Mljekarski list 1-1977

| STANJE POLJOPRIVREDNE »JUROVSKI BROD«

RAZVOJ

ZADRUGE

zadruge uvjeti osnivanjaosnivanje Geografski smještaj, nalazi Brod Jurovski Ozalj području općine Poljoprivredna zadruga PoSR i na prema Sloveniji. dijelu, Karlovac, graničnom Zajednice općina osnivane oslobođenja poslije Ozalj zadruge području općine ljoprivredne osnivane u istim u su u našojzemlji. zadruge čitavoj uvjetima kojima Prema izrazito pedološkom poljoprivredno područje.

OpćinaOzaljje stvoreni i ostalim gostavu, klimi, uvjeti prirodnim faktorima, reljefu i voćartovo sve grane vinogradarstvo stočarstvo, proizvodnjeratarstvo, i

na

se

su

na

sa-

za

su

—

stvo.

općine oslobođenja zemlje, području poslije i nabavno15 nešto osnovano potrošačkih preko nabavnoOzalj, je 8 nabavnoveć 1947. da bi smanjio zadruga tajbrojputemfuzija prodajnihgodine MALOM ERJAVCU, OZLJU, mjestima: zadruga slijedećim prodajniu I RADARIBNIKU JUROVSKOM HRAŠĆU, KAMANJU, VIVODINI, BRODU, TOVIĆU. kolovozu Brod Jurovski u osnovana je zadruga Poljoprivredna Današnja Brihovo.

Istovremeno kao Brihovu 1945.

Nabavnozadruga godine i Pravutini. u i su osnovane zadruge Žakanju nabavno- prodajna i Pravutina Na izvanrednim Žakanje (6.

Brihovo, zadruga skupštinama potrošačke u odluka donesena o VII zadruga spomenutih triju (fuziji) spajanju je 1947.)

JUZADRUGA NABAVNO-PRODAJNA nazivom: zadrugupod zajedničku Brodu.

Jurovskom u ROVSKI BROD, sjedištem Međutim članova koliko sačuvan brojila. zadruga je podatak Nije 80% stabilo da u se, prema preko sjećanju,je zadrugu učlanjeno ocjenjuje Poslovni novništva zadrugara udjel je pokrivala. kojejezadruga područja obveze visini za deseterostrukim iznosio 100 dinara udjela jamstvom kratkom

U

naše

vremenu,

na

|

na

se

u

u

sa

nova

s

u

s

za-

predsjednik Kohanjci, Rudolf, Brunski potpredsjednik Brihovo, Franjo, Jurovski Petrušić Brod,tajnik Antun, član Podrebarac Ivan, Mišinci, član Jure, Pravutina, Gojmerac član Crnić Bukovac, Josip, član Jurovski Brod, Hribljan Ivan, član o Gorše Bubnjarci, Jure, član Jambrošić 0 Žakanje, Josip, i zadruge fuzijedjelatnosti Reorganizacija kao Brodu Jurovskom u nabavnodjelovala je (do1954) Zadruga već spome1947. utvrđeni zadacima prilikom fuzije godine, koji prodajna zadruga zai u nutih Žakanje Pravutina)Nabavno(Brihovo, zadruga triju Brod.

Jurovski prodajnu j. drugu i novonastalim skladu uvjetima općimrazvojem zemlji Međutim, Uredba o donesena nova zadrugama(»Službeni poljoprivrednim je razvoja, i trebalo uskladiti br. liste FNRJ, prema poslovaorganizaciju 5/54) kojojje Mravunac

mniobu= .

.

.

.

.

.

.

.

.

su

sa

s.

0.

u

s

u

---

--

njepostojećih zadruga. izvanrednoj skupštini zadruge(22.

1954), i naziv: usklađujući organizaciju poslovanje, zadrugadobija Opća poljoprivredna Jurovski Brod. zadruga od na Danas, području općine Ozalj, poljoprivrednih zadruga djeluju Opća i Brod.

Jurovski poljoprivredna zadruga Ozalj Poljoprivredna zadruga U toku ali ne fizičkim nego daljni integracioni procesi, spajanjem, i osnovama rada i sredstava. radi povezivanjemudruživanjem Naime, međusobnom se o kao i Jurovski i povezivanju dvijuzadruga (Ozalj Brod) zainteresiranih na u drugih organizacija području općine Ozalj Samoupravnu poslovnu zajednicu.

Na

VIII

su

na

—

Razvoj poslovanja zadruge PZ Jurovski Brod kome živi svojomdjelatnošću pokriva područje oko 1.560 12 i to: Jurovski domaćinstava, mjesnih zajednica Bubnjarci, Velika Brod,Kamanje,Brihovo, Žakanje, Zaluka, Pravutina, Plaka, Ribnik, i Kašt.

Radatović Grič, svom Zadrugaje dugogodišnjem bilježila razvoju uspjehe, stagnaciju, i sl. kao i kod zavisno od nas, pad poljoprivredno zadrugarstvo inače, uvjeta fazama Od distributerpojedinim razvoja. nabavnozadruge, skim odmah iza zatim karakterom, rata, transformacije općupoljoprivredprodajne kada razviti više nu i do zadrugu, pokušava djelatnosti usluga potrebnih selu, kada zadržala razne robni današnjih dana, je djelatnosti (proizvodnju, otkup, i životnu snagu zadugajepokazala promet usluge), svoju neophodnu vojkrajakogapokriva. i neki

rezultati

na

sa

u

u

s

u

za

OTKUP

raz-

MLIJEKA .

otkupapoljoprivrednih proizvoda najznačajnije mjesto otkup kako masovnosti od se po mlijeka, broja proizvođača, kojih mlijeko otkupljuje, tako i po i Na trajnosti stupnju organiziranosti. području današnje zadruge Jurovski Brod više od 10 Stečena i velika mlijeko otkupljuje godina. iskustva te Nakon zai otkupu daljnjoj prodaji,preradi mlijeka. pripajanja PZ Jurovski Brod se drugeRibnik, povećava otkupmlijeka, ozbiljnije prilazi i i efekti. pa organizaciji proizvodnje otkupamlijeka, postižubolji Prvu dana male veoma količine da godinudvije otkupljene mlijeka, bi se već od 1967. godineotkuppovećao, zahvaljujući boljoj organiziranosti i tržišnu na proizvodnje usmjeravanju proizvođača proizvodnju.

Dinamika kravljeg i otkupa isporuke mlijeka 1967 L144.777 litara godina 1.336.091 1968, 1.376.062 1969, 1.464.918.

1970, 191, 1.615.479, 1972, 1.111.438, 1.853.634.

1973, 1.955.659 194, 2.084.685 1915, 2.100.000 1976, Pozitivan trend i u očit. trend će i otkupu isporuci mlijeka je Ovaj dalje zadržavati uzlaznu to za liniju, jer postoje uvjeti Od

zauzima

se

su

u

se

su

.

,,

,,

,,

'

,,

,,

,,

,,

godiškojiisporučuju proizvođače Zadrugaje službe stručne 10.000 litara više od pa poduzima mlijeka, putem svoje nje litara od 10.000 da mlijeka godišnje brojproizvođača isporukom mjere i ovakvim još premije pomagati proizvođačimaposebne poveća.

Nastoji tako i kako stručno materijalno. livada, prignojidbi 10.000 litara 1975. odnosno 1974 U isporučili preko mlijeka godini, poljoprivrednici: slijedeći naročito

zainteresirana

za

s

se

uz

se

su

kbr.

2

1974

1975

21.925

21.618

Sopčić Vrh, Sopčić Franjo, 12.521 14.248 Selo 5 Skradsko 2. Klemenčić Antun, 14.801 12.491 Brod 17 3. Rehorić Jura,Bubnjarski 11.441 23 Mošanci 4.

SopčićBranko, 10.291 11.406 12 M. Paka 5.

VajdaJanko, 12.639 11.250 I Jarnevići 6. Car Mijo, 10.460 Mišinci 7 7. Boldin Alojz, 11.252 45 Zaluka 8. Radman Josip, 10.214 7 9. Nastav Kohanjac Slavko, 12.855 Jarnevići 10. Car 2.

Jura, 10.064 Sračak 5 11. Jacmenović Josip, 1975.

1974.:bilo iz Kako godini je6, podataka vidljivo je prednjih litara. U 1975. više od 10.000 10 dobijeno je mlijeka isporukom proizvođača iz 1974. dok robnih 5 novih tzv. godinenije proizvođača, jedanproizvođač mliod suvremenih 10.000 litara. Jedan proizvođača preko isporuku postigao 20 krava suvremenu kapaciteta staju koji jeizgradio Franjo jekajeSopčić što i nabavio opremu muzara, preko rasplodne junice, odgovarajuću dinara. oko 200.000 se zadužio Očekuje (podigao jekredit) zadruge više od takvih rednim proizvođačaisporukom broja godinamapovećanje litara 10.000 godišnje. mlijeka oko 700 obuhvaćeno proizvođača.

Brojproizvođača je Otkupommlijeka i količine I samo i treba može nego mlijeka brojproizvođača, povećati. će niz kom u pravcu po proizvođaču, poduzeti. koje zadruge predstoji mjera, služba i govedarske proizvodnje unapređenje Selekcijska kravi 1965.

S po mlijeka godine.

Proizvodnja počelo otkupommlijeka bi ali ni iz daleka nešto Naime, otadaje mjerikoja zadovoljila. porasla, vidu 2000 litara dobiva kravi paspo mlijeka.

Imajući godišnje prosječno normalno. može uzeti kao takvo šarenilo minsko mlječnosti stanje goveda, simentalsko domaće dio govedo. zadruge je Najveći goveda području i nalazimo dolazi sivo-smeđe Iza ovog po govedo, goveda zastupljenosti i buše. njibrojpincgavca sastavu goveda, zadruga je nepovoljno stanje pasminskom Uočavajući stručne pogodinu- unatrag, vrijeme, službe,posljednje putemsvoje simentalca. odnosno čela goveda tipu odabiranjem radom, selekcijskim dvije iz tzv. »Z« i 100 krava matično stado od 90 krava stvoreno 1975.

U je godini dobivakao baza trebale bi poslužiti razdoblju slijedećem koje kontrole, ostalih odnosno istiskivanje goveda, domaćegsimentalskog nje čistokrvnog žensvu što Da i križanaca. neophodno željeni cilj, je postigne prije pasmina slati minus krava sku telad matičnih varijante rasplod, ostavljati 1.

—

.—

:

—

—

:

—

_—

A

—

.

a

u

u

s

za

se

za

.

u

za

na-

s

ne

se

se

u

u

se

se

na

ma-

a

u

u

u

sa

za

u

za

a

samo

unapreklanje.

Realizaciji pridružio Samoupravni sredstava đenjepoljoprivrede Ozalj, dijela premipriopćini izdvajanjem ženske teladi za ranje ostavljene rasplod. služba nailazi punu poSelekcijska zadruge, koja svojimakcijama, dršku skromne organa prve društvenoopćine, bilježi uspjehe. svoje Trenutno 300 te veći jegotovo grlapodkontrolom, brojpoljoprivrednika koji političkih vrlo visoke kvalitete.

Matične krave mogu imajugrla području kod uvedena davno kojih mjeritimnogima jeselekcija prije. Štednoposlovanje kreditno to Štednoposlovanje zadruge nije, priznati, razvijeno bi razviti. niti onoj mjeri, kojoj moglo Nije posvetila odgovakreditno U i rajuća pažnja. sklopu ukupneorganizacije zadruge razvijanja pojedinih štedno-kreditno dobit će djelatnosti poslovanje odgovarajući značaj.

Da može da zadruzi štednja uspješno pokazuje razvijati primjer štede 33 od oko 251.640 dinara. će Ova poljoprivredna proizvođača, ulogom znatno kada formira štedno-kreditna će štednja povećati služba, koja štednih već i kreditirabaviti, štednjom uloga, tj.prikupljanjem njempoljoprivrednika. na

zadatka

ovog

fond

i

se

za

za

u

na

na

se

ovom

s

moramo

u

u

se

mu

se

se

u

s

se

se

ne

se

samo

Zadrugaje

od

Financijski pokazatelji poslovanja 1968 do 1976. ostvarila rezultate slijedeće

poslovanja: UV

4

: E

SE FE-

O

SA

đ &

PET cE: O

A

o

8 gt Šš“

g go Ag OBA

ON

MAN

1968

4.691

381

301

80

21

1969

5.281

573

350

223

18

1970

5.463

670

449

221

20

1971

7.286

929

524

405

20

1972

9.704

1.130

550

580

21

1973

12.229

1.447

TT4

673

22

1974

14.840

1.349

816

533

21

1975

20.139

2.162

1.295

867

25

15.911...

1.922

1.206

716

31

(I— XII)

1976

IZLOŽBA KALENDARA otvoreno 14 Šumečani Moslavini, kojeje gdje prije godina, sada sabirač Stevo nalazi zidovima mala izložba kalendara je Huljer, dođe sabiralište ostane izneproizvođače mlijeka.

Posjetilac koji ugodno nađen i radostan.

Mala izložba narodnih kalendara zimljekarskih uljepšala je dove sabirališta.Neka to bude selima i sabiralištima malog primjer drugim i odborima da sabirališta.

Ima mlijekamljekarskim pristupe uređenju svojih toliko starih selima nekad i predmeta kojima prerađivalo mlijeko U

sabiralištu

u

se

na

za

u

u

mogu

danas

ukrasiti

zidove

u

sabirališta.

se

--

BlEčsnsnaP

PRIRUČNIK

GOSPODARSKI

X »Gospodarski 1977. i izašao godipriručnik« je 51. već To godinanjegovog je izlaženja.

Svojimzanimljiredovitog stručnim i nadasve vim sadržajem mlištivo izvrsno proizvođače je urednik I jeka. godine jeprof. izdao dr. Šatović, dipl. inž., Franjo ga jeSavez poljoprivrednih inžinjei tehničara BeHrvatske, Zagreb, rislavičeva 6. Na tu adresu može i naručiti. pismeno Mandekičev

Poznati

S.

*š€&

za

nu.

za

ove

a

ra

se

Prof.

dr

Vinko

Mandekić

VIŠE MLIJEKA

VEĆI OPREZ!

—

produktivnim govori da, sačuvati bi biti vrlo i kako stočari zarama, mogli moraju oprezni stručni, znatno krava. krava visoku mlječnost zdravlje Jednosmjerna selekcija lakše i zato obolijevaju. umanjujeotpornost organizma da veći krava krava izrazito U stadima broj mlječnih zapažamo pasmina i to donosi velike od više ih boluje upalavimena, papaka dr., ostaje jalovo, da bi svaki stočar trebao štete Radi obilježja gospodarstvu. toga veterinara.

Iz kako bi ih otkrio i nekih bolesti muzara, obavijestio vrijeme stalna stočarska i veterinarska takvim stadima da potrebna togproizlazije pomoć.

Muzare velikom proizvodnjom mlijejalovosti.

Spomenuli problem tu bređe.

Znatna ka teško organa kojiuvjetuju jaoboljenja spolnih ostaju izvrnakon Radi odmah lovost telenja. togapotrebno je nastaju razdoblju i ako nakon krave svake sedmice šiti poorgana telenja je spolnih pregled da to rekli Kod izvršiti trebno pasminakrava, liječenje. plemenitih vraća nakon maternica polaganije telenja svoje grla, osjetljivija nakon telečešće U tom i malno razdoblju, upale. gnojne stanjezapažaju dva nakon i kod i ite mjeseca gonjenja, liječe nja, upale lagano uspješno može krava od pripustiti. telenja, da li kod krava da redovito Stočarima paze postoji gnojpreporučujemo kod krava dok može To iz ni organa. najbolje zapaziti iscjedak spolnih odmah veteriAko leže potrebno pozvati iscjedak je gnojni staji. postoji radi liječenja.

Stara

stočarska

uzrečica

u

stadima

s

visoko

mu-

na

one

a

zna

u

osnovna

na

u

s

smo

u

"

a

u

se

se

se

se

se

u

nara

6

smo

su

nor-

ŠESTO ZBOROVANJE

STOČARA

KLUBA NAPREDNIH ŽUPANJA

|

OPĆINE

Županje, Gradištu, Županju, je, tradicionalno Kluba stočara. zborovanje naprednih Na analizirani rezultati rada unaprezborovanju jednogodišnjeg stočarske i đenju proizvodnjemlijeka Na imade 80% 7.200 od području općine krava, čega tipadomaćeg simentalca. šarog imade U 450 i 400 matičnih kontrolnih krava oduzgojnim knjigama Prema do 1980. će imat programu govarajućim podmlatkom. razvoja god.

1.200 krava tretmanom pod selekcije. sredstvima Ujedinjenim proizvođača »Napretka« suradnje selom, banaka i i stočarstva SRH Samoupravnog fonda unapređenjerazvoj kreditiran veći nabave i proteklom periodu broj je uzgoja rasplodnih junica, te i robnu izgradnje, adaptacije stajskih objekata opremanja proizvodnju mlijeka.

Tako ili 60 je proteklom periodu izgrađeno adaptiranostajskih objekata 788 uvedenom stajališta, ventilacijom, svjetlom, pojilicama, strojrešetkastim i dr. podovima, mužnjom, septičkim jamama 30 silosa 150 vagona silaže.

Izgrađeno je kapaciteta preko i 14 sabirnih rashladnim mliIzgrađeno je mjesta uređajima otkup od 25.000 dnevnim litara jeka kapacitetom mlijeka. količine iz znatan Ukupne otkupljene mlijeka godine godinubilježe porast.

1963.

836.000 lit. god.otkupljeno je 1975.

5.200.000 lit. god.otkupljeno je 1976. će ostvariti 6.000.000 litara. preko ovakovih rezultata i niza društveOstvarenje omogućenoje izgradnjom nih što ih PPK i sušare Županja, objekata gradi šećerana, silosi, mljekare. već danas može 200—250.000 litara mljekare Kapacitet primiti mlijeka nedaleko

U

ovih

dana

održano

već

za

su

na

mesa.

—

ove

sa

cca

sa

—

za

u

u

za

u

sa

vezova

—

nom

sa

za

sa

u

a

se

|

dnevno.

rezultati

uzgojurasplodnih tovu junica,

Postignuti značajni i te junadi, svinjogojstvu. tim Na svim stručna služba Kombinata nepoposlovima angažirana je i Društvom kao inž. i tehničara. srednoj suradnji proizvođačima, polj. i nizom naučnih i stručnih Značajna je suradnja institucija čiji predstavnici prisustvovali značajnom skupu. od Najboljim dodijeljeneprigodne proizvođačima nagrade.

Mnogi njih 10.000 litara isporučilipreko mlijeka godišnje.

Brlek dipl. ing.

Stjepan i

su

u

teladi

u

u

sa

sa

su

ovom

su

su

|

PRNJAVOR

GORNJI

Anđela

mlijeka svakodnevno ničar mlijepreuzima Kriselu ko kraj Prnjavor, Gornji malo selo i To Moslavini. je ža, od prodnevno preuzme najviše 400 litara To izvođača oko mlijeka. tek otvoreno sabirno mjesto je 1976. godine. travnju AnSabiračica mlijeka drugarica đela trudi da što postigne bolju kakvoću to znači redomlijeka, vito treba ispitivati mlijeko proizvođačima to »vage«, pomoću je Sabiračica

Brez-

u

u

se

u

se

a

a

ziv

za

na-

laktodenzimetar.

Anđela iz

Brezničar

Gornjeg Prnjavora VEĆ SMO U

1977. GODINI! bila

potvrditije proizvođače mlijeka prošla godina vrlo će svega, po uspješna. rekordnoj proizvodnji mlijeka.

Prije pamtit Prema i našojzemlji proizvedeno odnosno,mljeprocjeni, je otkupljeno, više od 1 litara U karama, milijarde mlijeka.mnogim mljekarama prerađeno i ali bilo velikih oko poteškoća prihvataprerade mlijeka, sreću, je nisu to To da mlijeka mlijeka proizvođači osjetili. ukazuje proizvodnja lima vrlo više treba predstavlja sigurnu proizvodnju, kojujoš povećati. znatno i U godini goveda mnogim prošloj jepovećaobrojrasplodnih fonda Tome i kreditiranje Republičkog stajama proizvođača. jedoprinijelo kredite telad i odobravao stočarstva rasplodnu unapređenje SRH, kojije želili zadržati telad matičnih im Proizvođači koji krava, je junice. kod dobivali kredit iznosu od 4.000.— bio dinara, kupovine potreban, 50% odobravao kredit iznosu od novčani vrijedrasplodnih junica se.je nosti junice. obnovu i kredite da banke odobrile pustile opticaj Doznajemo rada kao nosioci udruženog gospodarstava.

Mnoge organizacije seljačkih kod izvršile stručnu selima proizvođača mlijeka proizvodnje ganizirane određenih koji proizvodnjepopunjenjem upitnika mogućnosti procjenu će kredita. više To povećati proizvodnju mlijeka još potrebni odobrenje Možemo

da

1976.

za

se

u

u

na

svu

u

se-

u

se

za

za

a

su

su

novac

u

u

'

:

za

u

su

or-

su

u

s

za

selima.

8

su

u

udružesmijemo je prošloj godini radu« će i našim među koji selima, proizvođačima mlijeka, donijeti koristi. mnogostruke Zato želimo 1977. proizvođačima mlijeka jošuspješniju godinu.

Ne

zaboraviti

nom

da

donesen

u

»Zakon

o

u

.

Već

smo

godini!

1977

u

UDRUŽIVANJE

DALJNJI RAZVOJ ZADRUGE I POLJOPRIVREDNIKA

ustavnim opreDaljnji razvojudruživanje poljoprivrednika temelji razrađena Zakonu udruženom djeljenjima koja detaljnije radu, skladu i dostignutim stupnjem pretpostavkama razvojamaterijalnim razvoja.

U Zakonu udruženom radu regulira udruživanje poljoprivrednika radi unapređivanja poljoprivredne proizvodnje, organiziranog uključirobnu i vanja razmjenu, stvaranja uvjeta osiguravanje unapređivanje i i oblika zdravstvenog, mirovinskoginvalidskog osiguranja drugih socijalne i interesa te radi sigurnosti njihovih drugih zajedničkog ostvarivanja društveno-ekonomskim upravnog odnosima...«.

Popoložajasocijalističkim isti se, i osnovi ljoprivrednicima temelju njihova rada,jamči položaj ista kao i radnicima i

se

su

u

na

o

a

u

s

o

se

»...

u

za

samo-

u

na

u

prava

skladu

u

udruženom

radu

društvenim

sredstvima.

poodredbama, temelju udruživanju usklađena i Donesen ljoprivrednika, je organizacija poslovanje zadruge. je novi statut i kao akti. zadruge, drugiopći Međutim, t ransformacija zadruge ustavnim načelima nisu onakvi odnosi jošnijedovršena, jer uspostavljeni kakve Ustav odnosu inaugurira poljoprivredne proizvođače.

Tajje

U

s

ustavnim

a

na

Zakona

o

na

u

na

za-

posla realizacijom dugoročanzadrugu očekuje udruženom radu daba Zakona planuudruživanja poljoprivrednika.

U da bi 212 članova bilo poljoprivrednika,ovaj učlanjeno zadrugu je Zakonom i republičkim poslovanja organizacije broj, prilikom usklađivanja Sta33 člana prema pao zadruge.

Naime, poljoprivrednika, udruživanju oni članovima tutu poljoprivrednici koji zadruge tretiraju zadruge, i obveze izvršili poslovnog određenog udjela, (upis uplata odgovarajuće miniobveza i obveze visini prema udjela zadruge preuzimanje jamstva člana zadruge. način stekli status i suradnje) taj poslovne 700 oblicima raznim i poljoprivpreko Zadrugakooperirasurađuje datak

i

mnogo

vezi

u

odre-

s

na

o

—

s

na

o

samo

se

su

za

na

muma

s

u

rednika.

da

zadruge prioritetnih jeste slijedećih udruodnosno razni oblici više širi članova i još suradnje, razviju zadruge broj načelima. ustavnim i sredstava rada živanja izrazito da Budući područje kojemu, poljoprivredno Ozalj je općina dobri naročito ostalih grana uvjeti proizvodnje, postoje poljoprivredne pored to će stočarske orijentaciju proizvodnje, zadruga svojuproizvodnu razvoj Naročito tom pravcu. otkupu usmjeriti suradnje poljoprivrednicima ciklus tržište i proizvodnje preradom gdjeje mlijeka kojejeosigurano dobro lativno organiziran. obuhvate i ostanarednom da Planira otkupommlijeka razdoblju da inače strane i la neobuhvaćena strane, podruge područjajedne još tradicionalima količina veća ovoga područja Mlijeko mlijeka. otkupljenog treba i No relativno dobru kvalitetu. zadovoljavajuća.nadalje Higijena je ishranu Naročito kvalitete raditi propagirati jednaku mlijeka. povećanju bi kvalikako čitave tokom hrane tiče hranidbene što godine, vrijednosti zdravstvenom raditi i bila konstantna. teta stanju Neophodnoje mlijeka količinu Kako odnese veću mastitisu naročito mlijeka. kojigodišnje stoke, alvimena od takvih (mastitis), krava, kojeimajuupalu mlijeko jepoznato, može koholnu pa preuzimati. pozitivno, probureagira ini ostale će koje području djelatnosti Zadruga razvijati Jedan

zadataka

od

tome

u

pro-

se

na

na

za

u

u

s

re-

s

za

se

se

u

se

s

s

s

no

na

se

na

na

na

se

ne

na

teresu

seoskih

su

svom

u

domaćinstava.

koji godine, zadruge planurazvoja Srednjoročnom kome od mogućzadrugadjeluje, područja obilježja polazi proizvodnih društvenonovih i nosti uspostavljanja potencijala gospodarskog mobilizacije narednom odnosa -ekonomskih zadruge djelatnost poljoprivrednicima, će biti usmjerena razdoblju bazi udrui kooperaciji mlijeka proizvodnju intenzivniju i rada sredstava; živanja šumskih plodina, proizvoda, otkupapoljoprivrednih napređivanje i dr. i tesane drva; tehničkog građe sela (rasmaterijalom snabdjevanja reprođukcionim unapređivanje i sredstva itd.) zaštitu, roba,umjetnignoj, sjemenska plodnimaterijal, od

Prema

1976—1980.

na

u

s

na:

mesa

—

na

u

re-

—

zane

—

za

sredstva

za

rad:

suvremenih

prodavaonica robnogprometaotvaranjem unapređivanje sela radi robom; industrijskom snabdjevanja potrebnom sabirnih i parka popunjavanje (transportnog) strojnog obnavljanje laktofrizima mlijeka; rashlađivanje punktova —

—

za

10

—

smislu organizaciju selekcijske govedarstvu unapređivanja sastava krava muzara; pasminskog štednorazvoj poslovanja; i kao i kreditnog izgradnju skladišnog drugogposlovnog prostora, ostalih i aktivnost će unapređivanje djelatnosti usluga, koju izvršiti i investiciona vlastitih druga odgovarajuća ulaganja aktiviranjem sredstava dobrim ostatak sredstava dijelom, podnošenjem zahtjeva sredstava iz raznih izvora fondodjelu drugih (poslovne banke, s amoupravni dovi i sl.).

U vodit će računa da politici daljnjeg zadruge, razvoja zadruga p ostacentar već dakle proizvodnosela, zatvorenog otvorenog tipa, da i ostalim i rada cipovezuje zadrugama organizacijama udruženog ekonomski klusu i definipoljoprivredne proizvodnje, prerade, prometa potrošnje jasno ranim odnosno dohodovnim i odnosima.

S ekonomskim, druge samoupravnim će novi strane, društveno-ekonomski odnosi između udruženih uspostavit i odnosno udruženih sredstvipoljoprivrednika zadruge, poljoprivrednika vlasništvu i radnika društvenim sredstvima. privatnom službe

u

u

—

—

za

—

a

za-

za

za

se

ne

ne

se

s

u

s

se

sa

ma

u

s

I KAKVE ŠTETE NANOSE

KOLIKO

GLODAVCI

i vrlo opasan Štakor nego je, jedan najštetnijih glodavaca, je kao zaraznih.i bolesti i posrednik mnogobrojnih parazitnih ljudi životinja. velikom leže 6—7 svaki 10 Ženka Odlikuje plodnošću. puta godinu, put do 20 mladih.

Za 2 do 3 mladi štakor i mjeseca postaje spolno počinje množiti.

Na taj od način štakora p ara jednog preko jedne godine može nakotiti do zato da čitav hiljadu potomaka.

Nije čudo, napučili svijet, i sela i Naročito veliki teretni gradove. pogoduju hambari, žitnice, magazini, đubrišta i ima parobrodi, smetlišta, gradskakanalizacija,mjesta, gdje hrane hrane. i do i sve, nanose Žderu dovoljno otpadaka čegadođu, pritom štete. Računa većim i ogromne dolazi bar se, da gradovimanaseljima jedan štakor stanovnika.

Prema američkih jedan jednog procjeni stručnjaka štakor štetu od tri dolara bilo što preko godinu, pojede v rijednih živežnih bilo što i učini užitak namirnica, zagadi neprikladnim ljudski velike količine namirnica.

Ako to naše ako daljnje preračunamo prilike, štetu štakoru 1000 dinara će po procijenimo jednom godinu, popet šteta od ovih lukavih i štetočina desetak više milijardi i ukupna nasrtljivh dinara Američki statističari da tamo šteta od štakora veća godinu. tvrde, je što iznose troškovi zdravstvene službe nego sveukupni Americi, računajući izdatke bolničko i vanbolničko zaradu.

Bez pa liječenje, izgubljenu ima dosta da štetočini borba opasnom uporna razloga, sumnje navijesti do istrebljenja. ni što nanosi vrsta koji uniNije manjašteta, je posebna poljskih štakora, količine žitarica i to na od ogromne štavaju drugih raslinjapolju, je opet važnosti naročite da danas prehranu pučanstva čitavog svijeta.

Znamo, je kako će količine hrane najvažniji problem svijetu, osigurati najnužnije 3 roda stalno ili povremeno ljude, jerpreko petine ljudskoga gladuje. štetečina uništava toliko koliko bi bilo desecima Međutim, ovaj hrane, dovoljno čitavu milijuna ljudi godinu. ne

od

samo,

se

na

zreo

se

samo

se

samo

su

mu

sva

u

na

samo

nanese

na

za

na

sa

na

se

na

na

u

sve

za

za

se

ovom

a

za

na

za

se

sve

za

11

jošnije prenosnici toga opasni bolesti. Tako crijevne zarazne kao trbušni mogu mnogih bolesti, prenositi nekim i zalaze tifus, dizenteriju, proljeve, krajevima svijetakoleru, jer čas odvodne kanale i čas žitnice i skladišta smetišta, opet hambare, živežnih namirnica. mogu Nadalje prenositi žuticu, povratnu groznicu, i bolesti Ali pa tularemiju, trihinozu, trakavice, bjesnoću životinja.najteža i bolest Ona bolest i često zapravo najopasnija jekuga. je štakora, kao među ih i Od opasna pojavljuje pošast njima najvećim dijelom potamani. buhe štakora štakora uzročnika redu tzv. štakorska prenose prvom kuge, Kad buha. buha i tako prenese izginu štakori, prelazi ljude ubrzo dolazi do velikih Tada pa njih, epidemija. preuzima pojave uloguprenosnika buha.

U žive štakorima Evropi posebne čovječja buhe,koje od nešto pa nego epidemija prelaze ljude, jeopasnost kuge manja tropskim ali omalovažavati. to ta krajevima Azije, opasnost smije žive dva štakora: štakor.

U našim selac i crni domaći suri štakor krajevima Ima Prvi kuća hodnike i ga Ispod skrovišta, jeopasniji. svugdje. rujebeskrajne odakle i sistematski ih uništava.

Osim hrane uniprodireskladišta, magazine kanalske štava često i i električne i vodovodne drvenariju, nagriza cijevi, čini ogromne i tako štete i živote plinske instalacije ugrožava ljudi. i rado Naročito štakor često boravka opasan selac, je jer mijenja mjesto služi svim aviprijevoznim sredstvima, parobrodima, željeznicama, pritom i običnim kolima. onima seljačkim Iz gore lako ćemo od izloženog shvatiti,kakvogje ogromnog značenja štetočine.

U i uništavati svrhu treba tu poduzeti suzbijati najprije da štakorima oteža život i Sve živežne se prehrana. mjere, onemogući mirnice tako čuvati i da štakori do mogu moraju spremišta osigurati, njih.

Isto vrijedi i živežnih kućno im takopa otpatke namirnica, smeće, koje đer služi hranu.

Naročito velikim to važno klaonicama, tržnicama, je Za lukama. luke da bi stovarištima i pomorskim propisane posebne mjere, dolaze štakora iz prekomorskih brodova, prijelaz koji krajeva. spriječio To

sva

šteta

od

štakora.

Oni

osim

su

i

sve

a

u

u

na

u

zaraznu

razne

se

na

u

ova

na

zarazu

na

na

ne

na

u

uza

sve

se

ne

u

a

se

ove

sve

se

na-

ne

za

za

na

za

u

su

sa

se

ako

Naime,

takvi

bi

štakori

imali

na

sebi

inficiranih

buha

ili bi

bili

samo

štakorima, kugom, prešavši kopno, pomiješali više da bi katalukama mnogo, nego kojih uvijek je sigurno, pouzročili je nitko bi mogao spriječiti. strofu, koju akcija čitavom Danas vodi uporna štakora. svijetu uništavanje sredstva. Štakor različita mehanička i svrhu U tu kemijska upotrebljavaju je kod i brzo Zato lukava koja prijeti. osjeti životinja opasnost, naročito Tako štakor raznih oprezno smije mjera postupati. primjene mekama i raznim ostati miris pa predmetima smiju kože, osjetiti čovječje štakora Razne ruku. sprave temeljito hvatanje moraju uvijek tragovi Kod zatrovanih meka treba birati takvu vodom. čistiti vrelom postavljanja to više kakve inače tome živežnu ga privlači. mjestu, jer namirnicu, misliti i otrovnim uništavamo Kad štakore plinovima, opasnost Baš radi te danas i domaće upotrebljaživotinje. opasnosti jezabranjeno ljude među bi bolest lako bi izazvale vati jakepošasti štakorima, jer bakterije, koje štakora domaće i i Akcijomtamanjenja životinje. moglaprijeći ljude ovlaštena osoba i po stručno da mogućnosti osposobljena najbolje je upravlja dr Prim. ustanova. zdravstvena EugenNEŽIĆ javna zaraženi

pa

bi se,

na

s

domaćim

u

ne

se

za

u

se

mu

veoma

se

ne

mora

ne

na

se

za

nema

na

moramo

na

12

na

na

za

IZ STOČARSKOG Promet

o 1.

rasplodnom

stokom

poadidia me Živoder

SELEKCIJSKOG

Ivan

proizvođača-kooperanata

3.

Nevinac

Međurača

po

+

Filipešić M.

4. Kovačević

R.

6. Panić

7.

Alojz

Šuhat

nović« Novska

3882

—

godine

Stj., Paljevine 21

ž. tele

+

Fond

bik

S.0.,

Novska st. N.

Vet.

,,

Gradiška

Gradiška

Ađamorci Koprivnica »Podravka« 4473 Koprivnica Žabno

1976.

Imbrišak

=

St. P. Selo

Žabno

Ivan

4184

krava

Rađe-

N.

I.

prosincu

KUPAC

6224

Kovačevac

5. Domazetović

mjesecu

437

"

Novska J.

u

SR HRVATSKE

aj Organizacija

Selo

55

2.

CENTRA

D219

.

7.

»

junica

24168.

— Babotok

Veličan

F.,

Čedo

Basta

,,

Bjelovar 8.

9.

0"

»

Bujger

Vl.

24152

»n

Predavac

—

200

Predavac

793

n»

"

krava

— udruž.

Reg.

posl. za

polj. Sisak 10.

Botešić

D.

Buševac

OPZ

6713

junica

Vukovina

—

»AIPK«

Bos.

Krajina OOUR

»Posavina« 11.

12.

13.

14.

Spičko

Bukevje 74

M.

Koprivnjak

I.

Filipović Šušnić

J.

Fr.

»

PIK

»Slje-

me«

Orle

48

Lazina 41

V.

Grgar

Ribnice

Mato

2

6572,

"

6313,

s.

Čiće

Novo

|,

Gorica

71 15.

>"

4608

a

OPZ

5592,

6384,

_

,

.

101

16.

Stj.

Riđanec

Babče

20

OPZ

V.

Gorica 17.

18.

Čumpek Horvat

Stjep.

Jaromik

di

19. *

20.

Habalija Bukin

I. J osip

Babče Rovišće

12

»

Rovišće

8

N. Rača

m

o

6051 6522

Oto

61 Kovačevac

Rovišće

Predavac

Predavac

125

ZZ

»BudućMalo

nost«,

15019

Ledinski

Milan

6011

Rača

22.

Rašek

OOUR

Kraj.

6515,

(N. Predavac 127 Predavac Orlovac

24.

—

AIP»Bos. »Posavina«

15090

Rača

Stj.

Vilko

:

.

Kramarić

Bujger

junica

Crnće

21.

23.

6458

65

N.

131

BS

6499

“6513,

.

pa

S.

»

"

_

S

-

=

o

<

d 13

-

————-——

Red.

broj

Imei prezime proizvođača

25. Veličan 26.

Fr.

Šlezinger J.

27. Frančić

Organizacija

Kateg. pb.

Babotok

Kapela

3140

Bubinac

Bedenik

4172

Selo

Matijačić

Hemuševac

29.

Sačer

Prelog

30.

Gruber

28.

I.

Stj.

s

o.

V.

53

Trojstvo

PZK

Čakovec

2773

Stj.

Krčmar

32.

Matijačić

33.

Gruber

Lena

Stj.

34. Sačer

Ivan

krava

2198

PZK

Čakovec

18918.

18915

m

18909

ž. tele

18896

ž.

Cirkovljani

2467

krava

Prelog

2469,

Cirkovljani

tele

Goričan

32

Hemuševec

Ivan

Hodošan

17129,

37. Krčmar

Sj.

Goričan

2465

krava

Palinovac

17301

junica

Hodošan

16895,

Hodošan

11416.

Čukovec

16794,

M.

Hodošan

16790,

F.

Hodošan

11032,

44. Kavran

Ivan

Prelog

16919 junica

45. Blagus

Pavao

Hodošan

17260,

46. Čandi

Melko

Palinovac

11220,

Jakob

39.

Mesarić

40.

Blagus

41.

Fileš

42.

Šupljika

Josip Ivan

Jakob

43. Herterić

47. Kolarek

Ignac

Prelog

17559

48. Vlahek

Ivan

Hodošan

11681,

49. Haramija

A.

"Cirkovljani

»Jedinstvo«, Arilje

EL

junica

36. Vlahek

Zrna

n

tele

17075

38.

Jedinst.

tele

Palovac

Novosel

»Zdenka«,

Arilje.

Val.

35.

MI

Z

104 31.

"2

Vel. Zdenci

N. Diklenica

VL

KUPAC

__,,

krava

2240

»Zgb. mljekara-KAR-

LOVAC 50. Zrna

Hermuševac

m.

18911 ž. tele

Tomo

Prelog

18870,

Andrija

Hrašćan

2470

Hermuševec

2466,

Tomo

Prelog

2459,

Stj.

Lopatinec

18726

Andrija

51. Matijačić 52.

Šepar

53. Zrna

54. Matijačić 55.

Leno

L,

Šopar

56. Novak:

57. Novak

Vinko

58. Topoljnak

P.

D. Hrašćan

Ivanovac

G.

Hrašćan

18920

tele

LL

krava

ž.

tele

PPK

jevo

18709,

»

187145,

Grozdana

li

Kut-

Dabac

REUMATIZAM Razlikujemo kojanapada vručicu, srčanim zaliscima.

Do srce, prouzrokujući promjene remuatičnog oboljenja dolazi kod mladih pretežno osoba, kojezbogtogapostaju n eizlječivi invalidi.

Akutni reumatizam zahvaća i osrčje, porebricu, potrbušnicu akutni

reumatizam

reumatičnu

tzv.

na

srca

moz-

govne

opne.

groznica je cijelog vezivnog tkiva, kojaje tkiva tzv. beta-hemolitičke iil grupe specifična reakcija streptokok njegove Reumatična kod odraslih osoba ako produkte. groznica obnavlja je predobi. Osobitost da te bolesti često boljenaranijoj ponavlja.

Tkojednom je od reumatične 25—80% da oboli groznice slučajeva vjerojatno je ponovi. reumatičnih zahvaća Akutna grupa Druga oboljenja uglavnomzglobove. ili kronična (spovišenom temperaturom) upalazglobova (beztemperatura) može dovesti do teških izobličenja zglobova.

Treći oblik reumatizma tzv. je površinski (perferni) tipreumatizma, koji akutnom ili kroničnom obliku lokalizira mišićnom pretežno tkivu, Reumatična

bolest

nastala

kao

na

se

u

se

u

se

se

u

u

koži

ili oko

krvnih

u

žila.

dosadašnjim shvaćanjima je reumatičnog oboljenja može nalaziti zubima kronično žarište, koje pokvarenim (granulomi), kronično žučnom i upaljenim krajnicima, upaljenom mjehuru drugimmjestima i visokovirulentnim dugotrajnim gnojenjima.

Reumatizam radne uzrokuje dugotrajno bolovanje, smanjenje sposobnočesto i invalidnost osobito mladih osoba. sti, trajnu Prema

izvor

se

zarazno

u

u

s

a

Vanjski

faktori

Poznato

da

je,

pogoduju pojavi

reumatizma

prilike,kojimaživimo, bolesti. se, imajuogromno prema značenje stupanj otpornosti organizma U atmosferi faktori: i vlažnost zatim toj najvažniji temperatura zraka, kretanje zraka, propuh. vjetar, U našem stvara bez što tijelu prestanka toplina tako, izgaraju hranjivi elementi iz naše hrane.

Jedan dio te rad topline dajepotrebnu energiju i suvišak kroz organa pojedinih čitavog organizma, izlučuje površine kože, i izlučine. Pritom od atmosferske pluća odlučnog značenja prilike okolini. Ako okolini visoka bit će i velika našoj je vlaga, temperatura spriiz tako dolazi do i pa odvajanje ječeno topline tijela, toplinetijelu zastoja do obratno dešava velikom omare. pojave Potpuno hladnoj prostoriji hladan zrak U tom i vlažan odvodi vlagom. slučaju pojačano toplinupovršine to našegtijela, ohlađuje, nepovoljno djeluje njegovu o tporda takvim lako nu snagu. prilikama »prehladimo«, Znamo, tj. klice lakše nazoćne oboli. opasne pa svladaju organizma, otpornost Takove i reumatične bolesti. Nazočni prilike djeluju povoljno pojavu ročnici reumatične bolesti lakše od organizam, svladaju ohlađivanja oslabljeni da reumatizam cvate hladnim stapa znamo, najbolje vlažnim, podrumskim i među rađe vodi i vlažnim mljekarama novima, radionicama, ljudima, koji Iz da korak prostorijama. navedenog jasnoproizlazi, jeprvi borbiprotiv reumatizma žarišta vlažnih staopasnih poredsanacije sanacija okoline, i radnih tome treba da vode oni pomjesta.

Pogotovo brigu najveću naravi traže veću ili veća po procesa tehnološkog goni, koji vlagu gdje vlaga tehnološki iako proces potrebna. pojavljuje, nije atmosferske

radimo

u

i krećemo

za

su

se

za

a

razne

se

su

u

u

u

se

u

s

s

ono

se

a

se

na

u

razne

zarazne

on

na

uz-

u

u

u

—

—

o

nova

se

za

15

>

o

Liječenje je protiv streptokokne Ona dva pravca: 1. i jeusmjerena dijagnoza liječenje streptokoknih i 2. streptokoknih sprečavanje Ima i reumatičnih bitno od bolesti, koje postanku razlikuju uzrokovane redu prvom naprijed opisanih oblika, propadanjem glatkih do dolazi radi fizikalnih površinazglobovima,kojih prilika, nepovoljnih normalan rad Tako dolazi često do pojedinih zglobova. oštećenja zgloba kod koljenu, kuku,međukralježnim zglobovima jakogopterećenja tijela teških tereta, rad (gojaznost, nošenja stojećem stavu).

Drugiputspušteno izaziva abnormalne odnose raznim izazto može stopalo zglobovima, vati nalik kod reumatizma. mnogo jakeboli, koje tegobe akutnog kod treba tome reumatizma da li Prema radi svakog najprije utvrditi, ili kroničnom-reumatizmu ili ovim tzv. artrozama upalno(uparazličito. Kod lama može atroza često obizglobova), jerjeliječenje potpuno akutnom čan uložak rematizam i i klinego bolje uspješnije »izliječiti« kupališta matska lječilišta. nećemo reumatizma Zato domaćim »prokušanim« upuštatiliječenje ćemo nego uvijek vrijeme posavjetovatistručnjakom lijekovima, reumatizam da veliko zlo i bolesnika umu, samog imajući jezapušteni i čitavu zajednicu.

—

Profilaksa

zaraze.

bolesti

reumatične

na

borba

rana

zaraza

zaraza.

se

u

a

su

svom

u

u

za

u

u

u

u

su

a

sve

na

se

o

o

sva

u

se

na

se

sa

za

ra

za

LARA

SADA

AD PORAPEAP ARAPA AA PEPPA NOVA

PAPP

APAPDAPEAPAJ

CIJENA MLIJEKU

mlijeku cijena list SFRJ 56 od 24. XII 1976. g. donio u broju Službeni je»Dogovor i i minimalnim otkupnimcijenama jedinstvenim premijama kravlje odnosno viša iznova, mlijeku mlijeko«, kojim određuje cijena ovčije dinara i uz dodatak od od dinosu po 1,06 masnojjedinici, premijski 0,12 ali samo također 30.

1977. g. po masnojjedinici, nara, do lipnja 1 litru Prema će za tome se proizvođačima isplaćivati mlijeka,3,6% 1 litru dinara. za Dosadašnja mlječnemasti, 4,248 cijena takvogmlijeka iznosila viša za zato nova dinar. pa mlijeku dinara, je cijena 0,945 je3,303 će se od dana stumlijeku isplaćivat Nova minimalnootkupnacijena odnosno o na snagu republičkih, pokrajinskih propisa određivanju panja dana od dana te a u ovog tridesetog objave cijene,najkasnije Dogovora Viša

za

o

se

u

s

»Službenom

listu«.

izuzetno Smatramoda jenova cijena mlijeka .daljnjem unapređenju proizvodnje.

povoljnadoprinijet i

će

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik: Kaštelan dipL inž. Dinko Vlasnik radnika SRH. i izdavač: i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Zagreb, NIŠP-a Ilica telefon 440-476.

Tisak, OOUR TMG, »Vjesnik«, Zagreb d. 4.— Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d 2.— '

31/III,

16