine bi Količina izradu koju mlijeka. poredtogapotrebna niti mi trebala da nego određujemo, jemjerimo, savjetujemo dojilja da do tekućine uzima da hrani mjerekojaje dovoljna njenu dojilji žeđ zadovolji.

Dr U. R. dobre

kod

Na

se

na

umu

nagon da se

žeđi

veoma

u

za

ne

uzme

|

one

u

:

s x.

Uređuje: Glavni Vlasnik

i izdavač: Ilica

i

Redakcioni

odgovorni

Udruženje

31/III,

kolegij urednik:

mljekarskih

tel. 37-360.

Tisak:

»Zagrebačke

mljekare«

dipl. inž. Dinko radnika

SRH,

Kaštelan

Uprava

Štamparija

i

Zagreb

uredništvo,

»Vjesnik«, Zagreb

| |