ix
o
nm mmm o
I PAŠA U
ZELENA KRMA U
ishrani
stoke
ISHRANI STOKE
vrstupotrebljerazlikujemo, nih dva zimski i U zimskom krmnih osnovu krmiva, perioda: ljetni. periodu obroka čini i vrsti i zelena krmiva sijeno silaže, ljetnom paša oranicama. da stočne proizvedena Općejepoznata činjenica proizvodnja je hrane kod i što nekvalitetno pa nije nedovoljna, proizvede je, da ni iz daleka čudno iskorištavaju proizvodne sposobnosti pojedine ti stoke,kod ne visoku propodmlatka osigurava i pravilan zdravog razvoj izvodnju sposobnog organizma. U većini zemalja, danas stočarska je govedarska, proizvodnja, posebno bazirana na travničkih U iskorištavanju površina. Danskojnapr. travnjaci oko obradive dio koriste kao 33% zauzimaju površine, najveći njih pašnjake. U ima mil. ha livada i mil. ha ostvanašoj zemlji 1,9 4,7 pašnjaka kojima Osim znatan tih povrdio rujemo, vjerojatno, najniže prinoseEvropi. toga, šina koristi. da Štaviše, uopće postojalamišljenja travnjačke površionakva kao ratarska mogu ali podnijeti ulaganja proizvodnja, neki nekim rezultati, postignutiposljednje vrijeme, područjima, potvrdili da se dobro uređenim na uz intenzimogućnost travnjacima,potrebne mjere može dobiti i vrlo dobra krma. fikacije, jeftina obzirom
razne
način
na
a
u
ishrane
i
—
na
nas
a
se
ono
se
ne
vrs-
a
za
a
a
na
u
se
ne
ne
su
ne
su
u
na
Razmatrajući hranjivu upotrebnu vrijednost krmiva, paša zelena krmiva obično Jedan od važnih prvo pouopće stavljaju mjesto. kvalitete ili zelene tvari kazatelja paše, krme,jeprinos hranjivih koji po1 ha stiže po Računa da onakvi kakvi kod se, površine. travnjaci, jesu, od svega 1500—1700 krmivih U dajuprosječne prinose jedinica.Danskojje da utvrđeno dobiva 400—6000 krtravnjačkim površinama putempaše mivih dobpo prema jedinicaha, podacima zapadnoevropskih stručnjaka uređenim ro sistemom iskorištavapregonskim pašnjacima pašnokošnim 6500 biti iznad krmivih ha. po nja,prinos jedinica i
i
različitih
se
na
se
nas
se
na
a
na
sa
mora
kultura, prinosa koji postižu, iz trave od žitarica ili krmiva. U jedinica pašnjaka jejeftinija drugih lativnim veći neke slipokazateljima brojzemalja prosječne vrijednosti krmna iz trave iz ži= jedeće: jedinica pašnjaka 1; livadnog sijena 1,8; tarica iz = 2,7. 2,0; korenjača visokih
Unatoč
ratarskih
se
danas
krmna
sa
re-
za
su
sa
=
==
Koje prednosti probavljivost tvari hranjivih najbolje. zelene
su
—
stočne
hrane?
zelenoj
krmi
u
me
—
krma
sadrži
količine
se
se
za
—
kr-
načina vitamina, kod koji inače, uobičajenih i (siliranje spremanja sušenje), gube. mjeri znatnoj zelene hrane stočne tvari na Upotrebom hranjivih smanjuju gubici najKod biti i do mogu 60%, manjumogućumjeru(oko5%). siliranja gubici od 30—40%. a kod sušenja sijeno Ishrana krmom stoke zelenom način jenajjeftiniji ishrane, jerotpadaju troškovi kod a i troškovi prirodnih spremanja, ispaše pašnjaka prijevoza.
Zelena
u
—
jenajveća,iskorištenje a
Kako
izvršili
prijelaz na
Svaka
ishranu
zelenom
krmom?
promjena upotrebljene To naročito zimske ishrane odnospostepena. vrijedi prijelaz ljetnu, suhe krme zelenu. no izaziva Nagli prijelaz, uvijek, gotovo jakeporemeštetno ne dotične samo, ćaje probavi, koji djeluju, proizvodnju životinje, već kod mladih i rast i harmoničan razvitak. Prigrla organizmanjegov krmiva biti mora da bi se zato jelaz, jednog drugi, postepen životinja bez postupno, krmivo. novo Naročito negativnih posljedica, privikla je kod lucerne i crvene ishrani oprez potreban upotrebe svježe djeteline prežimože izazvati nadam. Ako tokom zimske ishrane obroku imaj er vača, li zelenu krmu ćemo uvoditi malim misijeno, pokošenu početi količinama, te količinu ješati ju sijenom, postupno smanjivati sijena,povećavati lenu načinu
u
ishrane
i
za
sa
vrste
krme
sa
biti
mora
na
na
u
na
na
sa
na
na
u
smo
u
u
sa
a
ze-
masu.
Kod
životinjapašu, puštanja najprije izlaske količinu pašupostupno produljivati,
nom,
ćemo
na
na
ih
a
Proizvodnja
krme
zelene
na
nahraniti
staji sijesijena smanjivati.
u
oranicama
područjima gdje dovoljno travnjačkih površina sistem iskorištage prilike, izvjesnim periodima, omogućuju pašnjački zelene krme oranicama. Veliki vanjamogućejeproizvodnju organizirati dio ratarsku toku za gooranica, namijenjen proizvodnju, je jednog dijela dine prazan, tim bi se, površinama mogla glavnu kulturu, proizvesti velika količina krme i tzv. naknadni su ovih (to usjevi). Zbog razloga postrni i zato kod vrlo mali se krmnih kultura lucerjer uzgaja broj (djetelina, niskih te imamo visoku na, zeleni kukuruz), zobg prinosa cijenu krme, pretome i stočarsku Mali krmnih kultura prouzroskupu proizvodnju. broj i sastaviti ne mogu kuje, ljetnom periodu, neujednačenu ishranu, jer i česta nivou ishrane u punovrijedni obroci, variranja nepovoljno utječu intenzitet proizvodnje. Sve navedenim probleme uvjetima riješavamo primjenom o rganizazelene cijeneprekidne proizvodnje krme,koja veže, jedna drugu,po Ovakva isdospijevanja. neprekidna proizvodnja produljuje period hrane i pojeftinjenje proizvodnje. Kod izbora krmiva stoke nastojimo osigurati ravnomjerno opskrbljivanje zelenom momentu upotrebu biljaka postizavanja najvećeg prinosa i tvari. hranjivih U
ili klimatske
nema
u
i dru-
ne
na
u
a
na
uz
nas
a
ma
u
se
a
na
ove
u
se
na
vremenu
masom
u
mase
Način
ishrane
Unatoč
svim
krmom
zelenom
prednostima krme, ljetna razliku od ishrane i količna zelene manje je zbognedovoljnih zimi, je1je ljeti, i silaža hrana. To izaziva utrošak znatan koncentrata. krme,sijeno Kvalitetni uređenim i s pašnjaci pregonima kompletno rješena proizvodnja krme oranicama,odgovarajućim uvjetima, jošuvijek rijetkost.. U ishrani krava možemo koristiti zelenu krmu količinama ljeti dobru Ovu krmu možemo kojeosiguravaju proizvodnju mlijeka. proizvesti ili Krava može oranicama konzumirati velike količiosiguratipašnjaku. krme računa da ta količina dostiže dnevno 50—700 zelene mase, ne se kg zelene
vrlo
često
ishrana
se
sve
osnovna
na
u
su
muzara
na
u
na
—
a
3
a
osigurava prilično visoku .mliječnost. podaci je zelenom ishranom 25—28 1 samom doU koliko nemamo mlijeka). postizavano (u. zelene obroku ćemo razliku voljno krme, upotrijebiti manjekoličine, podi Pri i koncentratima. prvom 'a, po miriti, redu,sijenom silažom, potrebi, tome voditi računa da obrok bude što znači da sadrži moramo izbalansiran, tvari hranjive pravilnom omjeru. U ishrani teladi i za koja predviđena uzgojrasplodnih junadi grla žemo također koristiti zelena takva način isza krmiva, alije grlanajbolji hrane paša. Za neke kao te i kategorije (podmladak, svinja nazimice,krmače, uopće, ishrana zelena ima veliku zootehničku grla rasplod) vrijednost. Tako služi kao izvor namijenjene rasplodu, paša svinje, hrane, već istovremeno koriste zraka i što ih sunca, grla djelovanje čistog kretanje, čini i Lucerna zeleno krmivo produktivnijim. jenajvažnije otpornijim krmče velik dio šim mogu podmiriti prilikama. Donje potreba bjelančevinalucenrom Sa krmačama i vitaminima upravo mogu pašom. pašu Podmladak ili dodatak zelene i prasad. uzgojen paši puštatinjihova od krme i i kanema bolje priraste, gubitka uginuća, postizava otporniji je do dolaze izražaja rasplodne sposobnosti bolje grla. snije vidimo da i Kad ovo prou obzir, uvjetima intenzivnije zelenom načine i ishrana stoke razne krmom izvodnje kategorije ima kvalitetan i zdrav te važnu proulogu, jerosigurava uzgoj, kvalitetniju izvodnju. to
literaturi
se
navode
da
u
a
u
sve
u
su
mo-
—
za
za
ne
samo
u
na-
u
ma
se
na
uzmemo
sve
sistem
uz
u
razne
na
Pašno-košni
na
za
iskorištavanja pašnjaka
nakproduktivniji najracionalniji iskorištavanja Sigurno najbolji, utvrđenom točno intenzivna po ispaša kombinacijikošnjom travnjaka je sistem. komibniranom korištenju kojije pašnoredu,dakle, da dolazi U dvije jedoptimalna jekomibnacija poslije ispaše sisetmu, košni dobro uređenom i sistem kosidba. mogućejeupotrijebiti Ovaj pašnjaku. pregonskom ganiziranom da Takav sistem pregonu po godišnje postigne jednom omogućava stoka iste što znači da 4—5 i 1—2 jedne površine košnje, ujedno ispaša toku određeni hraniti može paperioda ljetnog godinu, pregoni cijelu jer ili silaža kao kosi i trava se sa sprema po utvrđenoj su, shemi, sijeno drugih, sistema kvalitet tratine ishranu. zimsku za povećava, Primjenomovakvog određene po m*,smanjuje biljaka broj povećava promjene: jernastaju učešće različitih vrsta biljaka, povećava smanjuje broj zakorovljenost, visoke i trave trava niskih mnogo biljke grubomstabljilišća,nestaju trastarost trave količine i kvalitete kom. U o ptimalna ispašu je pogledu Takva 5—7 2—3 4 tine u tjedana. prolječe tjedna,jesen prosjekutjedna/u ćavrlo dobru i ima 15—25 visoka trava cm, probavljivost najviše hraniva, je dobro uređenim Na i hektaru. po pravilno gnojenim pašnjaprinos jenajveći što 300—500 od cima mte/ha, premausporednim podacima postižu prinosi količine od 80—100 nekih protuvrijednosti energetskoj odgovara stručnjaka i
način
sa
u
nazvan
u
ovom
samo
na
u
or-
se
se
sa
u
se
se
se
se
se
se
sa
a
s
za
u
se
mtc
kukuruza
po
1 ha.
poljoprivredi SRH nauke Zagreb Centar primjenu inž: Petek Marijan dipl. u
za
*
viši
“U
DONJOJ: KUPČINI |
kojejesmjeje DonjaKupčina cesti od Pisarovine šteno prestaroj vrlo dobri Karlovcu. Mještani i 170 mlijeka njih isporuproizvođači litara dnevno i do mlijeka. 2,600 čuje Ivan Heri Kata Mlijeko preuzimaju da vode ne ceg. Hercegovi brigu okviru već Tvornice mlimlijeku, vode ječnih proizvoda »Dukat«, trgoKako udavinu repromaterijalom. od i ljeni Zagreba Karlovca, trgovina velika tarepromaterijalom pomoć je mošnjimproizvođačima. selo
.
na
su
ma
samo
u
o
su
Prema
onom
što
smo
doznali
referenta mnogo
svaka
vom
U
od
Majstorovića, Hercegovi truda da i uložili se znanja litra mlijeka “preuzme njihosu
u
selu.
'
Donjoj Kupčini
Svakodnevno
drug mlijeko Dvorjanci kraj Pisarovine. Nakon traktorom rashladni sabiranja, mlijeko prevozi uređaj, Pisarovini radi Ohlađeno kamion koji jesmješten hlađenja. mlijeko preuzima »Zagrebačke mljekare«. Dnevno sabere i preveze oko 600 litara Posao sabirača i mlijeka. prijevoznika radi sedam punih godina. Ivan
Bandak
sabire
u
selu u
u
U PISAROVINI dva
mjesta. kojejesmješteno mjeoznakom sabirača sta i vodi ima Penezića. On radi pod I., Josipa uspješno i preuzme od svakodnevno oko do 400 350 posao taj tamošnjih proizvođača da bi litara trebali nabaviti više mlijeka. Mišljenja proizvođači je još rasplodima velikih nih muzara, mlikraju jer njihovom mogućnosti proizvodnju jeka. Pisarovina
ima
sabirna
Ono
u
središtu
se
u
za
Penezić
Josip
Pisarovina
LIJEVO SREDIČKO godina Sredičpreuzimamlijeko Lijevom selu kom, kojejesmješteno samoj oko 400 do 500 Dnevno Kupi. preuzima litara da drumlijeka. Zanimljivo je Ivka krava tome i prema garica isporučuje mlijeko mljekari. Punih
Ivka
devet
Mrvac
u
na
nema
ne
Ivka
Mrvac
PROIZVOĐAČI sa
1. Brdek
isporučenih
Ivan
Pavel Mihulja 3. Erez Mijo 4. Kolić Mijo
2.
Ivan
5. Katun
6. Svedrović
Tomo Ivan
Mihulja
7.
10.000
1975.
godini
kbr.
1
22.999
litara
Čehi Čehi Čehi Čehi Čehi Čehi
kbr.
10
16.066
litara
kbr.
3
18.289
litara
kbr.
21
12.640
litara
kbr.
18
12.136
litara
kbr.
16
10.969
litara
kbr.
15
16.798
litara
Demerje Demerje
Brezovica
67
13. Kovačić
Antun
kbr.
14. Kovačić
Stanko
Lipnica Trputci
kbr.
15. Navidić
Stjepan
Kavidići
Popaš 17. Popeš
u
Otok
Josip 9. Svedrović Marija 10. Kostenjak Drago 11. Kostenjak Mijo 12. Gregurić Franjo 8. Krčelić
mlijeka
litara
kbr.
132
12.158
litara
kbr.
82
11.927
litara
Strmec
kbr.
21
10.423
litara
Strmec
kbr.
31
12.224
litara
14.044
litara
42
13.079
litara
1
13.455
litara
16.550
litara
kbr.
8
Katica
Hudi
Bitek
kbr.
10
11.817
litara
Katica
Hudi
Bitek
kbr.
16
12.761
litara
Franjo 19. Kerin Drago 20. Kerin Stjepan 21. Pršir Matija 22. Cerovski Juraj
Hudi
Bitek
kbr.
10
11.836
litara
Hudi
Bitek
kbr.
4
26.337
litara
Hudi Obrež
Bitek
kbr.
bb
10.364
litara
kbr.
249
26.963
litara
Gor.
Dragonošec
14.857
litara
23. Volarić
Blato
16.561
litara
11.461
litara
10.993
litara
12.145
litara
10.835
litara
16.
18. Malemić
Mato
Marija
24.
Berišević
25.
Cerovski
26.
Matak
27.
Benceković
28.
Mačić.
29.
Mihalić
30.
Garačić
Ježdovec
Mato
79 kbr.
Markuševac
Ivan
Obrež
Julija
9
kbr.
kbr.
Horvati
Dora
31. Horvat
kbr.
17
26
172d
kbr.
29
Odra
kbr.
202
10.005
litara
Juraj Franjo
Klara
kbr.
5
11.572
litara
46.258
litara
Pavica
Domaslovec
10.652
litara
21.524
litara
10
11.203
litara
Desinac 56 Gornji kbr. 51 Kupinac kbr. 57 Dvoranjci
18.572
litara
16.100
litara
12.334
litara
13.054
litara
16.112
litara
Rakov
kbr.
Potok 88
Juraj 33. Spišić Dragutin 34. Novosel Drago 35. Maretić Dragica 36. Radinić Josip
Jam.
37.
Keleš
Kušević
Selo
kbr.
38.
Slagečić
Lokošja
Dol
kbr.
.
Jagar
39. Batošić
Gorica
kbr.
Pisarovina
Barica
Vjekoslav
195
kbr.
12
109 19
Mirko
Cvatković
kbr.
177
18.189
litara
Stjepan
Petrovina
kbr.
68
20.378
litara
14.252
litara
17
17.699
litara
39
14.304
litara
40.
Berešić
41.
Karal
42.
Popović
43.
Kajbamović
Ivan
kbr. 87 Volovje kbr. Domagovići Gornja Kupšica
Mirko
Josip
NAGRAĐENI i svake
NAJBOLJI PROIZVOĐAČI
MLIJEKA
godine najboljih proizvođača mlijeka, koji ga »Zagrebačkoj kooperanti Agrokombinata »Jasinje«, isporučili mljekari« OO'UR nekoliko dinara. »Dukat«, mlijeka nagrađeno je proizvođača 0,10 Ako 1974. kada to 33 usporedimo godinom jenagrađeno proizvođača, koji 486.152 lit. su 58 mlijeka, godine isporučili nagrađeno je proizvođača, koji 789.770 lit. robnih mlijeka. isporučili Broj proizvođača mlijeka povećao iako svim količina po. nešto pojedinom selima, je proizvođaču prosječna 25 novih No zato tajbrojpovećao opala. proizvođača. Evo iz su kojih mjestanajbolji proizvođači mlijeka: Kao
na
sastanku
su
a
su
sa
sa
ove
su
se
u
se
za
1975.
«1974. ,
Mjesto
Litara proizv. Br.
RA
1. Babina
Greda
2. Gor.
Bebrina
Br.
proizv.
Litara
6
99.456
10
151.372
8
124.440
12
172.350
3
53.260
4
64.263
2
26.788
1
15.202
2
21.643
4
46.042
G. Beravci
2
29.016
2
30.339
7. Klakar
1
10.491
1
17.506
1
10.968
3
33.117
9. Gundinci
1
10.963
2
22.122
Kaniža
1
11.652
2
26.561
11. Slobodnica
1
12.136
1
13.181
12. Živike
1
14.842
1
12.118
1
13.876
1
10.054
14. Klokočevik
1
14.934
2
15. Banovci
1
17.923
6"
26.656
16. Bebrina
1
13.764
Donja 4. Novo Topolje 5. Zbjeg Bebrina
3.
8. Vel.
10.
13.
17.
Kopanica
Trnjani
Kobaš
Trnjanski 19. Ciglenik
Kuti
18.
—
—
—
—
—
—
selima
75.262 —
—
3
30.736
2
30.376
1
12.506
proizvođači, kojiproizjavilipojedinim onim selima i također 10.000 litara vode gdjejemljekarska mlijeka, preko tradicionalna Mnogiproizvođačiprišli tajbroj povećava. proizvodnja iz ili krava junica poznatih uzgojnih područja. pak kupovini svojih zamjeni bi želili kvalitetne bilo bi takvih da koji kupiti proizvođača junice Sigurno krediti kad bi im daleko kupovinu. omogućili više, J. LJ. Ing. da
Vidimo
su
u
se
i novi
u
a
se
su
za
se
SPISAK 1.
20
Širmer
NAJBOLJIH
Babina
Ivica
2, Mirković
PROIZVOĐAČA
Šimo
MLIJEKA
U
1975.
GOD.
36.487
Greda
D.
Bebrina
21.150
3. Leović
Mato
D.
Bebrina
20.731
4. Lović
Jakob
G.
Bebrina
20.617
5. Vukasović
Beravci
Franjo
G.
Bebrina
17.914
G.
Bebrina
17.721
6. Mikolčević
Bartol
7. Deanović 8. Gačić
10. Đurić 11. 12.
Lović Botica
13. Knežević
Klakar
Mato
9. Đurković Ivan
Franjo |
Stjepan Ivan
Antun
Luka
Kljajić Ivan 15. Olujević Đuro 16. Stojanović 14.
18.183
Antun
17.506
G.
Bebrina
16.775
G.
Bebrina
16.254
G
.Bebrina
15.950 i
Tr.
Kuti.
Babina
Greda
Topolje Banovci N.
Babina
Greda
15.850 15.411 15.202 14.727 14.647
Čeliković
14.526
Mato
Tr.
18. Orozović
Stanko
Banovci
14.491
19. Vuković
Manda
Greda
14.271
Kaniža
14.088
17.
Želinski Franjo
20.
Kuti
KOOPERANATA
1 OOUR
zadruge, predloženom udruživanjapoljoprivredne udruženom zakona mogu p oljoprivrednici suradnju trajniju uspostaviti radu, sredi OUR-ima. To čine tako da druga zemljište svojrad,poljoprivredno O OUR-ima. ili stva udružuju zadruga neposredno,prekozemljoradničkih međusobna naznačena su tome sporazum, njemu zaključuje samoupravni i obaveze prava, odgovornosti. način u s radnina suradnju stupilitrajnu koji ovaj Poljoprivrednici o cima u poslovima, zajednički odlučujuzajedzajedničkim OUR, upravljaju dohotku i nički ostvarenom prema raspodjeli doprinosu sudjelujunjegovoj dali. su koji OUR-ima Q zakon Budući zemljoradnicima, koji pružamogućnost da osnovnu organizastupili trajnusuradnju, organiziraju ili može oni Tu mogu organizaciju sačinjavatisami, ciju kooperanata. OUR-a radnicima se udružili. su biti kojima zajednička OURsa udruženom zakona Nacrt zemljoradnika radu, poredsuradnje i i -ima kooperacije, predviđa zadruga organizirane prekopoljoprivrednih To i OUR-ima. individualnu jeprivrezemljoradnikazadrugama suradnju rizika. U takvim bez ali i mena, slučajevima suradnja, zajedničkog trajnija se individualni ugovorom, prava ostvaruju kojim poljoprivrednici svoja ili OUR-a. statutom skladu odnosi zadruge đuju i svi oblici organizacija kojima poljoprivredzadruge Poljoprivredne udružili i novac, se ili nici mogu svojrad,zemljište posredno neposredno i zadružne udružiti u drugaopćaudruženja. Pored
Nacrtu
prema
u
o
sa
sa
a
se
u
su
u
su
sa
u
s
s
o
sa
ure-
sa
u
su
s
saveze
IZ STOČARSKOG Promet
Ime
broj
proizvođača
1. Čerkez
Antun
Franjo
2. Đuričić
SR HRVATSKE
proizvođača kooperanata travnju 1976. godine
stokom
rasplođdnom
i prezime
Red.
SELEKCIJSKOG CENTRA
Utiskani
mjesecu
Broj grla
Kate-
9462
junica
Kupac
Organizacija gorija
Selo
Paljevine
u
1 31
Ivanska
S
9436
.
»Sirela«, Bjelovar
:
Kamenarić
Ivan, Konak
8,
Vrbovec :3. Blažek
Ivan
Hlebine
«Fodravka« 2276 Hlebine
Grivić 2
Zdravko, Gradišće
27,
Virje '
4. Čizmak
Pavao a
:
Đelekovec
Đelekovec
2710
.
Friček
Franjo,
Đurđevac
o
—————a—=<=odi
mL
Č
Red.
Ime
broj
proizvođača
i prezime
6. Đurić
Đuro
8. Teslak
Adam Pero
ČI,
Broj grla
Poldravka« 7189 Koprivnica
6
Bankovci
Mihaljevci
Grabovje
Grabovlje Grub. Polje
M.
Kate-
Organizacija _gorija
Ribnjak
7. Kundakčić
—
Selo
Šuka
5. Milan
Čč“
Zdenci
2322
1804
Kupac
Josip,
Babi
krava
Gola, Radića
S. bik
Vet.
stan.
Sl.
Požega
,
m
»Sirmium«
PIK
429
124
krava
ZOOUR
»Agroruma« OOUR »Mladsot«
9. 10.
pa
"
Siruček
Stjepan
Nikolić
15. Kral
Đuro
17. Kral
23.
Ljudevit
s.
Častek
Alojz
24. Domović
Ljudevit
Slavko
s.
27.
Mužjak
a
S
s
krava
a
z
2
9892
ž. tele
9376
junica
-
t,
"n
5
»
9497
»
9532,
=
9458 4230 5131
"n
Mala Peratovica
Ivo
junica
s
Dežanovac
Dežanovac
Petar
9384
9504
ET)
n
26. Mandarić
S.
krava
1405
op
Šibovac
Božo
=
S
262
1600
a
Daruvar
Josip
junica
o:
»
"n
Pinlava
4853
a
9460
Daruvar
Lipovac Majur
3
ž. tele
»
2
Alojz
Hanzl
s.
Doljani
Venci
19. Hanzi
22.
Krsta
Daruvar Š
Ljudevit
3
20.
Maju
Daruvar
G.
Vencl
16. Kovačević
21.
Lipovac
5523
4227
»
Alojz
13. Hanzi
18.
Končanica
Fana
12. Patek
14.
Brestovac Dežanovac Dežanovac Trojeglava
Ljudevit
11. Domović
»
S
5
e
.
=
ota
LJ
#"
mA
_
Grub.
Polje Vel. Grđevac
Vel
Grđevac
5183
'
2089
s
PIK »Sirmium«
ZOOUR
»Mitrosrem«, Sremska
Mitrovica 28.
29. 30.
"h
+"
.
»
»
2046,
“
»
"
2091,
m
Gazdić
31. Jogul_ 32.
2031
EL
Vincelj
33. Kramarić 34. Petrović
35. Kosijer
Stevo
Emil
Marko Stevo
Josip
Gliša
=
Toranj
Mihaljevci
Markovac
Žabno
Ladislav
89
bik
i"
Marin
junica
AIPK
15
»Bos.
Krajina«
—
Hercegovac
8268
_
Gazdić V.
Novska
2120
Z
M.
Grđevac
Vujnović
M.
253 Prvča N. Gradiška 6250
ž. tele
Popović Subocka
Lipika 10
M.
Obrež.
G.
23921
Bankovci Mihaljevci Novska
2303
ELI
S.
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
m
o
ama
36. Dolenac
E
Kupac
o i
Fond
Dren-
N.
Antun
Ranko
371. Kukeš
Organizacija grla gorija
Selo
čina
21
Doboši
39
Petrinja .
423
Vrginmost
bik
460
O.
S.
S
"
I.
Kovačev 38.
Horvat
Ivan
Đurđevac
PZ
Đurđevac
12363
39.
Sučija
Drago
Konak
Vrbovec
6583
Špišić Bukovica
"
junica
OOUR
PTK
Proizv.
i
nil.,
prerada Tuzla 40.
Zdravko
Mladen
Brezje
1281
Dubrava
krava
Šarutanjek Marko 30
Pankovec 41. 42.
Milan
Pavičić
Stipo
Stipanović
43.
Blažević
44.
Stpanović
Đuro
Stipo
45.
Blažević
46.
Nikolić
Đuro
Đuro
Žavnica »
Koritna Koritna Koritna Selci
Haganj
£835
»DĐakovo«
8051
junica
Dambić Široko
8039
Z
po
n
n
»
»
bik
SIZ
PIK
.
8050
"
8040
-
8023
5
»
Zelina
Pero, Polj.
Drenjačević Simo, Ivanović
Tišma
48.
Nikolić
49.
SI.
Jovo
41.
Vlast
»n
50.
51.
SI.
53.
Obiverić
Mirko
8022
_
"
"n
»
»
*"
n
i.
n
Narta
80 19
6024 8013 8007 9621
Ivanska
357
"
»
»
»
"
KLI
8021,
sn
"
52. Vukadinović
54.
»
Selci
Đuro
8025
»
"
"n
"
"2
s"
"n
,
APIK
Krajina«
»Bos.
OOUR
Trgovina, Zagreb Miian
59. Radotic 56. 57.
Ladislav
58. Tomazović
Luka
59. Pavlović
Marica
9561
»
"
"
"n
Cug
307
Narta
Narta
311
Narta
252
Ivanska
"n
250
9541
n
"n
9517
n
"
»
n
9585
pr
943)
>"
_
=:
»Sirela«, sireva,
tvornica
Bjelovar 60.
Imbrišak
Franica
Paljevine
44
9575
"
s
Tuzla,
PIK
OOUR
proizv. i prer. mlij. Tuzla 61.
Gutvold
62. 63. Levak
Vilim
Č. Donji
2
S
"
+"
Josip
Virje
Rača
Nova
PZ
Virje
13971
junica
2210
krava
9373
bik
Gutvold
Vili
Č.
2
Donji S
Plavišić N.
Drago Bogdanovac
11
l1
a
nn
i
nn
dai
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
64. Ilotić
Franjo
65. Blažek
Ivan
Franio
66. Lojan
Selo
Organizacija
Peteranec Koprivnica
Kate-
Broj sila
gorija
4533
junica
Franjo,
>.
ola
Hlebine
Hlebine
2233
Gola
PZ
Gola
93995,
43
Kupac
aa
>
Ivan
rje
Živko
Martin
Repaš Ždala
84,
Hlišć
Franjo
.
67. Đurašević
Ivan
Virovitica
Virovitica
5767
ž.
tele
Virovitica
.
68. Kucel_
Kalinovac
Ivan
3706
Kalinovac
PZ
junica
PI
»Podravka«
.
Koprivnica 69. Fučkar 70.
Mato
Magdić
mato
8139.
S
a
Đurđevac
PZ Đurđevac
71.
Ivan
Svetec
Martin
72. Pavin 73.
Hodalić
74.
Mlinjarić
Valent
75.
Kranjčev
Josip
76.
Grivić
77.
Juranić
78.
Hoić
79. 80.
Stjepan
Mijo
m
Z
>
:
»
ši
=
Aurer
Aniun
11975
12091
PZ
Kalinovac
9271 285
a
zu
Mijo
Večenaj Zrna
Jakob
:
»
.
m
:
.
a
junica
S
:
krava
>
Mljekara
3938
Žž. tele
257
krava
m
po
PZ
Đurđevac
2503
=
S
_;
Andro
pe:
Karlovac
"
84. Frtalić
:
>
12085
9241
3
Z
>
12081,
Virje
»
Ivan
11916
ši
Đurđevac
Luka
11986
PZ
»
82. Dokić
86.
Sa
Kalinovac
Đuro
81. Fusić
85.
=
=
:
83.
pe
Virje
Franjo
.
a
“=
12631
ž, tele
:
2450
krava
5
2536, Šenkovci »Podravka« Plavšinec 14£5 Novigrad
.
i
Palinovac
9
Čakovec
PZK
17121
Štojko <
junica
Franjo 42 Poljančani »Jedinstvo«
OOUR
Poljoprivred. Arilje
Šipuš 88. Josip Škorjanec Ivan
87.
89. Pavlić
Lovro
Palinovac
Furo
Hodošan
€“
Zadravec
94.
Vuk
Nudi
Ival
£G. Horvat 97. Vidović
Gvegor Stjepan Ivan
a.
17096,
m
ma
162168,
a
16825
Hrašćani
Hodošan
Šipuš
Blagus
133
August
91.
95.
Hodošan D.
Blagus Sabol
90
Ivan
90.
92.
Palinovac
69
»
111
"
25
»
Hrašćani
D.
s.
Goričani
Hodošan
Palinovac D.
Hrašća-
ni 95
"
78
$0_
:
17151
16372 16839 16629 17083
.
>
m
>
.
:
=
m
m
=
m.
5
16797,
:
PZK
Čakovec >
16948
18833
junica »
m
Red.
broj 98.
prezime proizvođača i
Ime
Z
Mijo
99. Baranaš:.:
*
101.
.
192. 105.
Stjepan
—
13
»
156
=
Bb:
=
Palinovac
Ivan
506. 167. Zelenčić š
113 8
»
Ma
o
Škoje
Meto
:
Rača
Nova
»
2447
krava
:
Rača
Nova
tele
m.
2450
krava
18845
m,
S "
tele
krava
18846
a
Palinovac
#2. tele
2453
»
S
Artun
=
18812 18822
.
Hodošan
Pavao
:
109.
»
“a
lUu4. 105. Tkale“ 148.
>
Kraljev.
D.
.
Potršija
krava
Eupze
j
"
Gosarić
1915
Hrašća-
D. ni
190.
Kate-
Organizacija gorija
Selo
»
Broj grla
tele
m.
»
2454.
krava
ma
18836
ž. tele
2
2451
krava
>
15137
bik
Fond
unapr.
za
poljoprivrede S.
O.
Đurđevac
Durc 110. Varga Ivan lil. Stankovic 112.
Drago
Pumpez
Orlovac
94
Kazarevac
15112
59 12
Orlovac
15128
o
s.
m
:
junica
14003
m
Z
Pavelić
Đuro,
.
Ravenski
Kućar 113
Škoje
J14.
Guralj
Milan
324
Čankovi:
Božo
Prespa 30v
"
Dragan 117. Homonajec Alojz
116.
139714.
S.
»Sirela«, Bjelovar
Novoseljani
;
115.
Rača
Nova
Mato
25
Bosanac
Ždralovi Stanići
118.
Holek
Martin
Nova
119.
Eengez
Mato
St.
120.
Bruić
Sveto
357 15
Rača
73
Rača
108
Gudovac Predavac
=
e
3158.
i
Prespa Kapela
3235
N.
14026
»
junica
»
»
»
*,,
»
2:
Z
3118
Rača
13933
:
— 68 Gudovac — Predavac 135 82
Obrovica
121. Majcan Drago 122. Herl Marija
3157
27123 krava 412 _ 6744. junica
Nevinac
m
m S
Tuzla
PTK
proizv.
OOUR
ml.
i prer.
Tuzla 123.
Margetić
St.
Mil.
Plavnice
146
124.
Futač
125.
Ferinović
126.
Hanževački
inka
Jakopović 128. Smiljanić Bebač
Dautan
316 73
3979
Prespa
81581, 3888,
Nevinac
19
Ivan
Orlovac
161
Severin
2873
Vl.
Prespa
102
Prespa Rača Nova
3179
Sasovac
Mato
58
p »
a
3834
Nevinac
St.
127. 129.
Ždralovi
Ivan
Gudovac
»
1429
.
Stjepan Kapelac 131. Žutina Mirko
130.
St.
Rača
St.
Plavnice
*
Trojko 133. Hogač 132
134.
Smelal
135.
Katić
112
95
Ivanska
9367
.
:
.
»
=
Rovišće
5742
m.
>
junica
:
Božo
Prgomeli
373
Gudovac
3948
Ludva
Predavac
188
Predavac
6457
Novoseljani 249 Prespa
s
a
AIPK
3210
:
o“
=
>.
Rovišće
Petar
»
13966,
5
Franjo
251
"
=
Majcan
137.
Robot": Tomo
Slavko
Gudovac Babotok
69 40
Kraj.«,
Banja
Luka
OOUR
trg.
Zagreb
'
136.
»Bos.
Gudovac
3916
Đurđevac
11995
s»
E
m
ma
DABAC
Grozdana
13
i
oij _-
=
m
m
i
a
i.
—
i
Žena
i dom ZAŠTITA MAJKE
ZDRAVSTVENA
| DJETETA
dojenčadi svijeta zanimaju sredstva i vrše male i troše tu svrhu napore. ogromna najveće svugdje djece Ima Tako to mnogo i kod razloga. redu U i život tolika Otkud i zašto za prvom dojenčadi briga zdravlje od te kulturnom više da čitavom sve u znamo, padaporod, je početka svijetu Sve stanovnika. 10 1000 od 40 nekim na pao ovog mjere, zemljama stoljeća Na zaustaviti. sreću, dosad mogu tajpad potpuno poduzimaju, koje zaštiti da medicine i uspješnije zdravlje. higijene omogućio je, napredak i bolesti. Tako i i da je brojobolijevanja zdravljesprečavaju unapređuje i razlika između dosad pa je umiranja rađanjaumiranja počeonaglopadati, i to ne ima ostala ali dok granice, vrijedi padumiranja svoje približno ista, naroda veći znatno kulturnih kod kad Naročito za broj danas, je padrađanja. će i očekivati budućnosti u pomora, rađanja starijih ljudi, porast smrtnost. naročito da što više Zato važno, smanjidječja dalje padati. je kod nas, Naročito to važno i pa gdjejebrojporoda velik, je brojdjece, koja je velik. naročito treba zaštitu, niska i male velike smrtnosti Glavni higijendojenčadi djece jest razlog zdravstvena služba. Moramo biti ska kultura i nedovoljno razvijena svijesni, može kako dobro ibla zdravstvena da sama mnogo organizirana, služba, ako da nisu ako široki narodni tj. slojevi sposobni, njomekoriste, koristiti, i nisu zdravstveno odgojeni. prosvijećeni Danas
narodi
svi
se
zdravstvenu
za
i
zaštitu
za
nas.
za
na
u
svu
ne
se
se
se
a
moramo
se
:
ne
ma
se
neispravne prehrane. Najveći je broj dojenčadi dokaz važnosti su mnogobrojni gdje slučajevi, prehrana dojenčadi, najbolji siromašnim i zaostalim veoma mnogo pomor krajevima je dojenčadi manji i ekonomskom i višem u mnogo obgatiji socijalnom negolidrugima, koji kod kod što samo same, prvihdojesvojudjecu nivou, zato, majke više treba način mnogo prehrane drugih umjetnoprehranjuju, taj i kod Prema tome kulture i prva nego jemjera dojenja. znanja higijenske dobiva 4—5 time bar da se mjeseci, dijete jer potreba, propagira dojenje prvih ima hrana odredila. Ta mu hranjive koju je priroda najbolju hranu, i zaštitu popravilan mladogorganizma prijeko stavine, razvoj koje minimalnim trebne. kod Osim najlakše prirodne prehrane jeudovoljiti toga i te kako važno. a to čistoće, je dojenče higijenskim uvjetima održavanje bilo da ili Ako osuđeno izgubi majku je umjetnuprehranu jedojenče tako da može ili ili ne bolesna, smije dojiti dijete majka majka svoje to obično to vrlo mnogo rijetko dešava, tvrdih rjeđe, negoli mlijeka, (a hranu dobro kako da se će noda uputi način, jepotrebno, majka spremati doba dobit će svako ambunajbližem dječjem dispanzeru, dijete. Upute lanti i naročito od medicinskih sestara zdravstvenoj ustanovi, drugoj mjesnoj uređena služba tzv. sestara. patronažna gradovima, gdjeje koliko znati da spasonosna prirodna za prehrana, godje Treba, međutim, ako bez života, zadovoljava, predugotraje dojenčad prvimmjesecima umire
naše
Od
od
kolike
u
na
su
a
a
svu
a
se
za
sa-
sve
su
za
za
za
na
—
nema
ne
se
se
u
—
u
za
u
a
u
u
14
ne
već od 3-4 dopunskih hrane, koju početi davati mjepostepeno Jasno da seca. to treba za zdravstvenih kako to je, radnika, je opet uputa navedeno. naprijed odnosno pomora .Drugi razlog velikog dojenčadi jest neispravna nedovoljna To osobne čistoće i njega. vrijedi održavanje njegove djeteta, odjeće čito naročito tzv. oblačenja. Pretjerano umatanje ljeti poremećuje termoreguod suvišne to ometa a laciju, tj.oslobađanje tjelesne topline, poredostaloga normalno hrane. Osim lakše i brže znatno se iskorišćavanje primljene togaljeti naročito zarazne nezaštićenim živežnim namirnicama. Otud umnažaju klice, često često imenom: crijevne infekcije, disenterije,poznate podskupnim ljetni i krivac te dječji proljevi. Najveći najčešći proljeve jesumuhe,koje i dlačicama klice đubrišta i izmetina nogama prenose svojim kruh i namirnice. mlijeko, druge treba da zdravstvena zaštita i male Napose istaknuti,je dojenčadi djece usko zdravstvenom zaštitom i žene Zdravstvena povezana majke uopće. zaštita može tek kad žena ili kad ima postane majke početi onda, majka da postane od samog buduće nego mnogo zapravo majka, prije, rođenja majke. Zdravstvena zaštita žene ima naročito budućnost značenje svakognaroda, od žene dobrim zavisi i biološka budujer zdravlja dijelom zdravlje vrijednost ćih bolesti u a isto tako generacija. Mnoge najranijem djetinjtsvu (npr. rahitis), i duboke i duši kasnije,pubertetu ostavljaju tragove tijelu žene, č ije očitovati i budućem naročito važna zaštita mogu posljedice djetetu. Ipakje trudnice i zakon i ako pa naročite majkedojilje,njima daje povlastice, radnom odnosu. Ali te iste i svim povlastice potrebne drugimmajkama, rade kod kuće kao domaćice i koje odgojeteljice svojedjece. Od važnosti zaštitu i male tečanajveće zdravlja dojenčadi djece jesu minimuma seosku žensku Crveni jevihigijenskog omladinu, kojeorganizira križ i zdravstvenih ustanova. Na ovim naučit pomoćprosvjetnih tečajevima će mlade što im za majke najnužnije, jepotrebno ispravni odgojdjece i im zdravstvene ustanove. Zato ispravnu usluga, koje pružaju primjenu je da se našem selu ulože rad ovih tečapotrebno, najveći napori pravilan to da se smrtnost. jeva, jerje najsigurniji način, dječja smanji Prim. dr Nežić Eugen
obroka
treba
za
naro-
na
za
na
zarazne
sa
na
sa
ne
za
u
na
se
na
su
u
su
samo
za
za
uz
ono
za
na
za
ODBOR Uređuje UREDNIČKI Glavni i odgovorni urednik: Kaštelan dipl inž. Dinko i izdavač: SRH. i uredništvo: radnika Udruženje mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476. Tisak: »Vjesnik«, Zagreb i ustanove d. 4.—, za privredne organizacije proizvođače mlijeka d 2.—. a za
Vlasnik
pretplata Mjesečna
Zagreb,
Štamparija
15
di
a
dti
i
jao
dd
BIS-5-5240
SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI za
u strojevima p rskanja pranja sistemom postupak
SASTAV | OSOBINE u vodi. sredstvo, lako Izrađen jako alkalno topivo praškasto, BiS-SX- je na fosfata aktivnih soli, polimernih i površinski supstanci. je 5240 bazialkalnih inhibitori omogućavaju zadoalkaliteta, ugrađeni postizanje Unatočvisokog voljavajuće zaštite. korozione cca je vrijednost 1%otopine 12 PH tne PODRUČJE PRIMJENE za prskamljekarskih AluBIS-SX- se primjenjvje pranje sistemom u nja strojevima. kanti 5240 .
NAČIN PRIMJENE za kupelji pranje: Koncentracija od 0,75— BIS-a-SXDoziranje 1,5%%/o. na od 0,75— 5240: kg 100[vode. 1,5 REGENERACIJAKUPELJIZA PRANJE. u kupelji, se pa jepotrebno sadržaj BIS-a-SXTokomradasmanjuje nove sredstva. Potrebni dodatak dodaikom regenerirati kupelj, 5240količine uz sa se s e kupelji intako, d a ml titrira 0,1N HCL regeneraciju odredi 10 na a se prema trokutu zatim utrošku HCL, titracionom dikator metilorange, se n a da dodati 1m: kupelji očita količina BIS-a-SX- kojujepotrebno ponovo dobije željena koncentracija. 5240, BIS-SX- jejakoalkalan. 5240 kupelji, trebaju PAŽNJA! Radnici prilikom pripremei regeneracije nositi gumene naočale, rukavice, čizmeiradnoodijelo. zaštitne u kontakt s kožom,povrijeđeno da BIS-SX- dođe U slučaju svat reba količinom vode(vidi mjesto isprati većom uputstvo 5240 kom pakovanju). za
na
kombinat kemijski SAPONIA Osijek, ul.Matije Gupca br. 2 54000 telex 28-123 telefon (054) 51-622 -