Mljekarski list 5-1976

ix

o

nm mmm o

I PAŠA U

ZELENA KRMA U

ishrani

stoke

ISHRANI STOKE

vrstupotrebljerazlikujemo, nih dva zimski i U zimskom krmnih osnovu krmiva, perioda: ljetni. periodu obroka čini i vrsti i zelena krmiva sijeno silaže, ljetnom paša oranicama. da stočne proizvedena Općejepoznata činjenica proizvodnja je hrane kod i što nekvalitetno pa nije nedovoljna, proizvede je, da ni iz daleka čudno iskorištavaju proizvodne sposobnosti pojedine ti stoke,kod ne visoku propodmlatka osigurava i pravilan zdravog razvoj izvodnju sposobnog organizma.

U većini zemalja, danas stočarska je govedarska, proizvodnja, posebno bazirana na travničkih U iskorištavanju površina. Danskojnapr. travnjaci oko obradive dio koriste kao 33% zauzimaju površine, najveći njih pašnjake.

U ima mil. ha livada i mil. ha ostvanašoj zemlji 1,9 4,7 pašnjaka kojima Osim znatan tih povrdio rujemo, vjerojatno, najniže prinoseEvropi. toga, šina koristi. da Štaviše, uopće postojalamišljenja travnjačke površionakva kao ratarska mogu ali podnijeti ulaganja proizvodnja, neki nekim rezultati, postignutiposljednje vrijeme, područjima, potvrdili da se dobro uređenim na uz intenzimogućnost travnjacima,potrebne mjere može dobiti i vrlo dobra krma. fikacije, jeftina obzirom

razne

način

na

a

u

ishrane

i

—

na

nas

a

se

ono

se

ne

vrs-

a

za

a

a

na

u

se

ne

ne

su

ne

su

u

na

Razmatrajući hranjivu upotrebnu vrijednost krmiva, paša zelena krmiva obično Jedan od važnih prvo pouopće stavljaju mjesto. kvalitete ili zelene tvari kazatelja paše, krme,jeprinos hranjivih koji po1 ha stiže po Računa da onakvi kakvi kod se, površine. travnjaci, jesu, od svega 1500—1700 krmivih U dajuprosječne prinose jedinica.Danskojje da utvrđeno dobiva 400—6000 krtravnjačkim površinama putempaše mivih dobpo prema jedinicaha, podacima zapadnoevropskih stručnjaka uređenim ro sistemom iskorištavapregonskim pašnjacima pašnokošnim 6500 biti iznad krmivih ha. po nja,prinos jedinica i

i

različitih

se

na

se

nas

se

na

a

na

sa

mora

kultura, prinosa koji postižu, iz trave od žitarica ili krmiva.

U jedinica pašnjaka jejeftinija drugih lativnim veći neke slipokazateljima brojzemalja prosječne vrijednosti krmna iz trave iz ži= jedeće: jedinica pašnjaka 1; livadnog sijena 1,8; tarica iz = 2,7.

2,0; korenjača visokih

Unatoč

ratarskih

se

danas

krmna

sa

re-

za

su

sa

=

==

Koje prednosti probavljivost tvari hranjivih najbolje. zelene

su

—

stočne

hrane?

zelenoj

krmi

u

me

—

krma

sadrži

količine

se

se

za

—

kr-

načina vitamina, kod koji inače, uobičajenih i (siliranje spremanja sušenje), gube. mjeri znatnoj zelene hrane stočne tvari na Upotrebom hranjivih smanjuju gubici najKod biti i do mogu 60%, manjumogućumjeru(oko5%). siliranja gubici od 30—40%. a kod sušenja sijeno Ishrana krmom stoke zelenom način jenajjeftiniji ishrane, jerotpadaju troškovi kod a i troškovi prirodnih spremanja, ispaše pašnjaka prijevoza.

Zelena

u

—

jenajveća,iskorištenje a

Kako

izvršili

prijelaz na

Svaka

ishranu

zelenom

krmom?

promjena upotrebljene To naročito zimske ishrane odnospostepena. vrijedi prijelaz ljetnu, suhe krme zelenu. no izaziva Nagli prijelaz, uvijek, gotovo jakeporemeštetno ne dotične samo, ćaje probavi, koji djeluju, proizvodnju životinje, već kod mladih i rast i harmoničan razvitak.

Prigrla organizmanjegov krmiva biti mora da bi se zato jelaz, jednog drugi, postepen životinja bez postupno, krmivo. novo Naročito negativnih posljedica, privikla je kod lucerne i crvene ishrani oprez potreban upotrebe svježe djeteline prežimože izazvati nadam.

Ako tokom zimske ishrane obroku imaj er vača, li zelenu krmu ćemo uvoditi malim misijeno, pokošenu početi količinama, te količinu ješati ju sijenom, postupno smanjivati sijena,povećavati lenu načinu

u

ishrane

i

za

sa

vrste

krme

sa

biti

mora

na

na

u

na

na

sa

na

na

u

smo

u

u

sa

a

ze-

masu.

Kod

životinjapašu, puštanja najprije izlaske količinu pašupostupno produljivati,

nom,

ćemo

na

na

ih

a

Proizvodnja

krme

zelene

na

nahraniti

staji sijesijena smanjivati.

u

oranicama

područjima gdje dovoljno travnjačkih površina sistem iskorištage prilike, izvjesnim periodima, omogućuju pašnjački zelene krme oranicama.

Veliki vanjamogućejeproizvodnju organizirati dio ratarsku toku za gooranica, namijenjen proizvodnju, je jednog dijela dine prazan, tim bi se, površinama mogla glavnu kulturu, proizvesti velika količina krme i tzv. naknadni su ovih (to usjevi).

Zbog razloga postrni i zato kod vrlo mali se krmnih kultura lucerjer uzgaja broj (djetelina, niskih te imamo visoku na, zeleni kukuruz), zobg prinosa cijenu krme, pretome i stočarsku Mali krmnih kultura prouzroskupu proizvodnju. broj i sastaviti ne mogu kuje, ljetnom periodu, neujednačenu ishranu, jer i česta nivou ishrane u punovrijedni obroci, variranja nepovoljno utječu intenzitet proizvodnje.

Sve navedenim probleme uvjetima riješavamo primjenom o rganizazelene cijeneprekidne proizvodnje krme,koja veže, jedna drugu,po Ovakva isdospijevanja. neprekidna proizvodnja produljuje period hrane i pojeftinjenje proizvodnje.

Kod izbora krmiva stoke nastojimo osigurati ravnomjerno opskrbljivanje zelenom momentu upotrebu biljaka postizavanja najvećeg prinosa i tvari. hranjivih U

ili klimatske

nema

u

i dru-

ne

na

u

a

na

uz

nas

a

ma

u

se

a

na

ove

u

se

na

vremenu

masom

u

mase

Način

ishrane

Unatoč

svim

krmom

zelenom

prednostima krme, ljetna razliku od ishrane i količna zelene manje je zbognedovoljnih zimi, je1je ljeti, i silaža hrana.

To izaziva utrošak znatan koncentrata. krme,sijeno Kvalitetni uređenim i s pašnjaci pregonima kompletno rješena proizvodnja krme oranicama,odgovarajućim uvjetima, jošuvijek rijetkost..

U ishrani krava možemo koristiti zelenu krmu količinama ljeti dobru Ovu krmu možemo kojeosiguravaju proizvodnju mlijeka. proizvesti ili Krava može oranicama konzumirati velike količiosiguratipašnjaku. krme računa da ta količina dostiže dnevno 50—700 zelene mase, ne se kg zelene

vrlo

često

ishrana

se

sve

osnovna

na

u

su

muzara

na

u

na

—

a

3

a

osigurava prilično visoku .mliječnost. podaci je zelenom ishranom 25—28 1 samom doU koliko nemamo mlijeka). postizavano (u. zelene obroku ćemo razliku voljno krme, upotrijebiti manjekoličine, podi Pri i koncentratima. prvom 'a, po miriti, redu,sijenom silažom, potrebi, tome voditi računa da obrok bude što znači da sadrži moramo izbalansiran, tvari hranjive pravilnom omjeru.

U ishrani teladi i za koja predviđena uzgojrasplodnih junadi grla žemo također koristiti zelena takva način isza krmiva, alije grlanajbolji hrane paša.

Za neke kao te i kategorije (podmladak, svinja nazimice,krmače, uopće, ishrana zelena ima veliku zootehničku grla rasplod) vrijednost.

Tako služi kao izvor namijenjene rasplodu, paša svinje, hrane, već istovremeno koriste zraka i što ih sunca, grla djelovanje čistog kretanje, čini i Lucerna zeleno krmivo produktivnijim. jenajvažnije otpornijim krmče velik dio šim mogu podmiriti prilikama.

Donje potreba bjelančevinalucenrom Sa krmačama i vitaminima upravo mogu pašom. pašu Podmladak ili dodatak zelene i prasad. uzgojen paši puštatinjihova od krme i i kanema bolje priraste, gubitka uginuća, postizava otporniji je do dolaze izražaja rasplodne sposobnosti bolje grla. snije vidimo da i Kad ovo prou obzir, uvjetima intenzivnije zelenom načine i ishrana stoke razne krmom izvodnje kategorije ima kvalitetan i zdrav te važnu proulogu, jerosigurava uzgoj, kvalitetniju izvodnju. to

literaturi

se

navode

da

u

a

u

sve

u

su

mo-

—

za

za

ne

samo

u

na-

u

ma

se

na

uzmemo

sve

sistem

uz

u

razne

na

Pašno-košni

na

za

iskorištavanja pašnjaka

nakproduktivniji najracionalniji iskorištavanja Sigurno najbolji, utvrđenom točno intenzivna po ispaša kombinacijikošnjom travnjaka je sistem. komibniranom korištenju kojije pašnoredu,dakle, da dolazi U dvije jedoptimalna jekomibnacija poslije ispaše sisetmu, košni dobro uređenom i sistem kosidba. mogućejeupotrijebiti Ovaj pašnjaku. pregonskom ganiziranom da Takav sistem pregonu po godišnje postigne jednom omogućava stoka iste što znači da 4—5 i 1—2 jedne površine košnje, ujedno ispaša toku određeni hraniti može paperioda ljetnog godinu, pregoni cijelu jer ili silaža kao kosi i trava se sa sprema po utvrđenoj su, shemi, sijeno drugih, sistema kvalitet tratine ishranu. zimsku za povećava, Primjenomovakvog određene po m*,smanjuje biljaka broj povećava promjene: jernastaju učešće različitih vrsta biljaka, povećava smanjuje broj zakorovljenost, visoke i trave trava niskih mnogo biljke grubomstabljilišća,nestaju trastarost trave količine i kvalitete kom.

U o ptimalna ispašu je pogledu Takva 5—7 2—3 4 tine u tjedana. prolječe tjedna,jesen prosjekutjedna/u ćavrlo dobru i ima 15—25 visoka trava cm, probavljivost najviše hraniva, je dobro uređenim Na i hektaru. po pravilno gnojenim pašnjaprinos jenajveći što 300—500 od cima mte/ha, premausporednim podacima postižu prinosi količine od 80—100 nekih protuvrijednosti energetskoj odgovara stručnjaka i

način

sa

u

nazvan

u

ovom

samo

na

u

or-

se

se

sa

u

se

se

se

se

se

se

sa

a

s

za

u

se

mtc

kukuruza

po

1 ha.

poljoprivredi SRH nauke Zagreb Centar primjenu inž: Petek Marijan dipl. u

za

*

viši

“U

DONJOJ: KUPČINI |

kojejesmjeje DonjaKupčina cesti od Pisarovine šteno prestaroj vrlo dobri Karlovcu.

Mještani i 170 mlijeka njih isporuproizvođači litara dnevno i do mlijeka.

2,600 čuje Ivan Heri Kata Mlijeko preuzimaju da vode ne ceg. Hercegovi brigu okviru već Tvornice mlimlijeku, vode ječnih proizvoda »Dukat«, trgoKako udavinu repromaterijalom. od i ljeni Zagreba Karlovca, trgovina velika tarepromaterijalom pomoć je mošnjimproizvođačima. selo

.

na

su

ma

samo

u

o

su

Prema

onom

što

smo

doznali

referenta mnogo

svaka

vom

U

od

Majstorovića, Hercegovi truda da i uložili se znanja litra mlijeka “preuzme njihosu

u

selu.

'

Donjoj Kupčini

Svakodnevno

drug mlijeko Dvorjanci kraj Pisarovine.

Nakon traktorom rashladni sabiranja, mlijeko prevozi uređaj, Pisarovini radi Ohlađeno kamion koji jesmješten hlađenja. mlijeko preuzima »Zagrebačke mljekare«.

Dnevno sabere i preveze oko 600 litara Posao sabirača i mlijeka. prijevoznika radi sedam punih godina.

Ivan

Bandak

sabire

u

selu u

u

U PISAROVINI dva

mjesta. kojejesmješteno mjeoznakom sabirača sta i vodi ima Penezića.

On radi pod I., Josipa uspješno i preuzme od svakodnevno oko do 400 350 posao taj tamošnjih proizvođača da bi litara trebali nabaviti više mlijeka.

Mišljenja proizvođači je još rasplodima velikih nih muzara, mlikraju jer njihovom mogućnosti proizvodnju jeka.

Pisarovina

ima

sabirna

Ono

u

središtu

se

u

za

Penezić

Josip

Pisarovina

LIJEVO SREDIČKO godina Sredičpreuzimamlijeko Lijevom selu kom, kojejesmješteno samoj oko 400 do 500 Dnevno Kupi. preuzima litara da drumlijeka.

Zanimljivo je Ivka krava tome i prema garica isporučuje mlijeko mljekari.

Punih

Ivka

devet

Mrvac

u

na

nema

ne

Ivka

Mrvac

PROIZVOĐAČI sa

1. Brdek

isporučenih

Ivan

Pavel Mihulja 3. Erez Mijo 4. Kolić Mijo

2.

Ivan

5. Katun

6. Svedrović

Tomo Ivan

Mihulja

7.

10.000

1975.

godini

kbr.

1

22.999

litara

Čehi Čehi Čehi Čehi Čehi Čehi

kbr.

10

16.066

litara

kbr.

3

18.289

litara

kbr.

21

12.640

litara

kbr.

18

12.136

litara

kbr.

16

10.969

litara

kbr.

15

16.798

litara

Demerje Demerje

Brezovica

67

13. Kovačić

Antun

kbr.

14. Kovačić

Stanko

Lipnica Trputci

kbr.

15. Navidić

Stjepan

Kavidići

Popaš 17. Popeš

u

Otok

Josip 9. Svedrović Marija 10. Kostenjak Drago 11. Kostenjak Mijo 12. Gregurić Franjo 8. Krčelić

mlijeka

litara

kbr.

132

12.158

litara

kbr.

82

11.927

litara

Strmec

kbr.

21

10.423

litara

Strmec

kbr.

31

12.224

litara

14.044

litara

42

13.079

litara

1

13.455

litara

16.550

litara

kbr.

8

Katica

Hudi

Bitek

kbr.

10

11.817

litara

Katica

Hudi

Bitek

kbr.

16

12.761

litara

Franjo 19. Kerin Drago 20. Kerin Stjepan 21. Pršir Matija 22. Cerovski Juraj

Hudi

Bitek

kbr.

10

11.836

litara

Hudi

Bitek

kbr.

4

26.337

litara

Hudi Obrež

Bitek

kbr.

bb

10.364

litara

kbr.

249

26.963

litara

Gor.

Dragonošec

14.857

litara

23. Volarić

Blato

16.561

litara

11.461

litara

10.993

litara

12.145

litara

10.835

litara

16.

18. Malemić

Mato

Marija

24.

Berišević

25.

Cerovski

26.

Matak

27.

Benceković

28.

Mačić.

29.

Mihalić

30.

Garačić

Ježdovec

Mato

79 kbr.

Markuševac

Ivan

Obrež

Julija

9

kbr.

kbr.

Horvati

Dora

31. Horvat

kbr.

17

26

172d

kbr.

29

Odra

kbr.

202

10.005

litara

Juraj Franjo

Klara

kbr.

5

11.572

litara

46.258

litara

Pavica

Domaslovec

10.652

litara

21.524

litara

10

11.203

litara

Desinac 56 Gornji kbr.

51 Kupinac kbr.

57 Dvoranjci

18.572

litara

16.100

litara

12.334

litara

13.054

litara

16.112

litara

Rakov

kbr.

Potok 88

Juraj 33. Spišić Dragutin 34. Novosel Drago 35. Maretić Dragica 36. Radinić Josip

Jam.

37.

Keleš

Kušević

Selo

kbr.

38.

Slagečić

Lokošja

Dol

kbr.

.

Jagar

39. Batošić

Gorica

kbr.

Pisarovina

Barica

Vjekoslav

195

kbr.

12

109 19

Mirko

Cvatković

kbr.

177

18.189

litara

Stjepan

Petrovina

kbr.

68

20.378

litara

14.252

litara

17

17.699

litara

39

14.304

litara

40.

Berešić

41.

Karal

42.

Popović

43.

Kajbamović

Ivan

kbr.

87 Volovje kbr.

Domagovići Gornja Kupšica

Mirko

Josip

NAGRAĐENI i svake

NAJBOLJI PROIZVOĐAČI

MLIJEKA

godine najboljih proizvođača mlijeka, koji ga »Zagrebačkoj kooperanti Agrokombinata »Jasinje«, isporučili mljekari« OO'UR nekoliko dinara. »Dukat«, mlijeka nagrađeno je proizvođača 0,10 Ako 1974. kada to 33 usporedimo godinom jenagrađeno proizvođača, koji 486.152 lit. su 58 mlijeka, godine isporučili nagrađeno je proizvođača, koji 789.770 lit. robnih mlijeka. isporučili Broj proizvođača mlijeka povećao iako svim količina po. nešto pojedinom selima, je proizvođaču prosječna 25 novih No zato tajbrojpovećao opala. proizvođača.

Evo iz su kojih mjestanajbolji proizvođači mlijeka: Kao

na

sastanku

su

a

su

sa

sa

ove

su

se

u

se

za

1975.

«1974. ,

Mjesto

Litara proizv.

Br.

RA

1. Babina

Greda

2. Gor.

Bebrina

Br.

proizv.

Litara

6

99.456

10

151.372

8

124.440

12

172.350

3

53.260

4

64.263

2

26.788

1

15.202

2

21.643

4

46.042

G. Beravci

2

29.016

2

30.339

7. Klakar

1

10.491

1

17.506

1

10.968

3

33.117

9. Gundinci

1

10.963

2

22.122

Kaniža

1

11.652

2

26.561

11. Slobodnica

1

12.136

1

13.181

12. Živike

1

14.842

1

12.118

1

13.876

1

10.054

14. Klokočevik

1

14.934

2

15. Banovci

1

17.923

6"

26.656

16. Bebrina

1

13.764

Donja 4. Novo Topolje 5.

Zbjeg Bebrina

3.

8. Vel.

10.

13.

17.

Kopanica

Trnjani

Kobaš

Trnjanski 19.

Ciglenik

Kuti

18.

—

—

—

—

—

—

selima

75.262 —

—

3

30.736

2

30.376

1

12.506

proizvođači, kojiproizjavilipojedinim onim selima i također 10.000 litara vode gdjejemljekarska mlijeka, preko tradicionalna Mnogiproizvođačiprišli tajbroj povećava. proizvodnja iz ili krava junica poznatih uzgojnih područja. pak kupovini svojih zamjeni bi želili kvalitetne bilo bi takvih da koji kupiti proizvođača junice Sigurno krediti kad bi im daleko kupovinu. omogućili više, J. LJ. Ing. da

Vidimo

su

u

se

i novi

u

a

se

su

za

se

SPISAK 1.

20

Širmer

NAJBOLJIH

Babina

Ivica

2, Mirković

PROIZVOĐAČA

Šimo

MLIJEKA

U

1975.

GOD.

36.487

Greda

D.

Bebrina

21.150

3. Leović

Mato

D.

Bebrina

20.731

4. Lović

Jakob

G.

Bebrina

20.617

5. Vukasović

Beravci

Franjo

G.

Bebrina

17.914

G.

Bebrina

17.721

6. Mikolčević

Bartol

7. Deanović 8. Gačić

10. Đurić 11.

12.

Lović Botica

13. Knežević

Klakar

Mato

9. Đurković Ivan

Franjo |

Stjepan Ivan

Antun

Luka

Kljajić Ivan 15.

Olujević Đuro 16.

Stojanović 14.

18.183

Antun

17.506

G.

Bebrina

16.775

G.

Bebrina

16.254

G

.Bebrina

15.950 i

Tr.

Kuti.

Babina

Greda

Topolje Banovci N.

Babina

Greda

15.850 15.411 15.202 14.727 14.647

Čeliković

14.526

Mato

Tr.

18. Orozović

Stanko

Banovci

14.491

19. Vuković

Manda

Greda

14.271

Kaniža

14.088

17.

Želinski Franjo

20.

Kuti

KOOPERANATA

1 OOUR

zadruge, predloženom udruživanjapoljoprivredne udruženom zakona mogu p oljoprivrednici suradnju trajniju uspostaviti radu, sredi OUR-ima.

To čine tako da druga zemljište svojrad,poljoprivredno O OUR-ima. ili stva udružuju zadruga neposredno,prekozemljoradničkih međusobna naznačena su tome sporazum, njemu zaključuje samoupravni i obaveze prava, odgovornosti. način u s radnina suradnju stupilitrajnu koji ovaj Poljoprivrednici o cima u poslovima, zajednički odlučujuzajedzajedničkim OUR, upravljaju dohotku i nički ostvarenom prema raspodjeli doprinosu sudjelujunjegovoj dali. su koji OUR-ima Q zakon Budući zemljoradnicima, koji pružamogućnost da osnovnu organizastupili trajnusuradnju, organiziraju ili može oni Tu mogu organizaciju sačinjavatisami, ciju kooperanata.

OUR-a radnicima se udružili. su biti kojima zajednička OURsa udruženom zakona Nacrt zemljoradnika radu, poredsuradnje i i -ima kooperacije, predviđa zadruga organizirane prekopoljoprivrednih To i OUR-ima. individualnu jeprivrezemljoradnikazadrugama suradnju rizika.

U takvim bez ali i mena, slučajevima suradnja, zajedničkog trajnija se individualni ugovorom, prava ostvaruju kojim poljoprivrednici svoja ili OUR-a. statutom skladu odnosi zadruge đuju i svi oblici organizacija kojima poljoprivredzadruge Poljoprivredne udružili i novac, se ili nici mogu svojrad,zemljište posredno neposredno i zadružne udružiti u drugaopćaudruženja.

Pored

Nacrtu

prema

u

o

sa

sa

a

se

u

su

u

su

sa

u

s

s

o

sa

ure-

sa

u

su

s

saveze

IZ STOČARSKOG Promet

Ime

broj

proizvođača

1. Čerkez

Antun

Franjo

2. Đuričić

SR HRVATSKE

proizvođača kooperanata travnju 1976. godine

stokom

rasplođdnom

i prezime

Red.

SELEKCIJSKOG CENTRA

Utiskani

mjesecu

Broj grla

Kate-

9462

junica

Kupac

Organizacija gorija

Selo

Paljevine

u

1 31

Ivanska

S

9436

.

»Sirela«, Bjelovar

:

Kamenarić

Ivan, Konak

8,

Vrbovec :3. Blažek

Ivan

Hlebine

«Fodravka« 2276 Hlebine

Grivić 2

Zdravko, Gradišće

27,

Virje '

4. Čizmak

Pavao a

:

Đelekovec

Đelekovec

2710

.

Friček

Franjo,

Đurđevac

o

—————a—=<=odi

mL

Č

Red.

Ime

broj

proizvođača

i prezime

6. Đurić

Đuro

8. Teslak

Adam Pero

ČI,

Broj grla

Poldravka« 7189 Koprivnica

6

Bankovci

Mihaljevci

Grabovje

Grabovlje Grub.

Polje

M.

Kate-

Organizacija _gorija

Ribnjak

7. Kundakčić

—

Selo

Šuka

5. Milan

Čč“

Zdenci

2322

1804

Kupac

Josip,

Babi

krava

Gola, Radića

S. bik

Vet.

stan.

Sl.

Požega

,

m

»Sirmium«

PIK

429

124

krava

ZOOUR

»Agroruma« OOUR »Mladsot«

9.

10.

pa

"

Siruček

Stjepan

Nikolić

15. Kral

Đuro

17. Kral

23.

Ljudevit

s.

Častek

Alojz

24. Domović

Ljudevit

Slavko

s.

27.

Mužjak

a

S

s

krava

a

z

2

9892

ž. tele

9376

junica

-

t,

"n

5

»

9497

»

9532,

=

9458 4230 5131

"n

Mala Peratovica

Ivo

junica

s

Dežanovac

Dežanovac

Petar

9384

9504

ET)

n

26. Mandarić

S.

krava

1405

op

Šibovac

Božo

=

S

262

1600

a

Daruvar

Josip

junica

o:

»

"n

Pinlava

4853

a

9460

Daruvar

Lipovac Majur

3

ž. tele

»

2

Alojz

Hanzl

s.

Doljani

Venci

19. Hanzi

22.

Krsta

Daruvar Š

Ljudevit

3

20.

Maju

Daruvar

G.

Vencl

16. Kovačević

21.

Lipovac

5523

4227

»

Alojz

13. Hanzi

18.

Končanica

Fana

12. Patek

14.

Brestovac Dežanovac Dežanovac Trojeglava

Ljudevit

11. Domović

»

S

5

e

.

=

ota

LJ

#"

mA

_

Grub.

Polje Vel. Grđevac

Vel

Grđevac

5183

'

2089

s

PIK »Sirmium«

ZOOUR

»Mitrosrem«, Sremska

Mitrovica 28.

29.

30.

"h

+"

.

»

»

2046,

“

»

"

2091,

m

Gazdić

31. Jogul_ 32.

2031

EL

Vincelj

33. Kramarić 34. Petrović

35. Kosijer

Stevo

Emil

Marko Stevo

Josip

Gliša

=

Toranj

Mihaljevci

Markovac

Žabno

Ladislav

89

bik

i"

Marin

junica

AIPK

15

»Bos.

Krajina«

—

Hercegovac

8268

_

Gazdić V.

Novska

2120

Z

M.

Grđevac

Vujnović

M.

253 Prvča N. Gradiška 6250

ž. tele

Popović Subocka

Lipika 10

M.

Obrež.

G.

23921

Bankovci Mihaljevci Novska

2303

ELI

S.

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

m

o

ama

36. Dolenac

E

Kupac

o i

Fond

Dren-

N.

Antun

Ranko

371. Kukeš

Organizacija grla gorija

Selo

čina

21

Doboši

39

Petrinja .

423

Vrginmost

bik

460

O.

S.

S

"

I.

Kovačev 38.

Horvat

Ivan

Đurđevac

PZ

Đurđevac

12363

39.

Sučija

Drago

Konak

Vrbovec

6583

Špišić Bukovica

"

junica

OOUR

PTK

Proizv.

i

nil.,

prerada Tuzla 40.

Zdravko

Mladen

Brezje

1281

Dubrava

krava

Šarutanjek Marko 30

Pankovec 41.

42.

Milan

Pavičić

Stipo

Stipanović

43.

Blažević

44.

Stpanović

Đuro

Stipo

45.

Blažević

46.

Nikolić

Đuro

Đuro

Žavnica »

Koritna Koritna Koritna Selci

Haganj

£835

»DĐakovo«

8051

junica

Dambić Široko

8039

Z

po

n

n

»

»

bik

SIZ

PIK

.

8050

"

8040

-

8023

5

»

Zelina

Pero, Polj.

Drenjačević Simo, Ivanović

Tišma

48.

Nikolić

49.

SI.

Jovo

41.

Vlast

»n

50.

51.

SI.

53.

Obiverić

Mirko

8022

_

"

"n

»

»

*"

n

i.

n

Narta

80 19

6024 8013 8007 9621

Ivanska

357

"

»

»

»

"

KLI

8021,

sn

"

52. Vukadinović

54.

»

Selci

Đuro

8025

»

"

"n

"

"2

s"

"n

,

APIK

Krajina«

»Bos.

OOUR

Trgovina, Zagreb Miian

59. Radotic 56.

57.

Ladislav

58. Tomazović

Luka

59. Pavlović

Marica

9561

»

"

"

"n

Cug

307

Narta

Narta

311

Narta

252

Ivanska

"n

250

9541

n

"n

9517

n

"

»

n

9585

pr

943)

>"

_

=:

»Sirela«, sireva,

tvornica

Bjelovar 60.

Imbrišak

Franica

Paljevine

44

9575

"

s

Tuzla,

PIK

OOUR

proizv. i prer. mlij. Tuzla 61.

Gutvold

62.

63. Levak

Vilim

Č. Donji

2

S

"

+"

Josip

Virje

Rača

Nova

PZ

Virje

13971

junica

2210

krava

9373

bik

Gutvold

Vili

Č.

2

Donji S

Plavišić N.

Drago Bogdanovac

11

l1

a

nn

i

nn

dai

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

64. Ilotić

Franjo

65. Blažek

Ivan

Franio

66. Lojan

Selo

Organizacija

Peteranec Koprivnica

Kate-

Broj sila

gorija

4533

junica

Franjo,

>.

ola

Hlebine

Hlebine

2233

Gola

PZ

Gola

93995,

43

Kupac

aa

>

Ivan

rje

Živko

Martin

Repaš Ždala

84,

Hlišć

Franjo

.

67. Đurašević

Ivan

Virovitica

Virovitica

5767

ž.

tele

Virovitica

.

68. Kucel_

Kalinovac

Ivan

3706

Kalinovac

PZ

junica

PI

»Podravka«

.

Koprivnica 69. Fučkar 70.

Mato

Magdić

mato

8139.

S

a

Đurđevac

PZ Đurđevac

71.

Ivan

Svetec

Martin

72. Pavin 73.

Hodalić

74.

Mlinjarić

Valent

75.

Kranjčev

Josip

76.

Grivić

77.

Juranić

78.

Hoić

79.

80.

Stjepan

Mijo

m

Z

>

:

»

ši

=

Aurer

Aniun

11975

12091

PZ

Kalinovac

9271 285

a

zu

Mijo

Večenaj Zrna

Jakob

:

»

.

m

:

.

a

junica

S

:

krava

>

Mljekara

3938

Žž. tele

257

krava

m

po

PZ

Đurđevac

2503

=

S

_;

Andro

pe:

Karlovac

"

84. Frtalić

:

>

12085

9241

3

Z

>

12081,

Virje

»

Ivan

11916

ši

Đurđevac

Luka

11986

PZ

»

82. Dokić

86.

Sa

Kalinovac

Đuro

81. Fusić

85.

=

=

:

83.

pe

Virje

Franjo

.

a

“=

12631

ž, tele

:

2450

krava

5

2536, Šenkovci »Podravka« Plavšinec 14£5 Novigrad

.

i

Palinovac

9

Čakovec

PZK

17121

Štojko <

junica

Franjo 42 Poljančani »Jedinstvo«

OOUR

Poljoprivred.

Arilje

Šipuš 88.

Josip Škorjanec Ivan

87.

89. Pavlić

Lovro

Palinovac

Furo

Hodošan

€“

Zadravec

94.

Vuk

Nudi

Ival

£G. Horvat 97. Vidović

Gvegor Stjepan Ivan

a.

17096,

m

ma

162168,

a

16825

Hrašćani

Hodošan

Šipuš

Blagus

133

August

91.

95.

Hodošan D.

Blagus Sabol

90

Ivan

90.

92.

Palinovac

69

»

111

"

25

»

Hrašćani

D.

s.

Goričani

Hodošan

Palinovac D.

Hrašća-

ni 95

"

78

$0_

:

17151

16372 16839 16629 17083

.

>

m

>

.

:

=

m

m

=

m.

5

16797,

:

PZK

Čakovec >

16948

18833

junica »

m

Red.

broj 98.

prezime proizvođača i

Ime

Z

Mijo

99. Baranaš:.:

*

101.

.

192.

105.

Stjepan

—

13

»

156

=

Bb:

=

Palinovac

Ivan

506.

167. Zelenčić š

113 8

»

Ma

o

Škoje

Meto

:

Rača

Nova

»

2447

krava

:

Rača

Nova

tele

m.

2450

krava

18845

m,

S "

tele

krava

18846

a

Palinovac

#2. tele

2453

»

S

Artun

=

18812 18822

.

Hodošan

Pavao

:

109.

»

“a

lUu4.

105. Tkale“ 148.

>

Kraljev.

D.

.

Potršija

krava

Eupze

j

"

Gosarić

1915

Hrašća-

D. ni

190.

Kate-

Organizacija gorija

Selo

»

Broj grla

tele

m.

»

2454.

krava

ma

18836

ž. tele

2

2451

krava

>

15137

bik

Fond

unapr.

za

poljoprivrede S.

O.

Đurđevac

Durc 110. Varga Ivan lil. Stankovic 112.

Drago

Pumpez

Orlovac

94

Kazarevac

15112

59 12

Orlovac

15128

o

s.

m

:

junica

14003

m

Z

Pavelić

Đuro,

.

Ravenski

Kućar 113

Škoje

J14.

Guralj

Milan

324

Čankovi:

Božo

Prespa 30v

"

Dragan 117. Homonajec Alojz

116.

139714.

S.

»Sirela«, Bjelovar

Novoseljani

;

115.

Rača

Nova

Mato

25

Bosanac

Ždralovi Stanići

118.

Holek

Martin

Nova

119.

Eengez

Mato

St.

120.

Bruić

Sveto

357 15

Rača

73

Rača

108

Gudovac Predavac

=

e

3158.

i

Prespa Kapela

3235

N.

14026

»

junica

»

»

»

*,,

»

2:

Z

3118

Rača

13933

:

— 68 Gudovac — Predavac 135 82

Obrovica

121. Majcan Drago 122. Herl Marija

3157

27123 krava 412 _ 6744. junica

Nevinac

m

m S

Tuzla

PTK

proizv.

OOUR

ml.

i prer.

Tuzla 123.

Margetić

St.

Mil.

Plavnice

146

124.

Futač

125.

Ferinović

126.

Hanževački

inka

Jakopović 128. Smiljanić Bebač

Dautan

316 73

3979

Prespa

81581, 3888,

Nevinac

19

Ivan

Orlovac

161

Severin

2873

Vl.

Prespa

102

Prespa Rača Nova

3179

Sasovac

Mato

58

p »

a

3834

Nevinac

St.

127.

129.

Ždralovi

Ivan

Gudovac

»

1429

.

Stjepan Kapelac 131. Žutina Mirko

130.

St.

Rača

St.

Plavnice

*

Trojko 133. Hogač 132

134.

Smelal

135.

Katić

112

95

Ivanska

9367

.

:

.

»

=

Rovišće

5742

m.

>

junica

:

Božo

Prgomeli

373

Gudovac

3948

Ludva

Predavac

188

Predavac

6457

Novoseljani 249 Prespa

s

a

AIPK

3210

:

o“

=

>.

Rovišće

Petar

»

13966,

5

Franjo

251

"

=

Majcan

137.

Robot": Tomo

Slavko

Gudovac Babotok

69 40

Kraj.«,

Banja

Luka

OOUR

trg.

Zagreb

'

136.

»Bos.

Gudovac

3916

Đurđevac

11995

s»

E

m

ma

DABAC

Grozdana

13

i

oij _-

=

m

m

i

a

i.

—

i

Žena

i dom ZAŠTITA MAJKE

ZDRAVSTVENA

| DJETETA

dojenčadi svijeta zanimaju sredstva i vrše male i troše tu svrhu napore. ogromna najveće svugdje djece Ima Tako to mnogo i kod razloga. redu U i život tolika Otkud i zašto za prvom dojenčadi briga zdravlje od te kulturnom više da čitavom sve u znamo, padaporod, je početka svijetu Sve stanovnika.

10 1000 od 40 nekim na pao ovog mjere, zemljama stoljeća Na zaustaviti. sreću, dosad mogu tajpad potpuno poduzimaju, koje zaštiti da medicine i uspješnije zdravlje. higijene omogućio je, napredak i bolesti. Tako i i da je brojobolijevanja zdravljesprečavaju unapređuje i razlika između dosad pa je umiranja rađanjaumiranja počeonaglopadati, i to ne ima ostala ali dok granice, vrijedi padumiranja svoje približno ista, naroda veći znatno kulturnih kod kad Naročito za broj danas, je padrađanja. će i očekivati budućnosti u pomora, rađanja starijih ljudi, porast smrtnost. naročito da što više Zato važno, smanjidječja dalje padati. je kod nas, Naročito to važno i pa gdjejebrojporoda velik, je brojdjece, koja je velik. naročito treba zaštitu, niska i male velike smrtnosti Glavni higijendojenčadi djece jest razlog zdravstvena služba.

Moramo biti ska kultura i nedovoljno razvijena svijesni, može kako dobro ibla zdravstvena da sama mnogo organizirana, služba, ako da nisu ako široki narodni tj. slojevi sposobni, njomekoriste, koristiti, i nisu zdravstveno odgojeni. prosvijećeni Danas

narodi

svi

se

zdravstvenu

za

i

zaštitu

za

nas.

za

na

u

svu

ne

se

se

se

a

moramo

se

:

ne

ma

se

neispravne prehrane.

Najveći je broj dojenčadi dokaz važnosti su mnogobrojni gdje slučajevi, prehrana dojenčadi, najbolji siromašnim i zaostalim veoma mnogo pomor krajevima je dojenčadi manji i ekonomskom i višem u mnogo obgatiji socijalnom negolidrugima, koji kod kod što samo same, prvihdojesvojudjecu nivou, zato, majke više treba način mnogo prehrane drugih umjetnoprehranjuju, taj i kod Prema tome kulture i prva nego jemjera dojenja. znanja higijenske dobiva 4—5 time bar da se mjeseci, dijete jer potreba, propagira dojenje prvih ima hrana odredila.

Ta mu hranjive koju je priroda najbolju hranu, i zaštitu popravilan mladogorganizma prijeko stavine, razvoj koje minimalnim trebne. kod Osim najlakše prirodne prehrane jeudovoljiti toga i te kako važno. a to čistoće, je dojenče higijenskim uvjetima održavanje bilo da ili Ako osuđeno izgubi majku je umjetnuprehranu jedojenče tako da može ili ili ne bolesna, smije dojiti dijete majka majka svoje to obično to vrlo mnogo rijetko dešava, tvrdih rjeđe, negoli mlijeka, (a hranu dobro kako da se će noda uputi način, jepotrebno, majka spremati doba dobit će svako ambunajbližem dječjem dispanzeru, dijete.

Upute lanti i naročito od medicinskih sestara zdravstvenoj ustanovi, drugoj mjesnoj uređena služba tzv. sestara. patronažna gradovima, gdjeje koliko znati da spasonosna prirodna za prehrana, godje Treba, međutim, ako bez života, zadovoljava, predugotraje dojenčad prvimmjesecima umire

naše

Od

od

kolike

u

na

su

a

a

svu

a

se

za

sa-

sve

su

za

za

za

na

—

nema

ne

se

se

u

—

u

za

u

a

u

u

14

ne

već od 3-4 dopunskih hrane, koju početi davati mjepostepeno Jasno da seca. to treba za zdravstvenih kako to je, radnika, je opet uputa navedeno. naprijed odnosno pomora .Drugi razlog velikog dojenčadi jest neispravna nedovoljna To osobne čistoće i njega. vrijedi održavanje njegove djeteta, odjeće čito naročito tzv. oblačenja.

Pretjerano umatanje ljeti poremećuje termoreguod suvišne to ometa a laciju, tj.oslobađanje tjelesne topline, poredostaloga normalno hrane.

Osim lakše i brže znatno se iskorišćavanje primljene togaljeti naročito zarazne nezaštićenim živežnim namirnicama.

Otud umnažaju klice, često često imenom: crijevne infekcije, disenterije,poznate podskupnim ljetni i krivac te dječji proljevi.

Najveći najčešći proljeve jesumuhe,koje i dlačicama klice đubrišta i izmetina nogama prenose svojim kruh i namirnice. mlijeko, druge treba da zdravstvena zaštita i male Napose istaknuti,je dojenčadi djece usko zdravstvenom zaštitom i žene Zdravstvena povezana majke uopće. zaštita može tek kad žena ili kad ima postane majke početi onda, majka da postane od samog buduće nego mnogo zapravo majka, prije, rođenja majke.

Zdravstvena zaštita žene ima naročito budućnost značenje svakognaroda, od žene dobrim zavisi i biološka budujer zdravlja dijelom zdravlje vrijednost ćih bolesti u a isto tako generacija.

Mnoge najranijem djetinjtsvu (npr. rahitis), i duboke i duši kasnije,pubertetu ostavljaju tragove tijelu žene, č ije očitovati i budućem naročito važna zaštita mogu posljedice djetetu.

Ipakje trudnice i zakon i ako pa naročite majkedojilje,njima daje povlastice, radnom odnosu.

Ali te iste i svim povlastice potrebne drugimmajkama, rade kod kuće kao domaćice i koje odgojeteljice svojedjece.

Od važnosti zaštitu i male tečanajveće zdravlja dojenčadi djece jesu minimuma seosku žensku Crveni jevihigijenskog omladinu, kojeorganizira križ i zdravstvenih ustanova.

Na ovim naučit pomoćprosvjetnih tečajevima će mlade što im za majke najnužnije, jepotrebno ispravni odgojdjece i im zdravstvene ustanove.

Zato ispravnu usluga, koje pružaju primjenu je da se našem selu ulože rad ovih tečapotrebno, najveći napori pravilan to da se smrtnost. jeva, jerje najsigurniji način, dječja smanji Prim. dr Nežić Eugen

obroka

treba

za

naro-

na

za

na

zarazne

sa

na

sa

ne

za

u

na

se

na

su

u

su

samo

za

za

uz

ono

za

na

za

ODBOR Uređuje UREDNIČKI Glavni i odgovorni urednik: Kaštelan dipl inž. Dinko i izdavač: SRH. i uredništvo: radnika Udruženje mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476.

Tisak: »Vjesnik«, Zagreb i ustanove d. 4.—, za privredne organizacije proizvođače mlijeka d 2.—. a za

Vlasnik

pretplata Mjesečna

Zagreb,

Štamparija

15

di

a

dti

i

jao

dd

BIS-5-5240

SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI za

u strojevima p rskanja pranja sistemom postupak

SASTAV | OSOBINE u vodi. sredstvo, lako Izrađen jako alkalno topivo praškasto, BiS-SX- je na fosfata aktivnih soli, polimernih i površinski supstanci. je 5240 bazialkalnih inhibitori omogućavaju zadoalkaliteta, ugrađeni postizanje Unatočvisokog voljavajuće zaštite. korozione cca je vrijednost 1%otopine 12 PH tne PODRUČJE PRIMJENE za prskamljekarskih AluBIS-SX- se primjenjvje pranje sistemom u nja strojevima. kanti 5240 .

NAČIN PRIMJENE za kupelji pranje: Koncentracija od 0,75— BIS-a-SXDoziranje 1,5%%/o. na od 0,75— 5240: kg 100[vode.

1,5 REGENERACIJAKUPELJIZA PRANJE. u kupelji, se pa jepotrebno sadržaj BIS-a-SXTokomradasmanjuje nove sredstva.

Potrebni dodatak dodaikom regenerirati kupelj, 5240količine uz sa se s e kupelji intako, d a ml titrira 0,1N HCL regeneraciju odredi 10 na a se prema trokutu zatim utrošku HCL, titracionom dikator metilorange, se n a da dodati 1m: kupelji očita količina BIS-a-SX- kojujepotrebno ponovo dobije željena koncentracija.

5240, BIS-SX- jejakoalkalan.

5240 kupelji, trebaju PAŽNJA! Radnici prilikom pripremei regeneracije nositi gumene naočale, rukavice, čizmeiradnoodijelo. zaštitne u kontakt s kožom,povrijeđeno da BIS-SX- dođe U slučaju svat reba količinom vode(vidi mjesto isprati većom uputstvo 5240 kom pakovanju). za

na

kombinat kemijski SAPONIA Osijek, ul.Matije Gupca br. 2 54000 telex 28-123 telefon (054) 51-622 -