Mljekarski list 8-1976

NA U

RADILIŠTU

NOVE

MLJEKARE

poZagrebuje povodu četka radova To vrlo nove izgradnji mljekare. je značajan događaj OOUR TMP nosilac »Zagrebačka mljekaru« »Dukat«, kojaje izgradnje, jer će time doprinijeti unapređenju proizvodnje mlijeka, boljoj opskrbi p otrošača i kao i »Dumlijekom mlječnim proizvodima, uspješnijem poslovanju

dana

7. 7. 1976.

g.

održana

radna

svečanost

u

na

za

kat«-a.

Gen.

direktor

»Zagrebačke mljekare« Zjalić prikazuje predsjedniku dr Perišinu SRH nacrte mljekare dr

Sabora

nove

Svečanosti

'

prisustvovali, Sabora i 88 OOUR-a TMP Perišinom, predsjednikom SRH, umirovljenika direktori svi bivši robni mli»Dukat«, »Zagrebačke mljekare«, proizvođači i neki jeka, poslovni dobavljači partneri, kupcimlijeka.

Svečanu radilištu najstariji mljekare, povelju pročitao je, radnik Nikola radi poslen Balen, koji »Zagrebačkoj mljekari neprekidno su

uz

uzvanike

mnoge

na

nove

.u

2

na

čelu

s

dr-om

Ivanom

za-

nr LE

dl...

vale

Stavljanje Povelje u

Bk

Nikola

Balen

metalni

tuljakugradnja temelj

čita svečanu

i

ii

čv

a

povelju

u

zgrade mljekare

nove

3

o

iz Bistre Svojompjesmom plesomproizvođača doprinjelida narodno svečanost veselje pretvorila i

su

radna

se

u

metalni

povelje, je stavljena čitanja godine. mljekare. zgrade ugrađena temelje od

ista

Nakon

1948.

u

tuljac i

nove

u

HRANITE MUZARE!

DOBRO

kroz godinama doji je je teret pomuzara Loše dokazano. gospodaru, jer predstavlja hranjena zato i hranom uzdržanom hrane ne potrebe pokriva manjkanjem krava i odnosno očekivati može vidljivo teladi, mlijeka, proizvodnja željena izreka

narodna

Stara

usta.

krava

da

već

To

svom

se

za

ne

a

slabi.

je hraniti, kravu ponavljamo Zbog togaopet hratreba Kravu u ili kad razdoblju suhostajskom laktaciji jepredtelenje. hrana 12 1 da niti kao pravilan joj potrebna je mlijeka, jer najmanje daje teleta, kojeje njoj. razvoj bilo

dobro

treba

da

da

u

za

u

IZLOŽBA

STOČARSKA

ll REGIONALNA

»Petrinja- proizvoodržane Regionalne stočarsku II će održat đači Regionalnu područja svoju 74«, Sisačkoveć izložbe oko dio Glini. Znatan 1976.

9. IX dana izložbu posla godine Banijskog radio. dobro odbor da to je završen, ukazuje je organizacioni to stočarstva Glini će izložba Stočarska područje. potvrditi značaj izložbe

stočarske

I

Nakon

u

a

za

u

GOVEDARSTVO Like

imade

području obuhvaćeno osjemenjivanjem 9.717 osjemenjuje rijekla Na

se

4

U

LICI

Umjetnim junica. rasplodnih bikovima krava ili 1.980 po7%, poznatog je krava 17.503 Još krava ili 33%. osjemeuvijek 29.200

krava

i

porijekla nepoznatog

bikovima

jalove, što

ili su

njuje Lici. kinja rezultate Najbolje se

svih

60%

čini

plot-

u

Gračac

osjemenjivanju općine nekvalitetnim krava 77% U 71%.

Otočac i 94% osjemenjuje pak Gospiću kvalitetne Korenici i nema u oplodnje. bikovima, DonjemLapcu Titovoj da zadatke službama stručnim nameću Ove poboljozbiljne konstatacije odnose. šaju obuhvaćen 1975.

1972 radom u godine periodu Uzgojnoselekcijskim broj grla. jeslijedeći u

imadu

kvalitetnom

se

a

—

Broj

krava

Broj

Red. broj Općina

1972.

Gospić

82

169

2. Gračac

78

žen.

Ukupno

Razlika

podmlatka

podml.povećanje

1975.

krava

30

75

+

87

+

109

10

38

+

31

+28

59

3. Otočac

150

372

92

227

+222

+135

357

Ukupno

310

650

132

340

+340

+208

548

1.

Iz

krava u

1975.

1972.

žen.

132

45'

rasplodnih p ovećanja znatnog je vidljivo podataka je prednjih nešto zatim došlo i na manje Gospić, O točac, općine području junica da

do

a

Gračcu.

»Velebit« proizvodnje organizatori faktori, Društvenoi i Vrhovina Otočca poduzeće Trgovačko zadruga (Poljoprivredna Gospić politički da znatne napore uložili službe u i stručne periodu proteklom Gradina) svakako faktor su i rezultati. ovi poljoprinajvažniji Značajni postignu stočari. vredni proizvođači koristile su Ove ženskog premiranje periodu proteklom organizacije nabave i fonda a sredstva j unica uzgoja kreditiranje općinskog podmlatka SRH. stočarstva i fonda sredstva razvoj unapređivanje Samoupravnog su proizvođači, koopemlijeka p ostigli proizvodnju laktacijsku Najveću masti 111 od 3.098 sa Vrhovine ranti kg mlječne kg zadruge Poljoprivredne Zatim standardne dana masti 305 i PoljopriJaktacije. kooperanti 3,58% masti. masti 103 2.875 Otočac vredne kg mlječne Poznić3,57% kg, zadruge iz Jovo Lici Otočca postigao je mlijeka Najvećuproizvodnju iz zatim od 3.998 količini b.

65 kravom Liva Bogdan Vujnović kg, iz Dane sa te Gostović 3.915 b. 90 Anita kravom Brinja kg, Gospića Čela kravom Gračca iz Ivan i Keka b.

3.362 11 kravom kg, Krpan b. 37 2.996 kg. nekoliko Like Na (Zadar, Zagremljekara otkupljuje mlijeko području i bačka RijekaBihać). mljekara, i kvalitativno kvantitativno bi da zadaci Osnovni koji nameću, i protrebaju riješit mlijeka, proizvodnja proizvodnja govedarska povećala obuhvatiti kvalitetne blem kontrola) (Zemaljska oplodnje,selekciju ženski kvalitetni montafonske podmladak pasmine, koja tipu grla kreditirati nai ostaviti uzgojuputempremiranjakreditiranja, daljnjem fonda radi iz čistokrvnih bavu rasplodnih junica drugihpodručja povećanja 10 5 pa i veće, krava, staja adaptacije m anje, negdje izvršiti plotkinja, 10 i više krava. novih i za kreditirati staja opremanje izgradnju Naročitu pašnjaka, zasijavanju postojećih uređenju pažnjuposvetiti kao stočne krmnih te ostalih vih hrane, biljaka,spremanje sjetvi pašnjaka, ishrani. i pravilnoj PPK

—

su

se

—

za

u

za

u

za

u

sa

u

u

m.

sa

m.

sa

m.

m.

—

sa

—

—

se

se

sva

u

su

u

sav

u

za

—

no-

gdje proizvođačarashladnim i iste punktove čara, izgraditi uređajima otkupmlijeka stoOOUR-a i nosioca organizirati preko zadruga kooperacije.

U ovih i veterinare agronome riješavanju problema uključiti stručnjake, iz rada i društava što kraćem roku u organizacija udruženog njihovih koje U

selima

svim

imade

to

za

uslova

i interesa

sa

kod

za

konstituirati. .

Na

prednacrta robnih udruživanja

Ustava

osnovu

i

najpogodnijih i OOUR-ima. zadrugama formi

ROBNA

zakona

udruženom

radu

prići stvaranju radnim sa u proizvođača ljudima o

Stjepan

BRLEK

PROIZVODNJA

MLIJEKA NA PODRUČJU OPĆINA ZAGREB

ZAJEDNICE

području općinazajednice općineZagreb općine g radske imade 132.540 krava i za krava jednice rasplod dospjelih junica.

Najveći broj nalazi Velika Gorica.

Od krava području općine ukupnog broja umjetnim obuhvaćeno 91.441 odnosno te bikovima osjemenjivanjem je krava, 69%, 5.286 krava ili 4%.

Još 35.813 krava porijekla poznatog uvijek osjemenjuje ili 27% bikovima porijekla. nepoznatog krava i Brojnostanje rasplodnih ženskog podmlatka pod selekcijom 1972 1975. području Zagrebačke regije period god.

Na

13

se

i 3

za-

na

se

na

za

—__

—

1972.

Broj krava

broj općina

1975.

Red.

—

Broj

__.//.———

1.

2.

Donja Dugo

3.

Ivanić-grad

Stubica

4. Jastrebarsko

Klanjec 6. Krapina

5.

141

47

166

86

209

56

180

53

11. Vrbovec

Zagreb

Novi

13. Zabok

Zaprešić

15. Zelina

Zlatar

Bistrica

—

podml.

70

—

+123

Ukupno +

4

+

84

+_.10 +

“270

+119

+

49

+124

+

247

—

—

—

12

+

53

+

12

+

65

64 — 49 _ 1.037 654 143

+

33

+

22

+

55

1.078 559

750

174

156

52

79

6

9

55 51

304 60

16 6

163 32

54

57

ll

11

2.547.

3.980

1.193

2.644

ll4

+ 6 +186

—

— 162 _ 1.642

85

Gorica

—

42 — 22 400 _ — 441 110

—

10. Velika

16.

211

81

9. Sesvete

14.

120

žen.

Razlika

4

—

36

—

krava

podml.

247

—

8. Samobor

žen.

1975.

61

—

7. Kutina

12.

6

—

Selo

1972.

—

+

—

+

T7

—

27

+

104

+564

+637

+1.201

+191

+213

+

18

+

+#215

27

+83

+

30

+147

+

396

+

+ HAN

35

—

+

+249 +

9

+

8

33

26 —

+1.433

+1.451

404

2

+ 2.884

više prednjih podataka jevidljivo imaju od 60% svih krava što i normalna 70 podselekcijom,je posljedica godišnjeg rada i od kada ista Gorici nešto uzgoju selekciji provodi Velikoj Vrbovcu. kasnije Iz također da podataka je vidljivo jeukupanbrojgrlapod selekcijom 2.884 komada odnosu 1972. ili to 77%. porastao je povećanje Iz

da

na

se

Velika

Gorica

i Vrbovec

u

a

u

za

6

u

na

za

krava i ženskog Brojno stanje rasplodnih podmlatka 1975. godine.

Zagrebačke regije za period 1972.

pod

selekcijom

području

na

—

Red. broj 1. D.

Općina

Nove

1972.

'

Stubica

—

5.

Krapina 6. Klanjec

—

7. Kutina

—

_ —— —1 — _2

8. Samobor 9. Sesvete 10. Velika

Gorica

11. Vrbovec 12.

Novi Zagreb 13. Zaprešić

14. Zelina

Zlatar

Bistrica

3

2

6

_ —72

3

Kooperanti više

od

10

20 20

—

— _

—

—1 _

8

— 324 _ — —12 _10 —

8

35

—

436 70 22 25 42 26

_

10 5

—

1

1

169

10.000

Preko

1975.

110

300

300

—

—

1972.

1975.

—

—

6

15

—

24

39 31 4

—

14

—

128

7

—

1

—

3

—

8

—

10.000

1

1

10

—

10

637

1.051

41

51

_ —1

3

197

3T1

3

30

16

— 27 _ 12 — 1.173 _

56

2 3

—

— — _9 _

968

356

30

7

—

90

—

—

—

6

—

35

sa Kooperanti isporukom mlijeka

—

—

6

— — — _8 _

115

—

3

5

—

5

— _

—

8

—

2

—

6

_

43

—

18

—

17

—

2

—

20

—

4

8

—

20

—

—

—

— _

1

10

—

5

—

14

sa

krava krava 1972.

1972.

1972.

1975.

1975.

50 2

28

—

8

—

16

—

15

—3 _10 — —21

10

—

—

5

—

1

— _

3

—

—

—

-

8

—

—

Kooperanti sa5 10

10

—

12

—

16. Zabok

—

1975.

—

21

—

5

1972.

8

7

—

aparati

—

2

—

6

Muzni

Ž

—

8

—

2

—

_3 —5

—

1975.

—

—

—

staje

1972.

—4 _ ll —16

—

4. Jastrebarsko

Adaptirane

1975.

—

2. Dugo Selo 3. Ivanić-grad

15.

staje

8 4

59

215 46

220

—

87

2.659

28

—

7

10

29

—

2

—

—58 _

3 195

potogpovećanja jezabilježeno Selu Jastrebarskom većanje Zaprešiću 557%,Dugom 278%, 173%, Sesvetama Gorici Stubici i 97%,Velikoj 81%,Donjoj Krapini 100%, budući da 1972. nisu imali niti godine pod selekcijom jednogrlo.

Također da do samo došlo u uočljivi podaci je neznatnog povećanja N. i Zlatar Bistrici Kutini Zagrebu 5%, Ivanić19%, 22%, Vrbovcu Zaboku 51% i Zelini 64%.

40%, gradu Na dok se sa području općine Klanjec grlapod selekcijom, grla Samobor vode N. područja općine knjigama Zagreba.

Elitne i krave nalaze Vrbovec elitne natprosječne području općine elitne Velika Gorica elitne 34,natprosječne 164, Zaprešić 12,natprosječne 10, Iznad

u

u

odnosu

na

startnu

osnovu

za

naročito

za

za

za

za

za

su

za

za

za

za

za

za

nema

u

se

na

7

j

natprosječne 3, natprosječne Dugo Novi elitne Kutina 1, natprosječne aZgrebnatprosječne 4,Zabognatpro6, 3.

7, Zlatar Bistrica natprosječne sječne nameću i neiskorištene rezerve, mogućnosti potencijalne Analizirajući robne zadaci mlijeka(Zagrebačku predorganizatore proizvodnje ozbiljni kako bi službe i stručne popa proizvođače, OOURzadruge, mljekaru, robnih i dr. krava većao podselekcijom, proizvođača ukupanbrojkrava, i) broj biti će narednom zadataka od osnovnih Jedan u periodu izgradnje, adapstočne i sprehrane, njeno proizvodnja kapaciteta; stajskih tacijeopremanje krava i ishrana i podmlatka. manje pravilna i rad Neke proizvodnji mlijeka orgnizacijeustavniji postigle Vrbovec Tako rezultate. laktacijska postignuta je Hagnjuopćine značajne 163 4.159 69 krava 1975.

305 dana sa kg kg mlječne laktacije proizvodnja Mlaki masti U i masti je proizvodnja mlijeku. Velikoj postignuta 3,93% i masti 149 3.968 305 dana kod 39 krava 3,76% laktacije kg kg mlječne masti mlijeku. i to kod rekorderki nalazi se na Nekoliko krava ovom području elitne

12, Jastrebarsko

Selo

9,

4,

elitne

4,

se

se

muzara

su

uz

u

u

za

u

u

sa

u

u

ČumpekStjepan Milan 2. Pavičić Haganj Črnkovec 3. Grbac Josip 4. Cvetković Josip Zaprešić Gradec 5. Tomičević Josip 1.

—

Velika

Gorica

Beba

1.507

6.332

400

6.116

315

5.512

Dunja

—

Žuta

—

17.

Betty Dobra

—

—

5.479

810

5.005

kg kg kg kg kg

Stjepan

BRLEK

U PREHRANI KRAVA

SILAŽA | NJENE PREDNOSTI

(fermentacijom) koja previranjem hrana, zraka.

Ona bez zelene proizvodisilosima, koji pristupa biljne ili nadzemni silosi kao (silocilindrični, gradedvojako: vertikalni, rovovi kao horizontalni (trenčtornjevi) od betona ili čelika. Pune silosi). grade armiranog najčešće Silomehaničkih i prazne uređaja. pomoću tornjevi ili nadzemni biti Silo-rovovi mogu (gdje poluukopani je podukopani, oblika od. 3—5 ili voda kvadratičnogpravokutnog okruglog, visoka), betona od zidovi krov ako i 3—4 metra. visoki m, debelog Najbolje je betonskom Svi oblažu strane se 20 košuljicom. unutrašnji Unutrašnje zrak.

Nadbi zadržavao da biti zaobljeni prisiliranju uglovi moraju veći. silosi obično bez zidova. Kod zemni njih gubici krava Kod poprikladne manjagospodarstva. prehrane Silosilaže dnevno dana 200 15 zimske trebno po kg prehrane t j. vrijeme je jame m? silaže važe 700—800 oko 5 m* kg).

(1 tj. krma zelena izravnu većim Na sprema najprikladnije posjedima On ili silažu krmnogkombajna. obavlja pomoću univerzalnog prehranu i prevoz radove prikolicu. sjeckanje podizanje, potrebne tj. košenje, Silaža

sočna

je

stočna

se

dobiva

se

u

se

mase

se

se

zemna

su

su

a

cm.

ne

se

su

su

za

su

za

za

se

za

u

sve

8

o

a

i

m

os

>

——>

Zelena

biljna

za

masa

vode

previše

treba

silažu

prosušiti da

se

sjecka

debljine.

Ako

cm

vode.

70—75%/9

ima

2—3

na

se

sadrži

svježa pohranjuje gustozbijena, biljna zatim redu ovisi ili prvom vlazi, Sabijanje spomenute provenula. od tvari suhe zrelosti. Ako (25— manji normalnog jesadržaj njenoj da bi staviti da nešto zelenu provene, siliranju pri biljnu 30%/), je potrebno više sirovih sadrže Stare tvari. suhe oko 25% sadržavala vlakanaca, biljke se teže a p a sabiju. manjevode, konzervira šećera od stvara toku U koja mlječnakiselina, siliranja te vrsti silažne mase, sastavu O silažnu mikroorganizama kemijskom silose će u i ovise Sabijanjem njojodigravati. koji procesi, kemijski stvore istisne i tako kisik popovoljni uvjeti razvoj (zrak) pretežno bez koji razmnožavaju prisutkiseline, mlječne mikroorganizama željnih nosti kisika. Time se nepovoljnih mikroorganizama. spriječava razvoj ujedno razlažu a kisele da imati mogu Treba šećer, bakterije mlječne Zelena

za

masa

silažu

u

se

silosu

a

o

o

mase

o

masu

se

o

masu.

u

se

za

se

se

razložiti škrob

ne

umu

na

i celulozu.

Prednosti

silaže

Prednosti

silaže

ove:

su

koje troškove, daje, stočne od silaža zimsku Za napr. krme, prehranu je jeftinijadruge godine. oranica. hrane stočne od mnogo repe. Ljeti ekonomičnija je suše kao oni da kad sabrati se mogu vrijeme dozvoljava Usjevi više karotina.

Silaža ima sijeno. voluminoznom kod hranidbe silažom hranidbe Kod nego jemanji hranom slamom). (sijenom, dati zadovošećerne i i razni Korovi mogu repe) (lišćeglave otpaci silažu. ljavajuću tlo može tako da oranice silažu skida pripreprije Usjev Naroi laksurno Silaža miti (otvara). osvježavajuće djeluje drugiusjev. i kad nešto hranu važno dodati čito sijena dobrogsijena, je leguminoza. silažu treba Za nego spremanje sijena. manjeprostora Silaža

—

uz

kvalitetnu

sočnu

male

hranu

u

bilo

doba

s

ne

se

—

—

—

se

s

se

za

—

za

a

uz

nemamo

za

—

.PODMLATKA RASPLODNOG MLIJEKA PROIZVODNJA I ROBNA UDRUŽIVANJE RADA |I OSNOV ZA GOVEDARSTVU U KOOPERANATA SREDSTAVA INDIVIDUALNIH PROIZVOĐAČA —

sektor.

Preko

98%

privatni proizvodnje govedarske individualnih kod nalazi i krava proizvođača. dospjelih junica rasplod mlii tržni viškovi teladi pa mlijeka proizvodnja tov, Ukupnaproizvodnja SRH. količina čine 80% mlijeka otkupljenih jeka karakter Ovakova organizirane poprima proizvodnjazadnjevrijeme stimulirale su Ovu robne par pojedine prije godina proizvodnje. proizvodnju Osnov

u

čini

SRH

se

za

za

u

u

9

5.000 ili li10.000 mljekare, dajući premije proizvođače koji isporučili tara i više mlijekajednoj godini.

U nekim formirani fondovi stočarske proopćinama unapređenje od neki davali odnosno izvodnje,kojih premije uzgojrasplodnih junica, i bankama kreditirali nabavu i zajedno mljekarama uzgoj rasplodnih junica. za

su

u

su

za

su

za

sa

1972.

godine

formiran

i je Samoupravni razvoj unapređivanje stočarstva SRH. Sredstva fonda 1975. iznose toga zaključno godinom 141.018.757 dinara ili 35.000.000 dinara. jeprosječno godišnje plasirano preko Privredna banka uložila 35.000.000 dinara stočarsku Zagreb jedaljnjih proizvodnju.

Udružene banke 1% sa nekoliko u također svojih štednjezadnjih godina znatna sredstva za individualnom plasirale poljoprivrednu proizvodnju sektoru.

i

fond

za

u

sa

u

su

na

Ovako

udružena

sredstva

i unatoč

kriznim

razdobljima kojima lazila stočarska u i pa proizvodnjaproizvodnji mlijeka, zadržavanju učinile su rezultate.

Porastao splodu većegbroja podmlatka, značajne jebroj robnih proizvođača mlijeka _ CoooO o oC ar u

u

se

na-

u

ra-

o

1972.

1975.

168

298

"A ,"a,“_ “<5aAX“ ooo šii ovom ŠEĆ novih 39 “319 Izgrađeno staja —a_a 138 672 Adaptirano staja muznih 83 697 Nabavljeno aparata 5—10 krava sa 1.016 3.239 Kooperanata 10 i više krava 58 316 Kooperanata 5$—10.000 litara 2.100 5.663 Kooperanata isporučenih mlijeka više od 10.000 litara 176 692 Kooperanata isporučenih mlijeka laktofriza 498 980 Izgrađeno >=_A______________————___—_

sa sa

sa

—___—EE=E=E=.____—_—_—_——..........//_/—______........—

Izgrađeno 1975. od u SRH u Otkupmlijeka godini kooperanata 252.000.000 silosa

iznosio

litara.

Povećan

je preko

je brojrasplodnih goveda Programom gojidbene SRH. Tako u sektoru izgradnje jebrojgrlapod selekcijom privatnom iznosio: i

skladu

u

sa

na

1972.

1975.

Dobna

38.220

—

Povećano

grlo grla

21.521

—

6.203

za

struktura

krava

u

krava

100%

177,6%

kontroli.

Z.

starost jepopravljena. jeprosječna

znatno

Tako

podselekcijom 1972. i 1 6 godina mjesec 4 i 8 1975. godine mjeseci Oslobodili se što rasplodnih goveda.

Postoje mogućnosti da, već i i čini, prodajemo rasplodne junice drugeRepublike.

U toku stočarske jekreditiranje proizvodnje brdskopodrukao i robne iz sredstava Međunačjima, kreditiranje proizvodnje mlijeka planinskim rodne banke obnovu za rada kod i razvoj preko10 organizacija udruženog nekoliko stotina na proizvođača najvećem području Republike. iznosila

—

—

smo

uvoza

a

se

u

u

u

10

m

Ča

mamma nm

dd

a

mmm

m

ana

.

m

m

——

ona

.

a

_

organizirane proizvodnje povećanju pristup meće svih takovih potrebu organiziranja proizvođačazadrugama Ustavnog i OOUR-ima nosioca pojedinih kooperacije.

Brlek Stjepan robne

Ovakav

više

nego

na-

sa

JE DOMAĆIN

ĐURĐEVAC

IZLOŽBE STOKE

XIIIREGIONALNE

sajmištu održat će 211. i 12. ove rujna godine i _ nedjelja) (subota regionalna Na

stočnom

Đurđevcu

u

se

izložba

stoke

»ĐURĐEVAC

Poznati

stoke

76«.

uzgajivači Bjelovara, Čazme,Daruvara, Đurđevca, Grubišnog Polja, Koprivnice, Križevca, Pakraca, i Vrbovca Virovitice će izlagatnajbolja i kojaimaju koja uzgojili grla, daleko stočari bjelovarske poznati regije. dana bit će izvršen Prvog (11. rujna) stoke i dogonstoke, ocjena ostavljanje ostalih izložbe stočeksponata sajmištu Đurđevac, jednom od dana inž.

KLOS najljepših Hrvatskoj.

Drugog Dipl. Drago oko 10 sati bit će svečano (12. rujna) dok će otvaranje izložbe, kasnijeMEĐU PRVIM »VAGONAŠIMA« obaviti i proglašavanje nagrada posebnom izložbenom ĐurTreza Ivan iz i Hudelist izvođenje prostoru đevca svakako među najboljih grla. ubrajaju naj»mlekare« Podravini.

Evo što Svi radovi izvršeni starije organizacioni rekao Ivan HUDELIST,koji je od pa blagovremeno, očekuje jedna i radnim po izgledu sposobnodo sada već najboljih izložbi, kojaje stima da imade »sedam deizgleda, 13. održana po setki« skoro kako to Po»na bjelovarput pleče«, kako dravci rekao 1907. govore skoj regiji, (rođen je dipl. je godine): Kak mlekara 1950. inž. od je godine Drago Klos, jedan »naj- Durđevcu žena Treza osnovana, Odboru moja zaduženijih« organizaciju i stalno nosimo mleko. ja Prije XIII REGIONALNE STOKE IZLOŽBE sad mleko a otvrcali, predaje »ĐURĐEVAC 76«. stanicama. kupnim Vi među bloku Osim stočara izložbi spadate najbolje ovoj prijav-Ledine? veliki ljenje brojprivrednih organizaDa baš bi rekel! ne najbolji, će također koje cija, izlagati svoje Tu Kata Nacina Vrbančićeva, pak Melinčevićev i Kata najnovijeproizvode, poljoprivredne Mrculinova, koji i robu interesantnu dost mleka za Istina strojevedrugu takaj predajo. ja kako i vlane blizu vapar stočare. let, predal poljoprivrednike mleka 10.000 Migon (preko litara!!!).

Turković slim da to imamo Andrija je starce, koji iz

su

na-

na

nom

u

se

na

se

u

su

nam

se

svom

ne

na

nam

v

—

u

za

smo

se

na

u

na

sem

—

so

sem

za

nas

ll

,.

viška.

136 čist dosta zajedno let, tržnoga tuliko bi i predavali, drugi Neg ondar bi morali putra samo

z

ne

»vana«

uvo-

ziti!

zemljom? i Imamo svega zemlje petjutara dosta. Hranimo to četiri krave (Lisa, je bar Malena i od Gizdava) koji Cifra, dok teliče. dve-tri doje, drugeimajo krai naša štalica Mene moježene, i kanimo vicami koje »kancelarija« zaslužiti. Samo nek zdra»penzijo« čem vljeposluži dože, krajuje kao Ivan i Hudelist, poznati iz poljoprivrednik Đurđeyca. ljivi Turković Andrija A

—

što

je

sa

—

se

z

v

nas

na

re-

mar-

Ivan

Hudelist

IZ STOČARSKOG rasplodnom

Promet

kooperanata

proizvođača

stokom

Im

rezime

1. Radelić

Severin

Milan

2. Vlaović

168

—

mjesecu

lipnju

Kate-

i Organizacija

gorija

Severin

krava

268

Gradiška

3862

Kupac Bedenić

bik

Tomica

4. Sokolović

Tomica

— —

Rovišće

—

201

Rovišće

Valent, 29

PIK N.

3. Sokolović

Rovišće

6401

Gradiška

Milan,

_ž. tele. Rađan

Sišćani

Rovišće

201

godine

1976.

Obreš

N.

Vrbje

Stjepan

u

Bro

brojproizuolača Selo Red.

SR HRVATSKE

SELEKCIJSKOG CENTRA

6085

170

Gregurović

junica

Milan

Sišćani 5. Sokolović 6. Sušec

Tomica

Stjepan

Rovišće Novo

201

—

mjesto

Rovišće

6058

junica

Vrbovec

6886

ž.

131 -

Mužina

tele.

Ivan,

Zelina

Turkovačka 7. Poštić

Stjepan

Lazine

Vel.

13

Gorica

7160

m.

tele

Vet.st.

Varaždin Ivan

V. Sredice

9. Vrban

Nikola

Sasovac

Mato

Prilesje

10.

Prelog

Gudovac

138.

8. Linski

Nova

1

Rača

Vrbovec

4173

m.

tele

15420

m.

tele

6665

.-

junica

UPI

»Majevica«, Srebrenik

11.

Šmida

12. Ferberus

Tomo

Dubrava

13. Blažević

Đuro

Žavnica Žavnica Majur

14.

Kostiha

15.

Gradiščak

Vrbovec

Brčevac

Ivan

Antun

V.

Dubrava

6666

junica

13169

junica

2832

junica

"

2777.

junica

:

5008

junica

"?

.

Haganj Haganj Farkaševac

» '

*

13

.a.za.uzZ

—-.—.—.—.—.—.—.—.—;.——...........—.—.————p.-.-.

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

pm 16.

Mikašinović

17.

Bukal

N.

Vinko

19. Basarić

Bolča

Farkaševac

5061

junica

Haganj

2861

bik

Haganj

2898

Haganj

2925

Praščevac

Žavnica

F.

Sr. Prilišće

J.

Erdeljac

20.

do ar (i Kupac Organizacija on Soo EEE

Selo

Praščevac

Tomo

Marković

18.

mm

eeej

PK

33

m.

Vet.

22.

Đuričić

23.

Imbrišak

Kozlani

A.

Nemet

Utiskani

Vl.

Stj.

18

Paljevine

21

—

st.

Čazma Vet.

bik

st.

Vrbovec

bik

o.

Miljavac FranjJ, Sračak,

»Kupa«,

Vukova

21.

EH

Gorica Ivanska

4450

junica

Ribnik

9532

junica

»Sirela«, Bjelovar

Ivanska

9618

junica

Ivanska

9510

junica

*

=.

»Klara«,

PTK Petrovac

na

Mlavi N.

24.

Taritaš

25.

Kovačević

Facko

26.

T.

Paljevine 166

Ivanska

Crnac

PPK

Antolić

Antolić

Fr.

Lekneno

21

29. Antolić

Fr.

Lekneno

21

Ivan

Bukevje

89

28.

Facko

30.

Črnkovec

I.

31. Rakavec

32.

Rakavec

I.

Črnkovec

33.

Trgovec

I.

Drnek

>

Orle

Dijanić

M.

Babče

29

Babče

29

Josip

D.

Podotočje

8

.

Mužić

Josip

D. Podotočje

8

Mužić

Josip

D.

Podotočje

8

.

Mato

D.

Podotočje

8

.

Peternac

Mato

D.

Podotočje

8

.

Peternac

Mato

D.

Podotočje

8

.

Zubek

N.

Čiće

.

Pavleković

.

Mužić

D.

Gorica Z

Peternac

Josip

546

krava

4861

ž. tele

:

m

o

krava

»

ž. tele

4849

Z

krava

539

»

krava

.

tele

6165

m.

1882

krava

7252

ž. tele

6360

junica

o

1883

krava

m

7253

Žž. tele

1886

krava

7262

ž. tele

6437

junica

3.

6507

junica

ea

6251

junica

a

6531

junica

pa

OPZ

Mužić

Babče

ž. tele

624

m

37.

M.

4868

Srbac

>

Orle

Dijanić

Josip

ž. tele

»Sljeme«

PIK

36.

.

6164

624.

S

Vel. M.

Rostovac

OPZ

62 62

Mali

»Sljeme«

PIK

16

Drnek

35.

m

Črnkovec

I.

Drago, »Posavina«,

Črnkovec

16

34. Trgovec

bik

1377

OPZ

21.

Lekneno

Fr.

o

»Sljeme«

PPK Orle

21.

junica

Jagarinac

Orahovica 89

Bukevje

Ivan

9534

Z_

»

sta o

-

am

48

.

15

5

Podotočje

8

.

=

.*

o

m

»Poljoprivred.« Derventa

Čiće

117

.

Trdić

Kruno

N.

.

Rezek

Josip

Č. Poljana

=>

38

OPZ

Jambrek

S.

Obrezina

4

junica

»

1735

junica

e

4555

junica

:

Čič.

Poljana .

6494

OPZ

Črnkovec

13

'

nuni i.

o

e.

za

aje

Red.

Ime

broj

proizvođača

49.

i prezime

Perečinec

S.

Selo

Organizacija

D.

OPZ

Broj grla

Podotočje 15

50.

Vukašinec

51. Malečić 52.

53.

54.

M.

D.

J.

Janković

Podotočje

Lazina

Plepelić F.

Pleso

&

S

6339

junica

2

m

6436

junica

“

Poljana

1615

junica

Vel.

6469

junica

s

6410

junica

+

Čič.

OPZ

129

OPZ

Kurilovac

J.

gorija

junica

1

79

Gorica

Kupac

6101

25

Mičevac

P.

Novosel

Vel.

Kate-

Gorica _

'

»

Grozdana

Žena

Dabac

i dom ZARAZE | OTROVANJA PUTEM ŽIVEŽNIH NAMIRNICA BILJNOG PORIJEKLA

češće tzv. alimentarnea Živežne životinjskog porijekla uzrokuju i i živežne namirnice nego infekcije intoksikacije (zarazeotrovanja hranom) Međutim i lako mogu biljnog porijekla. zaraziti, nehigijenpogotovo često i bilo da sama sadrži neke otrovne tvari, skojsredini, otrovne, biljka bilo da otrov naknadno prilikom nehigijenskog rukovanja, pripreme ili hrane. konzerviranja namirnice često i to Živežne biljnog porijekla jedemosirove, je probitačno da iskoriste mineralnih soli bolje vitamini, koji pored najvrednije i sastavine Ali ako hrane. najvažnije biljne pritom pazimodovoljno lako ćemo takvom hranom i čitav niz zaraznih čistoću, unijetitijelo opasnih naročito klice tzv. zaraznih kao što trbušni klica, crijevnih bolesti, tifus, zarazni i isto tako i razne Ti dizenterija drugi proljevi, crijevne parazite. uzročnici hranu već mogu dospjeti biljnu opasni tlu, gdje rotkvice i raste, na pr. raste pa salatu, povrće, luk, sl., koje voće, nisko iznad kao što ribizli i To će desiti naročito zemlje, jagode, drugo. ako tlo đubrimo iz i zahodskih lako, zalijevamo sadržajem nehigijenskih jama i đubrišta izmetinama i živim klicama. zaraznim Zato neprovrelim ljudskim je naročito da zahodske i đubrišta budu kako važno, jame higijenski uređeni, bi iz i tako njihsadržaj prodiraopodzemneslojeve, zagađio podzemnu vodu.

Da dana.

Zato proces taj izvrši, potrebno je najmanjemjesec seoski nisu ni kakvu odvodnu zahodi, koji priključeni kanalizaciju, moraju biti uređeni da se tek dobro i tako, sadržaj ispražnjuje,pošto prevri klice Samo tako može i vrtova uginu. tajsadržaj upotrebitiđubrenje Za ovo i zato zahodska vrehje polja. potrebno jenajmanje dana, mjesec da biti mora dana od sprejama građena tako, sadržaj putuje mjesec glavnog odakle ili da ima dva mišta, iznosi, potpunoodijeljena spremišta, koja od i nakon dana pune pauze naizmjence mjesec ispražnjuju. namirnice

ove

a

se

u

su

se

unese

a

se

su

ne

s

na

u

su

a

na

na

na

samom

razno

na

su

ne

ona

se

u

se

na

zarazne

se

za

crna

se

14

se

Povrće

i nisko

voće

već

zagaditi ekinokokus) psi( druge domaće ako vode uklaživotinje, ukućani, pogotovo brigu higijenskom izmetina i tvari. i ga njanju drugih otpadnih Mogu zagaditi muhe, koje sjedaju svaku i krilpa nogama nečistoću, ljudske izmetine, kojih svojim riocu i dlačicama klice i naročito slatko prenose cima, povrće, voće. mogu

terenu

na

a

i

ne

na

o

na

s

zarazne

Zato

ističemo,

naročito

i

da

voće

na

na

na

povrće temeljito prati prije jela. smočiti voće ili treba i uredno nego ga pravo Nijedovoljno povrće, zbilja više vodi. Važno i po prati voda, mogućnostitekućoj jepritom p aziti čistoću može da čisto i nezaraženo voće ili peremo vode, dogoditi, jer povrće vodi i tako ga upravo zarazimo. kad vlada neka u zagađeno Dapače, mjestu i kad bakteriološku kvaliepidemija crijevnih opravdano sumnja tetu dodati vodi kakvo raskužno sredstvo vode, potrebno je (klorni kreč).

Voće može i i na od branja do ako povrće zagaditi putu potrošača, ako izlaže ako i u njimenehigijenski postupa, prašinimuhama, prenosi nečistim košarama i ako naročito ili osobe rukuju b olesne sanducima, njime a zdrave kliconoše. i

treba

samo

u

u

na

se

u

zaraza

se

na

se

se

se

se

|

Prokuhano

povrće zaraziti,je prašini i muhama ili ako inače loše Od svih namirnica biljnog rukuje. njime naročito kome kao neobično se, porijekla krumpir, je osjetljiv dobroj vrlo brzo množe i obilno otrove.

Zato se opasne podlozi, bakterije izlučuju nikako kuhani i od večeru preporučuje ostavljati prerađeni krumpir podne od danas do sutra, ili može biti te opasan pogotovo jertakavkrumpir teške uzrokovati i otrovanja.

Iako konzervirano voće i živežna je povrće, vrijedna namirnica, od Zato treba što mnogo ipaknajčešće gubi svoje vrijednosti svježem stanju. više trošiti voće. Ako služiti raznim ga prasvježe konzerviramo,valja šcima i nisu bakteriološku čistoću kemikalijama, dovoljna jer garancija dousto nego konzerve, pouzdati temeljito kuhanje, davati konzervanse kao šećer i ocat. Osim i kemikalije prirodne toga ili vitamine u pa dijelom potpuno prašci uništavaju najvećim hrani, togglezazirati. dišta treba od njih kadšto namirnice sadržavati otrovne tvari. mogu Živežne i biljnog porijekla Sa te strane naročito neke Kod smijestivih gljiva poznate gljive. branja neka otrovne po jemo pouzdati pučkasredstva, kojimase prepoznaju od treba iskusnih nego poznagljive neotrovnih, pouzdati znanje valaca biti vrlo teška. također mogu gljiva, gljivama jerotrovanja Krumpirje takva živežna kadšto sadrži otrovne tvari. Tako mladi pr., namirnica, koja češće sadrže količine znatne krumpir,još proklijali krumpir stari, naročitog Zato treba žuriti ne otrova, tzv. solanina. vađenjem mladogkrumpira, jer može da bude štetno po to nego hranjive gubitak vrijednosti, nije zdravlje.

Isto tako ni ionako znatno krumpir, nijeprikladan proklijali kojemuje radi može biti i otrovan. vrijednost gubitka postotka škroba,a njenahranjiva voće

može

i

se

naknadno

ako

izloženo

se

na

na

ne

za

veoma

zaraze

veoma

u

ne

se

one

se

za

moramo

samo

u

a

samo

s

su

se

ne

u

se

samo

u

na

a

se

samo

uma-

“

Prim.

dr.

Eugen

Nežić

15

NEJETIT

SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI u strojevima p ranja s istemom p rskanja postupak | SASTAV OSOBINE u vodi. lakotopivo jakoalkalno sredstvo, Izrađen BIS-SX- jepraškasto, na soli, polimernih fosfata aktivnih je i površinski supstanci.

5240 bazialkalnih alkaliteta, ugrađeni inhibitori omogućavaju zadoUnatočvisokog postizanje zaštite. voljavajuće korozione cca 1%/o- otopine je pH vrijednost 12 tne PODRUČJE PRIMJENE za AluBIS-SX- se primjenjuje mljekarskih prskapranje sistemom u nja kanti 5240 strojevima.

NACIN PRIMJENE za kupelji pranje: Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5%/oBIS-a-SX100 na od 0,75— 5240: |vode. kg REGENERACIJAKUPELJI ZA PRANJE. 1,5 se pa jepotrebno Tokomradasmanjuje sadržaj BIS-a-SX- u kupelji, za regenerirati kupelj, dodatkomnove količine sredstva.

Potrebni dodatak 5240 s e sa uz se odredi regeneraciju tako, da titrira0,1N HCL in10 ml kupelji a zatim se prema dikator utrošku trokutu metilorange, HCL,na titracionom očita količina dodatina 1m? kupelji da se BIS-a-SX- kojujepotrebno ponovo dobije koncentracija. željena 5240, BIS-SX- jejakoalkalan.

PAZNJA! 5240 Radnici prilikom pripremei regeneracije kupelji, trebaju nositi gumene naočale, rukavice, zaštitne čizmeiradnoodijelo. s kožom, da BIS-SX- dođeu kontakt U slučaju povrijeđeno na svatreba mjesto i sprati količinom vode(vidi 5240 većom uputstvo kom pakovanju). za

*

kemijski kombinat SAPONIA Osijek, ul.Matije Gupca br. 2 54000 telex 28-123 telefon (054) 51-622 -

Vlasnik

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik: Kaštelan dipL inž. Dinko i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476.

Tisak: »Vjesnik«, Zagreb d. 4.—, Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d 2.—.

Štamparija

16

Zagreb,