GOD
Xlli
K amion
OŽUJAK
ZAGREB
Zagrebačke je ml
kare
OOUR
Transport
Pis arovine
na
sn
je žnom
putu
1976
kod
SJETVA KUKURUZA Približavamo
rokovima
optimalnim sjetve Najpovoljnijim terminom kad tla iznosi smatramo a sjetve vrijeme, temperatura 12%, zraka 14—16%C. Ovakvi u i dana uvjeti vladaju drugoj polovini travnjaprvih to smatramo rokom Prethodno pa svibnja, vrijeme optimalnim sjetve. je izvršiti tla. Kukuruz duboku potrebno pripremu je okopavina kojazahtjeva zimsku brazdu i to što toku u po (30— cm) ranijejesen, mogućnosti, rujna Ovakva obrada rana mjeseca. 35 omogućavajačuakumulaciju vlage zemljištu toku da količina faktor upravo zime, poznato je je vlagelimitirajući u kukuruza. trebalo biti bi proizvodnji Proljetno oranje izuzetak, ukoliko radi i većim kako vodoplavnim zemljištima zemljištima nagibima, bi štetno U vrši izbjeglo djelovanje erozije.proljeće dopunskaobrada, čim vremenske to čim bude toliko vlažna da trakprilike dozvole, tj. zemlja tor i ostala može bez štete ući nesmetano mehanizacija parcele. Tanjurazatvori zimska brazda i se poravna, čom,kultivatorom, drljačom, zemljište kako bi uklonile Da bi višekratno mikrodepresije. izbjegli gaženje zemljisvi navedeni radovi i mogu gnošta, agregirati, uključivši predsjetvenu ali to izvesti samo velika jidbu, mogućnosti dobra, kojaimaju raspolaganju potrebnu mehanizaciju. Za kukuruza razni vegesjetvu primjeni hibridi, kojeprema duljini vrlo rane rane rane tacije dijelimo (grupa200), (200— srednje kasne kasne kasne i vrlo (400— srednje (600— (grupa 800— 400), Za naše klimatske uslove hibridi kao rani (grupa preko1000). preporučuju 600), 800), 1000) što su Wisconsiin-355A i rani: SK-5A itd. Domaći srednje BCBChibridi Botinačke dobiveni bazi proizvodnje selekcijom Maksimirskog 590, 530, kvalitetom i zrna oklasak-zrno zubana,odlikuju povoljnim omjerom i iznosi 140—145 dana. Para(21— 78— duljinom vegetacije koja lelno radovima sa i pripremi zemljišta sjetvu, vršimo predsjetvenu 22%: 79%) gnojidbu. Sva tri osnovna elementa život unosimo za u NPK, biljke, predsjetveno 70% tlo ito Pi K od količine 20% predviđene pod brazdu, doda ovršno. Dušik N i to samom sjetvu pred dodaje usporedo sjetvom 25—30% od količine. Kolika će biti količina teško ukupne ukupna gnojiva je svaka ima i reći, jer pojedina parcela svojepotrebe zahtjeve gnojidbu već koliko tome i kakav želimo prema dobiti, zemljište je iscrpljeno prinos Smatra da od 60 kvintala hektaru se kukuruza minepo prinos zahtijeva ralnih količini od 1400—1600 gnojiva kg/ha. Za individualne kompoljoprivrednike jošuvijek jenajsretnije rješenje U i 100 nalazi binacija stajskogumjetnog gnojiva. kg stajskog gnoja 0,34 P i 4 Prema kg N, 0,16kg 0,40kg K, vrijeme djelovanja traje godine. Lanzu iskorištava: stajski gnoj U 50% I godini se
kukuruza.
u
u
u
a
se
o
na
se
se
na
se
se
su
u
na
svu
u
su
na
se
na
se
na
za
zaore
se
se
a
se
sa
na
zrna
u
se
a
se
"25%
UI
U
III
U
IV
ostatak
2
do
12,5% "6,5% 100% tlu. u predstavlja gubitak
Samu
sjetvu način kukuruza. primitivan sjetve vršimo
ručno
ili
sijačicama. sadnjapod motiku je dubinu 3—5 i to u u Sjeme sijemo svaku kućicu redu 25 cm a razmak između po 1 biljka, redova 80 cm. je i na individualnim na trakMeđutim, gospodarstvima prelazimo primjenu torske OLT četiri s vrši istovremeno sijačice, proizvodnje SKPOx, reda, k oja i dušičnim kao i osmoredne gnojidbu gnojivom, primjenu j oš suvremenije i herbicide. sijačiceuređajima mineralna gnojiva, insekticide ovisi o i svaki se za Uspjehsjetve postignutoj gustoći sklapa pojedini hibrid. Tako na u
Ručna
cm
—
sa
za
pr:
BC—590
imati
45.000
po biljaka 1/ha, BC—530 imati 47.000 po biljaka 1/ha, Wisconsin 335 A 50.000—55.000 1/ha itd. po biljaka biti mora a iznad 93%. Klijavost sjemena 97%, upotrebna vrijednost biti kombinirano mora mora od tri Sjeme tj. pripadati jednoj frakcije, kako bi točno odrediti SKPO«. na mogla sjetvena pločica sijačici Na ćemo reći nešto i kukukraju primjeni herbicida, prilikom sjetve zura. izbor ovisit će Njihov jeprilično velik, njihovoj prvenstveno topivosti odnosno klimatskim Dok su vodi, prilikama pojedinom k raju. Simazin i Radakor teže i prema tome više Geu topivi zahtjevaju vlage tlu, i sušnih dobro pa, i saprim, GesapardAgelonse lako tope, vrijeme godina, korove. na Predviđene količine 300—500 litara vode djeluju i otope tlu. po sedam dana jednolično rasprše Tretiranjeobavlja najranije prije ili dana osam nakon Za sjetve, vrijeme sjetve najkasnije sjetve. vrijeme mlade su nicanja nijepreporučivo pa tretiranje, jer biljčice krhke, prilikom obrade lako lome. daljnje Ovo bi bili osnovni kukuruza. Svaki i poslovi prilikom sjetve najmanji bit će više propust kažnjensmanjenimprinosom, ne može kasnije nadoknaditi. mora mora
se
o
a
u
u
u
za
se
u
se
za
se
a
se
Ing. MARTIĆ Z.
RAZVOJ KOOPERATIVNE
PROIZVODNJE
MLIJEKA
te Izgradnjom mljekare njenimusavršavanjemproširenjem stvoreni osnovni programa proizvodnog uvjeti unapređivanje govedarske Korduna. proizvodnjepodručju nekoliko formirani većem Prije godina dijelu općina područja t oga fondovi za stočarstva. Fondovi imali zadatak unapređivanje početku buše i križanaca dofinanciranja, pretapanja goveda njenih produktivnije maće simentalsko Na bilo orgovedo. područjima gdjenije mogućeuspješno krava fondova su kvaliganizirati umjetnoosjemenjivanje nabavljeni putem tetni domaće simentalske rasplodnjaci pasmine. asfaltnih na Korduna i bilo Izgradnjom putova širempodručju Pokuplja i OOURsa jemogućeorganizirati otkupmlijeka. Zagrebačka mljekara svojim karlovačkom -om i nabave čistokrvnih rasmljekarom prišla je reditiranju simentalca. Pred nekoliko plodnih junica drugimpodručjima domaćeg g0dina OOUR »Dukat« u Zagrebačka mljekara organizirao je Novigradu u
Karlovcu
i
su
za
na
su
u
su
u
u
na
na
3
i domaćeg simentalca, uzgoj prišlo kreditiranju uzgoja tom te istih i kod rasplodnih junica Centru, kreditiranje uzgoja pojedinih stočara. poljoprivrednih proizvođača Pored lokalnih nekofondova i sredstava radnih u zadnjih organizacija i liko takove sredstva i u godina kreditiranju proizvodnje uključile svoja SRH fond stočarstva i banke, pojedine samoupravni unapređivanje razvoj kao i U će za u Direkcijamaterijalne najnovije vrijeme kreditiranje banke i sredstva međunarodne obnovu i se za Ova sredstva uključiti razvoj. koristiti će i te za izgradnju, adaptaciju opremanje stajskih objekata, nabavu i junica. uzgojrasplodnih
Dobri
Centar
za
a
se
u
—
su
za
rezerve.
se
Kretanje
za
krava i njihova rasplođnih oplodnja Korduna i Pokuplja od 1971—1975.
stanja
brojnog
Kvalitetna
Godina Ukupno krava broj
1971. 1972. 1973. 1974. 1975.
području
oplodnja
bikovima
umj. osj.
na
pozn.
—
%%,
por.
Nekontrolirano
%/
i jalovo
39.827
8.967
19.748
72
11.112
28
40.876
10.416
22.702
81
7.758
79
72,9
13.562
65,1
15.311 16.562
.
40.716
15.358
15.796
44.266 44.462
19.719
9.136
21.932
5.974
62,75
.
21,1 34,9 37,25
prednjih podataka je vidljivo je zadnjih petgodinaporastao krava Korduna i 4.641 komad. na za kupanbroj području Pokuplja 12.975 dok jeporasla komada, pripust Umjetnaoplodnja je prirodni biko13.774 krave. bikovima i za porijekla smanjen Smanjenje broj poznatog iz 148. 1972. na 1975. u bikoviprirodnom pripustu 43, godini. Oplodnja krava i 5.450 krava. Sve ovo porijekla jalovost porasla je nepoznatog i relativnim iz 28% 1971. povećanjem nekontroliranog rezultiralo je pripusta 1975. 37,25% godine. službom veterinarskom Pred i službom nalaze vrlo selekcije stručnom ovi zadaci da problemi riješe. ozbiljni Iz
da
u
u-
za
va
u
ma
za
;
na
se
se
Brojno
stanje
uzgojno-selekcijskim
Godina 1971. 1972. 1973. 1974. 1975.
Br.
i ženskog Korduna
krava rasplođnih rađom na području
krava
Br.
žen.
podmlatka
425 204 400 485 546
256 301
764 "140 1393
podmlatka i Pokuplja
obuhvaćenih u
periođu
Ukupno 681 505 1.164 1.225 1.939
1971—1975.
“O 100
T4,1 270,9 179,8 284,7
pokazuju je padukupnogbrojagrlapod Prednji podaci da bi do 1975. narastao 1972. na u kraja godinetajbroj selekcijom godini i dobna struktura krava 1.939 komada. U tom se koja popravljena periodu je što imade te struknalaze na utjecaja popravljanje pod selekcijom znatnog ture čitavu populaciju. da
na
4
bio
neznatan
Prosječna
proizvodnja u periodu
mlijeka
krava
1971—1975.
Godina
Broj
obuhvaćenih
području
na
zaključ.
laktacija
1971. 1972. 1973. 1974.
Prosječna proizv. mlijeka u 305 dana
rađom
%/e
kravi
po
84
3.395
104
3.258
138
3.119
217
2.904
100
95,9 91,8 85,5
od prednjih podataka je vidljivo prosječna proizvodnja mlijeka 1971. imade trend na ovamo 'matičnih krava stalnom godine opadanja. Broj ovakvom nebi biti O jeporastu, ipak proizvodnjom mogli zadovoljni. stručne službe i držaoci ovom tih treba da razmisle. problemu grla ozbiljno Iz
*
uzgojno-selekcijskim Korduna i Pokuplja
da
u
no
sa
Kretanje
proizvodnje
robne
mlijeka
području
na
1972—1975.
Korduna
godine
1975.
1972.
Broj
novoizgrađenih
Broj
stajailšta u
novim
Broj
ađaptiranih
staja
Broj
staj. u
Ukupan
staja
broj muznih
kooperanata
sa
Broj
kooperanata
preko
Broj
kooper.
Broj
koop.
Broj
rashlad.
Otkupljeno
28
75
218
17
65
104
432
12
36
300
krava
200
402
201
krava
10
22
285
522
28
61
151
213
stajama
aparata
Broj
5—10 10
koji isporuč. 5—10000
koji isp. preko
1. ml.
1. ml.
10000
uređaja mlijeka
10,952.127
održane
izložbe
Godina
Broj
1972. 1975.
60
(18)
3.300
21(8)
68
(48)
3.321
36
1972.
godine
i 1975.
br. mlijeka
J
— _
560
290,6 382,3
-
415,3
366,6 183,1
217,8 141
15,475.068
Goveđarske
krava
Indeks
5
stajama
adaptiranim
razdoblju
u
području
na
Broj
raspl.
141,3
Kordunske
br.
majki izloženih junica g
jun. (32)
regije
Ukupno
3.164
81
2.892
104
Prednji podaci pokazuju nedovoljno govedarstvu svi području razvijenom postoje uvjeti jošuspješniju govedarsku proizvodi mlijekarasplodnih junica. nju, proizvodnju Zadatak OOUR-a zadružnim stručnim službama i je organizacijama, da udruženim društvenoorganizacijamazajedno proizvođačima i iskoriste pomogućnostikomparativne potencijalne prednosti kordunaškog političkim dručja. BRLEK Stjepan da
do
ovom
nedavno
u
za
za
na
sa
u
-
=
-
-
-
_
e
i.
a
i
i
i
i.
e
om
CL.
I
PODJELJENA PREMIJA »ZAGREBAČKE Za
»Dukat«
svoje
otkupnopodručje »Zagrebačke mljekare« Novi Samobor i Jastrebarsko su općine Zagreb, podjeljene proizvođačima mlijeka.
izravno
i to
premije
robnim
za
MLJEKARE« OOUR
TMP
Tako
uz uzvanika je prisutnost mnogih robnim iznosu od u dinara podjeljena premija proizvođačima po mlijeka 0,10 litri isporučenoj mlijeka. na
svečanosti
u
domu
u
Obrežu
nagraPrije podjele da Petričević održao ing. jepredavao tri nje otkupumlijeka spomenute i drušopćine. Govorili predstavnici tveno Samobopolitičkih organizacija i ra, Zagreba kao i diJastrebarskog, rektor OOUR-a TMP »Dukat« Peing. nić. novčanih
same
na
su
;
Ing.
Petričević
Ing.MatajaŽeljko
Garašić
jeFranjo Pršir g., zatim Matija
mlijeka proizvodnju Najveću
imao
činom
46.258
litara
Hudog
Biteka
od
iz
Kerin
u
1975.
kbr.
4.
s
koli-
isporučenom i treći Drago 26.963, s
Socijalističkog Predsjednik Saveza
U PROLJEĆE
LIVADAMA
NA
RADOVI
Čišćenje nalaze
terenima
vlažnim
često
koje vrlo hrana i i nikne pa vlaga livada, svjetlo, kojimapogoduje grmlje trnje različiti se Osim u krpelj primjer bujaju. toga, njima zadržavajuhrani nametnici, zaraženih travili stoku i sijenom paši kojinapadaju metilj, i izvesti ga livada. već Zato u moramo isjeći grmlje proljeće njaka. će kanale čim moramo livadama Na iskopati koji koje podvodne prije vode bit će ima Na vodu. suvišnu odvoditi dovoljno manje gdje parcelama voditi tome Pri izvući moramo ili običnim jarke. plugom plugomogrtačem tih kanala. se eventualnom i računa Stoga takvi natapanju putem kasnijem obično teku reda po kanalima odvodnim kanali kojima manji višega povezuju Na
osobito
livadama
onima
na
se
na
s
na
sa
se
na
sve
rano
s
su
o
s
8
a_—no—;——__—
a
<
mmm
ooo
=
od
-
__—
_——_—z——
-
--—-
većim koji potoci Voda i pljuskova. žege. jačeljetne
vode
il barem
lako
svrnuti
godine dijelom puni
su
iz tih
se
kanala
može
jačih ljetnih livade vrijeme kiša
iza
za
na
Drljanje uslijed jakih površinski sloj pljuskova, zbijeni razbijamo Drljanjem nikad tlo tom Pri češće. što pa ga moramo pravila: slijedeća vrijede provoditi zbilo. bi tom u kada ne jošjače slučaju jer smijemodrljati jeprevlažno, i i tlu vlažnom bi u Osim d jetelina busenje čupala korijenje d rljača toga, livade trava. katkada i drljati smijemo Općenito, boljih drugih lucerne, veći sastav obzirom trava, ima suviše ako postotak legurijetke, ako, tla. Čim iz izvlače je vlažnog korijenjem zajedno leguminoze jer minoza, kad tlo možemo tlo dovoljno proljeće Drljati korisnije. je drljanje suvlje, različite naročito korove uništavamo osuši. revanj kiselice, nadalje Drljanjem, i mrazovac deblji koji imaju slične, o sjak, zubaču, piriku, ivanjski, trputac, iz tla te se Drljanjem i korijenjem. zajedno iščupati gušćikorijen, daju livadu ako smo tlu. ostaviti mahovinu poslije Naime, smijemo iščupanu razasuti mahovine po koristiti ostaci će onda gnojnajprije gnojili, drljanja Zato trava. od brže razmnožiti mahovina će se livadi pa plemenitih čitavoj i uništiti. mahovinu moramo grabljama kupiti drljanja poslije od miševa od krtica moramo nastale rupe Busove poravnati, zemlje kosilivade kosimo ako zatvoriti. košnji, pogotovu smetaju kasnije Krtičnjaci I mehaniziranu čak katkada košnju.opetvalja potpunosprečavaju licama, terenu. vlažnom da i voditi računa po obavlja previše tajposao se da bismo i jer nodije travama, povrijedili drljamo stoga Konačno, te trave i tako novi tim zgušćuju nabusavaju izbojci s tvaraju nodijama sklop. i to iz više ići nikada razloga. preduboko, smije međutim, Drljača, ih i izvukli trava uništili bi suviše zubi oštri površinu busenje drljače Prvo, dotlo i dubokim osušili. bi prosušujemo previše drljanjem Drugo, gdje suši. do da sunčevim zrakama uslijed koje toga korijenja, prodru puštamo su naročito uništavamo dubokim najvrijekoje leguminoze, drljanjem Treće, livada. sastojak dniji kratke i oštre zupce. imati Livadne moraju drljače nastao
se
ne
na
s
su
s
se
se
u
s
na
ne
a
ne
se
na
na
ne
na
se
se
:
Valjanje da
prosušilo dovoljno najčešćeproljeće, valjamo uništimo tlo tom u da ne i vučnim žemo s pri agregatom valjkom, proći i rano 'U zimi slinast teren. izazovemo i ne proljeće, sloju površinskom izvučeno da ako jačegolomrazice, dogoditi je korijenje nastupile ćemo takvim iz tla. U busovima valjanjem slučajevima ponovno zajedno životu. će ostati i trava kontakt tlom, biljka korijenja uspostaviti Livade
kad
u
se
tlo
a
u
zna
su
se
s
s
na
mo-
IZ STOČARSKOG Promet
SELEKCIJSKOG CENTRA
rasplodnom
SR
stokom
proizvođača kooperanata veljači 1976. godine.
u
HRVATSKE mjesecu
Ševi
“Red.
Ime
"broj
proizvođača
.1.
i prezime
Selo
Škoje
Mato
Rača
N.
85
Broj grla
Organizacija
gorija
_N. Rača
2269
krava
Kate-
Kupac
Šimetić Ivan
B. 2.
Varga
Stj. Kloštar;
Đuro
Orlovac
94
15018
=
bik
Vuletića
Marko, Vukosavljevi-
Grlica
Bilogorska
ca,
86
-3. Stanković
Ivan
Kozarevac
59
15013
=
bik
Crkvenac vao, na
4.
Habijanec
Franjo
Jabučeta
68
Kapela
3097
junica
Pa-
ŠimljaniT2 2
»APIK«
Bos.
Krajina
Banja-
Luka '5. Mati
€.
Nikola
Potok
Josip Šlezinger 8. Pišković Tomo 9. Herl
Babinac Rovišće Predavac
Marija
Čurčić
Jovo
11. Kovačić 12.
Ivan
Remenarić Mato 14. Đurlesac Marko 15. Remenarić Mato 16. Krapec Mato
N.
24.
Rovišće St.
26. 27.
28. 29.
Pajsar
N.
37
N. 24
5
Kapela
Stevo
Milan
Kudrović
Tomo
Josip
Rača
N.
13939
<:
13947
Đ“
Marinkovec
Varo
— Krkač
_
»
S
> Z
junica
se: a
2692
=>
ma.
5929
=
5940
z.
"
24,
»APIK«
Bos.
Krajina
pa :
S
13128
S
13091
=
6638
Vrbovec Ivanska
96
S
13086
Dubrava 55
»
2861.
=
6
si
2695,
Gradec 19
:
13954
Rovišće — 25 25
Gradiška
krava
5878
Rača
Bosl
2
3238 3166
S
Rovišće
Zadruga
"
5885
13946
Trojstvo
OOUR
42, 4122,
2268
Rovišće
49
o
Sredska
V.
Rača
Haganj
Markovac
Stjepan
Kombal
34
9
Cugovec
Filipović Tomo Petković
2:
6463
š
Srp. Kapela
Ivan
25. Barbir
Predavac
Prespa 55
Draganići
Pero
Škrba
135
Rača 37 Markovac 199 Rovišće 201 Kozarevac 17
22. Širić Đuro 23.
303
N.
Drago
Šamić
Bedenik Rovišće
38
= Tuciljevac
Sokolarić Tomica 18. Tkaličanec Ivan 19. Grcan Milan 21.
Rača
NN. Rača
17.
Hižak
s
338 V. Ciglane
Ivan
Kolarić
3434
Novoseljani
13.
20.
Berek
ia»
"7.
10.
9
:
=
»
S
»,
mo
6620, 857
55
krava
Frigan
Josip,
Glavnica
D.
69
Sesvete 30.
Antolović
Antun
31.
P.
Posavi-
Z.
na«
82.
D.
Halas
»G.
Međurača
250
Nevinac P.
Z. G.
D.
Selo
3840 Posav.
Dugo
Đuro
(Bankovci Mihaljevci 2565
m.
bik
Selo
Drago
Ivanska
34. Cesarec
Tomo
Lud.
6
222
Ivanska Z.
11928
9529
bik
Vrbovec
Prečno tele Vet. din
PPK
Varaždin
PIK
Jambrek
Selo
:33. Modrić
710
junica
3357
junica
Vet.
Josip, 48
st. Varažst.
Čazma
Mljekara Karlovac —
—
Red.
Ime
broj
proizvođača
35.
i prezime
Magić
Milka
Broj grla
Organizacija
Selo
Ignac
37. Vadjun 38.
40.
Ferenčak Poljan
42. Vidačić
Magić
Z.
96
Sesvete
48
Đuro
Struge
107
Franjo
Kapela
9
Mijo
Imbrovec
6a
Imbrovec
29
Ivan
D.
45. Mežnarić
Franjo
3357 297
ži
534.
=:
junica
=
krava
pru
219 2080
Z
>
junica
=
po
krava
»
2102
a
3310
m
Kneginec
Sesvete
=
PPK
Varaždin sa
105
Dubovica
3302
m
48
Ignac
Milka
44. Vitez
29
Sesvete
Ivan
41. Bačani
43.
Sesvete
Ignac
39. Horvat
Kupac
gorija
Jalžeket
Imbriovec 36. Horvat
Kate-
m2
se
5
3024.
2
166
-
2096
>
S
-
Vuk
Slavko,
Sudovčina 46. Harambaša
Josip
47. Ivošević
Janko
M.
Bukovec
2185,
S
Kokirevo
24
Vojnić
53
»
-
Uzg. sel. centar
Novigrad Dobri 48.
49.
Herceg
Dragutin
Nejak
Ivan
50. Fištrovi 51.
Josip
Stavljenić
Rečica
149
Lučica
132
Janko
Štajduhar 53.Grgurić Zdenko 52.
Ana
64. Ribar
Mato
55. Jurišić 56.
Šilšljarić
Karlovac
117
2843
m
_
»
_
)
3044.
Selnica
65
3057
D.
Mekušje
=>
Š
=
š
,,
»
Z
+"
»
2994
z
2882
"
Milan
.
8123,
n
Zlatko
Stavljenić
3049
"
pm
B.
3198,
2997
*
na
m
_
5
Tomić, Gradec
Rade
Uzg. cent.
selekc.
Novigrad
Dobri
na
57.
Huljina
58. Uzg.
Josip
sekc.
Novigrad 59. Kekić
Šišljarić 303
centar
Dobri
na
Petar
3004
»
2991
“
Draga
Vodena
Duga
Resa
5
S
i
4604
Sesvete
UzEg. cent. na
Ivan
Mrež.
Poljice
15
61. Jakovčić
Jaga
_
Novigrad
6
>
4467 4652
n
»
Josi :
Mrežbrig. :
31
Dobri
Rade Gradec
Tomić,
Uzg.
selekc.
cent.
Novigrad
na
62. Belavić ..
selekc.
Novigrad
:
60. Spudić
opć.
Skupšt.
Dobri
Špišić Štefanski Levi Drago,
48581,
94
63. Vrhovski
Ivan
Sela
ši
15
4660,
Uzg.
selekc.
cent.
Novigrad
na
64. Trubić
Mijo
Mrež.
Dvor.
65. Baršić
Ivan
Mrež.
Poljice 3
8
s
=
Dobri
4619, 4524
»
_
Rade Grade
66.
Stavljenić
67.
Šebalj
Jure
Janko
Turanj Vinski
.
Vrh
64
.
3043.
Tomić, »
4575
ll
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
68. Kekić
Organizacija
Selo
1 69. Jakovčić
Kupac
_— gorija
4588
_
Jalovci
Ivan
Kate-
Draga
Vodena
Petar
Broj grla
2
4630
5
s
--
S
Uzg.
selekc.
cent.
Novigrad
na
70. Polović
Darinka
Josip
71. Lorković 72.
M.
Čulibrk
Mila
34
Bring
Z
Prilišće
22
Lađešić
Draga
Spudić
4515
>
_
s.
S.
--
Poljice
Mrež.
Ivan
7
4600,
:
2
73.
4416
15
4640
=
s
75. Halauš
76. Mihajlić
Tomo
Mali
Drago
V.
Franjo
=
Mod
4466
»
Grđevac
Brezovljani
—
V.
—
Žabno
Grđevac
2240
24054
Sesvete
O.
Uzg.
selekc.
cent.
Novigrad
na
74. Belavić
Dobri
Dobri
Josip Prigorac Levi Stepanski
>
žen.
Spaić
tele
Pisanica
364
Cvetko
Josip,
junica
Miholjec
»APIK« Krajina 77.
Žabno
Ivan
Cesar
OOUR
23902,
s
Cesar
Bos.
trg.
Zeb.
:
78.
V.
Rade,
Žabno
Ivan
2
= Josip,
Cvetko
24056,
Miholjac Nikola
79. Kamenar
—
Trema
23982
,
>=
»APIK«
Bos.
Krajina OOUR
trg.
Zgb.
Mihajlić Milorad 81. Čoporda
Franjo
80.
82.
Vlado
Matijaško
Nikola
83. Kamenar
84. 85.
—
..
—
»
St.
Rača
N.
a"
"
6627
=:
muš. tele
— din
Vet.
Rača
15270
.
st. Varaž-
pm
+"
n
90.
»
Pr) 6640 6641
Pr
131
u
Franjo
Cajner
127
S
23983»
»
Predavac
J osip
Burbin
23917
"
>
.
24118,
2
Vlado
Bujger
23876
»
Trema
Vilko 86.Bujger 87.
Brezovljani
1
žen.
Mesar
tele
Sirova
Luka, Katal.
181 88. Marlov
Ivan
89. Kovač
Katarina
90. Fileš
Stjepan
Mato Slaviček Pavao 92. Štefok
92.
Ždralovi
—
Mihaljevac
D.
Hermuševac Draškovac D. Kraljevac Orehovica
117
95. Vidović
Franjo
Palinovac
148
96. Bereković 97. Finek
N.
Tomo
Miroslav
ši ši
Plošćica
—
18674
18688
Kutjevo
: >
>
=
"nh
Ivan
Mato
PPK
18676
116
93. Mesarić
Oštrić
"
Čakovec
PZK
54
95.
3403,
Prespa
291
S; _
Hercegovac
18613 18634
18710 7995
"n
1
>
=
=
>
junica
Kral
Vjenc.,
Ljud.
Selo
Brezje
Dubrava
13231
bik
Vet.
Kovačnica
Brestovac
4834
junica
»APIK«
st.
Karl. Bos.
Krajina OOUR
Zeb.
60
trg.
boo Aroi rezime Josip
98. Mlina
Stanislav
99. Konecki 100.
Antun
Juraj
ia Organizacija gorija Kate-
Broj
Selo Selo
Ljudevit D.
Sređani
V.
Maslenjača
9412
Daruvar
»
»
9377
S
Bastaji
V.
Kupac
»
1894
a.
Bos.
»APIK«
Krajina
:
Trg.
OOUR
Zagreb 101.
Majrold
102.
Beštik
Čestimir Vinko
Lipovac
Majur
Daruvar
Ivanovo
Selo
Ivanovo
Franjo
103. Vondra 104.
Elijaš Jaroslav
105.
Konecki
Stanislav
9447. Selo
Vel.
Zdenci
D.
Sređani
2545
2538
>
»
»
— Daruvar —
Polje
Grub.
5234
Z
-
s
u
>
»
junica
9377
»APIK«
Bos.
Krajina
Trg.
OOUR
Zagreb Malina
Josip
107. Finek
Miroslav
106.
Gašparov
Valent
109.
Šoštarec
Đuro
110.
Matlov
111.
Miholek
Ivan
112.
Vet.
Zaprešić
108.
113.
Ljudevit
Trošić
9412
=
Končanica Brestovac P,iZ Đurđevac — 12590 Đurđevac
4834
Zaprešić
Vet.
Mato
Mi
Trošić
115.
Gunjec
»
a
S
».
krava
25
junica
56
Slat
55
Žabno
Šilice
S.
3
Vujanović,
»Zdenka«
»
Cirkvena
Kutjevo
PPK
Cvetković
Zaprešić
Mato
Nikola
»
st.
Podr. 114.
>
_
12589
_
»
.
ž. tele
12573
"
»
=
12550,
o.
»
Ivan
st.
Selo
ćište
63
>
ž. tele.
24316.
Ga-
m
LJj., Šulinec 4a, Ze-
Hrujec lina
116.
Križanić
117.
Topolčić
118.
119.
120. 121.
122.
Ivan
Ivan
Hautić
Petar
Špiranec
Milan
Špiranec
Milan
Turanj
9
Đurđevac G.
Šuma
Kloštar
Podr.
Dojinović IKrnjak, Čatr. _J.
Đurđevac 12324 Hlebine
Kloštar
2527
Podr.
po Ivanska
*
A.
Martionvec
Piz. -
301
Kosija,
V.
Natira
34
ž. tele
Cerkovčan S. Konačka Mate
krava
Stepanić Pod.
Žabno
Vinko
Ivšak
bik
»Podravka«
Nikola
Taritaš
Karlovac
3031
SI.
Sesvete =
9598 23815
bik
Vet.
junica
Polj.
st.
Čazma
istr. šk. Križev-
centar
ci 123. 124.
_
Miloš
23817
=
Franjo
Žabno
46
_
24441.
»
ž. tele
_
Došek
Ivan
Prekobrdo
125. 126.
-
Mihajlić
Franjo
ži Brezovljani
<:
3
5300
krava
24105
bik
Špiranec
Milan
Kloštar
Podr.
Kloštar
Podr.
S
.
st.
Kri-
evc
:
127.
27
3695,
GVOZDANA
Rengel Josip, 87 V. Trešnjev DABAC
13
TABELA ZA OBRAČUN NOVE CIJENE MLIJEKA OD 1.11976 DO 31.XII1976. %/
masti
1
2
3
4
SVEUKUPNO
3,20/4
2,496
0,06
0,38
0,44
2,936
3,3%
2,574
0,06187
0,45374
8,02774
3,4%
2,652
0,06375
0,39187 0,40375
0,4675
3,11950
3,5%/0
2,73
0,06582
0,48124
3,21124
3,604
2,808
0,08675
0,41562 0,4275
0,495
3,303
3,799
2,886
0,06937
0,43937
0,50874.
3,39474
3,8%
2,964
0,07125
0,45125
0,5225
3,9%
3,042
0,07312
0,46312
0,53624
3,57824
312
0,075
0,475
0,55
3,67
4,19%
3,198
0,07687
0,48687
0,56374
3,76174
4,2%/9
3,276
0,07875
0,49875
0,5775
3,8535
4,0%/
>
3,4865
LL...
Pod
1.
Pod
2.
po masnoj otkupnacijena 0,78 jedinici. od dinara osnovi Preramasti. premija Republička 0,06 3,2% čunata iznosi d. po 3,2% masnojjedinici 0,01875 Minimalna
—
dinara
od
na
—
na
Pod
3.
na
Pod
4.
od
Ukupni Odluci
—
dinara
osnovi
na
Republičke
iznos
—
Prema ređenu
premija 0,38 3,2%/ iznaša d. po 3,2% masnojjedinici 0,11875
Savezna
—
19/72 mlijeko
novine
—
kakvoću:
Preračunata
premije.
i Savezne
Narodne
masti.
treba
ispunjavati od-
specifičnu 1,0290 1,034 da sadrži masti najmanje 3,2%mliječne da kiselosti veći od nijestupanj 7,6SH. da modrila duže od 2 sata, jeobezbojenje metalenskog (reduktaza) da sadrži nečistoću antibiotike, grubu da ohlađeno od 12*C je temperaturu najmanje može biti ako za Cijena mlijeku umanjena 0,07 nijeohlađeno, 0,20d. ako met. modrila kraće od 2 sata. Ako do 20 mijeobezbojenje jeobezbojenje nuta takvo se ne mlijeko smijeotkupljivati. radne zakašsa Pojedine koje organizacije organizator otkupamlijeka ili saveznu i za zato ne mogu njenjem republičku ostvaruju premiju mlijeko ju Takva bez isplatiti redovitoj isplati. isplata premija zbunjuje proizvođače, oni znati da će tu dobiti naknadno. trebaju premiju da
—
ima
težinu
do
—
—
—
ne
—
na
—
za
su
u
no
14
Žena
i dom O RACIONALNOJ
Prehrana
PREHRANI
tvari iz lijudisposobnost organizma upijene probavljene hrane i bitne tvari svog pretvoripotrebne živogorganizma, predstavlja života svih živih bića. Osnovna karakteristika hrane da. potrebu je živom tvari: organizmu pruži potrebne a) e nergije osiguranje njegove nadoknadu i istrošenih tvari kao i procesu rad,b) zamjenu života, stanica iz i raznih tkiva izgradnju organizma, njih organizma stadiju rasta,. i itd. Osim €) podizanjestvaranje otpornosti protiv mnogihoboljenja toga. hrana što izazivati procesu probave manju potrošnju energije tijela,. biti lako i brzo Prema hrana tome sadržavati probavljiva. mješavinu bjelančevina, masti,ugljikohidrata (škroba, šećera), vitamina, mineralnih vode i nekih tvari. Ona treba da dnevno sadrži soli, drugih slijedećih 8 grupa artikala: prehrambenih 1. crni 3 dan 1 po kruh, puta krišku; 2. kuhano 1—2 kuhano voće 1 krumpir, povrće puta dan, dan;. puta 3. voće naranče 1 do 2 sirovo, limun, itd., dan; puta 4. zeleno i zelena salata žutom 1 do 2 povrće žuto, mrkvom, puta 3 dan,suhi, grašak, grah putanedjeljno; 5. %& litre od punomasno mlijeko dan, čegapolovicu kiselo; 6. meso, 1 dan. Morska riba 1 do 2 riba, perad puta nedjeljno.. puta 3 više i Jajanajmanje putanedjeljno, jaja, manje obratno; 7. maslac ili vitaminski i biljno ulje, margarin, obogaćen, više jednom dan (zavisnopripremi puta jela); 8. od sok od voća dan. Čaj šipka, limunada, oranžada, jedanput Količina i hrane tako da dođe do ravnoteže svojstva moraju podesiti između hrane uzete i izbačenih iz sto-njezinih otpadaka tijela. Razumljivo je osloniti naše navike ga da se nego smijemo pogledu hrane, jepotreb da svaki važnost hrane navedene tih 8 grupa, čovjek koju uzimati da bi održao dobrom radnu i svojorganizam stanju zdravlja, svoju sposobnost. generativnu Prehrana naučne naroda, postavljena higijenske, racionalne, radnu radnika i mlade povisuje posobnost, učvršćuje zdravlje generacije,. život produžuje ljudi. Bez radnika od i ukusumnje prehranu velikog značaja privlačnost snost i čemu obratiti naročita. prema jelanjihova pogodnost pojedincu, davno rekao da korisna hrana pažnja. (Pavlov je je kojajeprijatna). tako važno Isto i strana toku hrane. srepsihološka je uzimanja Neprijatna fizička ili navike hrane dina, socijalna, nezgodne pojedinaca priuzimanju itd., i ukusnu uravnoteženu fiziološkim načiniti mogu po nepohranu, potrebama, i voljnom uzimanjeprobavu. i
da
u
os--
novnu
—
sve
za
za
za
u
za.
a
u
za
u
ona
mora
mora
mora
na
na
na
na
sa
na
:
na
na
mesa
na
o
na
se
ne
na
no
u
zna
u
on
mora.
u
na
su
osnove
za
se
samo
mora
ona
u
za
Uređuje
UREDNIČKI
ODBOR
Glavni odgovorni urednik: dipl i nž. D inko K aštelan i izdavač: radnika SRH. i
Vlasnik
Ilica
Udruženje 31/III, telefon
Mjesečna
mljekarskih 440-476. Tisak:
pretplata a
za
za
privredne proizvođače
Uprava i uredništvo: »Vjesnik«, Zagreb
Štamparija
organizacije i ustanove mlijeka d
2. —.
Zagreb,
d. 4.—,
15,
BIS-5X-5240
SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI za
u prskanja strojevima postupak pranjasistemom
SASTAV | OSOBINE Izrađen sredstvo, lakotopivo vodi. jakoalkalno BIS-SX- jepraškasto, na aktivnih površinski supstanci. polimernih fosfata soli, alkalnih i bazi je 5240 zadoinhibitori ugrađeni omogućavaju postizanje alkaliteta, Unatočvisokog zaštite. voljavajuće korozione cca j e 12 vrijednost 1%otopine pH tne PODRUČJE PRIMJENE za se prskaAlusistemom primjenjvje pranjemljekarskih BIS-SXu nja kanti 5240 strojevima. u
NAČIN PRIMJENE za pranje: kupelji Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5% BIS-a-SXkg na 100 I vode. od 0,75—5240: 1,5 REGENERACIJA KUPELJIZA PRANJE. se potrebno sadržaj BIS-a-SX- u kupelji, je Tokom radasmanjuje Potrebni kupoli,odatkomnove 5240 dodatakza količine sredstva. regenerirati uz sa se se inkupelji HCL da titrira0,1N odredi tako, regeneraciju 10 ml utrošku na se trokutu prema titracionom HCL, metilorange, zatim dikator se na kupelji da dodati 1m? količina BIS-a-SX- kojujepotrebno očita ponovo željena koncentracija. dobije 5240, BIS-SX- jejakoalkalan. 5240 kupelji, trebajunositi prilikom pripreme PAŽNJA! Radnici i regeneracije naočale, ene rukavice, čizmei radnoodijelo. zaštitne u s kožom,povrijeđeno kontakt BIS-5Xdođe slučaju da U na sva(vidi količinom mjesto trebaisprati većom vode 5240 uputstvo kom pakovanju). a
VN
LI UBLI LiKek: TIN = 12e)N Osijek, ul.Matije Gupca br. 2 54000 telex 28 123 telefon (054) 51-622 -
16
-