Mljekarski list 12-1976

--—

GOD

P<

mn<o)rs KLI ca

e

PROSINAC

:

Pri

“

m zob e&x m ni Š

- => A

mif-t=&S too "o r]

1976.

STOČARSKE

IZLOŽBE 1976. GODINE

Hrvatskoj. je imale Izložbe proizvođači regionalni značaj,sudjelovali uglavnom i izloženi bili izložbama iz 29 SRH. Na svinje poredgoveda mnogim općina i konji,ponegdjeperad.

6 sisačku II redovna izložba U Glini održana regiju općina. je izložba 13. za U Đurđevcu održana regiju bjelovarsku regionalna je 11 općina. održana izložba Gorici U uzgojnopovodom70je Velikoj i Novi Velika Gorica rada Zagreb. općina godišnjiceselekgovedarstvupodručje cijskog izložbi Sa Bjeloproizvođačipodručja sudjelovali grla toj kolekcijom Ove

održano

godine

5 stočarskih

izložbi

SR

u

su

a

su

su

a

za

—

—

za

u

vara

sa

su

na

i Siska.

smeđeggoveda kojoj izlagali je iz iz Istre i iz prosektora područja gosti Kopra, grla društvenog proizvođači izvođači iz Čepića. te i 5 slavonskih izložba održana Brodu U Slavonskom grla općina, je Vinkovci i Đakovo. kombinata sektora iz društvenog stočne zaštitnih Na izložbama opreme, sredstava, proizvođači veliku su pai hrane i lijekova koji pobudili proizvode, svoje drugogprikazali žnjuposjetilaca. veći stoke Svim izložbama brojgrađana, je poreduzgajača prisustvovao radnika i društvenosusjestručnjaka poljoprivrednih proizvođača, dnih i općina republika. političkih nivoa indikator dijelu govedarske proizvodnjenajaktivnijem Najbolji što ga već tradicionalno izložbi dobila zvono, jepočasno šampionka svakoj Hrvatske. centar Stočarski selekcijski dodjeljuje izloženih da Iz proizvodnja podataka prednjih je vidljivo je prosječna varirala po izloženih znatno i kao krava pojedinim majki junica proizvodnja i izložbama. općinama izabiru izložbu da budući normalno Ovi najbolja variraju, podaci bila izložbi nekim Na po(bjelovarsko koja grla, pak područjima, grla. što više završenim mogu putasudjelovatiizložbi, rastom, dručje), proizvodnju. prosječnu umanjuje nivoa indikator dijelu proizvodnjenajaktivnijem govedarske Najbolji krava proizvodnja pod selekcijom. jeprosječna pod selekcijom populacije i krava U pravom laktacijom zaključenom grla je najviše ovojgrupi da do četvrte, budući kasnijih laktacija, mliječnost ispituje laktacijom krava. elitnih i kod osim nadprosječnih službe i stručne intenzivniji ipakupućujuproizvođače podaci Iznijeti čitave i rad ishrani, grlapodselekcijom populacije. njezi selekciji sa izložbe i ostalom izložbe kao imadu,zajedno općenito Ovogodišnje Kreditna veliko i stručnih društveno-ekonomskih nizom značenje. zahvata, faktor također fonda stočarstvo, jeznačajan Samoupravnog politika putemstočarstva. unapređivanja U

održana

Buzetu

9. istarska

smotra

su

na

a

za

za

razne

su

u

va

na

se

su

sa

za

na

na

ne

u

sa

se

ne

na

.

na

u

za

2

Prosječna proizvodnja izloženih mlijeka prosječna proizvodnja krava mlijeka pod

te

Prosječna OPĆINA

:

1.

Dvor

2.

izloženih

općinama

Prosječna

proizvodnja proizvodnja mlijeka mlijeka izl. krava izlož.

Red.

br.

krava, majki selekcijom po

maj.

Uni

junica

junica, i izložbama Prosječna proizvodnja mlijeka krava pod selekcijom

4013

3265

Glina

3308

3958

4342

3645

3.

Kostajnica

3988

3606

3403

4.

Novska

4362

4177

3690

56.

Petrinja

4050

3583

3720

6.

Sisak

4363

3975

3269

na

PP

—ommm

O

bv

zu:

4182

3805

> saa

3489

1.

Bjelovar

4843

4709

3498

2.

Đurđevac

4357

4429

3562

3.

Čazma

4112

3760

3414

4.

Daruvar

3981

4632

3591

5.

Garešnica

3557

3375

3248

6.

Koprivnica

4110

3954

3367

7.

Križevci

4257

4287

3764

8.

Pakrac

3085

3037

2682

9.

Grubišno

3941

3835

3521

10.

Virovitica

3487

3371

2901

11.

Vrbovec

4648

4240

3955

(1

4087

3966

3494

4138

4142

3450

1.. Buzet

3643

2979

3726

2.

Labin

3993

4242

4125

3.

Opatija

4395

3221

3333

4.

Pazin

4149

3980

3344

5.

Pula

4142

3924

3735

6.

Umag

4026

3898

3496

g

4060

3609

3606

1.

Đakovo

3675

4182

2813

2.

N.

Gradiška

4865

4415

3486

3.

Sl.

Brod

3797

3477

3058

4.

Sl.

Požega

4128

4381

3515

5.

Županja

3590

3943

3337

g

3933

3877

3365

1.

V.

*

Polje

Zagreb

Gorica—N.

je brojgrlapod selekcijom, povećana je prosječnaukupna nalaze se Znatno proizvodnja mlijeka krava, koje podselekcijom. jeporastao promet rasplodnim materijalom, povećan brojproizvođača j e kooperanata 10 i više veći 10 i više stakrava, 5, izgrađen brojstajskih je kapaciteta i opremom jališta,kompletnom (muzniuređaji, uređaji izđubrivanje dr.).

Pre»Uspješno provodi« Programgojidbene izgradnje govedarstvu. stala uvoza i bikova.

Intenzivno se pa jepotreba rasplodnih goveda, junica radi izradi izrada programa gojidbenog svinjogojstvu,pripremi je ovčarstvu.

Povećan

i

sa

za

sa

za

=

:

se

na

programa

u

u

a

u

u

Stjepan Brlek, dipl. ing.

UVIJEK SU POUČNE, EKSKURZIJE PODRAVACA KORISNE ALI | ZABAVNE

TRADICIONALNE

poljoprivrednici Đurđevca, Kalinovca, Virja, godinamanapredni Đurđevac i ostalih Kloštra mjesta općine Podravskog, Ferdinandovca, Prugovca Evo što tim o u Jugoslavije. pojedine krajeve je ekskurzije organiziraju Fuod i rekao putnikov Mijo »najrevneši« ekskurzijama jedan »najstareši« stočar iz Đurđevca: ca k,poznati tim Vi često sudjelujete ekskurzijama? kocati i mene Makar tu i su desetka«) počela (već godine je »pleče« oči nešto da Ja mislim dobrog jebolje jedamput svoje putovati. jevolja Nesem slušati li tome nego predavanja, predavanja. japrotiv vidjeti, stoputa stvari Mislim dok vidi to čovek ali pojedine napredne praksi. najbolje je vezi poljoprivrede. bili ste ekskurzijama?

Gdje da naš čovek malo i Podravce vele da Makar škrti, jamislim, vidi! i da tomu na i zgleda nekajdobroga naprednoga »šparal« nejenigdar bio skoro svim sam po poljoprivrednim, organiziranim sajmovima Zbogtoga setiti! zaista nebi Gde bio? To raznim mogel Jugoslavije? krajevima ili izložbama bil!!! Na Gde bi bilo da ste pojedinim pitali: Bolje so novoga poljokaj napredni čovjek kaj stručnjaci zmislili, vidi, sajmovima, te tu i more novoga koj stroj pojedino nabaviti, privrednici uzgojili, donesti i slično. mašine ili bar novi zakapariti, prospekte i mladim stočarima Što predlažete poljoprivrednicima? struslužbo i naše našo redu bi trebali Prvom pohvaliti poljoprivredno takove ekskurzije koji zadrugama Podravine, čnjake poljoprivrednim bi prepoNo i mladim i poljoprivrednicima pomažu. materijalno organiziraju Već

nam

u

—

»osma

na

—

na

o

u

na

u

sve

—

za

—

sa

smo

nas

na

sem

me

se

sve

nesem

—

so

a

za

—

seme

se

nove

vi

—

nam

u

Šignjar, Žaja, Čazmanci: Lovašen, tu izvanrednu vožnju, jer Cestar

na

da

uvijek spremni dosadno nikad im nije

i dr.

su

se

odazovu

otkinu od svog i ručio, svakodnevnog posla pogledaju, kako se naše Ja morem reči to: samo proizvodidrugimkrajevima zemlje. mi Podravci smo bili čemu među mnogo Negda poljoprivredi (poprvima ali sada već i gotovo stočarstvu, livadarstvu) prestigli!!! mnogi Tako bi nam ili bar i bilo član odgovorio, slično, koji d rugi poznatih jednodnevnih i ekskurzija, kojeorganiziraju poljoprivredne zadruge poljoprivredni Podravini. obično ili dvodnevnim ekskurstručnjaci Riječ j e jednodnevnim kao što bila i ĐURĐEVAC ZAGREB pravcu: zijama, je posljednja VELIKA GORICA Tu i natrag. i poljoprivrednici razgledali sajam jubilarnu stočarsku izložbu. neke znamenitosti i radom Posjetili Zagreba upoznali aerodroma.

Kod takovih izlazi susret i zagrebačkog akcija autoprevozno poduZeće autobuse i izvanredne »Čazmatrans«, kojeosigurava specijalne vožnje, svaka među pa se skoro vrlo rado bez ekskurzija, poljoprivrednicima, Prihvati, što veći dio troškova sami da obzira, zna, poljoprivrednici, jer uvjek tako da ALI I ZABAVNO. planira,ispadne uvjek: KORISNO,POUČNO, TURKOVIĆ Andrija HRANIVA VRIJEDNOST KRUMPIRA ima sebi 75 25 samo suhe Krumpir pa se, postovode, posto tvari, može prema među ima vode sebi.

Metome, ubrajati hranu, k oja najviše ima tvari 17 do mnogo 18 đutim, suhoj škroba, naime, p rosječno postotaka. dušika više sebi od Od Nasuprot tome, 2,1posto. togajejedva može računati bjelančevine. polovica bjelančevina.

Općenito, 0,9 posto Sirovih obliku sadrži Prema vlakanaca, celuloze, krumpir 0,8posto. sadrži vrlo tome,krumpirpredstavlja, mnogo doduše, hranu,koja vode, dosta ali hranu,kojaje jednolična, jednostrano sastavljena,je prednost što sadrži strane, škroba i krumpira, mnogo ipak, druge tome, odlikuje velikom se kod škroba i iznosi probavljivošću.

Probavljivost bjelančevina 80 do 85 tvari čak 90 i do 95 posto. punih drugih posto, Ali, p ri tome, j edva da i neka razlika da li u sirov ili paren ili postoji tome, je kiseljen krumpir dan hranu stoci. nešto samo snižava dušičnih Sušenje probavljivost tvari, tome i pa, prema bjelančevina. da

si nađu

da

vremena,

se

u

u

v

u

su

u

nas

o

ova

u

—

—

su

su

se

s

u

snose

se

u

se

a

u

u

on

nema

u

se

sa

u

samo

s

u

a

za

Sirovkrumpir .

stoci u krumpir ograničenim količinama, jer nalazi u štetno i solanin, koji krumpirovoj kori, djeluje, voda, koju sadrži velikom krumpir postotku, zajedno opterećuju životinjama probavne iz davan većim organe. količinama može Solanin,krumpira, prouzrokovati i S jakproljevslabljenje cijelog organizma životinje. druge hranjenje strane, stoke sirovim i način krumpiromjenajlakšenajprikladnije jer taj žemo malim dati dosta životinjama, količinama, hranjivih sastojaka. kao možemo davati svim vrstama naših domaćih živoKrumpir, krmu, i Kod može se tinja, uključivokonje. svinja, dapače, reći, krumpir predtvar. treba davati naravno, tu stavlja glavnu Ali, životinjama hranu, da ni ni biti ne jerjepoznato hrana, čovječja,životinjska jednolična, smije te treba sadržavati i rudne tvari. Osobito mlade koje bjelančevine životinje, rastu i se dobivati hrani u rudnih Napuno još razvijajutrebaju sastojaka. ročito to važi životinje kojedajumlijeko.

Mane Vukadinović 76. (iz»Gospodarskog priručnika«g.)

Sirov

možemo

davati

samo

se

a

u

u

na

mo-

u

ne

za

samo

(MINERALNA) GNOJIVA VAŽNOST

UMJETNA |

PRIMJENA | NJIHOVA

—

upotrebu umjetnih Željeli uputimo pravilnu gospodare davaju hranimo i zato tla malo naša kako smo prije čuli, sadašnja jiva, jer kad tlo da kako vrlo često i loše kvalitete. i može slab rodi, Pa, koji prirod, je nikako ili tek ta se tolika izvozi iz svake hrana, hrana, godine njega nadoknađuje. djelomično stajski S dobrim tla rekli gnoj. gnojenja je ispravnog prije, Temelj, fizikalna i tlo popravljaju svojbakterije hraniva, gnojem stajskim bi

da

naše

gno-

u

ona

a

se

smo

stva

u

se

unose

tla.

gnoja, stajskog nemajudovoljno Nažalost, gospodari treba dobar da tlo donose i pa obično hrane, prirod jetajgnoj slab, tu hranivima, koja nadomjestiti gnoju, koja dostajestajskom hranu, sadrže umjetnagnojiva. kovrlo velikim Umjetna svijetu cijelom upotrebljavaju gnojiva skoro mi po da smo ličinama. predumjetnih gnojiva upotrebi Činjenica je znatno umjetnih upotreba gnojiva vrijeme, Ipakje, zadnje zadnjemmjestu. većem i bobiti puno iako bi mogu pridonijeti veća, jer mogla porasla, reći nešto ovdje ćemo pa upotrebi. podrobnije njihovoj prirodu, ljem hranu i odretočno možemo pa S tlu, regulirati umjetnimgnojivima hraniva. kakvih treba koliko tlo i diti djeloDakako, kojiusjev koje i tlo sadrži vlazi zavisi o o dnosno koju vodi, gnojiva vanjeumjetnih i sušnim. vlažnim da će biti nego Stoga povoljnije, godinama ljivo je bi' kako ili što ranije proljeće, sipatijesen umjetnagnojiva preporučuje mogladjelovati. sigurno služe kao jer cijelom svijetu, rasprostranjena Umjetna gnojiva svakom svaki i usjev upotrijebiti pod Mogu gnoju. dopunastajskom označuju rentu. prema hranivima, gnojiva Umjetna najbolju daju tlu, jer fosforna dušična ih pa kalijeva (kalij) dušik), (sadrže dijelimo kojasadrže, kiselinu itd.). (fosfornu VAŽNOST RUDNIH TVARI | VITAMINA U ZIMSKOJ PREHRANI KRAVA U krmivima želucu. kiseline tvorbu važan Klor porijekla biljnog je soli. obliku pa ga ga količinama, dajemo aktivira kuhinjskeenzime. dovoljnim i sline sol probavne izlučivanje Kuhinjska pospješuje i mršave soli vremena kravama Ako smanjuje obroku, daje dulje krave soli najviše nestašicu Na količina im kojedaju reagiraju mlijeka. zasušile. Kravai su one muznog mnogo koje razdoblja, mlijeka početku svaki 2 g žive vage, 100 soli 5 g kg mlijeka. daje kuhinjske težine i kg15 dan treba 550 od krava "Tako +30) napr.

(27,5 mlijeka kg kg soli.

57 g kuhinjske količine od kostima nalazimo i zubima (99% ukupne Vapno najviše ostalim nalazimo 1% vapno Nadalje, jepotreorganizma). dijelovima tijelu i dr. krvnih ga tvorbu bno zrnaca, za mlijeka Najviše plazme, živaca, bijelih steone. ili i krave rastu mnogo mlijeka kojeizlučuju koje životinje trebaju do poroi dolazi do količina Ako vapna krvi, grčeva(tetanije) smanji đajnegroznice. danas

naši

obično

a

mora-

a

u

ne

mo

u

u

se

na

u

ona

o

u

za

za

razum-

o

se

u

u

u

u

na-

u

su

na

se

se

na

|

u

za

u

u

nema

one

u

ne

se

se

a

u

ma

na

a

na

se

na

s

cca

u

u

u

su

se

u

6

——;

Snos

kojaje

Krava na

60

tek

g, muzare

s

potrebno

25—30

dnevnom

u

Fosfor

zasušila,

treba

I oko

obroku

100

najmanje 30

g. Računa

se

dnevno,

vrlo

g vapna da

je

za

3 g vapna.

svaku

litru

steo-

mlijeka

tejelesnim bjelančevinama. je gradnju i normalnu funkodržavanje kostijuzubi, djelatnost mišića, obavljanje živaca i mozga, i organa. Česte cijastanica, žlijezda spolnih tjeranja, pojave i naklonost i lizavosti zarazama znakovi nepiodnosti omekšanja kostiju, se

nalazi

Potreban

u

za

i

za

za

su

nedostatka

fosfora.

i

početku fosfora, 25—30 1 oko 85 g. Za svaku litru 2 g obroku mlijeka mlijeka potrebno je fosfora. Prema količina i masti zavisi kolinovijim istraživanjima mlijeka ćini fosfora obroku.

Obično krmnom obroku 10—20 fosfora. g nedostaje Koliko će i fosfora zavisi koliku količinu tih elemenata vapna u upiti tijelo životinja zatim hranom, oni nalaze prima omjeru kojem (najpovoljD nazočnosti kiselosti (kod kiselosti niji je2:1), vitamina, stepenu prevelike Kad krava krv fosfati). nastaju netopivi dobije dovoljno, mobiliziraju oni iz To redovno dešava kostiju pomoćužlijezde štitnjače. početku kad krava velike količine Jaktacije, daje mlijeka.

Ako zimskom obroku 5 lucerne ili onda dajemo kg sijena djeteline, ćemo i fosforom. obrok Krmni od 5 vapnom podmiriti potrebe kg dobrog od 20 kukuruzne 1 2 sijena lucerne, kg silaže, kg pšeničnih posija,kg kretovih će i fosfovapnom pogačapodmirit potrebe hranjivim tvarima, kravu 550 15 1 dan. 'rom kg tešku, mlijeka obično obliku vapnenca Vapno dodaje mljevenog (23,6% vapna), tj. ima 1 g vapna.

Koštano brašno sadrži g vapnenca 2,77 mljevenog prosječno odnosno 5 g brašna ima 1 g fosfora.

Potrebu za 19,7%fosiora, koštanog i fosforom možemo namiriti i rudnim vapnom posebnim smjesama kojima rudnih i ima tvari. U krmi ima obično i elemenata: drugih stočnoj drugih i sumpora, pa mangakalija, magnezija, tragovimaželjeza, bakra, kobalta, obično treba i te ih zato dodavati. ne na, cinka joda, posebno Od vitamina treba karotina A i vitamina ulogu spomenuti (provitamina ostalih ima obično dosta vitamina odnosno kod oni krmi, D) preživača sintetiziraju.

A Vitamin mladih rast i vida. je potreban životinja funkcioniranje vitaminom A. Ako krmnom zimi obroku nedoTelad, oteljena oskudijeva teško i neplodne smanjuju tjeraju, staje tajvitamin, proizvodnju mlijeka.

Kad više vitamina što momentano nego životinja primi A, je potrebmastima. i u no, pohranjuje ga jetrima 60—80 treba dnevno Goveče vrlo steone krave oko 100 mg, mg karotina, krave 200—400 Krava 70 muznog mg. popase razdoblja vrijeme koja kg karotina.

U zimskom 3.000 mg obroku trave od 50 krmne 5 repe, dobija kg kg i 2 krme ima 40 mg karotina. slabog sijena kg krepke Iz Vidi koliko ima karotina 1 nekih krmiva. prikaza donjeg kg mlada i zelena trava 30—90 leguminoza od vrlo dobro 40—65 sijeno leguminoza dobro livadno 20—35 sijeno kukuruzna i od sirka 5—25 silaža, Krava

treba

steonosti

u

dnevno

25

vrlo

g

steona

i

s

u

o

u

u

se

s

o

u

se

o

u

ne

se

se

u

u

za

sunco-

za

za

s

na

u

se

u

u

u

u

u

se

za

u

muzare

a

se

su

za

samo

se

žuti zrna

a.

u

kukuruz i

proizvodi njihove prerade nuzgredni

i—

9

0,02 0,45 —

zaključujemo

kolika

karoti-

sadržina

je krme karotina Od zrnate karotina. sadrže Mrkva i buće mnogo najviše dio krme znatan Kod ima žuti kukuruz. karotina, tj. konzerviranja gubi imala zelenom od količine 2—5% Djetelina kojuje stanju. smanjuje 1 ako suhe karotina 210 sadrži na mg kg tvari, sijeno, stanju svježem Kod sadrži 110 sušena umjetno 10 mg. šeno mg. djetelina Međutim, tlu, silaža izvor 10% oko tome, prema pa je glavni karotina, gubi siliranja dobre 15 zimskom obroku davati najmanje kg karotina, jepreporučljivo stoga Po

krme

zelenoj boji

voluminozne

na.

se

se

u

na

su-

u

na

se

u

silaže dnevno.

organizmu, utječe njihovo regulira promet vitaiz tijela. Prema tome i Vapna izlučivanje taj upijanjetijelosmanjuje kod tvorbe izravno min kostiju. sudjeluje vitamin vitamin krava A. zimske Kod nego D, rjeđenedostaje prehrane D. Krave sadrži dosta vitamina osušeno Dobro pasu kojeljeti sijeno zraka zraka vitamin tvore ga mogu pa poD, ultraljubičastih djelovanjem D

Vitamin

i fosfora

vapna

na

u

u

suncu

na

hraniti

zimu.

za

slijedi: navedenog naprijed 5 dnevno davati obroku zimskom muzarama kg dobrogsijena. valja vitamina i 15 dobsuncu osušeno vapna, ono fosfora, D) kg (izvor tj. kojeje D.K. A. vitamina izvor kao silaže, Iz

u

—

na

re

KALIJA U ISHRANI KULTURNOG

VAŽNOST

BILJA Tako

zemljama. morima, nešto Ozinski Solikamsko nalazišta: velika SSSR-u bazen, područje, kaliveliko Kola.

Kazhastanu i područje, bogato poluotoku Drugoje nje i države odatle pa Evrope. opskrbljuju jevimsolima,Njemačkoj, ih ima zatim u U nalazišta U Francuskoj Španjolskoj, Norveškoj, AlsaceMrtvo more Izraelu Kanadi i kalija dobijanje izrabljuju Kongu, Italiji, u, hra: kao veliku i važnost ima ishrani U jeprekopotreban biljno bilja kalij ali poljoprivredi.

Mnoge biljke upotrebljavan dovoljno nivo, nijejošuvijek nalazimo što ih i više nego pa mnogo samoj hraniva, kalija, razmjerno trebaju ima žetvenom žetvi. Da samom činjenica prinosu manje,uvjetuje kalija koiz nadzemnih u kasnijim da biljke dijelova razvoja polazi stadiju kalij izuminadzemni što lišće i također zato biljke organi mnogi rijeni sistem, što ih i znatno žetvi ima Prema nego ru. tome, pa hraniva, kalija, je samoj tlu doZato dodati toku vegetacije. je potrebno apsorbirala cijele biljka količine hraniva. voljne sadrže što tome neka da Poznata dovoljne tla, usprkos je činjenica biti To može kalija slabo količine kalijevih gnojiva. reagiraju dodavanje fiksitla. strukturom tlu ili lošom fiksira što uzrokovano time Ipak kalij kiselinu. fosfornu lakše rabiti nego može rani fiksacije Utjecaj kalij biljka da tako Isto vlažnim veći nego mnogo godinama. je poznato je suhim, je tla koonim hraniva od strane biljaka najenergičnija slojevima apsorpcija i aktivnom vlažnom ji stanju. ostaju da bi smada zaoru Zato jesen, gnojiva jepreporučivo kalijeva tiče ishrane što slojevima, manjeaktivnim, fiksacija kalijagornjim, njila Kalij se

su

nalazi

u

i to samo,

tlu i nekim

u

nekim

ma-

u

na

u

razne

se

u

su

a

za

u

on

u

u

u

u

a

u

u

ne

na

u

se

u

u

u

u

se

u

8

u

se

se

naviše razvibilja.

Kalij sloj gdje korjenje t la, onaj ali treba da dio dođe dubinu na što lako ja, nastojatijedan sjetve, može kombinirane postići upotrebom sijačice. vezi tvorbom Kalij (K:0)je uskoj ugljikohidrata, masti, bjelančeviitd. Klorofilna lišću nisu stanju asimilirati u ako ugljik, biljka dakle prokalija, kalij sudjeluje priasimilaciji.

Kalij povoljno utječe cese sokova ima mladim strujanja biljci.

Kalija najviše b iljke, organima razliku od fosforne koja nalazi kiseline, rasplodnim organima t j. s jeima nekim menu. naročito krommnogo, Kalija biljkama sladorodnoj repi, voću itd. pa piru, grožđu, treba

doći

direktno

u

se

samu

u

na

se

sa

zrnca

u

ne-

ma

na

u

u

za

se

u

u

u

u

kvalitetu i On Kalijpovoljno utječe priroda plodova. daje i okus jedrinu plodovima. kulturnih otpornost osobito Kalijpojačava biljaka bolesti, protiv protiv nametničkih štiti ih od štetnika itd. Dokazano da rđe, gljivica, izvjesnih je lakše hladnoći i mrazevima. biljke, pod utjecajem kalija, odolijevaju jačoj stanca i utiče aktivnost Kalij regulira biljnih stanje fermenata. voću i da drži.

Kalij daje ljepšu boju omogućuje bolje On vodu te u racionalno regulira biljci,jezbogtogaprijeko potreban količina vode. iskorišćavanje ograničenih i time Kalijpovolino utječe razvoj korijenovog sistema intenzitet hraniva. soli kao hranivo i to kombinabiljnih apsorpcije Kalijeve djeluju i sumpornom kiselinom. cijimagnezijem Visinu

na

na

na

se

za

na

na

u

s

metabolizam Dodavanjemkalija povoljno utječe ugljikohidrata stvaranje šećera i što žitarica. tj. škroba, jepresudno uzgojpovrća i soli rastvorbu vapna, pa Kalijeve djeluju mnoge mogu stoga biljke iz soli vapno. veže bolje ne primiti pa Kalij kalijevih apsortivno tlo, gubi iz tla. klorove od neki Međutim, apsorspojeve, kojih biljci štetni, bira zato soli pa kako bi klorovi tlo, je preporučivo kalijeve sipati prije žetve, zašli i tako bi naškodili spojevi dublje slojeve zemlje biljkama. ukusnu i stočnu hranu.

Kalijdaje bjelančevinama bogatu Povoljno dješto osobito važno kod voćaka i kod vinove loze. luje stvaranje drveta, je Kako iz svega vidimo ostala Kalij jeneophodno potrebno hranivo, jer, kvalitetu i bilike. biljna hraniva, povisuje prirod, pobljšava otpornost treba i zatim voće i ali Najviše kalija korijenasto gomoljasto bilje, povrće, dobro i kod žitarica. djeluje sadrže ili vezan klorom ili kiseliKalijeva sumpornom gnojiva kalij, bilikama obliku soli. ga Dodajemo kalijevih i

se

na

za

na

se

razne

su

u

ne

ne

na

uz

on

s

nom.

sa

u

i kalija očituje cvatnje izgradnje plodova, jerusporujeasimilaci?

Iz da tlima dovoditi to činimo u.svega proizlazi obliku kalij, stajskog i naročtio obliku gnoja drugihorganskih spojeva, kalijevih umjetnih gnojiva). (mineralnih)

Nedostatak

se

kod

'

a

a

u

u

70 GODINA RADA NA UZGOJU | SELEKCIJI GOVEDA ORGANIZIRANOG U VELIKOJ GORICI I SR HRVATSKOJ (nastavak) stočari tako da ovih Za rad i rezultate mnogi pročulo daleko, zadruga ili nabave radi i Žabno Goricu Veliku i upoznavanja posjećivali stručnjaci što ih stoke bili čistokrvne Time stimulirani, je uzgajači rasplodnih grla.

Oni ili nabave i oni vide da posjećivali ekonomije jošboljagrla. tjeralo odlazili ili te i škola grupama Švicarsku Austriju, dobara, pojedinačno Velike Goda već 1913 Važno i godine zadrugari Njemačku. jenapomenuti čistokrvne simentalske 27 krava i iz Švicarske parice uvezli Njemačkejoš su

se

su

su

u

u

su

smine.

raditi, marvogojskih zadruga prestaje Prvogsvjetskog radom i ali knjigovodstva. matičnog vođenjem nastavljaju zadruge postojeće već 1926. novih rata završetku Po kojih je nastavlja osnivanjem zadruga do obnove Saveza dolazi bilo 40. Tada kojije marvogojskih zadruga, 23. V 1926. godine Zagrebu. kontrolu rad terenu, jer Od te sistematičniji počinje godine i kao stoke i znosti Održavaju mjere. drugeselekcijske provodi izmjeraocjena bila veliki sitmulans rasplodnjaka rasplodne stoke, jerjeprodaja sajmovi odnosu 50—100% više dobri plaćani rasplodnjaci pošto uzgajače, mesarsku cijenu. i izložbe smotre rasplodne stoke, kojima dodjeljuju Organiziraju Sve to imalo i je najboljim uzgajačima. nagrade vrijedne priznanja simentalske i brže pasmine. uzgojgoveda širenjeuspješniji likog utjecaja 70 da treba naglasitije proteklih kretanja poredpozitivnih Međutim, ili i bilo dosta koje usporavale onemogućavala problema nedaća, godina ostavila rata dva Samo stočarstva. rad sistemski svjetska unapređenju destimulativno režima nenarodnih Politika stočarstvu. teške je posljedice kao i koni Različiti pogledipristupi govedarstva. djelovala unapređenje različito također do danas od kretne koje poduzimane oslobođenja akcije, rad. To podaci: slijedeći potvrđuju s elekcijski uzgojno djelovale U

Savez

rata

toku

se

sa

se

osnovan

u

se

na

mu-

uz

se

za

na

u

su

se

na

se

ve-

razna

na

u

su

su

na

u

na

su

su

na

grla zadruga je Hrvatskoj god.

35.840 312 bilo SR 1959. grla ogranaka Hrvatskoj je god.

2.272 47 bilo SR 1964. grla ogranaka Hrvatskoj je god.

16.453 115 bilo SR 1972. grla organizacija je Hrvatskoj god. različiti bio 70 Gorica Velika komune I proteklihgodina je području bilo kontrolom Do kontrolom. pod najčešće je oslobođenja pod goveda broj stoke raste Od 500 oko rasplodne broj u glavnom zemlje oslobođenja grla. sektora interesa radi grlima. rasplodnim društvenog velikog ograncima Već 2.280 bilo 1962.

1963/64 Tako grla. nrg. ograncima govedarskim godine je društvetešku rad neuspjeha zbog krizu, proživljava u zgojnogodine matei nih r asplodnog prodaje nemogućnosti govedarstvu gospodarstava selekcijski uvođeneredovite i te neekonomskih Opet isplate istog. mlijeka cijena rijala, 1947.

u

bilo

SR

89

sa

"7.402

sa

u

sa

u

sa

u

u

na

u

za

u

u

10

njem premije mlijeko kooperacije1965. god.nagloraste brojgrlapod Tako 1968. bilo 10.286 krava od selekcijom. je god. ukupno pod kontrolom, 1.689 matičnih i 8.397 Međutim kontrolnih." čega 1971/72. uzgojnorad 895 matičnih da bi od tada 1.981 pada krava, ukupno porastao selekcijski grlo.

Koncem 1975. bilo 1.642 matične i 339 krava »Z« kontrolom. godine je pod Premda ovi velikim i burnim govore podaci događajima promjenama treba da rad nepreproteklom periodu, ipak naglasiti, uzgojnokidno i nekih istinskih stočara istaknutih provodio zaslugom prvenstveno selekcijski stručnjaka.

Zahvaljujući dugogodišnjem radu,umjetnomosjemeuzgojnosistematskom radu i veterinarske Vekrava, njivanju poljoprivredne službe, selekcijom lika Gorica rasadište i projepostala rasplodnog materijala poznato značajan izvođač i mlijeka rastao.

To Oikupmlijeka potrebe Zagreba nagloje podaci potvrđuju 1957.

1961.

1 i prema kojimaje godine isporučeno 1,500.000 1, god.6,830.000 1968.

1 Od tada i kreće između 12—15 god.15,000.000 mlijeka. otkupstagnira iako utvrđene od 25 litara što i litara, milijuna milijuna mogućnosti je zacrtano programom. dugoročnim uglavnom Ovajporast jeposljedica povećane više od krava stalno kreće muznosti oko 12.500 po kravi 1,jer broj 1.200 iz

za

od

na

na

o

u

se

mesa.

za

se

su

za

se

komada.

kg, je Prosječna 1975. godini. bila »Beba« mb vlasništvo Čumpek Najbolja prošle godine je 1507, iz 6.332 GoUopćenajbolju Velikoj kg mlijeka.

Stjepana Bapča mb iz to »Biserka« dala rici Trdić 531, kojaje je Franjo NovogČiča, je 7.146 1960. godini. kg mlijeka Pored rezultata Velika Gorica zapaženih proizvodnji mlijeka jeznačajan raznih stoke. utovi oko 20.000 komada tovljač Godišnje kooperaciji goveda 30.000 kom.

Time nisu iskorištene i oko kategorija svinja. mogućnosti, jer komada 60.000 tov svinja. kapaciteti postoje rad ostale i Dakle već mjere akcije dugogodišnji uzgojnorezultate iako nisu iskorištene. dajezapažene mogućnosti još selekcijski svrha stočarske izložbe da se oda skromno ove Upravo jest, priznanje pionirima rada i te da uzgojnonajboljim stočarima, podstakne i ostale i šire naše rad poljoprivrednike regije organizirani unapređenju selekcijskog stočarstva. muznost

matičnih

krava

bila

3.384

a

svih

ostalih

2.600

1

u

muzara

muzaru

sa

u

a

imao

u

u

se

u

sve

za

uz

sve

se

za

u

(Kraj) 76 (Iz»Gospodarskog priručnika«g.)

ll

IZ STOČARSKOG rasplodnom

Promet

kooperanata proizvođača

stokom

i stuđenom

prezime proizvođača i

Ime

Red.

broj

1. Gorničec

Lapšine

1976.

mjesecu

u

listopadu

godine

Broj grla

Kate-

19029

ž. tele

Organizacija gorija

Selo

Josip

SR HRVATSKE

SELEKCIJSKOG CENTRA

2

Čakovec

PZK

Kupac

PPK

Kutjevo 2. Drvoderić

Dekanovac

Ivan

113

“

18971."

x.

dA

18995"

id

t

Mihovljani

Franjo

3. Posavec

165 4.

Marcijuš

Juraj

Ivan

6. Novak

Maks

7. Matić

Lovro

D.

Gabro

8. Kunec

Stjepan

9. Horvat

10. Brezničar

11.

Ivan

Marcijuš

Ivan

Ivan

12. Serc

13. Vidović 14. Kovačić

>.

134

18535

ž.

“

16775

junica

A

16578"

pd

195

16884.

ug

Hodošan

216

Čukovac

39

ba

1969

“

2307."

165

.

2356

60

“

2300"

Juraj

tele

"

Palinovac

Hrašćan

6

do

sa."

ad

Filip

36

»

2369

krava

Franjo

Hodošan

235

da

17417

junica

ELI

Stjepan

»

krava

Čakovec

16. Medved

“

u

Trnju

LJ

15.

:

2

D.

—

Mihaljevac

'

tele

m.

u

Trnju

Hodošan

18549

di

165 5. Brezničar

Oktobar«, Vrginmost

»5.

Palinovac

Ivan

87

Totovac

"

17402

2

17138."

S, Brezje

__Plah

—

Ivan,

Horvat

Podturen "

"

Mljekara

—

Karlovac 17.

Pandur

18. Matić

Petar Đuro

19. Vincek 20.

i

21.

Matić

22.

Sermek

23.

24.

Ivan

Hodošan

138

Držimurec

18

Palinovec

53

.

Đuro

Držimurec

Viktor

.

Slaviček

Leno

18

Matijačić

Lovro

.

2239

e

19111

s

2494 18980

12

»

D.

Hraščan

12

»

1487

m.

tele

za

krava

.

ž.

2

tele

krava m.

e

tele

»

krava

Draškovac

u

PPK o

18916

ž. tele

n

2472

krava

:

Kutjevo

Hermuševac

Čakovec

72

x

16909

junica

i

Filip

Čehovec

92

a,

2248

krava

“i

»

2479."

Gradiška

3868

Matić

28.

Matijačić

L.

"Hermuševac 52

Lovrić

19061

»

Đuro

27.

29.

2

Hrašćan

52 26. Jurčec

17464."

D.

100 25.

»

Dragan

Mala

114

N.

.

bik

Fond

S.

O.

Gradiška

30. kad 31.

12

Konjević

.

Ivan

Bedovlje

3912

dd

St.

P.

Selo

9293"

m.

tele

_ Varaždin Testna

»

st.

N.

rasplodnom

Promet

proizvođača

stokom

kooperanata 1976. godine

i studenom Red.

broj 32.

i prezime

Ime

Jurmić

Josip

Hodošan

Broj grla

Kate-

17380

junica

listopadu

Organizacija gorija

Selo

proizvođača

mjesecu

u

188

Čakovec

PZK

Kupac

drop omo,

33. Horvat

Duga

Rok

Hermuševac 16

34.

Baronašić

I.

Hodošan

35.

Bedenicki

I.

Cirkovljani

37.

Žuljić Muvar

Grabovje

Josip

38. Kundakić 39.

Delić

Mato

17288"

da

17480?

»

Međurača

Ivan

»

10

159 36.

1

—

*

4199

.

tele

m.

Test.

Grabovje

7

771

:

krava

191

—

Jogun

Ivan

Mihaljevci

Trenkovo

Kundakčić

M.

Grabovje

42.

Kundakčić

P.

Grabovje

Grabovje

43.

Kemenović

Pušća

P.

Briški

I.

Pož.

Ferdo

S.

46. Šćuković

Krivaj

2

Grabovje

1

Klokočevac 35

Mato

Kramarić

Alilovci

Ladislav

2483

bik

Vet.

48. Škomac

50.

Varga

51.

52.

Puček

V.

J. J.

Slav.

2425"

u

2002?

zoi

1742

junica

S. 1616

tele

m.

Trnava

8564

di

8588"

ud

Varaždin

ž.

tele

8581"

Šibice

I.

3

V.

M.

Mlinska

Rotić

Vl.,

s.

—

Žavnica

55. Momžčilović

M.

M.

P.EP.

Gradec

Vranjanin

57.

Dragović

M. P.

Lušićani

24

Sjeverovac

—

krava

9857

tele

st.

Varaždin

M,, _ Dubrava 22 ž. tele — junica _—Šarić P,, St. 65 Kostiha od

Kapela

2939

bik

Vet.

st.

Karlovac 2953

4157

»>

m.

tele

Vet.

st.

Kukuvić

I.

Dugo

selo

12257»

ud

SIZ —

Petrinja Sunja

Sisak

259

bik

za

poljop.

O.

Glina

S.

581

.

14.

SIZ

59.

Vinković

J.

60.

Tomašek

F.

61. Kinkela

B.

Preloščica Sunja 360" Bistrač PIK Virovitica 5296 junica Virovitica KvarnerZvončec 1725 tele Opatija Ekpres dm Gušće

23

poljop.

za

O.

107"

Sisak

.

ud

Šantek

Fr., Prugovac

Test.

m.

__—————————_—_—————_——————_

test.

—

Varaždin

S. 58.

M.

»G-Pos.«

V 56.

905

dd

Nevinac

Dragušići

m.

9998

n

PZ

263

u

Haganj

Nevinac

Stj.

Vet.

Zaprešić Ivanska

Haganj

Mato

Barna

Trupinović

st.

Ivanska

M.

Đ.

Palešnik

_

54. Vrbančić

st.

Bedeković

Hercegovac

16

Pož.

Meštrović_A, Sapna Vet.

Križevci

92

Kolarevo

Štefković

53. Bruić

B.,

st.

V.

I.

Cvetković

ž

22

Jakovljević

p

49.

Ivan,

Pleternica

41.

47.

st.

Varaždin

Ivančević

45.

»

17112.

Nevinac

40.

44.

Resa

Grozdana

st.

Varaždin

OO

Dabac

A 13

Žena

i dom

GLAVOBOLJA može

Glavobolja bolesti. drugih

različitih živčanih

biti znak

nekih

posljedica bolesti, i

zbog poremećaji, bolesti neke upala šarlah, malarija, pjegavac, tifus, (trbušni čanice, i bolest mišića mozga, i glave, ozljede kostiju glave, mozgovnih opni gripa), žila krvnih i rak mozgu, i moždanih mozga, procesi upalni grčevi ovojnica kratzelena krvni nosnih mrena, povišeni tlak, zubi), šupnjina, (upale glavi i i dalekovidnost kovidnost upalabubrega. i kod i može nastati izvjeglave zbognaglog brzogokretanja Glavobolja zdravih snog ljudi. broja boli i vrućice. sredstvima ublažiti mogu Međutim, protiv glave Bolesti, uzrokovala glavobolju. kojaje bolest, jeliječiti nedužna ali česta To oblik Poseban zapravo je glavobolje je migrena. zahvaća Obično od vremena bolest. glave, jednupolovinu vrijeme.

Javlja dana toku i već Bolovi popuniz je počinju ujutro drugih smetnji. prati ima mučno loše bolesnik Uz podražaj je, osjeća, štaju. glavobolju bolesti Predznaci vid i sluh v ida, smetnje preosjetljiv. je povraćanje, kod žena češće nego iskre i bolesnik vidi pa pojavljuje Migrena mrlje. moždanih Uzrok često Bolest muškaraca. kod nasljedna. jojje grčevima je stežu te žile. živaca žila krvnih koje zbogpreosjetljivosti da mogu napadajima zamijeniti napadaji migrenski je, tipični Sigurno Kod češće U intelektuamigrena. javlja padavice.porodicamapadavicom češća. laca je života. Nisu rijetki Obično slučajevi desetljeću drugom javlja prviput iščezava. obično Sa starošću ni kod djece. ili fiziduševnih češći ili vrijeme javljaju Napadaji migrene zraka tlaka čkih smanjenja naglog prigodom probave poremećenja opterećenja, nekih te čokolada). sir, (jaja, uslijed jela ili crku uzimati dobro U kavu,aspirin jaku je migrene početku pojave boravak kod Bolesnicima kombinirani zamračenoj godi napadaja prašak. i alkohola pusobi. Važna izbjegavanje dijeta, (neslana prehrana jeispravna sam ili Danas ima i kombina(ergotamintartarat lijekova specijalnih šenje). kombolesnika Kod kofeinom te d jeluju bolje mnogih dihidroergotamin. ciji i barbituratima beladonom). ergotamin binacije Uzroci

mogu

naročito

vrućica

biti različiti: duševni

sun-

zarazne

u

u

se

osnovno

na

se

u

a

na

mu

se

su

mu

se

crne

u

s

se

se

s

u

se

su

se

samo

za

u

u

s

s

14

2777707

BV 2 LP

5

»POLET«

MP

S

S

M

S

BO

S

LP

MP

S

MOV FSM

S

MOT S

S

OV S MP

S

MV

BV

S

S

M

5

BP

BP

64

stečaju, Zagreb, Masarikova

22/I

u

PRODAJE

— -.-

rabljene

stvari

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Furgon

vrlo

uz

»Zastava«

povoljne cijene

i to:

620

tip

5.500.—

din.

Kamion

»Torpedo«

komadu po komada,cijena jednom

2

nosivosti

5

t

10.000.—

za

din.

din 8 0.000. cijena »Zastava« sa 10.000 din.

— Kombi prozorima cijena za Stroj peglanje veša za Stroj sušenje za 50 Stroj pranjerublja kg Razne boce od za vode plastične korpe piva, kisele holno piće Raznu i robu. trgovačku ugostiteljsku

Kamion

"MV 7 MV S

M

TATA

S

M

S

nn

Mercedes

M

s

S

i

MV i

S

i

7 t

MV S MOV S MV a

ia i

i

a

o

S

s

a

IV m

S

m

MP

S

MV

S

IV S MV

vj

a

i boce

MOV S MV

S

a

s

i

bezalko-

za

MP S BV S BV 6 BV 6

S

o

a

s

a

UDRUŽENJE MLJEKARSKIH RADNIKA SRH-ZAGREB I UREDNIŠTVO

MLJEKARSKOG

—

PROIZVOĐAČIMA

—

SURADNICIMA

—

PRETPLATNICIMA LISTA

LISTA

MLIJEKA |

ŽELI SRETNU | USPJEŠNU NOVU

GODINU

1977

15

a

NETETIT

SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI fr *

u strojevima p rskanja pranjasistemom postupak SASTAV | OSOBINE u vodi. sredstvo, lako Izrađen jako alkalno topivo praškasto, BIS-SX- je na površinski aktivnih supstanci. polimernih fosfata alkalnih soli, i bazi je 5240 zaomogućavaju postizanje ugrađeni inhibitori Unatočvisokogalkaliteta, zaštite. korozione dovoljavajuće cca otopine j e 12 1%pH vrijednost tne PODRUČJE PRIMJENE za se prskaAlumljekarskih sistemom primjenjuje pranje BIS-SXu nja kanti 5240 strojevima NAČIN PRIMJENE za pranje: kupelji Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5%/BIS-a-SXna kg 100 I vode. od 0,75—5240: PRANJE. KUPELJI ZA REGENERACIJA 1,5 u se potrebno kupelji, je B IS-a-SXsadržaj Tokom radasmanjuje pa za nove dodatak sredstva.

Potrebni količine kupelj,dodatkom 5240 regenerirati uz sa se se titrira0,1N HCI. inda 10 ml kupelji odredi tako, regeneraciju na se a trokutu HCI, titracionom zatim prema utrošku metilorange, dikator se da dodati 1 m? kupelji BIS-a-SX- kojujepotrebno količina očita ponovo koncentracija. željena dobije 5240, BIS-SX- jejakoalkalan. n ositi trebaju kupelji, regeneracije i p rilikom pripreme 5240 Radnici PAŽNJA! odijelo. radno gumene i rukavice, čizme naočale, zaštiine s kožom,povrijeđeno u kontakt da BIS-5X- dođe U slučaju svana vode(vidi količinom većom trebaisprati uputstvo mjesto 5240 kom pakovanju).

za

<;

na

“

kombinat kemijski SAPONIA br.

Gupca 2 Matije ul.

Osijek, 54000 (054) telex 28 123 51-622 telefon -

-

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Kaštelan urednik: Glavni i odgovorni dipL inž. Dinko i uredništvo: Zagreb, SRH. Uprava i izdavač: Udruženje mljekarskih radnika Vlasnik NIŠP-a »Vjesnik«, Zagreb 440-476.

TMG, Tisak, OOUR Ilica 31/III, telefon 4.— d. i ustanove organizacije za privredne pretplata Mjesečna proizvođače mlijeka d 2.— a za 16

m

m

i a

a