--—
GOD
P<
mn<o)rs KLI ca
e
PROSINAC
:
Pri
“
m zob e&x m ni Š
- => A
mif-t=&S too "o r]
1976.
STOČARSKE
IZLOŽBE 1976. GODINE
Hrvatskoj. je imale Izložbe proizvođači regionalni značaj,sudjelovali uglavnom i izloženi bili izložbama iz 29 SRH. Na svinje poredgoveda mnogim općina i konji,ponegdjeperad. 6 sisačku II redovna izložba U Glini održana regiju općina. je izložba 13. za U Đurđevcu održana regiju bjelovarsku regionalna je 11 općina. održana izložba Gorici U uzgojnopovodom70je Velikoj i Novi Velika Gorica rada Zagreb. općina godišnjiceselekgovedarstvupodručje cijskog izložbi Sa Bjeloproizvođačipodručja sudjelovali grla toj kolekcijom Ove
održano
godine
5 stočarskih
izložbi
SR
u
su
a
su
su
a
za
—
—
za
u
vara
sa
su
na
i Siska.
smeđeggoveda kojoj izlagali je iz iz Istre i iz prosektora područja gosti Kopra, grla društvenog proizvođači izvođači iz Čepića. te i 5 slavonskih izložba održana Brodu U Slavonskom grla općina, je Vinkovci i Đakovo. kombinata sektora iz društvenog stočne zaštitnih Na izložbama opreme, sredstava, proizvođači veliku su pai hrane i lijekova koji pobudili proizvode, svoje drugogprikazali žnjuposjetilaca. veći stoke Svim izložbama brojgrađana, je poreduzgajača prisustvovao radnika i društvenosusjestručnjaka poljoprivrednih proizvođača, dnih i općina republika. političkih nivoa indikator dijelu govedarske proizvodnjenajaktivnijem Najbolji što ga već tradicionalno izložbi dobila zvono, jepočasno šampionka svakoj Hrvatske. centar Stočarski selekcijski dodjeljuje izloženih da Iz proizvodnja podataka prednjih je vidljivo je prosječna varirala po izloženih znatno i kao krava pojedinim majki junica proizvodnja i izložbama. općinama izabiru izložbu da budući normalno Ovi najbolja variraju, podaci bila izložbi nekim Na po(bjelovarsko koja grla, pak područjima, grla. što više završenim mogu putasudjelovatiizložbi, rastom, dručje), proizvodnju. prosječnu umanjuje nivoa indikator dijelu proizvodnjenajaktivnijem govedarske Najbolji krava proizvodnja pod selekcijom. jeprosječna pod selekcijom populacije i krava U pravom laktacijom zaključenom grla je najviše ovojgrupi da do četvrte, budući kasnijih laktacija, mliječnost ispituje laktacijom krava. elitnih i kod osim nadprosječnih službe i stručne intenzivniji ipakupućujuproizvođače podaci Iznijeti čitave i rad ishrani, grlapodselekcijom populacije. njezi selekciji sa izložbe i ostalom izložbe kao imadu,zajedno općenito Ovogodišnje Kreditna veliko i stručnih društveno-ekonomskih nizom značenje. zahvata, faktor također fonda stočarstvo, jeznačajan Samoupravnog politika putemstočarstva. unapređivanja U
održana
Buzetu
9. istarska
smotra
su
na
a
za
za
razne
su
u
va
na
se
su
sa
za
na
na
ne
u
sa
se
ne
na
.
na
u
za
2
Prosječna proizvodnja izloženih mlijeka prosječna proizvodnja krava mlijeka pod
te
Prosječna OPĆINA
:
1.
Dvor
2.
izloženih
općinama
Prosječna
proizvodnja proizvodnja mlijeka mlijeka izl. krava izlož.
Red.
br.
krava, majki selekcijom po
maj.
Uni
junica
junica, i izložbama Prosječna proizvodnja mlijeka krava pod selekcijom
4013
3265
Glina
3308
3958
4342
3645
3.
Kostajnica
3988
3606
3403
4.
Novska
4362
4177
3690
56.
Petrinja
4050
3583
3720
6.
Sisak
4363
3975
3269
na
PP
—ommm
O
bv
zu:
4182
3805
> saa
3489
1.
Bjelovar
4843
4709
3498
2.
Đurđevac
4357
4429
3562
3.
Čazma
4112
3760
3414
4.
Daruvar
3981
4632
3591
5.
Garešnica
3557
3375
3248
6.
Koprivnica
4110
3954
3367
7.
Križevci
4257
4287
3764
8.
Pakrac
3085
3037
2682
9.
Grubišno
3941
3835
3521
10.
Virovitica
3487
3371
2901
11.
Vrbovec
4648
4240
3955
(1
4087
3966
3494
4138
4142
3450
1.. Buzet
3643
2979
3726
2.
Labin
3993
4242
4125
3.
Opatija
4395
3221
3333
4.
Pazin
4149
3980
3344
5.
Pula
4142
3924
3735
6.
Umag
4026
3898
3496
g
4060
3609
3606
1.
Đakovo
3675
4182
2813
2.
N.
Gradiška
4865
4415
3486
3.
Sl.
Brod
3797
3477
3058
4.
Sl.
Požega
4128
4381
3515
5.
Županja
3590
3943
3337
g
3933
3877
3365
1.
V.
*
Polje
Zagreb
Gorica—N.
je brojgrlapod selekcijom, povećana je prosječnaukupna nalaze se Znatno proizvodnja mlijeka krava, koje podselekcijom. jeporastao promet rasplodnim materijalom, povećan brojproizvođača j e kooperanata 10 i više veći 10 i više stakrava, 5, izgrađen brojstajskih je kapaciteta i opremom jališta,kompletnom (muzniuređaji, uređaji izđubrivanje dr.). Pre»Uspješno provodi« Programgojidbene izgradnje govedarstvu. stala uvoza i bikova. Intenzivno se pa jepotreba rasplodnih goveda, junica radi izradi izrada programa gojidbenog svinjogojstvu,pripremi je ovčarstvu. Povećan
i
sa
za
sa
za
=
:
se
na
programa
u
u
a
u
u
Stjepan Brlek, dipl. ing.
UVIJEK SU POUČNE, EKSKURZIJE PODRAVACA KORISNE ALI | ZABAVNE
TRADICIONALNE
poljoprivrednici Đurđevca, Kalinovca, Virja, godinamanapredni Đurđevac i ostalih Kloštra mjesta općine Podravskog, Ferdinandovca, Prugovca Evo što tim o u Jugoslavije. pojedine krajeve je ekskurzije organiziraju Fuod i rekao putnikov Mijo »najrevneši« ekskurzijama jedan »najstareši« stočar iz Đurđevca: ca k,poznati tim Vi često sudjelujete ekskurzijama? kocati i mene Makar tu i su desetka«) počela (već godine je »pleče« oči nešto da Ja mislim dobrog jebolje jedamput svoje putovati. jevolja Nesem slušati li tome nego predavanja, predavanja. japrotiv vidjeti, stoputa stvari Mislim dok vidi to čovek ali pojedine napredne praksi. najbolje je vezi poljoprivrede. bili ste ekskurzijama? Gdje da naš čovek malo i Podravce vele da Makar škrti, jamislim, vidi! i da tomu na i zgleda nekajdobroga naprednoga »šparal« nejenigdar bio skoro svim sam po poljoprivrednim, organiziranim sajmovima Zbogtoga setiti! zaista nebi Gde bio? To raznim mogel Jugoslavije? krajevima ili izložbama bil!!! Na Gde bi bilo da ste pojedinim pitali: Bolje so novoga poljokaj napredni čovjek kaj stručnjaci zmislili, vidi, sajmovima, te tu i more novoga koj stroj pojedino nabaviti, privrednici uzgojili, donesti i slično. mašine ili bar novi zakapariti, prospekte i mladim stočarima Što predlažete poljoprivrednicima? struslužbo i naše našo redu bi trebali Prvom pohvaliti poljoprivredno takove ekskurzije koji zadrugama Podravine, čnjake poljoprivrednim bi prepoNo i mladim i poljoprivrednicima pomažu. materijalno organiziraju Već
nam
u
—
»osma
na
—
na
o
u
na
u
sve
—
za
—
sa
smo
nas
na
sem
me
se
sve
nesem
—
so
a
za
—
seme
se
nove
vi
—
nam
u
Šignjar, Žaja, Čazmanci: Lovašen, tu izvanrednu vožnju, jer Cestar
na
da
uvijek spremni dosadno nikad im nije
i dr.
su
se
odazovu
otkinu od svog i ručio, svakodnevnog posla pogledaju, kako se naše Ja morem reči to: samo proizvodidrugimkrajevima zemlje. mi Podravci smo bili čemu među mnogo Negda poljoprivredi (poprvima ali sada već i gotovo stočarstvu, livadarstvu) prestigli!!! mnogi Tako bi nam ili bar i bilo član odgovorio, slično, koji d rugi poznatih jednodnevnih i ekskurzija, kojeorganiziraju poljoprivredne zadruge poljoprivredni Podravini. obično ili dvodnevnim ekskurstručnjaci Riječ j e jednodnevnim kao što bila i ĐURĐEVAC ZAGREB pravcu: zijama, je posljednja VELIKA GORICA Tu i natrag. i poljoprivrednici razgledali sajam jubilarnu stočarsku izložbu. neke znamenitosti i radom Posjetili Zagreba upoznali aerodroma. Kod takovih izlazi susret i zagrebačkog akcija autoprevozno poduZeće autobuse i izvanredne »Čazmatrans«, kojeosigurava specijalne vožnje, svaka među pa se skoro vrlo rado bez ekskurzija, poljoprivrednicima, Prihvati, što veći dio troškova sami da obzira, zna, poljoprivrednici, jer uvjek tako da ALI I ZABAVNO. planira,ispadne uvjek: KORISNO,POUČNO, TURKOVIĆ Andrija HRANIVA VRIJEDNOST KRUMPIRA ima sebi 75 25 samo suhe Krumpir pa se, postovode, posto tvari, može prema među ima vode sebi. Metome, ubrajati hranu, k oja najviše ima tvari 17 do mnogo 18 đutim, suhoj škroba, naime, p rosječno postotaka. dušika više sebi od Od Nasuprot tome, 2,1posto. togajejedva može računati bjelančevine. polovica bjelančevina. Općenito, 0,9 posto Sirovih obliku sadrži Prema vlakanaca, celuloze, krumpir 0,8posto. sadrži vrlo tome,krumpirpredstavlja, mnogo doduše, hranu,koja vode, dosta ali hranu,kojaje jednolična, jednostrano sastavljena,je prednost što sadrži strane, škroba i krumpira, mnogo ipak, druge tome, odlikuje velikom se kod škroba i iznosi probavljivošću. Probavljivost bjelančevina 80 do 85 tvari čak 90 i do 95 posto. punih drugih posto, Ali, p ri tome, j edva da i neka razlika da li u sirov ili paren ili postoji tome, je kiseljen krumpir dan hranu stoci. nešto samo snižava dušičnih Sušenje probavljivost tvari, tome i pa, prema bjelančevina. da
si nađu
da
vremena,
se
u
u
v
u
su
u
nas
o
ova
u
—
—
su
su
se
s
u
snose
se
u
se
a
u
u
on
nema
u
se
sa
u
samo
s
u
a
za
Sirovkrumpir .
stoci u krumpir ograničenim količinama, jer nalazi u štetno i solanin, koji krumpirovoj kori, djeluje, voda, koju sadrži velikom krumpir postotku, zajedno opterećuju životinjama probavne iz davan većim organe. količinama može Solanin,krumpira, prouzrokovati i S jakproljevslabljenje cijelog organizma životinje. druge hranjenje strane, stoke sirovim i način krumpiromjenajlakšenajprikladnije jer taj žemo malim dati dosta životinjama, količinama, hranjivih sastojaka. kao možemo davati svim vrstama naših domaćih živoKrumpir, krmu, i Kod može se tinja, uključivokonje. svinja, dapače, reći, krumpir predtvar. treba davati naravno, tu stavlja glavnu Ali, životinjama hranu, da ni ni biti ne jerjepoznato hrana, čovječja,životinjska jednolična, smije te treba sadržavati i rudne tvari. Osobito mlade koje bjelančevine životinje, rastu i se dobivati hrani u rudnih Napuno još razvijajutrebaju sastojaka. ročito to važi životinje kojedajumlijeko. Mane Vukadinović 76. (iz»Gospodarskog priručnika«g.)
Sirov
možemo
davati
samo
se
a
u
u
na
mo-
u
ne
za
samo
(MINERALNA) GNOJIVA VAŽNOST
UMJETNA |
PRIMJENA | NJIHOVA
—
upotrebu umjetnih Željeli uputimo pravilnu gospodare davaju hranimo i zato tla malo naša kako smo prije čuli, sadašnja jiva, jer kad tlo da kako vrlo često i loše kvalitete. i može slab rodi, Pa, koji prirod, je nikako ili tek ta se tolika izvozi iz svake hrana, hrana, godine njega nadoknađuje. djelomično stajski S dobrim tla rekli gnoj. gnojenja je ispravnog prije, Temelj, fizikalna i tlo popravljaju svojbakterije hraniva, gnojem stajskim bi
da
naše
gno-
u
ona
a
se
smo
stva
u
se
unose
tla.
gnoja, stajskog nemajudovoljno Nažalost, gospodari treba dobar da tlo donose i pa obično hrane, prirod jetajgnoj slab, tu hranivima, koja nadomjestiti gnoju, koja dostajestajskom hranu, sadrže umjetnagnojiva. kovrlo velikim Umjetna svijetu cijelom upotrebljavaju gnojiva skoro mi po da smo ličinama. predumjetnih gnojiva upotrebi Činjenica je znatno umjetnih upotreba gnojiva vrijeme, Ipakje, zadnje zadnjemmjestu. većem i bobiti puno iako bi mogu pridonijeti veća, jer mogla porasla, reći nešto ovdje ćemo pa upotrebi. podrobnije njihovoj prirodu, ljem hranu i odretočno možemo pa S tlu, regulirati umjetnimgnojivima hraniva. kakvih treba koliko tlo i diti djeloDakako, kojiusjev koje i tlo sadrži vlazi zavisi o o dnosno koju vodi, gnojiva vanjeumjetnih i sušnim. vlažnim da će biti nego Stoga povoljnije, godinama ljivo je bi' kako ili što ranije proljeće, sipatijesen umjetnagnojiva preporučuje mogladjelovati. sigurno služe kao jer cijelom svijetu, rasprostranjena Umjetna gnojiva svakom svaki i usjev upotrijebiti pod Mogu gnoju. dopunastajskom označuju rentu. prema hranivima, gnojiva Umjetna najbolju daju tlu, jer fosforna dušična ih pa kalijeva (kalij) dušik), (sadrže dijelimo kojasadrže, kiselinu itd.). (fosfornu VAŽNOST RUDNIH TVARI | VITAMINA U ZIMSKOJ PREHRANI KRAVA U krmivima želucu. kiseline tvorbu važan Klor porijekla biljnog je soli. obliku pa ga ga količinama, dajemo aktivira kuhinjskeenzime. dovoljnim i sline sol probavne izlučivanje Kuhinjska pospješuje i mršave soli vremena kravama Ako smanjuje obroku, daje dulje krave soli najviše nestašicu Na količina im kojedaju reagiraju mlijeka. zasušile. Kravai su one muznog mnogo koje razdoblja, mlijeka početku svaki 2 g žive vage, 100 soli 5 g kg mlijeka. daje kuhinjske težine i kg15 dan treba 550 od krava "Tako +30) napr. (27,5 mlijeka kg kg soli. 57 g kuhinjske količine od kostima nalazimo i zubima (99% ukupne Vapno najviše ostalim nalazimo 1% vapno Nadalje, jepotreorganizma). dijelovima tijelu i dr. krvnih ga tvorbu bno zrnaca, za mlijeka Najviše plazme, živaca, bijelih steone. ili i krave rastu mnogo mlijeka kojeizlučuju koje životinje trebaju do poroi dolazi do količina Ako vapna krvi, grčeva(tetanije) smanji đajnegroznice. danas
naši
obično
a
mora-
a
u
ne
mo
u
u
se
na
u
ona
o
u
za
za
razum-
o
se
u
u
u
u
na-
u
su
na
se
se
na
|
u
za
u
u
nema
one
u
ne
se
se
a
u
ma
na
a
na
se
na
s
cca
u
u
u
su
se
u
6
——;
Snos
kojaje
Krava na
60
tek
g, muzare
s
potrebno
25—30
dnevnom
u
Fosfor
zasušila,
treba
I oko
obroku
100
najmanje 30
g. Računa
se
dnevno,
vrlo
g vapna da
je
za
3 g vapna.
svaku
litru
steo-
mlijeka
tejelesnim bjelančevinama. je gradnju i normalnu funkodržavanje kostijuzubi, djelatnost mišića, obavljanje živaca i mozga, i organa. Česte cijastanica, žlijezda spolnih tjeranja, pojave i naklonost i lizavosti zarazama znakovi nepiodnosti omekšanja kostiju, se
nalazi
Potreban
u
za
i
za
za
su
nedostatka
fosfora.
i
početku fosfora, 25—30 1 oko 85 g. Za svaku litru 2 g obroku mlijeka mlijeka potrebno je fosfora. Prema količina i masti zavisi kolinovijim istraživanjima mlijeka ćini fosfora obroku. Obično krmnom obroku 10—20 fosfora. g nedostaje Koliko će i fosfora zavisi koliku količinu tih elemenata vapna u upiti tijelo životinja zatim hranom, oni nalaze prima omjeru kojem (najpovoljD nazočnosti kiselosti (kod kiselosti niji je2:1), vitamina, stepenu prevelike Kad krava krv fosfati). nastaju netopivi dobije dovoljno, mobiliziraju oni iz To redovno dešava kostiju pomoćužlijezde štitnjače. početku kad krava velike količine Jaktacije, daje mlijeka. Ako zimskom obroku 5 lucerne ili onda dajemo kg sijena djeteline, ćemo i fosforom. obrok Krmni od 5 vapnom podmiriti potrebe kg dobrog od 20 kukuruzne 1 2 sijena lucerne, kg silaže, kg pšeničnih posija,kg kretovih će i fosfovapnom pogačapodmirit potrebe hranjivim tvarima, kravu 550 15 1 dan. 'rom kg tešku, mlijeka obično obliku vapnenca Vapno dodaje mljevenog (23,6% vapna), tj. ima 1 g vapna. Koštano brašno sadrži g vapnenca 2,77 mljevenog prosječno odnosno 5 g brašna ima 1 g fosfora. Potrebu za 19,7%fosiora, koštanog i fosforom možemo namiriti i rudnim vapnom posebnim smjesama kojima rudnih i ima tvari. U krmi ima obično i elemenata: drugih stočnoj drugih i sumpora, pa mangakalija, magnezija, tragovimaželjeza, bakra, kobalta, obično treba i te ih zato dodavati. ne na, cinka joda, posebno Od vitamina treba karotina A i vitamina ulogu spomenuti (provitamina ostalih ima obično dosta vitamina odnosno kod oni krmi, D) preživača sintetiziraju. A Vitamin mladih rast i vida. je potreban životinja funkcioniranje vitaminom A. Ako krmnom zimi obroku nedoTelad, oteljena oskudijeva teško i neplodne smanjuju tjeraju, staje tajvitamin, proizvodnju mlijeka. Kad više vitamina što momentano nego životinja primi A, je potrebmastima. i u no, pohranjuje ga jetrima 60—80 treba dnevno Goveče vrlo steone krave oko 100 mg, mg karotina, krave 200—400 Krava 70 muznog mg. popase razdoblja vrijeme koja kg karotina. U zimskom 3.000 mg obroku trave od 50 krmne 5 repe, dobija kg kg i 2 krme ima 40 mg karotina. slabog sijena kg krepke Iz Vidi koliko ima karotina 1 nekih krmiva. prikaza donjeg kg mlada i zelena trava 30—90 leguminoza od vrlo dobro 40—65 sijeno leguminoza dobro livadno 20—35 sijeno kukuruzna i od sirka 5—25 silaža, Krava
treba
steonosti
u
dnevno
25
vrlo
g
steona
i
s
u
o
u
u
se
s
o
u
se
o
u
ne
se
se
u
u
za
sunco-
za
za
s
na
u
se
u
u
u
u
u
se
za
u
muzare
a
se
su
za
samo
se
žuti zrna
a.
u
kukuruz i
proizvodi njihove prerade nuzgredni
i—
9
0,02 0,45 —
zaključujemo
kolika
karoti-
sadržina
je krme karotina Od zrnate karotina. sadrže Mrkva i buće mnogo najviše dio krme znatan Kod ima žuti kukuruz. karotina, tj. konzerviranja gubi imala zelenom od količine 2—5% Djetelina kojuje stanju. smanjuje 1 ako suhe karotina 210 sadrži na mg kg tvari, sijeno, stanju svježem Kod sadrži 110 sušena umjetno 10 mg. šeno mg. djetelina Međutim, tlu, silaža izvor 10% oko tome, prema pa je glavni karotina, gubi siliranja dobre 15 zimskom obroku davati najmanje kg karotina, jepreporučljivo stoga Po
krme
zelenoj boji
voluminozne
na.
se
se
u
na
su-
u
na
se
u
silaže dnevno.
organizmu, utječe njihovo regulira promet vitaiz tijela. Prema tome i Vapna izlučivanje taj upijanjetijelosmanjuje kod tvorbe izravno min kostiju. sudjeluje vitamin vitamin krava A. zimske Kod nego D, rjeđenedostaje prehrane D. Krave sadrži dosta vitamina osušeno Dobro pasu kojeljeti sijeno zraka zraka vitamin tvore ga mogu pa poD, ultraljubičastih djelovanjem D
Vitamin
i fosfora
vapna
na
u
u
suncu
na
hraniti
zimu.
za
slijedi: navedenog naprijed 5 dnevno davati obroku zimskom muzarama kg dobrogsijena. valja vitamina i 15 dobsuncu osušeno vapna, ono fosfora, D) kg (izvor tj. kojeje D.K. A. vitamina izvor kao silaže, Iz
u
—
na
re
KALIJA U ISHRANI KULTURNOG
VAŽNOST
BILJA Tako
zemljama. morima, nešto Ozinski Solikamsko nalazišta: velika SSSR-u bazen, područje, kaliveliko Kola. Kazhastanu i područje, bogato poluotoku Drugoje nje i države odatle pa Evrope. opskrbljuju jevimsolima,Njemačkoj, ih ima zatim u U nalazišta U Francuskoj Španjolskoj, Norveškoj, AlsaceMrtvo more Izraelu Kanadi i kalija dobijanje izrabljuju Kongu, Italiji, u, hra: kao veliku i važnost ima ishrani U jeprekopotreban biljno bilja kalij ali poljoprivredi. Mnoge biljke upotrebljavan dovoljno nivo, nijejošuvijek nalazimo što ih i više nego pa mnogo samoj hraniva, kalija, razmjerno trebaju ima žetvenom žetvi. Da samom činjenica prinosu manje,uvjetuje kalija koiz nadzemnih u kasnijim da biljke dijelova razvoja polazi stadiju kalij izuminadzemni što lišće i također zato biljke organi mnogi rijeni sistem, što ih i znatno žetvi ima Prema nego ru. tome, pa hraniva, kalija, je samoj tlu doZato dodati toku vegetacije. je potrebno apsorbirala cijele biljka količine hraniva. voljne sadrže što tome neka da Poznata dovoljne tla, usprkos je činjenica biti To može kalija slabo količine kalijevih gnojiva. reagiraju dodavanje fiksitla. strukturom tlu ili lošom fiksira što uzrokovano time Ipak kalij kiselinu. fosfornu lakše rabiti nego može rani fiksacije Utjecaj kalij biljka da tako Isto vlažnim veći nego mnogo godinama. je poznato je suhim, je tla koonim hraniva od strane biljaka najenergičnija slojevima apsorpcija i aktivnom vlažnom ji stanju. ostaju da bi smada zaoru Zato jesen, gnojiva jepreporučivo kalijeva tiče ishrane što slojevima, manjeaktivnim, fiksacija kalijagornjim, njila Kalij se
su
nalazi
u
i to samo,
tlu i nekim
u
nekim
ma-
u
na
u
razne
se
u
su
a
za
u
on
u
u
u
u
a
u
u
ne
na
u
se
u
u
u
u
se
u
8
u
se
se
naviše razvibilja. Kalij sloj gdje korjenje t la, onaj ali treba da dio dođe dubinu na što lako ja, nastojatijedan sjetve, može kombinirane postići upotrebom sijačice. vezi tvorbom Kalij (K:0)je uskoj ugljikohidrata, masti, bjelančeviitd. Klorofilna lišću nisu stanju asimilirati u ako ugljik, biljka dakle prokalija, kalij sudjeluje priasimilaciji. Kalij povoljno utječe cese sokova ima mladim strujanja biljci. Kalija najviše b iljke, organima razliku od fosforne koja nalazi kiseline, rasplodnim organima t j. s jeima nekim menu. naročito krommnogo, Kalija biljkama sladorodnoj repi, voću itd. pa piru, grožđu, treba
doći
direktno
u
se
samu
u
na
se
sa
zrnca
u
ne-
ma
na
u
u
za
se
u
u
u
u
kvalitetu i On Kalijpovoljno utječe priroda plodova. daje i okus jedrinu plodovima. kulturnih otpornost osobito Kalijpojačava biljaka bolesti, protiv protiv nametničkih štiti ih od štetnika itd. Dokazano da rđe, gljivica, izvjesnih je lakše hladnoći i mrazevima. biljke, pod utjecajem kalija, odolijevaju jačoj stanca i utiče aktivnost Kalij regulira biljnih stanje fermenata. voću i da drži. Kalij daje ljepšu boju omogućuje bolje On vodu te u racionalno regulira biljci,jezbogtogaprijeko potreban količina vode. iskorišćavanje ograničenih i time Kalijpovolino utječe razvoj korijenovog sistema intenzitet hraniva. soli kao hranivo i to kombinabiljnih apsorpcije Kalijeve djeluju i sumpornom kiselinom. cijimagnezijem Visinu
na
na
na
se
za
na
na
u
s
metabolizam Dodavanjemkalija povoljno utječe ugljikohidrata stvaranje šećera i što žitarica. tj. škroba, jepresudno uzgojpovrća i soli rastvorbu vapna, pa Kalijeve djeluju mnoge mogu stoga biljke iz soli vapno. veže bolje ne primiti pa Kalij kalijevih apsortivno tlo, gubi iz tla. klorove od neki Međutim, apsorspojeve, kojih biljci štetni, bira zato soli pa kako bi klorovi tlo, je preporučivo kalijeve sipati prije žetve, zašli i tako bi naškodili spojevi dublje slojeve zemlje biljkama. ukusnu i stočnu hranu. Kalijdaje bjelančevinama bogatu Povoljno dješto osobito važno kod voćaka i kod vinove loze. luje stvaranje drveta, je Kako iz svega vidimo ostala Kalij jeneophodno potrebno hranivo, jer, kvalitetu i bilike. biljna hraniva, povisuje prirod, pobljšava otpornost treba i zatim voće i ali Najviše kalija korijenasto gomoljasto bilje, povrće, dobro i kod žitarica. djeluje sadrže ili vezan klorom ili kiseliKalijeva sumpornom gnojiva kalij, bilikama obliku soli. ga Dodajemo kalijevih i
se
na
za
na
se
razne
su
u
ne
ne
na
uz
on
s
nom.
sa
u
i kalija očituje cvatnje izgradnje plodova, jerusporujeasimilaci? Iz da tlima dovoditi to činimo u.svega proizlazi obliku kalij, stajskog i naročtio obliku gnoja drugihorganskih spojeva, kalijevih umjetnih gnojiva). (mineralnih)
Nedostatak
se
kod
'
a
a
u
u
70 GODINA RADA NA UZGOJU | SELEKCIJI GOVEDA ORGANIZIRANOG U VELIKOJ GORICI I SR HRVATSKOJ (nastavak) stočari tako da ovih Za rad i rezultate mnogi pročulo daleko, zadruga ili nabave radi i Žabno Goricu Veliku i upoznavanja posjećivali stručnjaci što ih stoke bili čistokrvne Time stimulirani, je uzgajači rasplodnih grla. Oni ili nabave i oni vide da posjećivali ekonomije jošboljagrla. tjeralo odlazili ili te i škola grupama Švicarsku Austriju, dobara, pojedinačno Velike Goda već 1913 Važno i godine zadrugari Njemačku. jenapomenuti čistokrvne simentalske 27 krava i iz Švicarske parice uvezli Njemačkejoš su
se
su
su
u
u
su
smine.
raditi, marvogojskih zadruga prestaje Prvogsvjetskog radom i ali knjigovodstva. matičnog vođenjem nastavljaju zadruge postojeće već 1926. novih rata završetku Po kojih je nastavlja osnivanjem zadruga do obnove Saveza dolazi bilo 40. Tada kojije marvogojskih zadruga, 23. V 1926. godine Zagrebu. kontrolu rad terenu, jer Od te sistematičniji počinje godine i kao stoke i znosti Održavaju mjere. drugeselekcijske provodi izmjeraocjena bila veliki sitmulans rasplodnjaka rasplodne stoke, jerjeprodaja sajmovi odnosu 50—100% više dobri plaćani rasplodnjaci pošto uzgajače, mesarsku cijenu. i izložbe smotre rasplodne stoke, kojima dodjeljuju Organiziraju Sve to imalo i je najboljim uzgajačima. nagrade vrijedne priznanja simentalske i brže pasmine. uzgojgoveda širenjeuspješniji likog utjecaja 70 da treba naglasitije proteklih kretanja poredpozitivnih Međutim, ili i bilo dosta koje usporavale onemogućavala problema nedaća, godina ostavila rata dva Samo stočarstva. rad sistemski svjetska unapređenju destimulativno režima nenarodnih Politika stočarstvu. teške je posljedice kao i koni Različiti pogledipristupi govedarstva. djelovala unapređenje različito također do danas od kretne koje poduzimane oslobođenja akcije, rad. To podaci: slijedeći potvrđuju s elekcijski uzgojno djelovale U
Savez
rata
toku
se
sa
se
osnovan
u
se
na
mu-
uz
se
za
na
u
su
se
na
se
ve-
razna
na
u
su
su
na
u
na
su
su
na
grla zadruga je Hrvatskoj god. 35.840 312 bilo SR 1959. grla ogranaka Hrvatskoj je god. 2.272 47 bilo SR 1964. grla ogranaka Hrvatskoj je god. 16.453 115 bilo SR 1972. grla organizacija je Hrvatskoj god. različiti bio 70 Gorica Velika komune I proteklihgodina je području bilo kontrolom Do kontrolom. pod najčešće je oslobođenja pod goveda broj stoke raste Od 500 oko rasplodne broj u glavnom zemlje oslobođenja grla. sektora interesa radi grlima. rasplodnim društvenog velikog ograncima Već 2.280 bilo 1962. 1963/64 Tako grla. nrg. ograncima govedarskim godine je društvetešku rad neuspjeha zbog krizu, proživljava u zgojnogodine matei nih r asplodnog prodaje nemogućnosti govedarstvu gospodarstava selekcijski uvođeneredovite i te neekonomskih Opet isplate istog. mlijeka cijena rijala, 1947.
u
bilo
SR
89
sa
"7.402
sa
u
sa
u
sa
u
u
na
u
za
u
u
10
njem premije mlijeko kooperacije1965. god.nagloraste brojgrlapod Tako 1968. bilo 10.286 krava od selekcijom. je god. ukupno pod kontrolom, 1.689 matičnih i 8.397 Međutim kontrolnih." čega 1971/72. uzgojnorad 895 matičnih da bi od tada 1.981 pada krava, ukupno porastao selekcijski grlo. Koncem 1975. bilo 1.642 matične i 339 krava »Z« kontrolom. godine je pod Premda ovi velikim i burnim govore podaci događajima promjenama treba da rad nepreproteklom periodu, ipak naglasiti, uzgojnokidno i nekih istinskih stočara istaknutih provodio zaslugom prvenstveno selekcijski stručnjaka. Zahvaljujući dugogodišnjem radu,umjetnomosjemeuzgojnosistematskom radu i veterinarske Vekrava, njivanju poljoprivredne službe, selekcijom lika Gorica rasadište i projepostala rasplodnog materijala poznato značajan izvođač i mlijeka rastao. To Oikupmlijeka potrebe Zagreba nagloje podaci potvrđuju 1957. 1961. 1 i prema kojimaje godine isporučeno 1,500.000 1, god.6,830.000 1968. 1 Od tada i kreće između 12—15 god.15,000.000 mlijeka. otkupstagnira iako utvrđene od 25 litara što i litara, milijuna milijuna mogućnosti je zacrtano programom. dugoročnim uglavnom Ovajporast jeposljedica povećane više od krava stalno kreće muznosti oko 12.500 po kravi 1,jer broj 1.200 iz
za
od
na
na
o
u
se
mesa.
za
se
su
za
se
komada.
kg, je Prosječna 1975. godini. bila »Beba« mb vlasništvo Čumpek Najbolja prošle godine je 1507, iz 6.332 GoUopćenajbolju Velikoj kg mlijeka. Stjepana Bapča mb iz to »Biserka« dala rici Trdić 531, kojaje je Franjo NovogČiča, je 7.146 1960. godini. kg mlijeka Pored rezultata Velika Gorica zapaženih proizvodnji mlijeka jeznačajan raznih stoke. utovi oko 20.000 komada tovljač Godišnje kooperaciji goveda 30.000 kom. Time nisu iskorištene i oko kategorija svinja. mogućnosti, jer komada 60.000 tov svinja. kapaciteti postoje rad ostale i Dakle već mjere akcije dugogodišnji uzgojnorezultate iako nisu iskorištene. dajezapažene mogućnosti još selekcijski svrha stočarske izložbe da se oda skromno ove Upravo jest, priznanje pionirima rada i te da uzgojnonajboljim stočarima, podstakne i ostale i šire naše rad poljoprivrednike regije organizirani unapređenju selekcijskog stočarstva. muznost
matičnih
krava
bila
3.384
a
svih
ostalih
2.600
1
u
muzara
muzaru
sa
u
a
imao
u
u
se
u
sve
za
uz
sve
se
za
u
(Kraj) 76 (Iz»Gospodarskog priručnika«g.)
ll
IZ STOČARSKOG rasplodnom
Promet
kooperanata proizvođača
stokom
i stuđenom
prezime proizvođača i
Ime
Red.
broj
1. Gorničec
Lapšine
1976.
mjesecu
u
listopadu
godine
Broj grla
Kate-
19029
ž. tele
Organizacija gorija
Selo
Josip
SR HRVATSKE
SELEKCIJSKOG CENTRA
2
Čakovec
PZK
Kupac
PPK
Kutjevo 2. Drvoderić
Dekanovac
Ivan
113
“
18971."
x.
dA
18995"
id
t
Mihovljani
Franjo
3. Posavec
165 4.
Marcijuš
Juraj
Ivan
6. Novak
Maks
7. Matić
Lovro
D.
Gabro
8. Kunec
Stjepan
9. Horvat
10. Brezničar
11.
Ivan
Marcijuš
Ivan
Ivan
12. Serc
13. Vidović 14. Kovačić
>.
134
18535
ž.
“
16775
junica
A
16578"
pd
195
16884.
ug
Hodošan
216
Čukovac
39
ba
1969
“
2307."
165
.
2356
60
“
2300"
Juraj
tele
"
Palinovac
Hrašćan
6
do
sa."
ad
Filip
36
»
2369
krava
Franjo
Hodošan
235
da
17417
junica
ELI
Stjepan
»
krava
Čakovec
16. Medved
“
u
Trnju
LJ
15.
:
2
D.
—
Mihaljevac
'
tele
m.
u
Trnju
Hodošan
18549
di
165 5. Brezničar
Oktobar«, Vrginmost
»5.
Palinovac
Ivan
87
Totovac
"
17402
2
17138."
S, Brezje
__Plah
—
Ivan,
Horvat
Podturen "
"
Mljekara
—
Karlovac 17.
Pandur
18. Matić
Petar Đuro
19. Vincek 20.
i
21.
Matić
22.
Sermek
23. 24.
Ivan
Hodošan
138
Držimurec
18
Palinovec
53
.
Đuro
Držimurec
Viktor
.
Slaviček
Leno
18
Matijačić
Lovro
.
2239
e
19111
s
2494 18980
12
»
D.
Hraščan
12
»
1487
m.
tele
za
krava
.
ž.
2
tele
krava m.
e
tele
»
krava
Draškovac
u
PPK o
18916
ž. tele
n
2472
krava
:
Kutjevo
Hermuševac
Čakovec
72
x
16909
junica
i
Filip
Čehovec
92
a,
2248
krava
“i
»
2479."
Gradiška
3868
Matić
28.
Matijačić
L.
"Hermuševac 52
Lovrić
19061
»
Đuro
27.
29.
2
Hrašćan
52 26. Jurčec
17464."
D.
100 25.
»
Dragan
Mala
114
N.
.
bik
Fond
S.
O.
Gradiška
30. kad 31.
12
Konjević
.
Ivan
Bedovlje
3912
dd
St.
P.
Selo
9293"
m.
tele
_ Varaždin Testna
»
st.
N.
rasplodnom
Promet
proizvođača
stokom
kooperanata 1976. godine
i studenom Red.
broj 32.
i prezime
Ime
Jurmić
Josip
Hodošan
Broj grla
Kate-
17380
junica
listopadu
Organizacija gorija
Selo
proizvođača
mjesecu
u
188
Čakovec
PZK
Kupac
drop omo,
33. Horvat
Duga
Rok
Hermuševac 16
34.
Baronašić
I.
Hodošan
35.
Bedenicki
I.
Cirkovljani
37.
Žuljić Muvar
Grabovje
Josip
38. Kundakić 39.
Delić
Mato
17288"
da
17480?
»
Međurača
Ivan
»
10
159 36.
1
—
*
4199
.
tele
m.
Test.
Grabovje
7
771
:
krava
191
—
Jogun
Ivan
Mihaljevci
Trenkovo
Kundakčić
M.
Grabovje
42.
Kundakčić
P.
Grabovje
Grabovje
43.
Kemenović
Pušća
P.
Briški
I.
Pož.
Ferdo
S.
46. Šćuković
Krivaj
2
Grabovje
1
Klokočevac 35
Mato
Kramarić
Alilovci
Ladislav
2483
bik
Vet.
48. Škomac
50.
Varga
51. 52.
Puček
V.
J. J.
Slav. 2425"
u
2002?
zoi
1742
junica
S. 1616
tele
m.
Trnava
8564
di
8588"
ud
Varaždin
ž.
tele
8581"
Šibice
I.
3
V.
M.
Mlinska
Rotić
Vl.,
s.
—
Žavnica
55. Momžčilović
M.
M.
P.EP.
Gradec
Vranjanin
57.
Dragović
M. P.
Lušićani
24
Sjeverovac
—
krava
9857
tele
st.
Varaždin
M,, _ Dubrava 22 ž. tele — junica _—Šarić P,, St. 65 Kostiha od
Kapela
2939
bik
Vet.
st.
Karlovac 2953
4157
»>
m.
tele
Vet.
st.
Kukuvić
I.
Dugo
selo
12257»
ud
SIZ —
Petrinja Sunja
Sisak
259
bik
za
poljop.
O.
Glina
S.
581
.
14.
SIZ
59.
Vinković
J.
60.
Tomašek
F.
61. Kinkela
B.
Preloščica Sunja 360" Bistrač PIK Virovitica 5296 junica Virovitica KvarnerZvončec 1725 tele Opatija Ekpres dm Gušće
23
poljop.
za
O.
107"
Sisak
.
ud
Šantek
Fr., Prugovac
Test.
m.
__—————————_—_—————_——————_
test.
—
Varaždin
S. 58.
M.
»G-Pos.«
V 56.
905
dd
Nevinac
Dragušići
m.
9998
n
PZ
263
u
Haganj
Nevinac
Stj.
Vet.
Zaprešić Ivanska
Haganj
Mato
Barna
Trupinović
st.
Ivanska
M.
Đ.
Palešnik
_
54. Vrbančić
st.
Bedeković
Hercegovac
16
Pož.
Meštrović_A, Sapna Vet.
Križevci
92
Kolarevo
Štefković
53. Bruić
B.,
st.
V.
I.
Cvetković
ž
22
Jakovljević
p
49.
Ivan,
Pleternica
41.
47.
st.
Varaždin
Ivančević
45.
»
17112.
Nevinac
40.
44.
Resa
Grozdana
st.
Varaždin
OO
Dabac
A 13
Žena
i dom
GLAVOBOLJA može
Glavobolja bolesti. drugih
različitih živčanih
biti znak
nekih
posljedica bolesti, i
zbog poremećaji, bolesti neke upala šarlah, malarija, pjegavac, tifus, (trbušni čanice, i bolest mišića mozga, i glave, ozljede kostiju glave, mozgovnih opni gripa), žila krvnih i rak mozgu, i moždanih mozga, procesi upalni grčevi ovojnica kratzelena krvni nosnih mrena, povišeni tlak, zubi), šupnjina, (upale glavi i i dalekovidnost kovidnost upalabubrega. i kod i može nastati izvjeglave zbognaglog brzogokretanja Glavobolja zdravih snog ljudi. broja boli i vrućice. sredstvima ublažiti mogu Međutim, protiv glave Bolesti, uzrokovala glavobolju. kojaje bolest, jeliječiti nedužna ali česta To oblik Poseban zapravo je glavobolje je migrena. zahvaća Obično od vremena bolest. glave, jednupolovinu vrijeme. Javlja dana toku i već Bolovi popuniz je počinju ujutro drugih smetnji. prati ima mučno loše bolesnik Uz podražaj je, osjeća, štaju. glavobolju bolesti Predznaci vid i sluh v ida, smetnje preosjetljiv. je povraćanje, kod žena češće nego iskre i bolesnik vidi pa pojavljuje Migrena mrlje. moždanih Uzrok često Bolest muškaraca. kod nasljedna. jojje grčevima je stežu te žile. živaca žila krvnih koje zbogpreosjetljivosti da mogu napadajima zamijeniti napadaji migrenski je, tipični Sigurno Kod češće U intelektuamigrena. javlja padavice.porodicamapadavicom češća. laca je života. Nisu rijetki Obično slučajevi desetljeću drugom javlja prviput iščezava. obično Sa starošću ni kod djece. ili fiziduševnih češći ili vrijeme javljaju Napadaji migrene zraka tlaka čkih smanjenja naglog prigodom probave poremećenja opterećenja, nekih te čokolada). sir, (jaja, uslijed jela ili crku uzimati dobro U kavu,aspirin jaku je migrene početku pojave boravak kod Bolesnicima kombinirani zamračenoj godi napadaja prašak. i alkohola pusobi. Važna izbjegavanje dijeta, (neslana prehrana jeispravna sam ili Danas ima i kombina(ergotamintartarat lijekova specijalnih šenje). kombolesnika Kod kofeinom te d jeluju bolje mnogih dihidroergotamin. ciji i barbituratima beladonom). ergotamin binacije Uzroci
mogu
naročito
vrućica
biti različiti: duševni
sun-
zarazne
u
u
se
osnovno
na
se
u
a
na
mu
se
su
mu
se
crne
u
s
se
se
s
u
se
su
se
samo
za
u
u
s
s
14
2777707
BV 2 LP
5
»POLET«
MP
S
S
M
S
BO
S
LP
MP
S
MOV FSM
S
MOT S
S
OV S MP
S
MV
BV
S
S
M
5
BP
BP
64
stečaju, Zagreb, Masarikova
22/I
u
PRODAJE
— -.-
rabljene
stvari
—
—
—
—
—
—
—
—
—
Furgon
vrlo
uz
»Zastava«
povoljne cijene
i to:
620
tip
5.500.—
din.
Kamion
»Torpedo«
komadu po komada,cijena jednom
2
nosivosti
5
t
10.000.—
za
din.
din 8 0.000. cijena »Zastava« sa 10.000 din. — Kombi prozorima cijena za Stroj peglanje veša za Stroj sušenje za 50 Stroj pranjerublja kg Razne boce od za vode plastične korpe piva, kisele holno piće Raznu i robu. trgovačku ugostiteljsku
Kamion
"MV 7 MV S
M
TATA
S
M
S
nn
Mercedes
M
s
S
i
MV i
S
i
7 t
MV S MOV S MV a
ia i
i
a
o
S
s
a
IV m
S
m
MP
S
MV
S
IV S MV
vj
a
i boce
MOV S MV
S
a
s
i
bezalko-
za
MP S BV S BV 6 BV 6
S
o
a
s
a
UDRUŽENJE MLJEKARSKIH RADNIKA SRH-ZAGREB I UREDNIŠTVO
MLJEKARSKOG
—
PROIZVOĐAČIMA
—
SURADNICIMA
—
PRETPLATNICIMA LISTA
LISTA
MLIJEKA |
ŽELI SRETNU | USPJEŠNU NOVU
GODINU
1977
15
a
NETETIT
SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI fr *
u strojevima p rskanja pranjasistemom postupak SASTAV | OSOBINE u vodi. sredstvo, lako Izrađen jako alkalno topivo praškasto, BIS-SX- je na površinski aktivnih supstanci. polimernih fosfata alkalnih soli, i bazi je 5240 zaomogućavaju postizanje ugrađeni inhibitori Unatočvisokogalkaliteta, zaštite. korozione dovoljavajuće cca otopine j e 12 1%pH vrijednost tne PODRUČJE PRIMJENE za se prskaAlumljekarskih sistemom primjenjuje pranje BIS-SXu nja kanti 5240 strojevima NAČIN PRIMJENE za pranje: kupelji Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5%/BIS-a-SXna kg 100 I vode. od 0,75—5240: PRANJE. KUPELJI ZA REGENERACIJA 1,5 u se potrebno kupelji, je B IS-a-SXsadržaj Tokom radasmanjuje pa za nove dodatak sredstva. Potrebni količine kupelj,dodatkom 5240 regenerirati uz sa se se titrira0,1N HCI. inda 10 ml kupelji odredi tako, regeneraciju na se a trokutu HCI, titracionom zatim prema utrošku metilorange, dikator se da dodati 1 m? kupelji BIS-a-SX- kojujepotrebno količina očita ponovo koncentracija. željena dobije 5240, BIS-SX- jejakoalkalan. n ositi trebaju kupelji, regeneracije i p rilikom pripreme 5240 Radnici PAŽNJA! odijelo. radno gumene i rukavice, čizme naočale, zaštiine s kožom,povrijeđeno u kontakt da BIS-5X- dođe U slučaju svana vode(vidi količinom većom trebaisprati uputstvo mjesto 5240 kom pakovanju).
za
<;
na
“
kombinat kemijski SAPONIA br. Gupca 2 Matije ul. Osijek, 54000 (054) telex 28 123 51-622 telefon -
-
UREDNIČKI ODBOR Uređuje Kaštelan urednik: Glavni i odgovorni dipL inž. Dinko i uredništvo: Zagreb, SRH. Uprava i izdavač: Udruženje mljekarskih radnika Vlasnik NIŠP-a »Vjesnik«, Zagreb 440-476. TMG, Tisak, OOUR Ilica 31/III, telefon 4.— d. i ustanove organizacije za privredne pretplata Mjesečna proizvođače mlijeka d 2.— a za 16
m
m
i a
a