| STANJE POLJOPRIVREDNE »JUROVSKI BROD«
RAZVOJ
ZADRUGE
zadruge uvjeti osnivanjaosnivanje Geografski smještaj, nalazi Brod Jurovski Ozalj području općine Poljoprivredna zadruga PoSR i na prema Sloveniji. dijelu, Karlovac, graničnom Zajednice općina osnivane oslobođenja poslije Ozalj zadruge području općine ljoprivredne osnivane u istim u su u našojzemlji. zadruge čitavoj uvjetima kojima Prema izrazito pedološkom poljoprivredno područje. OpćinaOzaljje stvoreni i ostalim gostavu, klimi, uvjeti prirodnim faktorima, reljefu i voćartovo sve grane vinogradarstvo stočarstvo, proizvodnjeratarstvo, i
na
se
su
na
sa-
za
su
—
stvo.
općine oslobođenja zemlje, području poslije i nabavno15 nešto osnovano potrošačkih preko nabavnoOzalj, je 8 nabavnoveć 1947. da bi smanjio zadruga tajbrojputemfuzija prodajnihgodine MALOM ERJAVCU, OZLJU, mjestima: zadruga slijedećim prodajniu I RADARIBNIKU JUROVSKOM HRAŠĆU, KAMANJU, VIVODINI, BRODU, TOVIĆU. kolovozu Brod Jurovski u osnovana je zadruga Poljoprivredna Današnja Brihovo. Istovremeno kao Brihovu 1945. Nabavnozadruga godine i Pravutini. u i su osnovane zadruge Žakanju nabavno- prodajna i Pravutina Na izvanrednim Žakanje (6. Brihovo, zadruga skupštinama potrošačke u odluka donesena o VII zadruga spomenutih triju (fuziji) spajanju je 1947.) JUZADRUGA NABAVNO-PRODAJNA nazivom: zadrugupod zajedničku Brodu. Jurovskom u ROVSKI BROD, sjedištem Međutim članova koliko sačuvan brojila. zadruga je podatak Nije 80% stabilo da u se, prema preko sjećanju,je zadrugu učlanjeno ocjenjuje Poslovni novništva zadrugara udjel je pokrivala. kojejezadruga područja obveze visini za deseterostrukim iznosio 100 dinara udjela jamstvom kratkom
U
naše
vremenu,
na
|
na
se
u
u
sa
nova
s
u
s
za-
predsjednik Kohanjci, Rudolf, Brunski potpredsjednik Brihovo, Franjo, Jurovski Petrušić Brod,tajnik Antun, član Podrebarac Ivan, Mišinci, član Jure, Pravutina, Gojmerac član Crnić Bukovac, Josip, član Jurovski Brod, Hribljan Ivan, član o Gorše Bubnjarci, Jure, član Jambrošić 0 Žakanje, Josip, i zadruge fuzijedjelatnosti Reorganizacija kao Brodu Jurovskom u nabavnodjelovala je (do1954) Zadruga već spome1947. utvrđeni zadacima prilikom fuzije godine, koji prodajna zadruga zai u nutih Žakanje Pravutina)Nabavno(Brihovo, zadruga triju Brod. Jurovski prodajnu j. drugu i novonastalim skladu uvjetima općimrazvojem zemlji Međutim, Uredba o donesena nova zadrugama(»Službeni poljoprivrednim je razvoja, i trebalo uskladiti br. liste FNRJ, prema poslovaorganizaciju 5/54) kojojje Mravunac
mniobu= .
.
.
.
.
.
.
.
.
su
sa
s.
0.
u
s
u
---
--
njepostojećih zadruga. izvanrednoj skupštini zadruge(22. 1954), i naziv: usklađujući organizaciju poslovanje, zadrugadobija Opća poljoprivredna Jurovski Brod. zadruga od na Danas, području općine Ozalj, poljoprivrednih zadruga djeluju Opća i Brod. Jurovski poljoprivredna zadruga Ozalj Poljoprivredna zadruga U toku ali ne fizičkim nego daljni integracioni procesi, spajanjem, i osnovama rada i sredstava. radi povezivanjemudruživanjem Naime, međusobnom se o kao i Jurovski i povezivanju dvijuzadruga (Ozalj Brod) zainteresiranih na u drugih organizacija području općine Ozalj Samoupravnu poslovnu zajednicu. Na
VIII
su
na
—
Razvoj poslovanja zadruge PZ Jurovski Brod kome živi svojomdjelatnošću pokriva područje oko 1.560 12 i to: Jurovski domaćinstava, mjesnih zajednica Bubnjarci, Velika Brod,Kamanje,Brihovo, Žakanje, Zaluka, Pravutina, Plaka, Ribnik, i Kašt. Radatović Grič, svom Zadrugaje dugogodišnjem bilježila razvoju uspjehe, stagnaciju, i sl. kao i kod zavisno od nas, pad poljoprivredno zadrugarstvo inače, uvjeta fazama Od distributerpojedinim razvoja. nabavnozadruge, skim odmah iza zatim karakterom, rata, transformacije općupoljoprivredprodajne kada razviti više nu i do zadrugu, pokušava djelatnosti usluga potrebnih selu, kada zadržala razne robni današnjih dana, je djelatnosti (proizvodnju, otkup, i životnu snagu zadugajepokazala promet usluge), svoju neophodnu vojkrajakogapokriva. i neki
rezultati
na
sa
u
u
s
u
za
OTKUP
raz-
MLIJEKA .
otkupapoljoprivrednih proizvoda najznačajnije mjesto otkup kako masovnosti od se po mlijeka, broja proizvođača, kojih mlijeko otkupljuje, tako i po i Na trajnosti stupnju organiziranosti. području današnje zadruge Jurovski Brod više od 10 Stečena i velika mlijeko otkupljuje godina. iskustva te Nakon zai otkupu daljnjoj prodaji,preradi mlijeka. pripajanja PZ Jurovski Brod se drugeRibnik, povećava otkupmlijeka, ozbiljnije prilazi i i efekti. pa organizaciji proizvodnje otkupamlijeka, postižubolji Prvu dana male veoma količine da godinudvije otkupljene mlijeka, bi se već od 1967. godineotkuppovećao, zahvaljujući boljoj organiziranosti i tržišnu na proizvodnje usmjeravanju proizvođača proizvodnju. Dinamika kravljeg i otkupa isporuke mlijeka 1967 L144.777 litara godina 1.336.091 1968, 1.376.062 1969, 1.464.918. 1970, 191, 1.615.479, 1972, 1.111.438, 1.853.634. 1973, 1.955.659 194, 2.084.685 1915, 2.100.000 1976, Pozitivan trend i u očit. trend će i otkupu isporuci mlijeka je Ovaj dalje zadržavati uzlaznu to za liniju, jer postoje uvjeti Od
zauzima
se
su
u
se
su
.
,,
,,
,,
'
,,
,,
,,
,,
godiškojiisporučuju proizvođače Zadrugaje službe stručne 10.000 litara više od pa poduzima mlijeka, putem svoje nje litara od 10.000 da mlijeka godišnje brojproizvođača isporukom mjere i ovakvim još premije pomagati proizvođačimaposebne poveća. Nastoji tako i kako stručno materijalno. livada, prignojidbi 10.000 litara 1975. odnosno 1974 U isporučili preko mlijeka godini, poljoprivrednici: slijedeći naročito
zainteresirana
za
s
se
uz
se
su
kbr.
2
1974
1975
21.925
21.618
Sopčić Vrh, Sopčić Franjo, 12.521 14.248 Selo 5 Skradsko 2. Klemenčić Antun, 14.801 12.491 Brod 17 3. Rehorić Jura,Bubnjarski 11.441 23 Mošanci 4. SopčićBranko, 10.291 11.406 12 M. Paka 5. VajdaJanko, 12.639 11.250 I Jarnevići 6. Car Mijo, 10.460 Mišinci 7 7. Boldin Alojz, 11.252 45 Zaluka 8. Radman Josip, 10.214 7 9. Nastav Kohanjac Slavko, 12.855 Jarnevići 10. Car 2. Jura, 10.064 Sračak 5 11. Jacmenović Josip, 1975. 1974.:bilo iz Kako godini je6, podataka vidljivo je prednjih litara. U 1975. više od 10.000 10 dobijeno je mlijeka isporukom proizvođača iz 1974. dok robnih 5 novih tzv. godinenije proizvođača, jedanproizvođač mliod suvremenih 10.000 litara. Jedan proizvođača preko isporuku postigao 20 krava suvremenu kapaciteta staju koji jeizgradio Franjo jekajeSopčić što i nabavio opremu muzara, preko rasplodne junice, odgovarajuću dinara. oko 200.000 se zadužio Očekuje (podigao jekredit) zadruge više od takvih rednim proizvođačaisporukom broja godinamapovećanje litara 10.000 godišnje. mlijeka oko 700 obuhvaćeno proizvođača. Brojproizvođača je Otkupommlijeka i količine I samo i treba može nego mlijeka brojproizvođača, povećati. će niz kom u pravcu po proizvođaču, poduzeti. koje zadruge predstoji mjera, služba i govedarske proizvodnje unapređenje Selekcijska kravi 1965. S po mlijeka godine. Proizvodnja počelo otkupommlijeka bi ali ni iz daleka nešto Naime, otadaje mjerikoja zadovoljila. porasla, vidu 2000 litara dobiva kravi paspo mlijeka. Imajući godišnje prosječno normalno. može uzeti kao takvo šarenilo minsko mlječnosti stanje goveda, simentalsko domaće dio govedo. zadruge je Najveći goveda području i nalazimo dolazi sivo-smeđe Iza ovog po govedo, goveda zastupljenosti i buše. njibrojpincgavca sastavu goveda, zadruga je nepovoljno stanje pasminskom Uočavajući stručne pogodinu- unatrag, vrijeme, službe,posljednje putemsvoje simentalca. odnosno čela goveda tipu odabiranjem radom, selekcijskim dvije iz tzv. »Z« i 100 krava matično stado od 90 krava stvoreno 1975. U je godini dobivakao baza trebale bi poslužiti razdoblju slijedećem koje kontrole, ostalih odnosno istiskivanje goveda, domaćegsimentalskog nje čistokrvnog žensvu što Da i križanaca. neophodno željeni cilj, je postigne prije pasmina slati minus krava sku telad matičnih varijante rasplod, ostavljati 1.
—
.—
:
—
—
:
—
_—
A
—
.
a
u
u
s
za
se
za
.
u
za
na-
s
ne
se
se
u
u
se
se
na
ma-
a
u
u
u
sa
za
u
za
a
samo
unapreklanje. Realizaciji pridružio Samoupravni sredstava đenjepoljoprivrede Ozalj, dijela premipriopćini izdvajanjem ženske teladi za ranje ostavljene rasplod. služba nailazi punu poSelekcijska zadruge, koja svojimakcijama, dršku skromne organa prve društvenoopćine, bilježi uspjehe. svoje Trenutno 300 te veći jegotovo grlapodkontrolom, brojpoljoprivrednika koji političkih vrlo visoke kvalitete. Matične krave mogu imajugrla području kod uvedena davno kojih mjeritimnogima jeselekcija prije. Štednoposlovanje kreditno to Štednoposlovanje zadruge nije, priznati, razvijeno bi razviti. niti onoj mjeri, kojoj moglo Nije posvetila odgovakreditno U i rajuća pažnja. sklopu ukupneorganizacije zadruge razvijanja pojedinih štedno-kreditno dobit će djelatnosti poslovanje odgovarajući značaj. Da može da zadruzi štednja uspješno pokazuje razvijati primjer štede 33 od oko 251.640 dinara. će Ova poljoprivredna proizvođača, ulogom znatno kada formira štedno-kreditna će štednja povećati služba, koja štednih već i kreditirabaviti, štednjom uloga, tj.prikupljanjem njempoljoprivrednika. na
zadatka
ovog
fond
i
se
za
za
u
na
na
se
ovom
s
moramo
u
u
se
mu
se
se
u
s
se
se
ne
se
samo
Zadrugaje
od
Financijski pokazatelji poslovanja 1968 do 1976. ostvarila rezultate slijedeće
poslovanja: UV
4
: E
SE FE-
O
SA
đ &
PET cE: O
A
o
8 gt Šš“
g go Ag OBA
ON
MAN
1968
4.691
381
301
80
21
1969
5.281
573
350
223
18
1970
5.463
670
449
221
20
1971
7.286
929
524
405
20
1972
9.704
1.130
550
580
21
1973
12.229
1.447
TT4
673
22
1974
14.840
1.349
816
533
21
1975
20.139
2.162
1.295
867
25
15.911...
1.922
1.206
716
31
(I— XII)
1976
IZLOŽBA KALENDARA otvoreno 14 Šumečani Moslavini, kojeje gdje prije godina, sada sabirač Stevo nalazi zidovima mala izložba kalendara je Huljer, dođe sabiralište ostane izneproizvođače mlijeka. Posjetilac koji ugodno nađen i radostan. Mala izložba narodnih kalendara zimljekarskih uljepšala je dove sabirališta.Neka to bude selima i sabiralištima malog primjer drugim i odborima da sabirališta. Ima mlijekamljekarskim pristupe uređenju svojih toliko starih selima nekad i predmeta kojima prerađivalo mlijeko U
sabiralištu
u
se
na
za
u
u
mogu
danas
ukrasiti
zidove
u
sabirališta.
se
--
BlEčsnsnaP
PRIRUČNIK
GOSPODARSKI
X »Gospodarski 1977. i izašao godipriručnik« je 51. već To godinanjegovog je izlaženja. Svojimzanimljiredovitog stručnim i nadasve vim sadržajem mlištivo izvrsno proizvođače je urednik I jeka. godine jeprof. izdao dr. Šatović, dipl. inž., Franjo ga jeSavez poljoprivrednih inžinjei tehničara BeHrvatske, Zagreb, rislavičeva 6. Na tu adresu može i naručiti. pismeno Mandekičev
Poznati
S.
*š€&
za
nu.
za
ove
a
ra
se
Prof.
dr
Vinko
Mandekić
VIŠE MLIJEKA
VEĆI OPREZ!
—
produktivnim govori da, sačuvati bi biti vrlo i kako stočari zarama, mogli moraju oprezni stručni, znatno krava. krava visoku mlječnost zdravlje Jednosmjerna selekcija lakše i zato obolijevaju. umanjujeotpornost organizma da veći krava krava izrazito U stadima broj mlječnih zapažamo pasmina i to donosi velike od više ih boluje upalavimena, papaka dr., ostaje jalovo, da bi svaki stočar trebao štete Radi obilježja gospodarstvu. toga veterinara. Iz kako bi ih otkrio i nekih bolesti muzara, obavijestio vrijeme stalna stočarska i veterinarska takvim stadima da potrebna togproizlazije pomoć. Muzare velikom proizvodnjom mlijejalovosti. Spomenuli problem tu bređe. Znatna ka teško organa kojiuvjetuju jaoboljenja spolnih ostaju izvrnakon Radi odmah lovost telenja. togapotrebno je nastaju razdoblju i ako nakon krave svake sedmice šiti poorgana telenja je spolnih pregled da to rekli Kod izvršiti trebno pasminakrava, liječenje. plemenitih vraća nakon maternica polaganije telenja svoje grla, osjetljivija nakon telečešće U tom i malno razdoblju, upale. gnojne stanjezapažaju dva nakon i kod i ite mjeseca gonjenja, liječe nja, upale lagano uspješno može krava od pripustiti. telenja, da li kod krava da redovito Stočarima paze postoji gnojpreporučujemo kod krava dok može To iz ni organa. najbolje zapaziti iscjedak spolnih odmah veteriAko leže potrebno pozvati iscjedak je gnojni staji. postoji radi liječenja. Stara
stočarska
uzrečica
u
stadima
s
visoko
mu-
na
one
a
zna
u
osnovna
na
u
s
smo
u
"
a
u
se
se
se
se
se
u
nara
6
smo
su
nor-
ŠESTO ZBOROVANJE
STOČARA
KLUBA NAPREDNIH ŽUPANJA
|
OPĆINE
Županje, Gradištu, Županju, je, tradicionalno Kluba stočara. zborovanje naprednih Na analizirani rezultati rada unaprezborovanju jednogodišnjeg stočarske i đenju proizvodnjemlijeka Na imade 80% 7.200 od području općine krava, čega tipadomaćeg simentalca. šarog imade U 450 i 400 matičnih kontrolnih krava oduzgojnim knjigama Prema do 1980. će imat programu govarajućim podmlatkom. razvoja god. 1.200 krava tretmanom pod selekcije. sredstvima Ujedinjenim proizvođača »Napretka« suradnje selom, banaka i i stočarstva SRH Samoupravnog fonda unapređenjerazvoj kreditiran veći nabave i proteklom periodu broj je uzgoja rasplodnih junica, te i robnu izgradnje, adaptacije stajskih objekata opremanja proizvodnju mlijeka. Tako ili 60 je proteklom periodu izgrađeno adaptiranostajskih objekata 788 uvedenom stajališta, ventilacijom, svjetlom, pojilicama, strojrešetkastim i dr. podovima, mužnjom, septičkim jamama 30 silosa 150 vagona silaže. Izgrađeno je kapaciteta preko i 14 sabirnih rashladnim mliIzgrađeno je mjesta uređajima otkup od 25.000 dnevnim litara jeka kapacitetom mlijeka. količine iz znatan Ukupne otkupljene mlijeka godine godinubilježe porast. 1963. 836.000 lit. god.otkupljeno je 1975. 5.200.000 lit. god.otkupljeno je 1976. će ostvariti 6.000.000 litara. preko ovakovih rezultata i niza društveOstvarenje omogućenoje izgradnjom nih što ih PPK i sušare Županja, objekata gradi šećerana, silosi, mljekare. već danas može 200—250.000 litara mljekare Kapacitet primiti mlijeka nedaleko
U
ovih
dana
održano
već
za
su
na
mesa.
—
ove
sa
cca
sa
—
za
u
u
za
u
sa
vezova
—
nom
sa
za
sa
u
a
se
|
dnevno.
rezultati
uzgojurasplodnih tovu junica,
Postignuti značajni i te junadi, svinjogojstvu. tim Na svim stručna služba Kombinata nepoposlovima angažirana je i Društvom kao inž. i tehničara. srednoj suradnji proizvođačima, polj. i nizom naučnih i stručnih Značajna je suradnja institucija čiji predstavnici prisustvovali značajnom skupu. od Najboljim dodijeljeneprigodne proizvođačima nagrade. Mnogi njih 10.000 litara isporučilipreko mlijeka godišnje. Brlek dipl. ing. Stjepan i
su
u
teladi
u
u
sa
sa
su
ovom
su
su
|
PRNJAVOR
GORNJI
Anđela
mlijeka svakodnevno ničar mlijepreuzima Kriselu ko kraj Prnjavor, Gornji malo selo i To Moslavini. je ža, od prodnevno preuzme najviše 400 litara To izvođača oko mlijeka. tek otvoreno sabirno mjesto je 1976. godine. travnju AnSabiračica mlijeka drugarica đela trudi da što postigne bolju kakvoću to znači redomlijeka, vito treba ispitivati mlijeko proizvođačima to »vage«, pomoću je Sabiračica
Brez-
u
u
se
u
se
a
a
ziv
za
na-
laktodenzimetar.
Anđela iz
Brezničar
Gornjeg Prnjavora VEĆ SMO U
1977. GODINI! bila
potvrditije proizvođače mlijeka prošla godina vrlo će svega, po uspješna. rekordnoj proizvodnji mlijeka. Prije pamtit Prema i našojzemlji proizvedeno odnosno,mljeprocjeni, je otkupljeno, više od 1 litara U karama, milijarde mlijeka.mnogim mljekarama prerađeno i ali bilo velikih oko poteškoća prihvataprerade mlijeka, sreću, je nisu to To da mlijeka mlijeka proizvođači osjetili. ukazuje proizvodnja lima vrlo više treba predstavlja sigurnu proizvodnju, kojujoš povećati. znatno i U godini goveda mnogim prošloj jepovećaobrojrasplodnih fonda Tome i kreditiranje Republičkog stajama proizvođača. jedoprinijelo kredite telad i odobravao stočarstva rasplodnu unapređenje SRH, kojije želili zadržati telad matičnih im Proizvođači koji krava, je junice. kod dobivali kredit iznosu od 4.000.— bio dinara, kupovine potreban, 50% odobravao kredit iznosu od novčani vrijedrasplodnih junica se.je nosti junice. obnovu i kredite da banke odobrile pustile opticaj Doznajemo rada kao nosioci udruženog gospodarstava. Mnoge organizacije seljačkih kod izvršile stručnu selima proizvođača mlijeka proizvodnje ganizirane određenih koji proizvodnjepopunjenjem upitnika mogućnosti procjenu će kredita. više To povećati proizvodnju mlijeka još potrebni odobrenje Možemo
da
1976.
za
se
u
u
na
svu
u
se-
u
se
za
za
a
su
su
novac
u
u
'
:
za
u
su
or-
su
u
s
za
selima.
8
su
u
udružesmijemo je prošloj godini radu« će i našim među koji selima, proizvođačima mlijeka, donijeti koristi. mnogostruke Zato želimo 1977. proizvođačima mlijeka jošuspješniju godinu. Ne
zaboraviti
nom
da
donesen
u
»Zakon
o
u
.
Već
smo
godini!
1977
u
UDRUŽIVANJE
DALJNJI RAZVOJ ZADRUGE I POLJOPRIVREDNIKA
ustavnim opreDaljnji razvojudruživanje poljoprivrednika temelji razrađena Zakonu udruženom djeljenjima koja detaljnije radu, skladu i dostignutim stupnjem pretpostavkama razvojamaterijalnim razvoja. U Zakonu udruženom radu regulira udruživanje poljoprivrednika radi unapređivanja poljoprivredne proizvodnje, organiziranog uključirobnu i vanja razmjenu, stvaranja uvjeta osiguravanje unapređivanje i i oblika zdravstvenog, mirovinskoginvalidskog osiguranja drugih socijalne i interesa te radi sigurnosti njihovih drugih zajedničkog ostvarivanja društveno-ekonomskim upravnog odnosima...«. Popoložajasocijalističkim isti se, i osnovi ljoprivrednicima temelju njihova rada,jamči položaj ista kao i radnicima i
se
su
u
na
o
a
u
s
o
se
»...
u
za
samo-
u
na
u
prava
skladu
u
udruženom
radu
društvenim
sredstvima.
poodredbama, temelju udruživanju usklađena i Donesen ljoprivrednika, je organizacija poslovanje zadruge. je novi statut i kao akti. zadruge, drugiopći Međutim, t ransformacija zadruge ustavnim načelima nisu onakvi odnosi jošnijedovršena, jer uspostavljeni kakve Ustav odnosu inaugurira poljoprivredne proizvođače. Tajje
U
s
ustavnim
a
na
Zakona
o
na
u
na
za-
posla realizacijom dugoročanzadrugu očekuje udruženom radu daba Zakona planuudruživanja poljoprivrednika. U da bi 212 članova bilo poljoprivrednika,ovaj učlanjeno zadrugu je Zakonom i republičkim poslovanja organizacije broj, prilikom usklađivanja Sta33 člana prema pao zadruge. Naime, poljoprivrednika, udruživanju oni članovima tutu poljoprivrednici koji zadruge tretiraju zadruge, i obveze izvršili poslovnog određenog udjela, (upis uplata odgovarajuće miniobveza i obveze visini prema udjela zadruge preuzimanje jamstva člana zadruge. način stekli status i suradnje) taj poslovne 700 oblicima raznim i poljoprivpreko Zadrugakooperirasurađuje datak
i
mnogo
vezi
u
odre-
s
na
o
—
s
na
o
samo
se
su
za
na
muma
s
u
rednika.
da
zadruge prioritetnih jeste slijedećih udruodnosno razni oblici više širi članova i još suradnje, razviju zadruge broj načelima. ustavnim i sredstava rada živanja izrazito da Budući područje kojemu, poljoprivredno Ozalj je općina dobri naročito ostalih grana uvjeti proizvodnje, postoje poljoprivredne pored to će stočarske orijentaciju proizvodnje, zadruga svojuproizvodnu razvoj Naročito tom pravcu. otkupu usmjeriti suradnje poljoprivrednicima ciklus tržište i proizvodnje preradom gdjeje mlijeka kojejeosigurano dobro lativno organiziran. obuhvate i ostanarednom da Planira otkupommlijeka razdoblju da inače strane i la neobuhvaćena strane, podruge područjajedne još tradicionalima količina veća ovoga područja Mlijeko mlijeka. otkupljenog treba i No relativno dobru kvalitetu. zadovoljavajuća.nadalje Higijena je ishranu Naročito kvalitete raditi propagirati jednaku mlijeka. povećanju bi kvalikako čitave tokom hrane tiče hranidbene što godine, vrijednosti zdravstvenom raditi i bila konstantna. teta stanju Neophodnoje mlijeka količinu Kako odnese veću mastitisu naročito mlijeka. kojigodišnje stoke, alvimena od takvih (mastitis), krava, kojeimajuupalu mlijeko jepoznato, može koholnu pa preuzimati. pozitivno, probureagira ini ostale će koje području djelatnosti Zadruga razvijati Jedan
zadataka
od
tome
u
pro-
se
na
na
za
u
u
s
re-
s
za
se
se
u
se
s
s
s
no
na
se
na
na
na
se
ne
na
teresu
seoskih
su
svom
u
domaćinstava.
koji godine, zadruge planurazvoja Srednjoročnom kome od mogućzadrugadjeluje, područja obilježja polazi proizvodnih društvenonovih i nosti uspostavljanja potencijala gospodarskog mobilizacije narednom odnosa -ekonomskih zadruge djelatnost poljoprivrednicima, će biti usmjerena razdoblju bazi udrui kooperaciji mlijeka proizvodnju intenzivniju i rada sredstava; živanja šumskih plodina, proizvoda, otkupapoljoprivrednih napređivanje i dr. i tesane drva; tehničkog građe sela (rasmaterijalom snabdjevanja reprođukcionim unapređivanje i sredstva itd.) zaštitu, roba,umjetnignoj, sjemenska plodnimaterijal, od
Prema
1976—1980.
na
u
s
na:
mesa
—
na
u
re-
—
zane
—
za
sredstva
za
rad:
suvremenih
prodavaonica robnogprometaotvaranjem unapređivanje sela radi robom; industrijskom snabdjevanja potrebnom sabirnih i parka popunjavanje (transportnog) strojnog obnavljanje laktofrizima mlijeka; rashlađivanje punktova —
—
za
10
—
smislu organizaciju selekcijske govedarstvu unapređivanja sastava krava muzara; pasminskog štednorazvoj poslovanja; i kao i kreditnog izgradnju skladišnog drugogposlovnog prostora, ostalih i aktivnost će unapređivanje djelatnosti usluga, koju izvršiti i investiciona vlastitih druga odgovarajuća ulaganja aktiviranjem sredstava dobrim ostatak sredstava dijelom, podnošenjem zahtjeva sredstava iz raznih izvora fondodjelu drugih (poslovne banke, s amoupravni dovi i sl.). U vodit će računa da politici daljnjeg zadruge, razvoja zadruga p ostacentar već dakle proizvodnosela, zatvorenog otvorenog tipa, da i ostalim i rada cipovezuje zadrugama organizacijama udruženog ekonomski klusu i definipoljoprivredne proizvodnje, prerade, prometa potrošnje jasno ranim odnosno dohodovnim i odnosima. S ekonomskim, druge samoupravnim će novi strane, društveno-ekonomski odnosi između udruženih uspostavit i odnosno udruženih sredstvipoljoprivrednika zadruge, poljoprivrednika vlasništvu i radnika društvenim sredstvima. privatnom službe
u
u
—
—
za
—
a
za-
za
za
se
ne
ne
se
s
u
s
se
sa
ma
u
s
I KAKVE ŠTETE NANOSE
KOLIKO
GLODAVCI
i vrlo opasan Štakor nego je, jedan najštetnijih glodavaca, je kao zaraznih.i bolesti i posrednik mnogobrojnih parazitnih ljudi životinja. velikom leže 6—7 svaki 10 Ženka Odlikuje plodnošću. puta godinu, put do 20 mladih. Za 2 do 3 mladi štakor i mjeseca postaje spolno počinje množiti. Na taj od način štakora p ara jednog preko jedne godine može nakotiti do zato da čitav hiljadu potomaka. Nije čudo, napučili svijet, i sela i Naročito veliki teretni gradove. pogoduju hambari, žitnice, magazini, đubrišta i ima parobrodi, smetlišta, gradskakanalizacija,mjesta, gdje hrane hrane. i do i sve, nanose Žderu dovoljno otpadaka čegadođu, pritom štete. Računa većim i ogromne dolazi bar se, da gradovimanaseljima jedan štakor stanovnika. Prema američkih jedan jednog procjeni stručnjaka štakor štetu od tri dolara bilo što preko godinu, pojede v rijednih živežnih bilo što i učini užitak namirnica, zagadi neprikladnim ljudski velike količine namirnica. Ako to naše ako daljnje preračunamo prilike, štetu štakoru 1000 dinara će po procijenimo jednom godinu, popet šteta od ovih lukavih i štetočina desetak više milijardi i ukupna nasrtljivh dinara Američki statističari da tamo šteta od štakora veća godinu. tvrde, je što iznose troškovi zdravstvene službe nego sveukupni Americi, računajući izdatke bolničko i vanbolničko zaradu. Bez pa liječenje, izgubljenu ima dosta da štetočini borba opasnom uporna razloga, sumnje navijesti do istrebljenja. ni što nanosi vrsta koji uniNije manjašteta, je posebna poljskih štakora, količine žitarica i to na od ogromne štavaju drugih raslinjapolju, je opet važnosti naročite da danas prehranu pučanstva čitavog svijeta. Znamo, je kako će količine hrane najvažniji problem svijetu, osigurati najnužnije 3 roda stalno ili povremeno ljude, jerpreko petine ljudskoga gladuje. štetečina uništava toliko koliko bi bilo desecima Međutim, ovaj hrane, dovoljno čitavu milijuna ljudi godinu. ne
od
samo,
se
na
zreo
se
samo
se
samo
su
mu
sva
u
na
samo
nanese
na
za
na
sa
na
se
na
na
u
sve
za
za
se
ovom
a
za
na
za
se
sve
za
11
jošnije prenosnici toga opasni bolesti. Tako crijevne zarazne kao trbušni mogu mnogih bolesti, prenositi nekim i zalaze tifus, dizenteriju, proljeve, krajevima svijetakoleru, jer čas odvodne kanale i čas žitnice i skladišta smetišta, opet hambare, živežnih namirnica. mogu Nadalje prenositi žuticu, povratnu groznicu, i bolesti Ali pa tularemiju, trihinozu, trakavice, bjesnoću životinja.najteža i bolest Ona bolest i često zapravo najopasnija jekuga. je štakora, kao među ih i Od opasna pojavljuje pošast njima najvećim dijelom potamani. buhe štakora štakora uzročnika redu tzv. štakorska prenose prvom kuge, Kad buha. buha i tako prenese izginu štakori, prelazi ljude ubrzo dolazi do velikih Tada pa njih, epidemija. preuzima pojave uloguprenosnika buha. U žive štakorima Evropi posebne čovječja buhe,koje od nešto pa nego epidemija prelaze ljude, jeopasnost kuge manja tropskim ali omalovažavati. to ta krajevima Azije, opasnost smije žive dva štakora: štakor. U našim selac i crni domaći suri štakor krajevima Ima Prvi kuća hodnike i ga Ispod skrovišta, jeopasniji. svugdje. rujebeskrajne odakle i sistematski ih uništava. Osim hrane uniprodireskladišta, magazine kanalske štava često i i električne i vodovodne drvenariju, nagriza cijevi, čini ogromne i tako štete i živote plinske instalacije ugrožava ljudi. i rado Naročito štakor često boravka opasan selac, je jer mijenja mjesto služi svim aviprijevoznim sredstvima, parobrodima, željeznicama, pritom i običnim kolima. onima seljačkim Iz gore lako ćemo od izloženog shvatiti,kakvogje ogromnog značenja štetočine. U i uništavati svrhu treba tu poduzeti suzbijati najprije da štakorima oteža život i Sve živežne se prehrana. mjere, onemogući mirnice tako čuvati i da štakori do mogu moraju spremišta osigurati, njih. Isto vrijedi i živežnih kućno im takopa otpatke namirnica, smeće, koje đer služi hranu. Naročito velikim to važno klaonicama, tržnicama, je Za lukama. luke da bi stovarištima i pomorskim propisane posebne mjere, dolaze štakora iz prekomorskih brodova, prijelaz koji krajeva. spriječio To
sva
šteta
od
štakora.
Oni
osim
su
i
sve
a
u
u
na
u
zaraznu
razne
se
na
u
ova
na
zarazu
na
na
ne
na
u
uza
sve
se
ne
u
a
se
ove
sve
se
na-
ne
za
za
na
za
u
su
sa
se
ako
Naime,
takvi
bi
štakori
imali
na
sebi
inficiranih
buha
ili bi
bili
samo
štakorima, kugom, prešavši kopno, pomiješali više da bi katalukama mnogo, nego kojih uvijek je sigurno, pouzročili je nitko bi mogao spriječiti. strofu, koju akcija čitavom Danas vodi uporna štakora. svijetu uništavanje sredstva. Štakor različita mehanička i svrhu U tu kemijska upotrebljavaju je kod i brzo Zato lukava koja prijeti. osjeti životinja opasnost, naročito Tako štakor raznih oprezno smije mjera postupati. primjene mekama i raznim ostati miris pa predmetima smiju kože, osjetiti čovječje štakora Razne ruku. sprave temeljito hvatanje moraju uvijek tragovi Kod zatrovanih meka treba birati takvu vodom. čistiti vrelom postavljanja to više kakve inače tome živežnu ga privlači. mjestu, jer namirnicu, misliti i otrovnim uništavamo Kad štakore plinovima, opasnost Baš radi te danas i domaće upotrebljaživotinje. opasnosti jezabranjeno ljude među bi bolest lako bi izazvale vati jakepošasti štakorima, jer bakterije, koje štakora domaće i i Akcijomtamanjenja životinje. moglaprijeći ljude ovlaštena osoba i po stručno da mogućnosti osposobljena najbolje je upravlja dr Prim. ustanova. zdravstvena EugenNEŽIĆ javna zaraženi
pa
bi se,
na
s
domaćim
u
ne
se
za
u
se
mu
veoma
se
ne
mora
ne
na
se
za
nema
na
moramo
na
12
na
na
za
IZ STOČARSKOG Promet
o 1.
rasplodnom
stokom
poadidia me Živoder
SELEKCIJSKOG
Ivan
proizvođača-kooperanata
3.
Nevinac
Međurača
po
+
Filipešić M.
4. Kovačević
R.
6. Panić
7.
Alojz
Šuhat
nović« Novska
3882
—
godine
Stj., Paljevine 21
ž. tele
+
Fond
bik
S.0.,
Novska st. N.
Vet.
,,
Gradiška
Gradiška
Ađamorci Koprivnica »Podravka« 4473 Koprivnica Žabno
1976.
Imbrišak
=
St. P. Selo
Žabno
Ivan
4184
krava
Rađe-
N.
I.
prosincu
KUPAC
6224
Kovačevac
5. Domazetović
mjesecu
437
"
Novska J.
u
SR HRVATSKE
aj Organizacija
Selo
55
2.
CENTRA
D219
.
7.
»
junica
24168.
— Babotok
Veličan
F.,
Čedo
Basta
,,
Bjelovar 8. 9.
0"
»
Bujger
Vl.
24152
»n
Predavac
—
200
Predavac
793
n»
"
krava
— udruž. Reg.
posl. za
polj. Sisak 10.
Botešić
D.
Buševac
OPZ
6713
junica
Vukovina
—
»AIPK«
Bos.
Krajina OOUR
»Posavina« 11.
12.
13.
14.
Spičko
Bukevje 74
M.
Koprivnjak
I.
Filipović Šušnić
J.
Fr.
»
PIK
»Slje-
me«
Orle
48
Lazina 41
V.
Grgar
Ribnice
Mato
2
6572,
"
6313,
s.
Čiće
Novo
|,
Gorica
71 15.
>"
4608
a
OPZ
5592,
6384,
_
,
.
101
16.
Stj.
Riđanec
Babče
20
OPZ
V.
Gorica 17. 18.
Čumpek Horvat
Stjep.
Jaromik
di
19. *
20.
Habalija Bukin
I. J osip
Babče Rovišće
12
»
Rovišće
8
N. Rača
m
o
6051 6522
Oto
61 Kovačevac
Rovišće
Predavac
Predavac
125
ZZ
»BudućMalo
nost«,
15019
Ledinski
Milan
6011
Rača
22.
Rašek
OOUR
Kraj.
6515,
(N. Predavac 127 Predavac Orlovac
24.
—
AIP»Bos. »Posavina«
15090
Rača
Stj.
Vilko
:
.
Kramarić
Bujger
junica
Crnće
21.
23.
6458
65
N.
131
BS
6499
“6513,
.
pa
S.
»
"
_
S
-
=
o
<
d 13
-
————-——
Red.
broj
Imei prezime proizvođača
25. Veličan 26.
Fr.
Šlezinger J.
27. Frančić
Organizacija
Kateg. pb.
Babotok
Kapela
3140
Bubinac
Bedenik
4172
Selo
Matijačić
Hemuševac
29.
Sačer
Prelog
30.
Gruber
28.
I.
Stj.
s
o.
V.
53
Trojstvo
PZK
Čakovec
2773
Stj.
Krčmar
32.
Matijačić
33.
Gruber
Lena
Stj.
34. Sačer
Ivan
krava
2198
PZK
Čakovec
18918. 18915
m
18909
ž. tele
18896
ž.
Cirkovljani
2467
krava
Prelog
2469,
Cirkovljani
tele
Goričan
32
Hemuševec
Ivan
Hodošan
17129,
37. Krčmar
Sj.
Goričan
2465
krava
Palinovac
17301
junica
Hodošan
16895,
Hodošan
11416.
Čukovec
16794,
M.
Hodošan
16790,
F.
Hodošan
11032,
44. Kavran
Ivan
Prelog
16919 junica
45. Blagus
Pavao
Hodošan
17260,
46. Čandi
Melko
Palinovac
11220,
Jakob
39.
Mesarić
40.
Blagus
41.
Fileš
42.
Šupljika
Josip Ivan
Jakob
43. Herterić
47. Kolarek
Ignac
Prelog
17559
48. Vlahek
Ivan
Hodošan
11681,
49. Haramija
A.
"Cirkovljani
»Jedinstvo«, Arilje
EL
junica
36. Vlahek
Zrna
n
tele
17075
38.
Jedinst.
tele
Palovac
Novosel
»Zdenka«,
Arilje.
Val.
35.
MI
Z
104 31.
"2
Vel. Zdenci
N. Diklenica
VL
KUPAC
__,,
krava
2240
»Zgb. mljekara-KAR-
LOVAC 50. Zrna
Hermuševac
m. 18911 ž. tele
Tomo
Prelog
18870,
Andrija
Hrašćan
2470
Hermuševec
2466,
Tomo
Prelog
2459,
Stj.
Lopatinec
18726
Andrija
51. Matijačić 52.
Šepar
53. Zrna
54. Matijačić 55.
Leno
L,
Šopar
56. Novak:
57. Novak
Vinko
58. Topoljnak
P.
D. Hrašćan
Ivanovac
G.
Hrašćan
18920
tele
LL
krava
ž.
tele
PPK
jevo
18709,
»
187145,
Grozdana
li
Kut-
Dabac
REUMATIZAM Razlikujemo kojanapada vručicu, srčanim zaliscima. Do srce, prouzrokujući promjene remuatičnog oboljenja dolazi kod mladih pretežno osoba, kojezbogtogapostaju n eizlječivi invalidi. Akutni reumatizam zahvaća i osrčje, porebricu, potrbušnicu akutni
reumatizam
reumatičnu
tzv.
na
srca
moz-
govne
opne.
groznica je cijelog vezivnog tkiva, kojaje tkiva tzv. beta-hemolitičke iil grupe specifična reakcija streptokok njegove Reumatična kod odraslih osoba ako produkte. groznica obnavlja je predobi. Osobitost da te bolesti često boljenaranijoj ponavlja. Tkojednom je od reumatične 25—80% da oboli groznice slučajeva vjerojatno je ponovi. reumatičnih zahvaća Akutna grupa Druga oboljenja uglavnomzglobove. ili kronična (spovišenom temperaturom) upalazglobova (beztemperatura) može dovesti do teških izobličenja zglobova. Treći oblik reumatizma tzv. je površinski (perferni) tipreumatizma, koji akutnom ili kroničnom obliku lokalizira mišićnom pretežno tkivu, Reumatična
bolest
nastala
kao
na
se
u
se
u
se
se
u
u
koži
ili oko
krvnih
u
žila.
dosadašnjim shvaćanjima je reumatičnog oboljenja može nalaziti zubima kronično žarište, koje pokvarenim (granulomi), kronično žučnom i upaljenim krajnicima, upaljenom mjehuru drugimmjestima i visokovirulentnim dugotrajnim gnojenjima. Reumatizam radne uzrokuje dugotrajno bolovanje, smanjenje sposobnočesto i invalidnost osobito mladih osoba. sti, trajnu Prema
izvor
se
zarazno
u
u
s
a
Vanjski
faktori
Poznato
da
je,
pogoduju pojavi
reumatizma
prilike,kojimaživimo, bolesti. se, imajuogromno prema značenje stupanj otpornosti organizma U atmosferi faktori: i vlažnost zatim toj najvažniji temperatura zraka, kretanje zraka, propuh. vjetar, U našem stvara bez što tijelu prestanka toplina tako, izgaraju hranjivi elementi iz naše hrane. Jedan dio te rad topline dajepotrebnu energiju i suvišak kroz organa pojedinih čitavog organizma, izlučuje površine kože, i izlučine. Pritom od atmosferske pluća odlučnog značenja prilike okolini. Ako okolini visoka bit će i velika našoj je vlaga, temperatura spriiz tako dolazi do i pa odvajanje ječeno topline tijela, toplinetijelu zastoja do obratno dešava velikom omare. pojave Potpuno hladnoj prostoriji hladan zrak U tom i vlažan odvodi vlagom. slučaju pojačano toplinupovršine to našegtijela, ohlađuje, nepovoljno djeluje njegovu o tporda takvim lako nu snagu. prilikama »prehladimo«, Znamo, tj. klice lakše nazoćne oboli. opasne pa svladaju organizma, otpornost Takove i reumatične bolesti. Nazočni prilike djeluju povoljno pojavu ročnici reumatične bolesti lakše od organizam, svladaju ohlađivanja oslabljeni da reumatizam cvate hladnim stapa znamo, najbolje vlažnim, podrumskim i među rađe vodi i vlažnim mljekarama novima, radionicama, ljudima, koji Iz da korak prostorijama. navedenog jasnoproizlazi, jeprvi borbiprotiv reumatizma žarišta vlažnih staopasnih poredsanacije sanacija okoline, i radnih tome treba da vode oni pomjesta. Pogotovo brigu najveću naravi traže veću ili veća po procesa tehnološkog goni, koji vlagu gdje vlaga tehnološki iako proces potrebna. pojavljuje, nije atmosferske
radimo
u
i krećemo
za
su
se
za
a
razne
se
su
u
u
u
se
u
s
s
ono
se
a
se
na
u
razne
zarazne
on
na
uz-
u
u
u
—
—
o
nova
se
za
15
>
o
Liječenje je protiv streptokokne Ona dva pravca: 1. i jeusmjerena dijagnoza liječenje streptokoknih i 2. streptokoknih sprečavanje Ima i reumatičnih bitno od bolesti, koje postanku razlikuju uzrokovane redu prvom naprijed opisanih oblika, propadanjem glatkih do dolazi radi fizikalnih površinazglobovima,kojih prilika, nepovoljnih normalan rad Tako dolazi često do pojedinih zglobova. oštećenja zgloba kod koljenu, kuku,međukralježnim zglobovima jakogopterećenja tijela teških tereta, rad (gojaznost, nošenja stojećem stavu). Drugiputspušteno izaziva abnormalne odnose raznim izazto može stopalo zglobovima, vati nalik kod reumatizma. mnogo jakeboli, koje tegobe akutnog kod treba tome reumatizma da li Prema radi svakog najprije utvrditi, ili kroničnom-reumatizmu ili ovim tzv. artrozama upalno(uparazličito. Kod lama može atroza često obizglobova), jerjeliječenje potpuno akutnom čan uložak rematizam i i klinego bolje uspješnije »izliječiti« kupališta matska lječilišta. nećemo reumatizma Zato domaćim »prokušanim« upuštatiliječenje ćemo nego uvijek vrijeme posavjetovatistručnjakom lijekovima, reumatizam da veliko zlo i bolesnika umu, samog imajući jezapušteni i čitavu zajednicu. —
Profilaksa
zaraze.
bolesti
reumatične
na
borba
rana
zaraza
zaraza.
se
u
a
su
svom
u
u
za
u
u
u
u
su
a
sve
na
se
o
o
sva
u
se
na
se
sa
za
ra
za
LARA
SADA
AD PORAPEAP ARAPA AA PEPPA NOVA
PAPP
APAPDAPEAPAJ
CIJENA MLIJEKU
mlijeku cijena list SFRJ 56 od 24. XII 1976. g. donio u broju Službeni je»Dogovor i i minimalnim otkupnimcijenama jedinstvenim premijama kravlje odnosno viša iznova, mlijeku mlijeko«, kojim određuje cijena ovčije dinara i uz dodatak od od dinosu po 1,06 masnojjedinici, premijski 0,12 ali samo također 30. 1977. g. po masnojjedinici, nara, do lipnja 1 litru Prema će za tome se proizvođačima isplaćivati mlijeka,3,6% 1 litru dinara. za Dosadašnja mlječnemasti, 4,248 cijena takvogmlijeka iznosila viša za zato nova dinar. pa mlijeku dinara, je cijena 0,945 je3,303 će se od dana stumlijeku isplaćivat Nova minimalnootkupnacijena odnosno o na snagu republičkih, pokrajinskih propisa određivanju panja dana od dana te a u ovog tridesetog objave cijene,najkasnije Dogovora Viša
za
o
se
u
s
»Službenom
listu«.
izuzetno Smatramoda jenova cijena mlijeka .daljnjem unapređenju proizvodnje.
povoljnadoprinijet i
će
UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik: Kaštelan dipL inž. Dinko Vlasnik radnika SRH. i izdavač: i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Zagreb, NIŠP-a Ilica telefon 440-476. Tisak, OOUR TMG, »Vjesnik«, Zagreb d. 4.— Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d 2.— '
31/III,
16