GARI
GOD
.
XII
ZAGREB
STUDENI 1976
Kina
nadačnjĆa
Na
—-.-————————————
jacima
pašnj
PIK-a
»Servo
Mihalj«, Zrenja
nin
VETERINARSKO-HIGIJENSKE
MJERE U GOVEDARSTVU
povećanje proizvodnosti govedarstvu razvoj, zaštiti i zdravstvenoj goveda pravovremenoj si,poredostalog,pravilnoj ako se, razviti govedarstvo, istovremeno, proizvodnji. Nijemogućeuspješno stotuberkuloze U uslovima i zaraznog pobačaja. današnjim riješi problem više širim i čarske potreba uvođenjem primjeproizvodnje javlja svrhu i nom veterinarskoproizvodnje. osiguranja drugih mjera i mooko vrše U higijenskih broja goveda zemlji čitavoj ogromni napori povećanja njima Proizvođačke proizvodnjegovedarstvu. organizacije, dernizacije i individualni programe, proizvođačikooperacijizadrugama, ostvaruju To da što kraznači moderne i proizvodnje. nastoje, povećane poboljšane, što više i što ćem vremenu, proizvesti, boljih proizvoda tj. jeftinije, jemoguće dosad. maslaca tome Pri nego mlijeka, tovljenih grla, itd., rasplodnih grla, do se ponedavno, mnogi, jošnepoznati postupci morajuupotrijebiti čak i sastav ishrane i pa gostoke, pasminski njege izmijeniti gledudržanja, da tim uslovima lako mogu u veda. prema Razumljivo je, tome, pojaviti stočne dok do stočari nama, bolesti, sada, jošnepoznate pogotovo, jošnisu, novi intenzivni način svladali Pa i male u taj proizvodnje. potpunosti, velikim velike imati trenosti mogu posljedice, osobito, uzgajalištima. Zbog osim veterinarski i stručnjaci, što,cijepljenjem, liječenjemumjetnim toga stočarsku od do sada kod proizvodnju pojave, osiguravaju osjemenjivanjem, širih veteriukazuju više sve nas, potrebu primjene bolesti, uobičajenih i stočari bolesti. Zato tih »novih« narskomjera sprečavanje one mogu predusresti pojavu pomoćukojih upoznati temeljne mjere, moraju higijenskih interesu zasvom tih bolesti i tako i cijele proizvodnju uspješnu osigurati jednice. Nesmetani
naročito
a
ovi-
u
u
o
ne
se
sve
za
u
se
a
u
u
s
sa
u
nama
u
se
a
nesmo-
na
na
za
u
mjere
Veterinarskodržanja njega higijenske kako temuzare, govedarske proizvodnje, proizvodnji temelj Krave, tako i oba i ladi tov proizvodnju mlijeka. Uspjeh, održavanje, dalje li da i kako stočar tome, pramnogome, kravompostupa ovisi, pogleda, možda sitne ali vrlo važne vilno na mjere. proizvodnji, oko, primjenjuje, je Redovit i muzarom Mublagi postupak temelj uspješnoj proizvodnji. dosta i lako uzbuosobito one su se zare, visokovrijedne, osjetljive prirode obaviti brzo i odZato i posao blago mirno, postupati njima đuju. Osim da ga pozna. važno da rešito. Vrlo plaši toga, stočara, tj. je da se svi vrlo važno a, pogotovo, mužnja, poslovi: hranjenje, timarenje, je i po isto istim okolnopod uvijek vrijeme mogućnosti, obavljaju redovito, kod
i
muzara
u
su
za
za
u
o
u
s
u
s
se
s
a
mora
se
muzara
ne
u
stima.
dosta
laktaciji kretanjem je je zadatak. vrše vrlo težak svi jer vrijeme tijela laktacije organi zumljivo, onda i pro12 1. Ako krava dnevno mora sažvakati, preživati mlijeka, daje Potreba
kod
za
za
2
muzara
u
mala.
To
i
ra-
krma, 2,50 3,50kg što ga koncentrata. Sve to iziskuje suhe tvari iz obroka nego naporniji rad, naravno, upogledajući, preko dana, konj poljskim poslovima, vrši, ostalom i trebu Krava, nijenamijenjena kretanje, mišićja kretanje. zadatku. tom i mišići su pa nego mlijeka, joj prilagođeni Zbog proizvodnju kretanja da održe i ne muzare mnogo ipak trebaju togavisokoproduktivne redovito kretaim nešto Unatoč mora omogućiti dobroj kondiciji. tome, stalni ili ali ne, djelomični ljeti preporučuje dalje udaljenosti, nja, boravak na pašnjaku.
baviti
oko
8
kg
koliko
suhe
tvari,
je
do
i oko
sirova
sadrži
na
ne
na
za
u
za
za
se
se
u *
Timariti
se
a
na
koje moraju stajama, ali je i tamo tako ne poželjno. timarenje, pašnjacima često, Ono, da i nego zdravlja, je neophodno proizvodnji jepotrebno održavanje higičistom. održava kožu kvalitetnog mlijeka, jensko životinje jer svakodnevno
se
držimo
muzare,
dok
u
na
ne
za
one
samo
u
održavanje
Svježi jepotreban zdravlja, zraka i venZato mora se drugih obilje svježeg životinja. stajama osigurati uskim ne tilacijom, prozorčićem. hladnoako dobro toliko nisu na Goveda, općenito, hranjena, osjetljiva ukoliko i od zaštićena su topli, osobito, Prekomjerno ću, sparni vjetravlage. hladni. vrijeme zrak nanosi više štete nego mlijeka, Naravno, proizvodnji krave držati vrlo hladnih dana ili te vremena boljeje olujnog, vjetrovitog stalno u staji. stoci U zaštitu od sunčanih ljetnim potrebno danima, osigurati toplim je svih otvosa zraka, vrijeme, podnevne pripeke. Najbolje jepodići, strana, nadstrešnice konstrukcije od (krovišta) jeftinog jednostavne materijala. zrak
muzarama
za
kao
i kod
svih
u
a
su
za
za
rene
Potreba
vodom
pitkom veća, je kod kako tako Voda im samog goveda. jeprekopotrebna, proizvodnju mlijeka, količine iz velike od i hranjivih hraniva, kojegpretežni iskorišćenje tvari, dio voluminozna krma. Smatra da muzare, trebaju predstavlja prosječno, oko tri litre vode svaku litru kojuproizvedu. mlijeka način automati muzara Najbolji,najekonomičniji,napajanja jepomoću ske svaku ležištu za muzaru posebno njenom napajalice, ugrađene staji. da ventil otvara tako konstruirane One su pa pritiskom životinje, želi voda utiče i biti mora doklegod kadgodživotinja piti. Naravno, staja vode dovodnim konstruirana tako da zimi ne dolazi do smrzavanja cijevima i napajalištima. iz Jednokratno ili dvokratno izvan ne napajanje valova, pogotovo staje, da širenja samo muzanego zbogmogućnosti nijehigijensko, tuberkuloze, je kad one često i toliko vode nedovoljno, zimi, uzimaju pogotovo najedkoliko im Svakako za nom, moramo zimi jepotrebno,proizvodnju mlijeka. kod načina ne pobrinuti primjerno vode, ovakvog zagrijavanje napajanja, da bi da bi krave i zato zaista samo, nego pospriječili smrzavanje, popile trebnu količinu vode. Ne smetnuti da muzara treba 35—60 s uma lismijemo tara vode da neće koliko ako voda dnevno, popiti, jojtreba, je prehladna. za
kod
znatno
muzara
ostalih
nego
za
za
se
za
a
u
u
se
nosa
u
ne
rama
se
za
a
3
1
i
s...
jeja
eko
vi
o
a
ZA
um
Stelja životinje razloga, jeneophodna prvenstveno mokraću. da zatim za a i čiste, Najbolji materijal stelju toplom stelja upije i ima visoku moć je upijanja, drugestrane, pšenična slama, jerječista, tla. plodnosti doprinosignojuvećoj iznositi svaki i S najbolje stelju higijenskog stanovišta, jegnoj prljavu taklako dobro mlijeko poprimi mirise, kojih dan, pod očistiti, jer, inače, ima vojstelji mnogo. iz
da
dva
bile
bi
na
s
a
u
u
a
Osvjetljenje mora
uzročnike
lo uništava
svijetizdašnije stajama lakše kod osim a, uočavaju bolesti, toga, svijetla skoro nečista lakše Mračna uvijek, uklanja. je, staja biti što
za
u
muzare.
Sunčano
ne-
se
čistoće, staja. barem šest da budu »suhe« treba izvršiti tako steonih Presušenje dva mjeseca. »suhe« da budu ako su bolje stanja je slabijeg gojnog tjedana,
dostaci
ih
pa
se
muzara
a
IZLOŽBA U VELIKOJ GORICI
STOČARSKA
JUBILARNA
organizirali Skupštine općina izložbe bio Ivo gradaZagreba drug greb, pokrovitelj jepredsjednik održana 19. Izložba o. g. vec. je rujna Izložbu
stcke
Velika
su
Gorica
a
s
2
2
s
sl
s
——
Vrho-
Vrhovec, pokrovitelj
Predsjednik gradadrug
oi
Za-
izložbe
Ivo
a
i Novi
a
-_—--——
o
-
—-
područja NovogZagreba kao OOUR Podjelovali gosti kooperanti »Zagrebačke mljekare« >»Sirela«, stanica ljoprivredna Bjelovar, Konjogojska udrugaBjelovar, Zajednica općina Sisak i Veterinarska stanica Stanica Varaždin, ispitivanje proizvodnih svojstava goveda. Izložba da bila budući bila posvećena 10 jubilarna, je je godišnjici organirada i SR ziranog uzgoju selekciji goveda Velikoj Gorici, Hrvatskoj. 42 izložbu Na bilo 20 predvedeno rasplodne DG je rasplodnih junica, i 13 rasplodnih konja. Osim
stočara
Velike
s
Gorice
na
izložbi
Postić
Franje
i
su
su-
za
na
u
Pobjedničko zvono
Naslov
dobija
krava
krave
uzgajača
»Perla«
»šampionke«pobjedničko Stočarskog selekcijskog SR centra Hrvatske dobila krava 1711 mb. 1971. je »Perla«, kojajeoteljena kroz muznosti završne iznosi 5.052 litre. U godine. Prosjek laktacije dvije je 5.590 litara masti iznosio drugojlaktaciji proizvela mlijeka,prosjek je odnosno vlasnik krave Postić iz La3,81%.Uzajač, »šampionke« jeFranjo i
zvono
a
zine
14.
junica,a)nagradu, »najbolja najboljih«, je junica »Javorka«. s imenom Kruno Trdić iz brojem6650, prigojnim Uzgojio juje 112. kbr. NovogČića Velik velikim tok brojposjetilaca zanimanjem pratilo je izložbe, ocjei s Izložba stoke u proglašavanjem predvođenjem njivanje nagrađenih grla. će ostati u dobrom Gorici Velikoj dugo sjećanju. Kod
I
kao
s
s
od
dobila
m
Stočari
mljekare« »Zagrebačke kooperanti općine Bjelovar, Bjelovar
OOUR
Velika
—;——Aa—mo
Gorica
»Sirela«,
SUVREMENA
PREHRANA
KRAVA
Proizvođači, koji mlijeko tržište, produktivnijih proizvode imaju time biti sadržavati i krma pa, pasmina, kvalitetna, potrebne vezi, tj. hranjive rudne i vitamine. tvari sij tvari, Kakva treba biti suvremena krava da prehrana produktivnijih pasmina, bi im iskoristili veću mlijeka kapacitet mogućnost proizvodnje njihov tj. proizvodnje? obrok Krmni biti izbalansiran odgovarati tj.svojimsastojcima da se, održi krava. i to, određenoj proizvodnji mlijeka, zdravlje kondicija Što je krava obroku rudnih više tvari i vitamina. muznija primati nalazimo kod ili dobre mlade lucerne djeNajviše spomenutih sastojaka paše, vrlo dobrom livadnom trava silaže s leguminozama), teline, (usmjesi sijenu. od lucerne. te sijenu To zavisi od više faktora: Ista krmiva sastavu svom po tlu, Variraju. načinu vode starosti režimu bilja, konzerviranja, spremanju tlu, gnojidbi, itd. više krava ona u se mnogo kojima Zbogtogagospodarstva proizvodi tj. i analizirati krmiva moraju davati kemijski pojedina (silažu, mlijeka sijeno dodali da bi prema muznosti obroku u osnovne po krava, krme, potrebi, dr.) krave
za
u
s
mora
sve
mora
—
a
uz
mora
u
o
u
s
i tako
koncentrat
obrok.
izbalansirali
Štoje manje muznija, surovih vlakanaca Krma mnogo organskih tvari). (balastaneprobavljivih krmna slama brzo zasiti će i tratina ili pa kravu, (prestarela sl) prisijeno, krmi veću osim miti a, sastojaka dovoljno manjukoličinu, toga, toj proizvodnju. krava Krma biti će tada trošiti u količini i ukusna, jer je većoj krma mlada zelena ili dobra dobro kao livadno bolje pr: iskoristiti, silaža, ili i sL leguminoza sijeno sijeno biti zdrava i što Krma mora probavu probaljivismije promeniti tj. ili bi se kako prolijevzačep. spriječio ja, obroku treba da Svaka krme osobito treu jepostepena, promjena zelenu krmu suhe ba obratiti kod i obratno. sa pažnju prelaza što kako Krmni obrok biti bi ekonomičan, isplatila tj. jeftiniji, veća proizvodnja mlijeka,potrošačima omogućila potrošnja. kratroškova Budući da oko 50% proizvodnje mlijeka otpada prehranu što osnovnu va, gospodarstvu,kvalitetniju potrebno jeproizvesti, voluminoznu krmu. S tim u vezi, potrebno je jedinici površine proizvesti više što veći puno probilja hranjivih sastojaka, posebice krmnog prinos krmi rudnih Ako tvadovoljno bavljivih bjelančevina. proizvodnnoj dodati. i treba ih U svakom je krmnom obroku slučaju potrebno, ljeti ri, davati soli. i težini krave prema proizvodnji mlijeka, životinji kuhinjske zimi, da ekonomičnost ovisi Uz to proizvodnje napomenuti mlijeka jepotrebno krava muznosti i i faktorima: amortizaciji staja, prosječnoj krava, drugim i dr. mehanizaciji količini i obrok Krmni po treba, sastojcima, odgovarati proizvodnji i to za muzno laktaciju). razdoblje( mlijeka cijelo obratiti Osim pažnju prehrani životinjavrijeme potrebno je toga, bi krava nakon kako a, pripremilaslijedeću proizvodnju, teljesušenja, da hraniti je tako svu D. K. proizvodnje. ispolji mogućnost nja, krava
—
to
u
obroku
biti
mora
surovih
vlakanaca
s
—
za
nema
u
mora
—
na
ne
—
a
—
na
mora
—
se
a
na
na
samom
na
a
s
nema
u
u
o
o
—
za
se
za
za-
__———
POUČNO,
PRAKTIČNO, KORISNO
I UGODNO
poljoprivrednika naprednih SR i Hrvatsko dvodnevnu Podravskog ekskurziju Sloveniju organizirao je Kloiz 25 poljoprivrednika, Kalinovca, Zagorje. Tom prilikom posjetilo je štra Grabrovnice Podravskog, Budančevice, Oderjana, Prugovca, Kozarevca, rukovodstvom i tvornicu »SIP« Šempetru, gdje pod ing. Đurđevca, te tvornicu i agr. ecc proizvode,vidjeli njihove LojzeLilije razgledali nekim novim koliko kratkometražnih filmova. Tom su prilikom upoznati selu domaćim su poljoprivrednim koje kasnije susjednom strojevima, kukako rade. Tabor i za o Riječje kombajnu mogli prakitično vidjeti, nekim kosilici i kuruz, još strojevima. rotacionoj i neke uređene neke mini moderno preureRazgledane farme, staje đene moderni krava muzara gdje Taboru, Kokarju, Založju, staje uzgoj radom ih inženjer ih vodio kmetski upoznao koji je FranjoBezošek, je SR i njom. zadruga Sloveniji kooperaciji poljoprivrednih Uz porazgledanje Slovenije, članovi, zanimljive ekskurzije, ljepota dan i i su a Dobrna, gdje prenoćili, drugi sjetili lječilište posjetili Stubičke koliko mjesta te Hrvatskog Zagorja(Krapinu, Toplice, spomenik i Matiji Gupcu njegovspomen muzej). Kloštar PZ dok Dio troškova veći dio troškova Podravski, platila je snosili sami ekskurzije. polaznici Turković Andrija U
okviru
svog
iz
Klub
programa
Kloštra
u
su
u
ne-
sa
u
su
u
za
sa
u
s
ove
su
ne-
su
su
Podravine Poljoprivrednici Gupcu predspemenikom Matiji
vn
MnđaNNavanmna AđdđAđmavđmma vavn Naama Mom
m
m
s
>
> >
>
2
—-
2
=
3
i
=
——
—
VAŽNOST Kod
RUDNIH TVARI I VITAMINA PREHRANI KRAVA
zimske
prehrane krmnom obroku ima rudnih tvari dovoljno kod krava kojedajumnogo mlijeka. Sadržina
krava
rudnih
tvari
često
i vitamina
se
ne
U ZIMSKOJ
obraća
dovoljno pažnje, i vitamina. To važno jepogotovo
zavisi
da
li u
bilja, tlu raslo da li i koliko tlu bilo rudnih kojemje bilje tj. je je pojedinih ili o rudnim tvatvari,sušnoj vlažnoj godini (usušnoj godini bilje oskudijeva zrelosti više rudrima), stepenu pokošenog bilja (mlađe biljke zadržavaju nih kasno ima više surovih malo rudnih tvari), pokošeno bilje vlakanaca, tvari i te odležanosti krme ima više karobjelančevina, (sijenopočetku što tina, jestarije manje). Dok krave hrane zelenom krmom ne rudnim tvarima i oskudijevaju vitaminima. U te ako krave hrane mogu zimskoj prehrani manjkati tvari, kvalitetnom voluminoznom hranom. Budući da se u ne praksi analiziraju široj krmivima to ih svaki treba davati zimpojedine hranjive tvari, slučaj skom obroku. To nastali nedostatka rudnih nego jeftinije je gubitak zbog ne
na
samo
o
vrsti
nego
i na
u
o
a
o
u
a
se
se
u
ne
za
u
tvari.
i fosNajvažnije natrij (N), kalcij/vapno (Cl), (Ca), for krvi. Potreban kod tvorbe novih i tkiva (P). Natrij regulira reakciju je vrlo vode u u nestašice značajan prometu životinjskom organizmu. Zbog među rast i trija, ostalim, usporuje smanjujeiskorištenje probavljivih bjelančevina.
rudne
tvari
klor
su:
na-
se
70 GODINA ORGANIZIRANOG RADA NA UZGOJU I SELEKCIJI GOVEDA U VELIKOJ GORICI I SR HRVATSKOJ na Skupština općina Zagreb inicijativu Stočarskog centra SR Hrvatske Stočarsku izložbu 70 selekcijskog organizirali povodu rada Velike Gorice. godišnjice uzgojnogovedarstvu vrlo selekcijskog rada Proslavljajući taj jubilej značajan organiziranog unapređenju i to Velike samo Gorice i bliže već i govedarstva, okolice, cijele Hrvatske, naše pa i čitave socijalističke zajednice, potrebno jespomenuti nekoliko važi ali zato vrlo korisnijih podataka, kojiosvjetljavaju tajdug mukotrpan,
Velika
Gorica
i Novi
su
u
u
na
ne
tan
rad.
bi Nažalost,raspolažemo pisanim dokumentima, potkrijepili povirada od do jesnečinjenice uzgojnonjegovog početka današnjih dva razni dana, su režimi i česte krize svjetska jer rata, selekcijskog poljoprivredi bez sređene učinili i ostavili nas Radi svoje, dokumentacije. toganijemoguće navesti kronološki datume ili nanizati zbili važnije događaje, koji inače vrlo od ovog burnogstoljeća. početka iz i prikupljenih podataka raspoloživih No, ipak materijala može iskaza starih i ukratko se naprednih stočara, orrekonstruirati početak rada Gorici i SR unapređenju govedarstva ganiziranog Velikoj Hrvatskoj. koji
ne
u
sve
na
su
se
osnovu
na
u
9
uglavnomslijedeće govedarstvo predstavljale području ovih poi Posavska Podolac pasmina Oplemenjivanje Gulja. pasmine: Buša, tuxerskim i to gočelo je već stoljeća, najprije prošlog prvimgodinama da bi sredinom pasminom, pod pincgavskom prošlog stoljeća vedom, i simentalsko uvoziti konac govedo. počelo stoljeća da bio autohtonih govedo dobije je; pasmina cplemenjivanja Cilj i dobro rad i kombiniranih mlijeka proizvodnju svojstava podesno Hrvatske
Na
su
se
u
se
sa
a
se
za
za
—
mesa.
i vrlo
dobro
akli-
upravo svojstava govedo je više uvoziti kod matiziralo se nas, rasplodnih grla govedarske počelo to i i Takva dva neke i škole Kurila) (Josipovića veleposjeda veleposjede. Od bila simentalaca vrlo značajna Turopolja.njih području širenje okoi Gorice Velike i stoku seljaci napredniji bogatiji kupovali rasplodnu iz lice stoljeće. još prelazu prošlog BadenGorice Velike u iz 10 stočara otišlo Koncem vijeka je prošlog čistokrvne i 1 muško 10 ženskih grlo rasplodno gdje kupili simentalaca čistokrvnih ovim Među simentalske uzgoja pionirima pasmine. Wurttenberg, štalu I. Juro bio i Medarić r asplodnu junicu dopremio svoju koji je je ime je oni »Cvetu« su »C«). nazvali, jerjojje pedigreu počimalo (kako štali Medarića da od tada Interesantno u rasplodna grla jespomenuti te Cezar »C« slovom imena Cana,Cenka,Ciba, (Cifra, početnim dobivaju i Cukor dr.). Car,Cvetko, vuku uvežene simentalke od da Još poriinteresantnije jenaglasiti štalu Medarića. kroz 80 kroz proteklih godinaprošla i ističe koja jeklo grla, "Time ovog proizvodna historijskog događaja značaj naglašava simentalske čistokrvne pasmine. goveda vrijednost stoke simentalske čistokrvne poJugoslaviji pasmine uzgoj Organizirani Velikoj Gorici. Simentalac pobaš čeo zahtjeve jezadovoljavao jenaprije Gorice i Velike na okolici aklimatizirao dobro vrlo se i Bjeljoprivrednika »TuGorice Velike udružuju poljoprivrednici Napredniji. regiji. lovarskoj i nabavljaju organizirano koje preko zajednicu«, marvogojsku ropoljsku i simentalaca interes za više rastao drugim uzgoj jerje plodnustoku, područjima. Dr. rukovodstvom radila Pomenuta veleposJosipovića, jepod zajednica velei kao Dakle i komeša je Turopolje. Josipović općine plemenite jednika vrlo imao rukovodilac i kao simentalaca, širenje ulogu značajnu posjednik rukovodstvom i se na uzgajao pod njegovim njegovomveleposjedu jer množavao materijal. rasplodni čistoosniva 1906 Već udruga uzgojgoveda »Marvogojska godine slične Nakon Gorici«. simentalske krvne organizacije toga pasmine Velikoj HerŽabno te Sv. Ivan Gradiški 1908, Đurđevcu, 1907, osnivaju Novoj 10 takvih bilo 1912. osnovano itd. Do Križevcima udruga. cegovcu, godine je »Savez 1912. osnovale iz One godine svoj udrugara Žabna inicijativu i Zatim po hrvatskih udruga osnivanje slijedi udruga« Žabnu. marvogojskih i Gorice Velike da može ali Žabna udruge reći, ipak drugimmjestima, i simentalske u pa imale na Hrvatskoj, pasmine širenje utjecaja najviše i rasadište služile kao rasplodnog kvalitetnog Jugoslaviji, jer uvijek materijala. će (nastavitse)
takvih
simentalsko
Kako
za
sve
za
na
su
—
se
su
u
na
ovo
su
u
sa
u
sva
sa
ove
su
sve
se
u
u
u
se
u
ras-
na
sve
za
raz-
za
se
u
se:
su
u
na
u
su
se
u
su
10
uzor
RASPLODNE
OPĆINE Izl. broj
174
ot.
Mlaka
Mlaka
3
— ot. Šanja, 30. 6. 1969.
II
3665
6.
504
III
IVAN
Beca,
mb.
557
I
11
ot.
4.
1973.
1
3845
IV 5
3735
18.
2
ot. 30.
1972.
1
3408
II
4038
mb.
T1
STJEPAN
ot.
VLADO IVAN
11.
1968.
3
3946
Zora,
mb.
35
6.
1964.
IV 3
3158
I
3377
1
3377
ot.
ot.
IVAN 37
25.
46
IVAN
6. 1971.
1
3487
391
I
3443
30. 6. 1969.
3
3240 4224 3825
30.
Cveta,
mb. 6.
1969.
II 3
mb.
478
II
3465
6.
1970.
2
3420
Eona,
mb.
201
I
3645
ot.
2.
3
3630
ot. 40
PREMENIC
IVAN
30/I
ŠIMO 163
BRIGLJEVIC
JOSIP
Gradići
Des.
FABEČIC Gl.
Gradići, 23. KLARIC
Gl.
Rakarje 24. KLARIC
2
Rakarje
2
51 JANKO 51
STJEPAN STJEPAN
16
26. MIRENIC
JOSIP 16
FIŠTRIC
JOSIP
18
30. 7.
466
1970.
Biserka,
mb.
ot.
1971.
3.
5.
404
3460 3
3225
Cifra,
mb.
527
II
3240
ot.
6.
1970.
2
3245
Cana,
mb.
1346
III
4210
ot.
9.
4
3700 4409
30. 6.
1970.
Bona,
mb.
1730
ot.
6.
1968.
IV 4
Šara, ot. 30. 6. 1964.
VI 4
3393
VI 4
4135
III
5010
3
4130
V
5281
5
4290
III
5225
3
4665
I
4736
1
4736
III
5499
3
4837
30.
mb.
1215
Cveta,
mb.
ot.
6.
30.
Palma,
31.
1964.
9.
mb.
ot.
5.
Cedra, 9.
1213
8. 1967.
mb.
ot.
1311
1969.
Cana, 1.
1216
mb.
Pisana, ot.
JOSIP
Rakarje
25
30.
ot. 2.
MIRENIC
Lazina
3
JANKO
Gradići, 22. FABEČIC
Rakarje
Rad.
B.
2987
ot.
Zrna,
NIKOLA
6/4
3487
IVAN 18
3074 I
REZEK
DORA
1966.
IV
402
ot.
ŽILEC
6.
260
mb.
101
Gorica,
1971.
mb.
30.
Strmec
MALEC
7.
467
3015
Cveta,
ot.
MATIJAN
mb.
Cifra, mb.
IVAN
MANDEK_
30.
Jagoda,
51
167
3420
8.
ot.
BENOVIC
mb.
Javorka,
31
DURAN
19
325
6.
Jogura,
Turopoljska
ZMESNIK
V.
27.
30.
502
3421 3845
Glavna
Veleševac
25.
mb.
3408
Vrbovo
21.
3850
I
Bukevje
20.
5
331
Obed
19.
6. 1967.
Ciba, mb.
Strmec
18.
4190
JOSIP
Strmec
17.
V
ČUNČIC
Lekneno
16.
499
66
Obrezina
15.
mb.
1969.
SLAVKO
Lukavec, 10. LAŽNJAK
14.
1966.
4286 4130
44 Čička Poljana ANTUN 9. LUKENIC
13.
mlijeka lakt. kg 4138 VI 7 3929
Mičevac
8. TOTH
12.
-
Šara, ot. 30. 6. 1965.
JANKOVIĆ
Kuče,
11.
ZAGREB
Proizvodnja mlijeka Maximalna, ukupna, prosjek
305
mb.
174
TRUMBETAŠ Velika
I NOVI
10.
30.
Runda,
STJEPAN
Velika
29.
STJEPAN
4. LACKOVIC
7.
ot.
230
Mlaka
mb.
Beca,
STJEPAN
3. LACKOVIĆ Velika
ot.
230
Mlaka
Velika
6.
Fina,
Mlaka
2. LACKOVIC
5.
GORICA
Krava
IVAN
Velika *
VELIKA
UZGAJAČ
1. KRILČIC
KRAVE
1347
1970.
mb. 4.
Gizdava,
1881
1974.
mb.
ot. 1. 5. 1970.
1641
4410 3076 3790
masti
kg 152 3,62 142 3,61 3,72. 156 3,70142 165 3,84. 158 3,80 141 3,80 131 3,80 3,70. 142 142 3,70 136 3,64. 124 3,64. 128 3,14. 3,14. 128 159 3,93 154 3,90 3,10116 111 3,68 127 3,76 127 3,16 112 3,64. 109 3,65 129 3,69 129 3,69 124 3,60 118 3,60 154 3,64. 128 3,60 3,10129 3,70126 135 3,10. 134 3,10 128 3,65 117 3,63 119 3,63 120 3,64. 156 3,70 3,14. 138 169 3,83 169 3,83 127 3,14. 116 3,76. 135 3,74. 143 3,76 186 3,71. 154 3,72. 196 3,71 160 3,73. 193 3,70. 1143 3,70 176 3,65. 3,65. 176 3,80 209 180 3,80
11
Izl. broj 28.
IVAN
Lazina 29.
FIŠTRIC
IVAN 17
POSTIC
STJEPAN
Lazina 31.
13
POSTIC Lazina
32.
POSTIC
STJEPAN
33.
POSTIC
FRANJO
Lazina 34.
14
POSTIC
FRANJO
Lazina 35.
POSTIC
36.
37. 38.
RUDOLF
39.
TOMO
Ježdovac
102
BIŠKUPIC
40.
42.
Mlaka
43 NIKOLA
Mlaka
43 DRAGO
NOVOSEL Gor.
56 DRAGO
NOVOSEL Desinec
ot.
4.
Gor.
Pirka,
mb.
1. 5.
mb.
ot.
4.
4600
II
4872
3
4496
1143
VIII 8
5590
1964.
4360
Perla, mb.
1711
II
5590
21.
1971.
2
5052
I
4740
1
4740
4
3225 2716
I
2897
1
2972
IV 3
3763
IV
3862
11.
mb.
4.
8.
1823
1973.
mb.
Dunava, 29.
328
IV
1968.
5.
Ruda,
56
22.
582
mb.
399
3.
1969.
ot.
5.
1969.
4
3420
Lisa,
mb.
548
I
2786
ot.
8.
1971.
2 II
2645 3970
2
3995
IV 3
4648
12. 9.
mb.
Zdenka,
158
15.
12.
1970.
Minka,
mb.
194
ot.
3.
ot.
10.
1968.
Mlaka
TRUMBETAŠ Mlaka
TRUMBETAŠ Mlaka
Velika
4, TRUMBETAŠ
Mlaka
Velika
VELIKA
ta.
174
JURAJ
prip. 20. 12. 1975. Beba, pb. 2390
26
ot.
JURAJ
prip. 18. 3. 1976. Bira, pb. 2410
26
ot.
IVAN
prip. 8. 7. 1976. Biba, pb. 2401
11
ot.
pb.
23.
Mićevac 6. ČUNČIC
Kuče,
12.
3.
18.
3.
JOSIP
25.
5. 1975.
prip. 22.
%
kg
Majka
3665
3,80
184
Hero
mast
Otac
497
Šanja
504
III
4685
3,60
168
Hero
497
IV
4922
3,60
178
Halt
3703
I
3634
3,70
134
7.
Biserka
278
_Beca
2917
Modus
557
1976.
pb. 2382
ot.
Mlij. kg
1975.
prip. 15. 3. 1976. Cica, pb. 6885 171
majke
1974.
66
Glavna
II
proizvodnja
1975.
7. 4.
11.
2392
Šareka, ot. 12. 11. 1974.
SLAVKO
3757
GORICA
lak.
Junica
prip. 5. JANKOVIĆ
189 3,80 143 3,19 145 3,75. 3,14. 142 227 3,13 3,711. 176 3,92. 199 3,73172 183 3,75 3,13118 216 3,81 164 3,75 216 3,81 3,78191 188 3,97 188 3,97 3,78. 122 102 3,69 3,72108 3,73111 138 3,66 138 3,12. 141 3,65. 3,71. 127 104 3,73. 98 3,70 144 3,62. 148 3,68 161 3,46 137 3,67
JUNICE
Šenka, ot. 5.. 1. 1975.
STJEPAN
3698
mb.
427
kg
*
Jablanka,
UZGAJAČ
Velika
12
5
Max.
Velika
3.
5379
1970.
Perka,
Izl.
2.
III
1332
%/
6081 4756
1968.
masti
3756
8
1222
4.
OPĆINE
1. LACKOVIĆ
3800
VIII
1167
RASPLODNE
broj
2
1965.
22.
ot.
NIKOLA
Desinec
mb.
24.
3900
1970.
Zorka, 22.
I
Šara, ot. 1. 3. 1972. 43
BIŠKUPIC Mala
41.
Mlaka
14.
IV 5
4753
1376
mb.
NIKOLA
BIŠKUPIC Mala
7.
ot.
208
ČERKEZ
Mala
ot.
ot.
14
Stupnik
mb.
Zvezda,
FRANJO
HORVAT
30.
Djana,
ot.
14
Lazina
1965.
«ot.
13
Lazina
6.
ot.
13
mlijeka Jakt. kg
1151
Pliva, mb.
STJEPAN
-
Lisa, mb. ot.
17
Lazina 30.
Krava
UZGAJAČ
FIŠTRIC
mlijeka Proizvodnja prosjek Maximalna, ukupna,
1976.
IV
3735
3,64
136
President 3701
Šara
:
II
3776
3,71
139
325
Dukat
3751
Cveta
320
Max.
Izl.
broj
lak.
UZGAJAČ
koe orao T. STANILOVIĆ STANKO 2497 Zeka, pb. = T. 16 ot.
epova
Lukavec,
20.
2.
tac.
Mlij. kg
VII
3187
proizvodnja mast
majke
Otac
*? %
kg
Majka
3,63
104
Regrut
CAC. tjCce Joa KoEDVaj KaBensa
1975.
Zora
3777 176
prip. 30. 4. 1976. 8. LIČKO
Sop
STJEPAN
Zora,
25
ot.
pb.
5. 2.
5778
VI
3384
3,68
124
1975.
Signal
511
Zdenka
217
prip. 5. 7. 1976. 9. LIČKO
Sop
STJEPAN 25
Bona,
pb.
ot.
2.
7.
5779
IV
4026
3,10. 148
1975.
Hero
497
Beba
218
Polet
3647
Lasta
528
Profit
3700
Bona
1730
prip. 23. 6. 1976. ŠIMO
10. MALEC
Veleševac
163
Lenka,
pb. 5769
ot.
1. 1975.
16.
I
3260
3,64.
119
prip. 4. 5. 1976. 11. ŽILEC
Beba,
DORA
Gradići
Des.
3
ot.
pb. 6643
5. 3.
IV
4409
3,83
169
1975.
prip. 30. 5. 1976. 12. FABEČIC
JANKO
Gradići,
Gl.
51
Šojka, ot. 6. 12. 1974.
pb. 6523
prip. 21. 13.
PLEPELIC Pleso
JURAJ
85
2.
3393
3,14. 127
3777 Regrut Šara 1215
3826
3,81
Hero
1976.
Vuga,
pb. 6576
ot.
1.
7.
VI
I
146
1975.
497
Vilma
1790
Modus
2917
prip. 24. 2. 1976. 14.
PLEPELIC Pleso
JURAJ
85
Beba,
pb. 6624
ot.
2. 1975.
12.
III
4260
3,75
160
Bona
1396
prip. 5. 7. 1976. 15.
KLARIĆ
STJEPAN
Rakarje
2
Perga, pb. ot.
6684
vV
5281
3,11
196
11. 4. 1975.
Patent
3699
Pisana
1213
prip. 19. 5. 1976. 16.
MIRENIC
JOSIP
Rakarje
16
Cifra, pb. 6656 ot.
19.
3.
III
5288
3,12. 197
Regrut Cana 1347
I
4220
3,86. 163
Patent
3699
Zarna
1797
1975.
3777
prip. 17. 4. 1976. 17.
POSTIC
STJEPAN
Lazina
13
Zeka, ot.
pb.
20.
6657
3. 1975.
prip. 8. 5. 1976. 18.
POSTIĆ
STJEPAN
Lazina
13
19. TRDICĆ
Novo
KRUNO
Čiće
112
Puba,
pb.
6681
ot.
4.
1975.
10.
prip. 17.
4.
Javorka,
pb. 6650
ot.
14.
3.
II
4872
3,15
183
Pirka
CVETKOVIĆ Lukavec
MIRKO
T.
25
1975.
Cana,
pb. 2489
ot.
10.
10.
3777 1332
1976.
VIII
4840
3,75. 181
prip. 4. 3. 1976. 20.
Regrut
1974.
II
3687
3,64
128
Patent
3699
Jagoda
1010
Purger
834
Cveta
210
prip. 21. 3. 1976. _L____/—_.>
13
=
KA Zena
dom i a
| NJENA
KVALITETA VODE
VAŽNOST
potrebni koji prijeko (zrak hrana), kolita i od dijelom većim se (66%/o) sastojivode, tijelo rad i život normalan tkivima i našim čina vode pojeomogućava organima svaki odrastao i dinih organa g ubi čovjek z drav, Međutim, organizma. čitavog kroz iz tekućine litre i četvrt dan svog (do bubrege po 2 gubi Najviše tijela. litre kožu kroz kroz litre i pola pa (prosječno probavni aparat, četvrt), jedne redovito količina Ta mora 400 i kroz grama dan). pluća(oko dan) tekufunkcionirati. normalno da svi uzmognu Izgubljenu nađoknađivati, organi ili nekom vodom i ćinu piće dijelom najčešćenajvećim nadoknađujemo alkoholna voćni tekućinom dijepića), sokovi, čaj, (mlijeko, kava, drugom tekućine. količinu ili veću koje lom živežnim manju imaju namirnicama, itd. oko kruhu oko 90% biti i do može voću Tako 38% u 70%, vode, nakon se hrani presuhe tvari u i razgradnje najvećim dijelom našoj Napokon dobiva dana nekoliko vodu. Ako počinje tekućine, dovoljno čovjek tvaraju desetinu ako za tekućine pa u jednu padne opadati, tijelu postepeno postotak koliko 5 iznosi oko kod odrasla količine tijelo litara, čovjeka (što ukupne zdravdolazi do 2 do 3 za može teškog dana), izgubiti najnepovoljnijim uvjetima oko 10 ako neizbježno litara) (prosječno petinu jednu izgubi oštećenja, stvenog i u neki Zato mogu smrt. preko mjesec živjeti gladovanju umjetnici nastupa svakom ali štetu veliku hrane ikakove dana bez slučaju zdravlja), (sigurno tekučine. količinu stanovitu uzimati dana morajusvakog vode veće količine život mnogo normalan treba danas čovjek Međutim, količinu život. Tu za od ovog nije goli potreban k oji je minimuma, fiziološkog ove to učinili kod što kao tako minimalne, odrediti, jednostavno moguće litara više 10 do 100 od kreće raznim zavisi o ta količina i faktorima, jer života vode i količini o će zavisit redu dan. U prvom uvjetima raspoloživoj (standardu). Koliko vode. sadrži i mnogo tako što Kao životinjski organizam ljudski, krme. vrsti i načinu vrsti zavisi treba životinje, držanja vode, i kod vode treba Osim pranje u ređaja, krme, pripreme napajanje kravu odraslu računa i pa se (konja, životinju opreme krupnu jednu staje, dan. 1 vode 75—100 ili krmaču s odojcima) i količina vode važna samo stanovišta nego nije Međutim, higijenskog ličnu služi onu naročito to potrebu piće, vodu, koja kakvoća, vrijedi je iluzorna tako npr. i mlijeka, pasterizacija industriji, prehrambenoj ljudi bilo inficira ako zagađenom isprano ponovno doticaju suđem,kojeje i razne vode mogu vodom. pogreške mljepojaviti zagađene Zbogupotrebe količine Ako ćnih higijenske ispravne dovoljne mogućeosigurati proizvoda. nije za nekada drugoj jedno piće, vodoopskrbi, dvostrukoj vode,pribjegava bilo iz se velika tome Samo svrhe. i slične jer opasnost, krije industrijske to može kadšto može voda i upotrijebiti piće, neispravna razloga kojih bude da Zato bude da za opasno. vodoopskrba jedna probitačno, je zdravlje vodu. i ta da ispravnu biti dajehigijenski i okusa. bez mirisa voda Mutčista, bistra, Higijenski ispravna ili od različitih otopljenih i okus miris organskih suspendiranih potječu noća, i
tri elementa
jejedan života. Naše održavanje od
Voda
za
su
u
se
na
na
za
a
sve
u
u
mesu
ne
u
u
a
u
na
za
smo
se
a
o
na
o
o
on
za
za
na
na
s
za
za
a
u
sa
u
se
se
za
se
u
se
za
mora
14
a
anorganskih tvari, neukusnom, zdravlje i dr. tvari obično opasna. mangan Olovo, željezo, vodu, truju organske donose vodu i žive klice zaraznih voda takva pa bakterijedruge bolesti, bolesti. i izvor zaraznih postaje prenosnik Odnosno Ako vode treba dosta kalojetemperatura niska, čovjek, životinja do vode tako npr. kad rija zagrijavanje tjelesne temperature, govedo popije 60 1 vođe od 15'C će 1440 da ju 39Y%C,. kalorija, zagrije potrošit U kolika tako vode, prehrambenoj industriji nijesvjedeno jetemperatura da što niža služi npr. bolje je, je vode, koja hlađenje temperatura mlijeka sabiralištu ili inače treba više vode hlađenje 1 litre mlijeka mljekari, (za sabiralištu obično 2—3 1 vode. U centralnim mlijeka mlijeka potrebno je konzumnim 11 i do 30 1 mljekarama mlijeka potroši vode). Voda biti tvrda može ili meka. I i ako jedna drugajehigijenski dobra, inače nedostataka. nema higijenskih vodom bolesti kao zarazne prenose Zagađenom najčešće crijevne trbušni i razni Takvu vodu treba zato tifus, dizenterija proljevi. prethodno dezinficirati. Ako voda i po okoline po izgledu izgledu je vodenog ili utvrđeno a nemamo objekta zagađena, drugemogućnosti sumnjiva jepak da Prokuhana voda neukusna dezinfekcije, dovoljno je je prokuhamo. je takvu Zato vodu voćnim limuna ili piće. miješamo sokovima, dodajemo njoj zakuhamo čaj. Ako kakav ništa možemo tako lagani slično, pomoći da vodu iz suda sud ili da mućkamo. prelijevamo je dezinficiramo vodu da kakav klorni Kemijski tako, jojdodajemo najčešće klorni kreč. mala žlica 1000 litara vode. npr. Dovoljna jejedna preparat, Klor količini vode i čitavu koliu prelije najprije otopi maloj potom vode. Ako voda treba ili nešto mutna više kreča. činu tvrda, klornog je Isto ako treba pa tako, preparat nije potpuno svjež jeklordjelomično ishlapio, više Praktično da li upotrijebitidezinficijensa. provjeravamo, jedezinfekcija mirisom i okusom. Ako sata nakon izvršene dezinfekuspješno izvršena, pola miris klora inače treba dodati malo cije osjećamo dezinfekcija jeuspjela, još kreča. Ima sredstava i ali ta dolazi drugih dezinfekciju vode, praktično obzir privatnu upotrebu. Da bakteriološka čistoća vode treba dostaviti 200 grama vode provjeri zatvorena Ljeti sterilnoj tj. prokuhanoj bočici, kojaje prokuhanim čepom. treba slati vodu što ako to treba držati da prije, nije moguće, je Jedu, tako ako voda U bakteriološkom zagađena. spriječi bakterijavodi, je razvoj da li ima Vodi To su tzv. koli se ispituje, labcratoriju bakterija. bakterije, žive kao klice Ako i neopasne koje crijevima svakogčovjekaživotinje. njih onda da ta voda ima to izmetinama. Ako nađemo, znači, vodoopskrbni izmetine to kliconoše ili bolesnika, doobjek: (obično dospiju je bunar) nekog će i klice tih bolesti. nađu spjet nju Vodoopskrbni objekt,kojem koli bakterije treba stručno svakako i urediti ako dezinficirati, okolinu, je izvor tamo Samo bi ako klorom zagađenja. dezinfekcija koristila,ostavimo, da i Ako iz okoline vodu dalje zagađuje. kemijska dezinfekcija nije m oguća, treba iz Ako ni to dok vode, isključiti upotrebe. nije moguće, jer druge vodu to Treba naročito da voda omogući, prokuhavati. istaknuti, je kod baš što kod vodozaraza, nas najčešći prenosnik crijevnih zato, naročito skroz objekti, opskrbni bunari, najčešće nehigijenski. Prim. dr Nežić Eugen ili
a
to
čini
vodu
ali može
a
biti
za
razne
u
za
na
za
u
u
se
na
razne
se
nam
svom
za
s
u
nema
se
u
na
se
u
sve
veoma
za
u
ne
za
se
u
a
na
se
u
u
“
u
vezu
u
sa
u
zarazne
u
.
se
a
ne
se
nema
ne
se
moramo
nas
su
15
m
nm
nn
m
>
A
NEE
SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI u p rskanja strojevima postupak pranjasistemom SASTAV | OSOBINE u vodi. sredstvo, lako Izrađen jako alkalno topivo praškasto, BIS-SX- je na površinski aktivnih fosfata supstanci. polimernih soli, i alkalnih bazi je 5240 zaugrađeni inhibitori omogućavajupostizanje alkaliteta, Unatočvisokog korozione zaštite. dovoljavajuće 12 cca otopine je 1%pH vrijednost tne PODRUČJE PRIMJENE za se prskaAlumljekarskih sistemom pranje primjenjuje BIS-SXu nja kanti 5240 strojevima NAČIN PRIMJENE za kupelji pranje: Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5%o BIS-a-SXna kg 100 | vode. od 0,75—5240: PRANJE. ZA KUPELJI REGENERACIJA 1,5 pa u se kupelji, je potrebno BIS-a-SXTokom radasmanjuje sadržaj za nove dodatak sredstva. Potrebni količine dodatkom kupelj, regenerirati 5240 uz sa se se HCI. intitrira0,1N da 10 ml kupelji odredi tako, regeneraciju na se a trokutu titracionom HCI, utrošku zatim metilorange, dikator prema 1 se na da dodati m? kupelji BIS-a-SX- kojujepotrebno količina očita ponovo koncentracija. željena dobije 5240, BIS-SX- jejakoalkalan. trebaju n ositi kupelji, regeneracije i p rilikom pripreme 5240 Radnici PAŽNJA! gumene čizmei radnoodijelo. rukavice, naočale, zaštitne s kožom,povrijeđeno U slučaju kontakt dođe da BIS-5Xna sva(vidi vode količinom trebaisprati većom uputstvo mjesto 5240 kom pakovanju).
za
u
=FRzle
NVS
CIN ILI: TITE br. Gupca 2 Matije Osijek, ul. 54000 (054) telex 123 28 51-622 telefon -
UREDNIČKI ODBOR Uređuje Kaštelan urednik: i odgovorni Glavni dipl inž. Dinko i uredništvo: SRH. Zagreb, radnika Uprava i izdavač: Udruženje mljekarskih Vlasnik NIŠP-a »Vjesnik«, Zagreb 440-476. telefon TMG, Tisak, OOUR Ilica d. 4.— Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka d 2.— a za
31/III,
16