SAMOUPRAVNA Na
INTERESNA ZAJEDNICA U PULI
sastanku
ZA POLJOPRIVREDU
inicijativnog održanog Valturi, predstavnici radnih i stručnih iz oblasti društvenopoljopriorganizacija vrede da formira SIZ za su, zaključili jedinstveni poljoprivrede područje političkih, Pula i općina Labin, Pazin, Poreč, Rovinj. sredstva fondova Dosadašnja općinskih m društvenozajednica će uključit zajednicu. političkih sredstva ovih fondova učinila znatan su Inicijalna utjecaj unapređidruštvenom i na vanjepoljoprivredne proizvodnje, posebno stočarstva, privatsektoru Istre. Povećan i krava ovog dijela rasplodnih jebroj junica društvenom kao i sektoru, brojrasplodnih grlapod selekcijom privatnom sektoru. eno mliRazvojemkooperativne proizvodnje povećanjeorganizirani od litara 1965. 1974. isto vriU jeka 5,000.000. god. 13,000.000 godini. Istri trebalo litara u jeme — je tojgodini 14,000.000 mlijeka. Daljnje unapređenje govedarske povećanje proizvodnje, otkupamlijeka, izgradnja punktova otkupmlijeka, rekonstrukcija mljekare Puli, mislivo bez ostvariti istaknuto tom je organiziranog pristupa problemu, je sastanku ovih predstavnika. Na svestrane nužnosti SIZ-a rasprave kraju formiranja stočarstvo, nacrt ovih dana će koorsporazuma, prihvaćen je Samoupravnog koji preko dinacionih odbora SIZ-a radne raspravu, formiranje uputiti javnu zatim zainteresiranim radnim organizacije, potpisivanje organizacijama. Po bi radnih sporazuma prijedlogu zajednicupored organizacija uplaćivale određena sredstva i ovoga društvenozajednice (skupštine općina) područja. političke Nakon održat će izabrati sporazuma potpisivanja skupština zajednice, izvršni akti. i normativni organidonijeti ovih
odbora
dana
u
se
se
u
ovu
na
nom
na
na
u
na
u
za
u
neza-
na
o
za
se
za
na
a
u
na
u
se
S.
DRUGA
REGIONALNA
STOČARSKA GODINE
B.
IZLOŽBA »BANIJA« 1976.
skupština općina Uni,Novska,Glina, Kostajnica, i te radnih i stručnih iz oblasti Petrinja Sisak, predstavnici organizacija poljoi centra privrede Stočarskog selekcijskog Hrvatske,Samouptogapodručja, fonda i stočarstva nakon u ravnog unapređenjerazvoj SRH, svestranog II da stočarska izložba održi 1976. raspravljanja zaključili regionalna god. Sisak. području općine izabran Na sastanku će prvoj i organizacioni je odbor, koji radnoj sjednici izabrati odgovarajući brojkomisija. Izložbe održane i I su Novskoj, Sunji regionalnaPetrinji odigrale stočarske na značajnu ulogu unapređivanju proizvodnje togakraja. Na radom ovih obuhvaćene području općina selekcijski 922 krave + 173 krave kontroli u zemaljskoj 281 1 i junica preko god. Predstavnici
Dvor
na
za
su
se
na
na
u
u
su:
303
kom.
ženske
teladi
junadi god 1679 grlapod selekcijom. U 1975. na samo god. području općinaBanije Zagrebačku mljekaru litara otkupljeno jepreko8,000.000 mlijeka. za stočarske što kontinuirano Mjere unapređivanje proizvodnje provode nabave nazimica i području: kreditiranje rasplodnih junica, nabava kredistova, rasplodnih bikova, kreditiranje uzgoja rasplodnih junica, i kod robnih tiranje proizgradnje, adaptacije opremanje s tajskih objekata izvođača kao i pomenuta imadu za kvalitativno i stočara, izložba, cilj daljnje kvantitativno stočarske ovoga povećanje proizvodnje područja. Izložba bi održala Sisku ili Konačnu odluku rujnu godine Sunji. će odbor. donijet organizacioni Na sastanku i interesnim raspravljaloSamoupravnim zajednicama, će formirati svim U ove radnih i stručkoje općinama regije. akciju pored nih će i tih organizacija uključit društvenozajednice općina p utem koordinacionih odbora SIZ-a. formiranje političke i
do
1
za
se
na
ovom
nera-
se
u
ove
u
:
se
se
o
u
se
za
S. B.
LUČKO Pavica
Frketić
sabiračica
mlijeka je 4 do 5 kanti znatno više. bavi već tri mlijeka,ljeti Sabiranjem godine. Tako Kod sve posao je taj upoznala »čudljivosti« mlijeka. svjesnih proizvođača nikada nikakvih oko kakvoće poteškoća mlijeka. u
selu
a
Dnevno
se
uz
nema
E
Lučko.
a
E
vo
“4
Pavica
Frketić
preuzme
oko
RAKOV POTOK Rakovom Vera Jaklenec mlijeko preuzima kante mlijeka. dvije u
oko
Potoku
1. Dnevno
preuzme
STUPNIČKI OBREŽ selo
nalazi
sta-
Spomenuto cesti Mlijeko Zagreb— roj selo Za malo Horvat. sabire Stjepan Karlovac. od 5 kanti količine projeznačajna svamlijeka Proizvodnja izvodnja. i kodnevno povećava. se
se
Stjepan Horvat.
na
POSJEDUJE 4 KRAVE
Vinko
Nađi
kraj marljiv jeproizvođač mlijeka. Kao dobar oko i dnevno premljekar prihvatio posla sabiranja mlijeka oko 140 litara mlijeka. > = NIHIN Vinko
Nađi
iz
M.
Gorice
Samobora
se
'
uzme
|
M
KLOKOČEVAC
Sabiračica
Jelica
mlijeka u
Cvitić.
Rad
selu oko
Kloko-
sabi-
je težak s ga jer radi ranjanijejoj da svaki Smatra posao ljubavlju. bez i koji obavlja voljeljubavlju radost i sreću. Tako donosi is je Sabire selu puu mlijeko mlijekom. 4 godine. čec
se
ne
ne
Jelica
Cvitić
MILKA KATANEC Nedjelji, kraj Samobora, Milka Katanec. Sve jekopreuzima više proizvođača napušta proizvodi bilo stonju mlijeka kojudrugu čarsku i odlazi proizvodnju grad. kućice Zemljuotkupljuju građani tako pa odmor, smanjuje bila mljakojaje namjenjena poljoće privrednoj proizvodnji. Mlijeka biti kod robnih proizvođača mlijeka rekla dobročudna i je marljiva S Milka. malim proizvođačima sreće. No netko i mora pomoći robnu proizvodnju mlijeka. U
Sv.
mli-
u
za
za
se
ze-
—
ne-
ma
Milka
kraj Nada i Marica jekopreuzimaju U
selu
ko. Za
Samobora
Otok
sada
u
tom
selu
ima
oko
mliVit100
mlijeka, litara odnose sir i mlijeko, giproizvođači Samobor. vrhnje susjedni Pogodi zima uslovit će vejesen blaga ću to mara proizvodnju mlijeka, sabiračice već i u svakodnevljive radu zapažaju. ima
ga
u
na
nom
Nada
6
i Marica
Vitko
i više
no
mno-
Katanec
IZ STOČARSKOG
Red.
broj
prezime proizvođača Imei
Paljevine
u
Broj grla
—Kate-
9485
junica
—
Ivanska
gorija
siječnju
1976
g.
Kupac
Tuzla
PTK
OOUR
otkup i prerada mlijeka BiH
Ivanska
Paljevine
Zlatko
2. Veselski
mj.
kooperanata
Organizacija
Selo
Zlatko
1. Veselski
proizvođača
stokom
rasplodnom
Promet
SR HRVATSKE
CENTRA
SELEKCIONOG
9507
junica
Tuzla
PTK
OOUR
otkup i prerada BiH mlijeka
Franjo
3. Đuričić 4. Radotić
6.
—
Franca
Čipriš Edo
9.
Haparel
9542
—
9587
—
9588
junica
AIPK
Krajina«
junica
junica
AIPK
»B.
Krajina«
ae
stanica
Vet.
stanica
azma
Ivanska
junica
Čazma St.P.Selo
St.P.Selo_
"7. Pinajtić Marija 8. Jaranić
selo
9436
»B.
Ivanska
Paljevine Kol.
Ivanska
Ivanska
Narta
Mile
5. Imbrišak
—
Utiskani
9048
junica
Ribarić Križ.
PZ
36
Mijo
Mitrov
Stjepan
Virje
Virje
8861
junica
PI
Josip B. Laluša
»Podravka«
Koprivnica PZ
Virje
9287
bik
IPK
Osijek
Pod.
Slatina
OOUR
»Čađarica« 10.
Haparel
11. Holećak 12. Lukić
13.
Hapl
17.
9286
Daruvar
s.
1637
Daruvar
Ljudevit
Alojz
Stejković
Majdak
19. Bosanac
20. Bosanac 21. Mađaruh
Fond
za
unpr.
krava
OPZ
Desinić
Krajina Daruvar
9394
—
Daruvar
s.
Daruvar
9340
junica
OPZ
Desinić
Daruvar
Debeljani
Daruvar
Nikola
G. Daruvar
Garešnica
G. Daruvar
Garešnica
Nikola
Stjepan
Desinić
9385
junica
OPZ
Desinić
9352
junica
OPZ
Desinić
Krajina
Josip
Nikola
OPZ
Krajina
Ljudevit
Nikola
junica
Krajina
s.
9800
ž.tele
Zagr. mlje. Karlovac
6683
.
18.
bik
Krajina
Ilija
Majdak
Virje
polj. Đurđevac
G. Daruvar
Marija
16. Malina
—
Virje Ljudevit
Alojz Stevo
14. Holećek
15.
Stjepan
PZ
6680
junica junica
OPZ
Desinić
Krajina OPZ
Desinić
Krajina Gr.
Gr. Polje Gr.
Polje
V. Zdenci
Polje
345
krava
OPZ
Desinić
Krajina
=
Gr.
Polje
_Gr. Polje
366
krava
OPZ
Desinić
Krajina 5163
junica
OPZ
Desinić
Krajina
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
22.
Bogdan
Vukelja
Selo
Organizacija
Orlovac
Gr.
Polje
Broj grla
Kate-
6135
junica
gorija
Kupac
OPZ
Desinić
Krajina 23. Bosanac
Nikola
Gr.
Polje
Gr.
5149
Polje
junica
Desinić
OPZ
Krajina 24. Teslak
Pero
M.
Zdenci
Gr.
5131
Polje
junica
Desinić
OPZ
Krajina 25.
Ontl
Andrija
V.
Zdenci
Gr.
5221
Polje
junica
Desinić
OPZ
Krajina 26. Carić
Milan
V.
Zdenci
Gr.
Polje
5188
junica
Desinić
OPZ
Krajina 21. Lalić
28.
29.
Živko
Dapčevački
Roksandić
Milan
Jelić Nikola
Desinić
OPZ
Brđani
Gr.
Polje
5143
junica
Krajina
Zrinjska
V. Grđevac
2013
junica
Krapić
Mara
Severin
184
V.
Grđevac
V. Grđevac
2044
junica
Desinić
OPZ
Krajina 30. Terešak
81.
32.
Holećek
Alojz
Magdić
Jakob
33. Barusić 34.
35. Jendrić
Ljudevit Đurđevac
Brestovac
s.
324
krava
9821 ž. tele Daruvar PZ
Đurđev.
2375
krava
Desinić
OPZ
Krajina Desinić
OPZ
Krajina Doršić
Ivan
Repaš
27
PZ
Čepelovac
Đurđev.
12428
ž. tele
»Kutjevo« Kutjevo
Ivan
Đurđevac
PZ
Đurđev.
12539
ž. tele
PPK
Vinko
Đurđevac
PZ
Đurđev.
12534
ž. tele
PPK
»Kutjevo« Kutjevo
Durđevac
PZ
Đurđev.
12461
ž. tele
PPK
»Kutjevo« Kutjevo
Mijo
Šoštarec
36. Fusić
Končanica
Oto
Luka
PPK
»Kutjevo« Kutjevo
31.
Hodalić
Ivan
Đurđevac
PZ
Đurđev.
12212
junica
PPK
38.
Kranjac
Marko
Đurđevac
PZ
Đurđev.
12487
ž. tele
PPK
39.
Alojz Zlatar
»Kutjevo« Kutjevo
Gola
PZ
Gola
2009
krava
Barišić
Zlatar
Gola
40.
Franjo
»Kutjevo« Kutjevo
Ivan
Kalinovac PZ
Gola
1891
krava
Golub
Zlatar
Franjo
Gola
PZ
Gola
1727
krava
Golub
Cimerman
Josip
Gola
PZ
Gola
2095
krava
Barišić
Bradić
Stjepan
Gola
PZ
Gola
9707
ž. tele
11
Kut
7
Kut
11
Ivan
Kalinovac 43.
Kut
Mato
Kalinovac 42.
7
Mato
Kalinovac 41.
kut
»Podravka«
Koprivnica 44. Bradić
Stjepan
Gola
PZ
Gola
2135
krava
»Podravka«
Koprivnica 45.
46.
Hercog
Josip
Subotičanec
Mirko
Šišepavić Karlovac
3063
Gola
2121
PZ
Gola
bik
krava
Dojčinović Krnjak
Čatrnja
UPI
Grač.
Gračanica
m. 47.
.
ci prezin pr rezim
Im
Kartalija
e
Mile
Organizacija
Selo
—
Vodostaj
aii
eia
3388
Žž. tele
Karlovac
-
Kupac
Domitrović Tabovčić Virovitica
:
48.
Bobovčan
49.
Devi
Stjepan
Marija
Đurđevac
Đurđevac
12316
m.
Đurđevac
Đurđevac
12158
bik
tele
Jurković Suho
50.
Kordić
Ilija
51.
Posavec
Pavao
St.P.Selo_
St.P.
Selo
Polje
Žž.tele
Orobabić
bik
Polj. zadr.
9215
Okučani
52.
Slugačić Vjekoslav
Lokošin
— _ DolPisarovina
53.
Slugačić
Vjekoslav
Lokošin
DolPisarovina
3246
junica
Novigradna
Dobri
54.
Slugačić Vjekoslav
Lokošin
DolPisarovina
3122
junica
Novigradna
Dobri
55.
Slugačić
Lokošin
DolPisarovina
3118
junica
Novigradna
Dobri
Vjekoslav
Đurđevac
PZ
Đurđev.
12251
3245
junica
Novigradna
Dobri
Kalinovac
566. Pršir
Matija
Obrež
249
Remetinec
3229
junica
Novigradna
Dobri
57.
Pršir
Matija
Obrež
249
Remetinec
3241
junica
Novigradna
Dobri
58.
Pršir
Matija
Obrež
249
Remetinec
3262
junica
Novigradna
Dobri
59.
Pršir
Matija
Obrež
249
Remetinec
3263
junica
Novigradna
Dobri
3280
junica
Novigradna
Dobri
60. Garašić
Franjo
61. Gerenčir
Pero
G. Miholjac
P. Slatina
62.
Valent
Đurđevac
PZĐurđev.
63.
Mlinarić
Magdić
Stjepan
R.
Potok
Đurđevac
PZĐurđev.
34. 2494
2462
bik
_
krava krava
Ivan
Kržmar
Mitrovica-Virje Golub
Mato
Kalinovac 64.
Lešćan
Martin
—
Đurđevac š
65. Balatinec 66.
Leščić
67.
Đurišević
68.
Račan
Petar
Ivan
Đurđevac Đurđevac
Mato
Đurđevac
Marijan
Đurđevac
Đuro
Đurđevac
69. Horvat
PZ
Đurđev.
11889
junica
ih rajina
»Bosanka«
PZ
Đurđev.
11459
junica
Kotor
Varoš
— PZĐurđev. — PZ Đurđev. —
11807
junica
Kotor
Varoš
12034
junica
Kotor
Varoš
11981
junica
Kotor
Varoš
2516
krava
Goluba
Mato
PZ
Đurđev.
PZĐurđev.
Kalinovac
'
70.
Šoštarić
Đuro
—
PZ
Đurđevac
Kut
Đurđev.
12250
bik
Kut
Kovač
Đuro
Lozani
169
11
11
Bukovica 71.
Manolić
Ivan
PZ
Severovac
Đurđev.
12314
bik
:
Strisavljević Đ. Zp
72.
Braim
Lasinja
Jana
13
Lukić
»5. oktobar« 112
Vrginmost 73.
Rajšić Stevo
St. Selo
Bazje
krava
»5. oktobar«
Ivan
Šišljević 250
Fond
S. O.
Vrginmost
bik
Vrginmost"
B.
Jaruga
3865
junica
Novigradna
Dobri
228
74.
Jugović
Đuro
Janja
Lipa
75.
Jugović
Đuro
Janja
Lipa
B.
Jaruga
3861
junica
Novigradna
Dobri
76.
Adamović
Janja
Lipa
B.
Jaruga
3841
junica
Novigrađna
Dobri
77.
Glavaš
Milan
3866
junica
Novigradna
Dobri
78.
Glavaš
Milan
3867
junica
Novigradna
Dobri
79.
Subota
Ivan
2561
bik
Bauer
Hinko
Vel.
Miletinci
80.
Pavlović
Ivo
Alojz
Voloder Voloder Voloder Voloder
Iv. Selo
Cerovac
Iv.
Selo
Mihaljevci
999
krava
Tubić
Stjepan
Trenkovo
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
81.
Psotka
Slavko
82.
Tomičević
Ivan
Organizacija
Selo
Kutjevo Žabno
Grabovje Žabno
Broj
grla 1750 24359
| gorija
Kupac
bik
Vet.
ž. tele
Kovačić V.
83.
Miloš
84.
Hrg
Žabno
Franjo
=
Cirkvena
Mato
st. SI. Pož. Ivan
Maslenjača st. Varaždin
Žabno
24364
m.
tele
Vet.
Žabno
24369
Žž.tele
Došek
Ivan
Preko
brdo
Predavac 85.
Hrg
Cirkvena
Mato
—
Žabno
5369
krava
Došek
Ivan
Preko
brdo
Predavač 86.
87.
Adamović
Ivan
Glavaš
Janja
Lipa
Kutinica
Milan
B.
Jaruga
3890
bik
Skup.
općine
Kutina BB. Jaruga
3910
bik
Skup.
općine
Kutina 88.
Kralj
Ivan
89.
Kralj
Ivan
90.
91.
92.
93.
94.
95.
M.
Ludina
4540
Ludina
bik
Skup.
općine
Kutina
M.
Josip
Jančijev Valent Dorčec
M.
Ludina
Silice
3
Ludina
4528
Josip Lambert
Đurđevac
Đurđevac
Skup.
općine
bik
Skup.
općine
Fabekovec
stan.
Ivan
78
Zaprešić 11918 PZ Đurđev. —
junica
Klaka
junica
Polj. ind. komb.
—
junica
PZ
PZ
Đurđev.
11655
Virovitica
Polj. ind. komb. Virovitica
Đurđev.
12397
junica
Polj. ind. komb. Virovitica
Novska
Novska
Josip
Vet.
128
Đurđevac
Eva
Petrović
96. Mužić
bik
Kutina
Cvetković
Janski
4517
Ludina
Kutina
Nikola
Zmišlja
Ludina
»Braća
Fond
Rađenović« 6161 Novska
polj. općine bik
za
unapr.
Novska
»Braća
Fond
Rađenović« 6176 Novska
polj. općine bik
za
unapr.
Novska
i
97.
98.
99.
Mužić
Mužić
Novska
Josip
Novska
Josip
Lončarević
Mijo
Novska
3
100.
Vidović
Stjepan
Bređovac
»Braća
Fond
Rađenović« 6167 Novska
polj. općine bik
za
unapr.
Novska
»Braća
Fond
Rađenović« 6165 Novska
polj. općine bik
za
unapr.
Novska
»Braća
Fond
Rađenović« 6174. Novska
polj. općine
= Rađenović« 6177 Novska
bik
unapr.
Novska
Fond
»Braća
za
za
unapr.
polj. općine bik
Novska
_1.....44..—-—----_.———
Grozdana
10
Dabac
Žena
i dom
NAJČEŠĆE
BOLESTI U PROLJEĆE
Vrijeme imaju značenjepojaviširenju uža ili šira su veoma bolesti, koje strogo ograničene područja, drugdje ili niti se mogu Uzrok tome čitav ne rijetke nigdje pojavljuju, pojaviti. je niz raznih svaki sebe ili češće međusobno faktora, koji zgodnopovezani da neke bolesti. Tu dolazi obzir omogućuju pojave zraka, temperatura vlažnost količina i sastav i vlažnost pozraka, raspodjela oborina, tla, stanje vršinskih i voda itd. Svi ovi i faktori mogu bolesti podzemnih drugi pojavu češće indirektno. O ovim faktorima a zavise djelovati direktno, još opetmnogi faktori i ili drugi zbivanja, kojautječu povoljno nepovoljnoljudsko zdravlje. U prvom redu svih faktora zbroj (temperatura, vlaga, površinske vode, vjetrovi) može razvitku raznih nekih pa prema pogodovati kukaca, prenosnika bolesti, stvarati tome osnovni ili veći ili intenzitet neke preduvjet pojavu, manji žute i tzv. npr. bolesti, malarije, kalaazara, groznicemnogihdrugih tropskih i klima
veliko
su
i
u
bolesti.
na
Ima
nekih
a
se
za
se
u
na
na
za
bolesti.
Drugiput prilike uvjetuju života, opet stvarati neke bolesti. Tako u povoljne uvjete nagomilavanje ljudi tijesnim hladnih dana otežava lične čistoće i čistoće prostorijama održavanje okoline, to zaraznih bolesti. Velika vrućina pogoduje širenju mnogih pak tjera ljude iz zatvorenih stanova sili ih da nezaštićeni time i spavaju otvorenom, izlažu da bolestima. zaraze drugim opasnosti Od i stoza naročitog jeznačenja ljudsko zdravlje stanje poljoprivrede nekom čarstva To zavisi klimatskim kraju. stanje pak prilikama togakraja. Znamo da zavisi i kvantitativno tom stanovništva i kvalitapak, prehrana da faktor tivno. Znamo isto vrlo da očuva i tako, jeprehrana važan, unaprijedi bolesti često i Prema tome stazdravlje, jer njome sprečavajusuzbijaju. novnici vlastite mogu siromašnog područja, koji unaprijediti prehrambene od često svim teškim prehrane fondove, trpe nedovoljne posljedicama, koje lokalne
klimatske
način
što
može
za
za
a
na
a
se
se
u
o
o
se
ne
sa
su
kadšto
čak
i katastrofalne.
prilike jako presudno utječu pojavu bolesti tako i vremenske i krajevima svijeta, pojedinim prilikepromjene stanovitih iako znatno Zato bolesti, manjojmjeri. vidimo, utječu pojavu dobama ili da raznim sezonske pretežu jedne drugebolesti, godišnjim jer vremenske crtama karakublažuju klimu, kojaje grubim prilike To naročito naše teristična za vrijedi krajeve, kojipripadaju tajkraj. što
Kao
klimatske
i
na
dominantnih
u
u
na
u
osnovnu
u
za
u
11
prilikama ljeta pojas, gdje da kod svako lako možemo Zato i godišnje opaziti, proljeća jeseni. zima, češće to karakteristične doba ima izbijaju negoli vrijeme koje bolesti, svoje doba. i To prvo godišnje drugovrijeme. vrijedi iz nestalno. često kod Prijelazijakotoplih jako Proljeće je i između Isto tako i česti hladne dane kiše, snijega nagli prijelazi nagli. rado takovim teško sunca. naglim promjenamaprilagođuju Organizmi, koji teže bolesti. biti baza ili lakšim težim mogu Najprehladama, koje reagiraju i zimu peć umotani, zakukuljeni, provode koje osobe, osjetljivije su osobe zraka. Takove i od vode daleko zatvorenim najsvježeg prostorijama, zaštititi od ovakve ćemo lakše prehladama. Najbolje proljetnim podliježu redovito ako ličnu održavamo ako uredno peremo higijenu; preosjetljivosti, i spavamo zračimo ako povremeno dana do pasa, vodom tijelo svakog svježom kod nenaloženim prozora. po sobama, mogućnosti otvorenog Prehraima naše Možda važnost veću zdravlje prehrana proljeće. još novih zalihe često oskudna, jer prošlogodišnje iscrpljene, još je zaštitnim bi obilovala važnim što tada Još nema koja svježe hrane, jevažnije, do nedodolazi U i vitaminima. mineralnim solima najčešće proljeće tvarima, i razni podrijetla manjevrijedni životinjskog produkti prehrane, jer voljne i maslac Tako i npr. nego mlijeko imaju hranjene. inače, životinjelošije stoka zime i pretežno proljeća najmanje vitamina, jer početku potkraj više Slabo hranom. hranila suhom zime hranjeni organizam jepodvrgnut preko nestašica baš radi naročito tzv. raznim infekcijama, kapljičnim infekcijama, i dobivamo redu vitamina prvom pretežnomlijekumlječA,koji vitamina, zelenom nim pa nedostaje mrkvi)koje povrću(najviše proizvodima, A vitamin i zime podajeotpornost sluznicama, proljeća. početku potkraj i raznih tome klica zaraznih dišnim prema gotovo bolesti, protiv putovima treba naročito naravi. proStoga paziti prehlade prehlada, da im i pa djece omladine, nastojati prehranu, ljetnu pogotovo prehranu i koliične voća nužne povrća. osiguramo Iz svega da najvažniji faktor, kojiutječe pojavu proizlazi, jeprehrana da karakteristične donekle sezonu, pa jepotrebno, proljetnu koje bolesti, da i važno To obrati djecu omladinu, briga. jejednako najveća prehrani važno i i im se sačuva snaga je razvoj pravilan organizma, osigura otporna sezoni i radnu da radne produktivnost sposobnost svoju ljude, očuvaju Nežić Prim. dr radovi. kad Eugen poljski najintenzivniji počinju takav
klimatski
velike
su
razlike
u
i
klimatskim
nas
u
za
u
u
veoma
nas
su
su
se
za
u
uz
one
se
se
u
u
za
nema.
a
su
na
su
su
a
se
na
u
u
nam
u
na
a
sve
su
na
zarazne
na
na
su
se
za
za
a
za
12
u
GRIPA dani, učestaju jesenji godine, počnu hladni, i influence. Jesenska ili do prave, pa gripe ozbiljne prehlade, hunjavice doba ovih su u zimska naročito pa pogoduju širenju bolesti, i čitave zahvate nekih bolesti veoma gradove, pokrajine godina dapače česte, teška ako čitovm čak po mogu epidemija. pošast, svijetu proširiti države, Takova i životom. Tada obole stotine stradaju ljudi,mnogimilijuni milijuna I rata zahvatila velika jepotkrajsvjetskog god. pandemija, epidemija, oblovalo tzv. Tada od 1917—1918 čitav španjolske groznice, svijet. je gripe 25 ih od te bolesti umrlo četvrt samo preko je Evropi ljudi, milijarde preko I rata. frontama svim Toliko ih čitavogsvjetskog poginulo nije milijuna. leži bila tako opasna, onda zašto ta ljudi općoj iznemoglosti gripa Razlog, je i velike rata. kao prve čitavom iznemoglost velikog Glad, posljedice svijetu bolesti i velike često sobom epidemije, jer nepogode povlače prirodne nesmetano bolesti mogu pa bolesti, ljudskog tijela protiv njujuotpornost i
kišoviti
čim
Svake
razne
sve
ove
ovo
sezona
se
a
nazvana
u
a
za
na
u
na
sma-
za
se
razmahati. Ali
to
nije
uzrok
bolesti,
se
bolest
ubod
tanke
pogoduju, da
prilike
takove
nego
samo
i učesta.
pojavi
da
vidimo
kao
sitan
klica, je gripe je nekoliko desetaka naročitim moramo hiljada povećati igle, puta. je aparatom bolesne i živi Tu klicu virus plućima grlu, influence, ustima, inficiali ustima naći i osobe. Ali možemo bolesna, je osobe, kojajošnije je netko biti i će bolest izbiti dva. Može rana, pa inficiran, dan, zaražena, biti opasan nosi klice i može neće ali drugeljude. oboljeti, jerjeotporan, kliconoša ili zdravih bolesnika Kako klice od ovakovih prelaze Uzročnik
sitna
veoma
a
a
zovemo
nosu
u
u
a
za
za
on
na
ove
zdrave
osobe?
lako.
Veoma
nakašlje kašlje sitnih Te i ili kihne. Pritom iz usta nevidljivih kapljica. hiljade izbacuje ako ih stavimo ili možemo ogledalu, papiru ruci, kapljice vidjeti staklu, Ako i usta ili kišemo. kad kapljice zaštitimo, izlijeću predlice, kašljemo Ako lebde zraku. da su vrlo sitne i lagane, zrak oko nas, budući jošdugo uzročnike ustima i ili ima nosu, influence, grlu osoba, svojem kojakašlje kiše, zrak Prema tome i to će ovi ogromnom broju. kapljicamazrak, izletjet bila ta osoba ili ne, pun inficirana klicama oko bolesna influence, osobe, kojaje i klica influence. sitnih kapljica je tko diše osobe. kako zdrave I sada lako Svatko, inficiraju shvatiti, je ako i može krcat ovim inficirat će ovakav oboljeti nije zrak, klicama, njima inuzročnika A da vrlo malo ljudi otpornih protiv znati, je otporan. kad zaređa. Zato malo tko i fluence. izbjegne bolesti, osoba
Bolesna
i kiše.
redovito
A
i zdrava
osoba
kadšto
se
nosa
na
ne
nos
u
u
a
u
u
s
u
se
se
moramo
ona
pink: s
—
—
m
-
.
a
Beg
|
Lako
razumijeti, jenajopasnije kašlje kiše osobi izravno lice. Onda ubaci veliko mnoštvo moguu zdravoj klica, joj ćnost naš to klica da obolimo što veći dišni Ali broj dospije je veća, aprat. od ako inficirana osoba i direktno onda, kašlje prijeti opasnost infekcije zrak zarazila ako udišemo i kišući. samo ona nego lice, kojije kašljajući neku i ako dođemo sat-dva nakon odlaska ovakove Dapače, prostoriju osobe, od iako mnogo ako inficirana nam nego jošprijeti manje, opasnost infekcije, osoba izravno lice. kašlje Znamo kako bolest širi i moći ćemo i čuvati od se li, prenosi, infekcije. Moći ćemo bar ako nam već i da izbjeći masovnoj infekciji, uspije potočuvamo od U tu svrhu puno manjhinfekcija. vrijeme epidemije nastojat da bez zalazimo ćemo, potrebe infekcije vjerojattamo,gdjejemogućnost kao i autobuse. u npr. nija, kina, kazališta, kavane, sastanke,tramvaje Naročito nećemo tamo voditi Kod ćemo kuće često zračiti naročito djecu. sobe, zraku klica. Pazit da ne u se tako bolesničku, jer smanjuje broj ćemo, ljubimo malu osobito da i kišemo. Ni mi ukudjecu, dojenčad, njih kašljemo ni makar bili naoko zdravi. Osim ćemo da napose ćani, gosti, toga strogo paziti, svatko i iz svog i žlicom i klica jede pije tanjuračaše, svojom viljuškom, jer može i ovim prenositi putem. Na treba da influencu smatrati kraju istaknuti, ozbiljnom bolešću, može imati i teške U svakom može više koja posljedice. slučaju potrajati dana, to od velike ekonomske tada rad Već štete, je jerje čovjek nesposoban. kod znakova bolesti treba leći krevet i prvih krevet, jerjetopli najbolji Hrvamo li bolešću i redovito to svršanogama najbrži lijek. poslu, našu štetu: bolesti znatno osim ovakav trajanje produži, junak toga širi bolest oko od rada ima kud i kamo vieš koristi. pa nego sebe, njegova štete, Danas već kod zaštitno što provodi cijepljenje protiv gripe pokazalo uspješnim. Dr EUGEN NEŽIC ćemo
zašto
kad
inficirana
osoba
ili
a
u
nam
ne
u
u
u
se
ne
se
za
ne
u
na
na
ne
ne
se
moramo
a
za
u
se
va
na
na
na
se
se
14
s
nas
se
a
se
memoriam
In
Stjepan
Trumpetaš
kooperantproizvođač mlijeka jevrijedan Stjepan Trumpetaš, star 55 iz Velike Mlake Velike Gorice. Bio godina, kraj kooperant je OPZ Velika Mlaka i kao vrlo od svih »Napredak« čovjek cijenjen zadrugara i ostalih sela Mičevac i Velika Mlaka. poljoprivrednika smrt teško sredinu bio simbol Njegova jepogodila njegovu jerje napredi nog poljoprivrednika poštenog čovjeka. od svog od mladosti zavolio oca, Naslijedivši ideju zadrugarstva je i shvatio da udruženi zemlju, ljudekojiju obrađuju, poljoprivrednici i mogu opstati unapređivati svoju proizvodnju. Stalno bio od osnutka 1938. do časa je aktivan, zadruga godine posljednjeg života. Pronalazio da kao i onima jemogućnosti uvijek slabijima, pomaže koji nisu imali bilo oko stoke ili obrade oranica. Rado bio biran znanja uzgoja je od i tako samoupravne organe pomogao u rješasvojih zadrugara zadruge, bitnih davao vanju problema poljoprivredne proizvodnje. Uvijek j e podstreka da naše dobre ili njegovi mještani ustraju stvaranju sadašnjicejošoblje sutrašnjice. Kao ratar i bio i član Odbora najbolji poljoprivrednik, stočar, je Izvršnog i tako saveza zadruZadružnog Hrvatske, doprinjeo daljnjem unapređenju republici. garstvanašoj bio otac Nijezapostavljao svojuobitelj, je pravi svojeporodice. Svojoj maksimalno budući da da samo smatrao djeci omogućio je školovanje, je i radu treba tražiti izvor znanju blagostanja. Okrutna bolest odvela doma i naše sredine. Na ga jeiz voljenog groblju odao i tamo ogroman rekli veliko brojmještana jeposljednju počast hvala i neka slava. učinjenom jevječna Ostavio
i
nas
uzoran
—
rane
samo
u
u
u
u
mu
na
mu
mu
Uređuje Glavni Vlasnik
su
i odgovorni
i izdavač:
Ilica
Udruženje 31/III, telefon
Mjesečna
pretplata a
UREDNIČKI
ODBOR
urednik:
inž. Dinko Kaštelan SRH. i uredništvo: Uprava
dipl. radnika mljekarskih 440-476. "Tisak: Štamparija »Vjesnik«, Zagreb
za
za
privredne proizvođače
organizacije i ustanove mlijeka d 2—.
d.
Zagreb,
4.—,
15
BIS-$X-5240
SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI za
u strojevima p rskanja postupak pranjasistemom
SASTAV | OSOBINE Izrađen sredstvo, lakotopivo vodi. jakoalkalno BIS-SX- jepraškasto, na aktivnih površinski supstanci. fosfata polimernih soli, alkalnih i bazi je 5240 zadoinhibitori ugrađeni omogućavaju postizanje alkaliteta, Unatočvisokog zaštite. voljavajuće korozione 12 cca je 1%otopine pH vrijednost tne PODRUČJE PRIMJENE za prskaAlusistemom BIS-SX- se primjenjuje pranjemljekarskih u nja kanti 5240 strojevima. u
'
NAČIN PRIMJENE za pranje: kupelji Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5%oBIS-a-SXna kg od 0,75—5240: 100 | vode. 1,5 REGENERACIJA KUPELJIZA PRANJE. pa je potrebno u s e kupelji, sadržaj B IS-a-SXsmanjuje Tokom rada za nove dodatak sredstva. količine Potrebni kupelj, dodatkom 5240 regenerirati uz sa se s e kupelji inda 10 ml titrira0,1N HCL regeneraciju odredi tako, na a se trokutu prema titracionom utrošku HCL, metilorange, zatim dikator se na da dodati 1m* kupelji BIS-a-SX- kojujepotrebno količina očita ponovo koncentracija. željena dobije 5240, BIS-SX- jejakoalkalan. 5240 kupelji, trebajunositi prilikom pripremei regeneracije PAŽNJA! Radnici naočale, odijelo. rukavice, čizme radno i zaštitne gumene U slučaju s kožom,povrijeđeno u dođe kontakt BIS-SXda svaona vode (vidi mjesto trebaisprati uputstvo 5240 većom količinom kom pakovanju). _ kemijski kombinat SAPONIA Osijek, ul.Matije Gupca br. 2 54000 (054) telex 28 123 telefon 51-622 -
16
-