S
I CE
EI
GOD.
ZAGREB
XIV
Stočarska
iz lo žba
»SLAVONSKA
STUDENI 1977
POŽEGA
1977
.«
STOČARSKA održana
IZLOŽBA »SLAVONSKA
POŽEGA
77«
rujna je Požegi povodu god. Požege god. vrlo stočarska izložba. selekcijskog uzgojno rada, uspješna O stočarske Pehal Slavko razvoju proizvodnje govorio je dipl. ing., komune i naših i Titovih razvoju značaju manifestacije godini jubileja, dr Strbašić Slavonska Pogovorio predsjednik je Marijan skupštine općine žega. Izložbi veliki je prisustvovao brojpoljoprivrednih proizvođačastočarskih i društveno radnika stručnjaka, privrednika političkih Slavonije, stočara, naše i Izložbi BiH. i repudrugih krajeva republikesusjedne jeprisustvovao blički sekretar i šumarstvo Pavlović poljoprivredu, prehrambenu industriju Rade i veći iz dipl. ing. brojstručnjakapoljoprivrednih institucija Zagreba među dr Branko dekan fakulteta i Štancl, kojimaprof. poljoprivrednog prof. dr fakultetu Sveučilišta profesor poljoprivrednom HrvojeZlatić, Zagrebu. Na izložbi izloženi ovce, konji, poredgoveda golubovi, svinje, kunići, i akvaristi. pčele ptice, i izložili i razni Mnogiproizvođači organizacije mehanizaciju prometne potreban repromaterijal poljoprivrednicima. Izložbe dolinix imadu toj»Zlatnoj dugutradiciju. Još 1863. održana SI. velika izložba. Izložba god. je Požegi Gospodarska i zatim održana 1931. je 1891., 1887., oslobođenja Prva izložba održana 1955. 137 poslije je godine. izlagača izložilo 274 Na izložbi odabrana prvu grla. grla je toj Poljoprivrednu izložbu Hrvatske Zagrebu. izložba održana 1971. Posljednja je godine. Radi i usporedbe prikazuje stanje govedarske proizvodnje, uzgoja izloženih te 1971. i 1977. lekcije, broj grla njihova proizvodnja godini. 25.
SI.
u
750
u
SI.
i 50
a
ove
o
u
za
na
u
su
su
u
u
su
za
u
se
se-
u
Brojno
stanje
krava
rasplodnih
i za
Kvalitetna oplodnja
rasplod
dospjelih
Nekontrolirani
.
Godina :
Broj
1971. 1976. Brojno
:
krava
Godina 1972. 1976.
/e
10.032
80
13.000
12.651
97,3
rasplodnih
goveda
pod
selekcijom
305
dana
laktacije
u
Broj
'
12.500
stanje
krava
Soo natko s
junica
Ukupno
pripust
ai
m
>
2568
20
349
i
prosječna
Index
2,7
proizvodnja
Prosječna proizvodnja mlijeka
533
229
762
100
3131
794
418
1212
153
3572
i
Broj
izloženih
Godina
krava
Broj
i
krava
junica te
= Broj
proizvodnja
junica
mlijeka
= Ukupno
305
u
dana
laktacije
Prosječna a
ea nisg
1971.
50
30
80
3.205
3.591
1977.
30
35
65
3.961
4.072
+
Podaci
+
756
481
napretku govedarske proizvodnje pokazuju ukupnog krava kao i kvalitetne tom čitabroja oplodnje kojajeporasla periodu vih 17,3%, brojgrlapodselekcijom je 53%, prosječna proizvodporastao krava 441 pod selekcijom njamlijeka kg. izloženih krava 756 pak proizvodnja Prosječna mlijeka porasla je izloženih 481 kg, majki junica kg. veći i naturalnih novčanih Vrijednim dodijeljen proizvođačima broj je kao i nagrada, diplome, Gospodarski priručnik. Prvom 7 krava. 2 krave nagradomnagrađeno je proglašene pratilje i 1 šampionke jeproglašena šampionkom. što ga Kravi Tvornica aparata muznog šampionki, pored je poklonila Kneževo PIK-a i poljoprivrednih strojeva »Belje«, dodijeljeno je šampionRade Pavlović uručio sko sekretar kojeje republički ing. poljoprivtrend
o
rasta
u
za
za
a
za
za
a
za
su
—
zvono
za
redu.
Sekretar
za
poljoprivredu pobjedničko predaje zvono
šampionki
nagrađene
Krave
boj
Prezime
1.
Kundakčić
2.
Đurić
Đuro
3.
Bisić
Vinko
4.
Halas
Đuro
5.
Guzmić
6.
Sakoman
7.
Kundakčić
8.
Slović
9.
Compič
10.
Matošević
Mjesto
Ime
Adam
Grabarje Bankovci Biškupci Bankovci Mihaljevci Biškupci Grabarje Grabarje Grabarje Pleternica
Basna Justa Boba
Pero Petar
Slavko Ivan
krave
nagrađene
Drkulec
2.
Delić
3.
Kundakčić
4.
Ivančević
Ivan
5.
Ivančević
Ivan
6.
Drkulec
7.
Bešlić
Ivan
8.
Delić
Ivan
Mato
Slavko
I I
I I I I
Nagrada
junice
Fana Filia Biserka Borka
Krivaj Trenkovo Grabarje Krivaj Krivaj Krivaj Toranj Trenkovo
Ivan
I
junice
za
Ime
Slavko
šampionka pratilja pratilja
Ilonka Jagoda Goca Breza Jasenka Ruža Jablanka
i ime
1.
Nagrada
krave
nagradom.
II i III
su
Nagrade
Red. Prezime broj
nagradom
i ime
Stjepan Mijo
Ostale
prvom
šampionka I
I. I
Barka Biserka
I I
Jagoda
I
Fruška
I
nagradom. junice nagrađene stoke. i ostale Nagrade dodijeljene kategorije Sladao veći i naturalnih novčanih brojorganizacija nagrada je Prilog i vonske područja. Požege drugih Ostale
također
su
II i III
su
za
sve
B.
ll REGIONALNA
IZLOŽBA STOKE »VRGINMOST
S.
77« karlovačke
regionalna Vrginmostu je rujna regije. i izloženo nekoliko izložbi Na pastuha rasplodnih jeporedgoveda svinja zečevi i i ovce, kobila, rasplodne perad, psi. i Nikola predsjednik SkupProizvođačepozdravio Simić, je goste kordunske te iznio te štine podatke razvoju općineVrginmost, izlagače općine. KarZatim SSRN predsjednik konferencije Zajednice općina jegovorio lovac Tomislav pokroviteljstvom pod čijim Kuhar,dipl. ing., je organizirana 18.
U
održana
izložba
III
stoke
o
osnovne
.
izložba.
općina organizacija regije Samoupravnom 1975. izložba stoke 1972. održana I DuKarlovcu, još god. je regionalna održavati svake Izložbe će Resi. drugegodine drugoj naizmjenično goj od općina regije. Prema
sporazumu
i radnih u
se
ove
Ha»
te
a
u
u
Brojno
stanje
rasplodnih
Red. broi
i
za
priplod
za
period
1972.—1976
dospjelih godine
Kvalitetna
oplodnja
plotkinja
Broj
Općina
krava
1972.
1976.
index
1972.
9%
1976.
junica
i njihova
Nekvalitetna
2%
DugaResa
6200
7400
119
5502
80
4820
2.
Karlovac
10400
11950
115
6370
61
6515
3.
4533
5496.
121
4120
91
4009
4.
Ozalj Slunj
6850
7000.
102
6480
85
3849
5.
Vojnić
3800
4100
107
2958
178
2023
65,2. 1198 4030 54,5 413. 729 370 55,0 842 49,3.
6.
Vrginmost
9093
9500
104.
8088
90
8076
85
40976
45446.
111
80,8
29292
krava
i ženskog
pod selekcijom podmlatka karlovačke području regije
Broj
rasplodnih
na
Red.
broj
Općina
podml.
7
22 17
57
7
6
27
7
10 21 —
—
—
301
204
505
izloženih
krava
1972., 1975.
ad 1.
Izložba Karlovac
resa Duga 3. Vrginmost
2.
Sveukupno izloženih proizvodnja mlijeka krava Prosječna kao i kontroliranih Vrginmostu
9
1487
15
3151
22
2077
10
1424.
15
16154
35,5
1972.—1976.
god.
index
ukupno
266
929
416,6
606 64 64
280,5
285 257
77
334
1697
735
2432
290,9
376,5 1611,0 —
481,5
izložbama
na
godine
—
Krave
ukupno
junice
1972.
57
19
76
1975. 1977.
63 48
35
98
35
83
168
89
257
krava, za
5435
435
godina
i
39
34,8 45,5 217,1 45,0 50,7
150
i junica
i 1977.
2580
podml.
25
15
Broj
žen.
39
Vojnić Slunj Vrginmost Ozalj
20
1976.
210
59
3.
krava
%/o
periodu
663 396
157
Resa
u
God.
ukupno
1976.
19,2
7858
223 216
Karlovac
2.
6.
žen.
125
Duga
5.
1972.
98
1.
4.
krava
God.
905
64,5
oplodnja
9%
1972.
1.
33118
oplodnja
majki
izloženih
godinu
1976.
u
junica
305
dana
rujna
18.
u
standardne
laktacije
Red. broj
Općina
StaCije izložena majki derava
===
1976.
junica
3131
3385
2933
Karlovac
3696
4024
2951
Ozalj Slunj
2979
Vojnić 6. Vrginmost
3284
3004 2835 3400
2863
3238
2984
2731
3232
3036
2924
1.
Duga
2. 3. 4.
Resa
5.
o)
2825
da
krava
kontroliranih
nema
zaklj. laktacije 3327
.
podataka je vidljivo je regiji broj prednjih porastao 11%. junica rasplodnih kvalitetna i kvalitetni isto U oplodnja (UO prirodni vrijeme pripust) pala nekontrolirani iz 'na iz pripust je 19,2 35,5%, porastao je 80,8% 64,5%, Iz
u
krava
i
za
na
a
Qg
bikova, taj god. prirodnom pripustu je 51 bika. svega pao jebroj imade trend krava mlijeka pod selekcijom proizvodnja stagnaProsječna može Ovo brojemgrlapod selekcijom, opravdati povećanim jedino cije. 1976. 2432 1972. od 505 grla. grla godine porastao kojije 1972.
bilo
U
148
kvalitetnih
1976.
a
na
se
nagrađene
Junice
Red.
Broj Ruža
2.
Jadranka
Rušnov
pb
405
pb 5317 4. Plavka pb 5466 5. Pika pb 5181 6. Nada pb 3426 7. Vera pb 35 8. Biserka pb 102
3.
Cvita
Red. broj
Ime
Beba
mb
1.
i broj
na
I
nagradom
Općina
Vlasnik
grla
17946
pb
1.
broj
i
Ime
u
Ljubana
Rajšić
Stevo
Kekić
Petar
Sladić
Herceg
Josip Josip Josip
Križanić
Ivan
Novosel
Vlašić
Franjo
Krave
nagrađene
Vrginmost Vrginmost Resa Duga Resa Duga Resa Duga
Šišljević 9 Turan
Karlovac
Podbrežje
Ozalj
112
I
Karlovac
80
nagradom
Mjesto
Vlasnik
grla
Pješcanice kb. 7 Starog sela 76 1 Vodena Draga Donje Prilišće 46 Prilišće 16 Gornje
Šišliević
Josip
846
Herceg
224
Danković
Općina Karlovac
117
Šampionka 2.
mb
Ruža
pratilja mb 675 3. Đurđa
Miloš
Perna
1171
Vrginmost
:
Stavljenić Janko
Turan
25
Karlovac
Križanić
Turan
9
Karlovac
pratilja šampionke 4.
Šarka
852
mb
Ivan
pratilja šampionke 5.
Cvetka
Jure
22
mb
Jarnevići
Car
Ozalj
2
pratilja šampionke 6.
Šarava
7.
Maca
8.
Vila
21
Rajšić
299
Medved
mb mb
mb
Vrginmost Resa Duga
Selo
Španići Mrežničke 8
Josip
Baršić
699
Staro
Stevo Ivan
Duga Slunj
Poljice 3 9.
Beba
mb
Duđuković
13
10.
Jasenka
mb
27
Vučetić
11.
Zlatova
mb
38
Kosić
Točak
Uroš
17
Kuplensko Vojišnica
Marko Dmitar
113 125
a
Resa
Vojnić Vojnić
nagradom. grlanagrađena novčane i naturalne Vlasnicima Gospodarski prinagrade, dodjeljene i ručnik diplome. što ga već tradicionalno Kravi zvono, godinama dodijeljeno šampionki je Rudolf Mažuran centar uručio Stočarski ga dipl. je selekcijski dodjeljuje Hrvatske. Zadružnog predsjednik dr Ivo direkino dvorani Nakon Novak, Vrginmostu podjele nagrada sudionicima Hrvatske centra ktor mogućnosti govorio je Poljoprivrednog Rudolf dipl. govorio Mažuran, području poljoprivrede regije, razvoja udruženom i Zakona agraru primjeni dogovora društvenog je primjeni Ostala
su
II i III
su
a
saveza
ecc.
u
u
o
o
ecc.
a
na
o
o
radu.
B.
S.
-
TUĐA Jedna
trećina
»FORINGA«
domaćinstava
JE JAKO
Podravini
SKUPA
imade
od
manje jutara pet obradive Na tako malenom uvoditi površine. gospodarstvu nijemoguće susrećemo i vuču. Istina mehanizaciju. Zbog toga jošuvijek konjsku kravlju ali nađe. Martu Đerđi iz Brvci rijeđe, još Zbogtogaposlušajte (Đurđevac): muž Ivan ide dva dnevno Moj mljekaru, puta gdjepredaje mlijeko. To kante bicikl i nijeteško, jer objesi pomalo »prevoza«. u
svu
se
u
—
mu
o
A
—
što
se
kaže?
on
zaduženje (kada (muži ja), dok sin snaha i unuka Nena Martin, Terezija nastanjeni k ući, svojoj tko da nosi. Osim tu pa drugi togaprilikom predaje mlijeka, saznaju i iz i okoline? događaji mjesta Obično
—
se
buni
ne
to
na
smo
mi
sami
su
u
nema
—
se
Je
li to
Da
tako
»radio-vrcalka«? nekada
znali
govoriti pojedine »vijesti- koje znale izmisliti i sl. Tu bilo ženeispričati, prepričati, izvrnuti, je patke« ali tu ima iz i kako to naš narod pravih vijesti, »vijesti Surkinog rukava)!!«... mljekarice laž govori. I vi vozite kravama? jošuvijek Pa bi to malo traktor?!? Mi isplatilo kupiti »gruntiča« đubriva i slično obavimo glavneposlove polju(oranje, vožnja traktorom, dok ostalo koristimo —
su
za
su
za
na
—
zar
—
nam
se
za
u
naše
sve
—
—
ni
Osjetili
kravama!
vozno«
—
naše
mužnju? i netko bi zapregne pod jaram, znatno dok krave voze, Mlijeka je manje, se
Da
»vlastito
to
kravice.
na
vas
ne
Pospremanje zadnjeg
otkosa
vam
lagano, ali deset jejošuvijek bilo
pa
djetelinevrijeme »babjeg ljeta« za
u
tako
Molvama
7
tuđu
»fo-
vožnju plaćati putajeftinije od Marta kaže Em nema, jedna Đerđi, kraju ringu«. je skupa, je da »zadužene«, iz domaćica mlijeka proizvodnja je koje Podravine, mnogih iz To znatnom porastu. očitujegodine godinu. Turković Andrija voziti
kravama,
na
nego
li
svaku
za
na
em
su
u
se
u
O MLIJEKU ponajvažnost, pripisivala namirnici, Mlijeku, Kao i višestruke sastava priupotrebljivosti. kemijskog zbogsavršenog prije i sadrži hrana rodna bogate nezamjesisančadi, jer jeprehrani namijenjeno osnovna sastav savršen Zadržati mlijeka, prirodni, taj sastojke. hranjive njive i svake zadaća proizvođača. mljekarenjenih je i ili i vode ima U druge otopljene raspršene njoj n ajviše mlijeku sastojine: vode 87,5% 3,8% masti 3,1% bjelančevine slador 4,8%/0 mlječni tvari dušične 0,1% tvari mineralne 0,7%/o davnine
od
kao
velika
se
su
u
dopunnazivaju još mlijeku sastojina, nedohranu. ostalu količinama malim skih Njihov dopunjuju tvari, jersvojim avitaminazivamo izazvati može hrani statak grupu koju oboljenja posebnu i dr. ili fermenata Ima antitijela enzima, mlijeku To množe vrlo brzo svojstvo U mikroorganizmi. mnogobrojni mlijeku dr. i kefira nekih koristi kod jer proizvoda, jogurta, mlječnih proizvodnje štetnih i Ima kulture koji čiste mikroorganizama bakterija. upotrebljavaju kakvoću Oni umanjuju nepoželjni jer mlijeku mogu dospjetimlijeko. bolesti. i izazvati mogu i kvarenje, njegovo ubrzavaju i zračne. budu drže da Zato svijetle kojima jepotrebno istaje Ruke zdravo musti može krečiti. Krave ih treba čistiti osoblje. Redovno vime oprane. biti muzača Zaprljano temeljno m užnje prije trebaju treba mlazeve Prve vlažnom ili izbrisati čistom uvijek mlijeka krpom. oprati velik ima mlazevima tim U dnom. crnim broj izmusti posebnuposudu tako Na crnoj pa mlijeka. štetnih z agađenje smanjujemo mikroorganizamaznakove tada vodeIzlučevina vimena. uočiti možemo lako je upale podlozi Za i sadržavati može i žute m užnje nasta vrijeme ugruške. gnojne boje, stoku. čistiti ili hranu, prostirati treba stelju polagati bunarili hladnom ohladiti što brže treba Po mužnjimlijeko U ohlađenom završenoj razviotežano rashladnom ili vodom je mlijeku skom uređaju. i time zadržati upotada će i svježinu, svoju dugo mikroorganizama janje slador kiselinu, mlječnu mlječni razgrađuju Mikroorganizmi trebljivost. štetne 1 100.000 do i mlijeku pojave ako ml,popratne pa broj jenjihov biti neće zapažene. raznim odrediti možemo određujemo kojim pokusima mlijeka Svježinu kiselosti. i alkoholom 68% živih stupanj mlijeka grušanje bakterija, broj ukupni tih
Osim
vitamina
ima
u
ili kako
ih
u
u
noze.
se
se
se
su
u
u
razne
a
se
u
muzare
samo
mora
s
u
a
ne
u
a
u
u
u
i
8
se
Iz tabele
jevidljivoje prvi drugi brojem i da kiselosti III bakterija je održljivost mlijeka zadovoljavajuća. Stupanj razredu Prirodan kiselosti izražen je jošprirodan, nepromijenjen. stupanj *SH. Kod Sokslet-Henkel može iznositi od do stupnjevima 6,0 8,0 proizvođača Hrvatske iznosi od do dok većim sjeveropodručju 6,2 6,4*SH, društvenim ishranu znatno gospodarstvima kojatemelje silaži, je zapadnom *'SH. Radi viši i iznosi odabiranje 7,4 mlijeka toganijepravilno putemstupnja kiselosti može od već jer mlijeko proizvođača povišenim preuzeti stupnjem takvo ni više dok kiselosti, mlijeko nije svježe, upotrebljivo,mlijeko koje ima i visoku rokom Da kiselost, prirodnu jesvježe dugim upotrebljivosti. li radi kiselosti ili stečenom možemo odrediti prirodnom stupnju najbrže 68% alkoholom. Uzima i alkohola. Ne pokusom jednaki omjermlijeka smatra da dođe li do grušanja, mlijeko jošposjeduje prirodni stupanj da
i
samo
razred
s
malim
živih
u
u
na
muzara
se
na
s
a
a
s
se
o
sa
se
se
kiselosti.
od
do
proizvođačamljekarskih odgova»Pravilnika kvaliteti rati odredbama »Službemlijeka« kojijeobjavljen 1970. listu« SFRJ od 30 IX godine. »Pravilnika« smislu dobiven Mlijeko jeproizvod, spomenutog jednom i muža ili više koza ili ovaca, redovnih, potpunihneprekidnih krava, bivolica, ni oduzeto. ništa dodato kome nije Mlijeko prometu u
pogona
o
mora
u
nom
u
Pokazatelj
Svježinski
|Reduktaza | > 68% »bezboji
I.
više
|za
4
mlijeka
Kiselost
alkohol
\netil. modr.,
razred
svježine
*SH
po
se
od
ne
gruša
sata
Upotrebljivost 3
mlijeka
mlijeko
dugo održivo, bakterija
prirodna živih :
malo
E
meni
rm
još upotrebljivo, lijuna bakterija
I
rm
VI.
gruša »
nije
(gruša
Poso
za
preradu,
desetak
mi-
slabo
kiselo
o| kiselo
VIL.
\odmah
gruša
poveća |
VIII.
[odmah
gruša
oko
20'SH
kiselo
spontano
dobiveno
gruša
kojeje mlijeko stavljapromet nazivom: ili bivoličino. mlijeko, kravlje mlijeko, ovčije kozjemlijeko pod može staviti i nazivom: mlijeko mlijeko. Kravlje promet pod Prema članu 19 mlijeko koje stavljapromet kravlje ispunjavati uvjete: Prema
vrsti
muzne
od
stoke
se
u
u
se
ove
se
u
mora
odnosno dana najranije prijetelenja, najkasnije je nakon 8 dana telenja. do 2. da bijele žućkasto- boje. neprozirne je jednolične miris i okus. 3. da ima bijele svojstven od od težina 4. da nijemanja pritemperaturi 15*C, specifična mlijeka, ni veća 1,034. 1,029 točkom što dodana 5. da koja smrzavanja utvrđuje voda, nije temili od minus biti veća koji pri brojem refraktometrijskim 0,55'C smije od 39. biti od 17*C smije manji mlijeka peraturi metodi određene masti da sadrži po 6. Gerberovoj 3,2%mlječne najmanje da tim ili mjerodavna je spornimslučajevima metodi, fotometrijskoj 15
dobiveno
da
1.
ne
se
mu
ne
u
s
metoda.
Gerberova
8,5% najmanje
sadrži
7. da
'
suhe
formuli.
mannveći kiselosti da 8. ovoj nije stupanj 9. da
ne
količina.
tolerantnih
iznad
niti
antibiotike
sadrži
tvari, masti,
računato
bez
po
Fleisch-
Sokslet-Henkelu.
85H, sredstva ili pesticide drugakemijska računato
od
po
od
dobiveno
stavljati prometmlijeko, Zabranjeno je muznih grla: tuberkuloze tuberkuloze otvorene od 1. vimena, crijeva, pluća, oboljelih i od muznih kao i mokraćnih organa, pozitivno grlakojareagiraju spolnih tuberkulinsku probu. infektivne od 2. bjesnoće, goveda, oboljelihgoveđekuge,plućne kao i muznih bulbarne grla koje brasota, boginja, ovčjih paralize, od tih bolesti. da sumnja boluju mastitisa od zaraznog vimena od 3. (žutog (mastitis), oboljelih upale vidno ako promijenjeno. je mlijeko galta), teško zdravstveno 4. poremećeno. stanje čijeje opće enteritis 5. grupe. bakterije kojeizlučuju iz 6. organa. gnoj spolnih kojeizlučuju prema
26
članu
u
na
zaraze
se
za
samo
a
samo
liječenja pet liječe vrijeme vrijeme ili kojiprelaze mlijeko, drugimlijekovima antibioticima, živom, dok iza i služe dok 8. cjepiva tog proizvodnju vrijeme ili viruse. bakterije izlučuju patogene davati da utvrdi veterinarskim mogu 9. mlijeko pregledom koje ishranu. sposobno ljudsku i od da 29 posuđe pribor Član zahtijeva materijal koga izrađuje kvalitet niti biti mlijeka. utjecati zdravlje smije škodljiv mlijeko čistiti lako da tako izrađeni biti i mogu Posuđe moraju pribor mlijeko služi i Guma zatvarati. i dobro i materijal koji zaptidrugipodesan prati 7.
dok
u
dana
i za
se
nakon
arsenom,
u
vremena
za
u
ne
se
za
za
za
se
za
ne
za
na
se
za
10
-——-.
o
sastojke utjecati škodljive vanjepoklopaca smije kvalitet mlijeka.. Prema članu mljekare,posjeduju 32a) mjestima kojimapostoje ili kravmlijeka sterilizaciju, zabranjeno uređaj pasterizaciju jeprodavati ako stanovnisnabdjevanje ljemlijeko kojenijepasterizirano, jeosigurano tih štva mlijekom. pasteriziranim mjesta zaprimljenomljekari podvrgava zagrijavanju. Mlijeko Tajpostupak biti: nazivamo Ona može pasterizacija. kod od 63—65'C (niska) koje mlijeko zagrijava trajanju trajna kanti
ne
sadržavati
u
u
niti
na
a
za
se
u
se
—
od
u
minuta.
30
mlijeka temperaturu Kratkotrajna pasterizacija je zagrijavanje odnosno 71—74'C od 40 od '74—76"C od sekundi, trajanju temperaturu od 15 sekundi. trajanju od kod visoka pasterizacijakojezagrijavamo mlijeko temperaturu od 1 minute. 85*C trajanju na
—
na
u
u
na
—
u
mlijekom pravilnika spomenutog 24! nakon tra po mlijeko k ojenajkasnije mužnje kravlje zagrijavamo hermetički sudovima zatvorenim odgovarajućem postupku temperaturu Steriliziranim
u
smislu
sma-
se
u
višu
na
100*C.
od
smatra Homogeniziranim mlijekom mlijekokojezbog masnih sadrži većih tako mast mehaničkog kuglica mlječnu usitnjavanja da roku od 245 nakon finom stvahomogeniziranja raspršenom stanju masti. vidljiv sloj mlječne iz M. G. (ZI. Mašek; P,) se
u
u
se
ne
ra
METILJAVOST Metiljavost koja ponajviše je pojavljuje goveda uzrokovana nametnikom »Distonum je hepaticum« (Facsiola hepatica). od iz žući odavle Jaja metiljajetara dospijucrijeva, putem izlučuju izmetinama. krava livadi ili zaraženim Baleganjem gnojenjem stajskim livadu ili Ako livada ili dosta gnojem, metilji dospiju pašnjak. je pašnjak k tome iz 3-6 sedmica izmile embrioni i topla,jaja vlažna, (miracidi) koji zavuku (Limnea imade vlažnim livadama i pužiće trumcatula), kojih U embrioni tzv. akonačno pašnjacima.pužićima pretvaraju sporociste, 2-4 sedmice Iz bespolnim putemposlije razvijaju cerkariji repićem. jednog razviti oko 1000 pa miracidija može cerkarija. Cerkariji ostavljaju pužiće, žive mlakama ili vlažnim Tada jednovrijeme vodi, mjestima. prilijepe trave i sluzavom tvari duže do i stabiljku obaviju Mogu (cista). živjeti (čak i dok ih ili U tankom oslojedne godineviše), govedo pojede. crijevu bolest
kod
se
i ovaca.
u
s
a
Pro-
se
na
na
a
se
za
u
na
se
u
se
s
se
u
na
se
na
ovca
ne
se
ll
-_
ooo
Prodor
jaja. gdje opetizlučuju pređu jetra, do jetra,odavle Kroz načine. zbiva putuju stijenke crijeva tilja li žile kroz krvne limfe kanale ili žučne Dospiju dospijujetra. putem i slezenu ostale i biti organe mogu mošeje, (pluća, tijela preneseni tiljikrv, dolazi do redovito Nakon uslijed tkiva, povrede j etrenog metilja prodora dr.). što do žuticom, smanjepovišenom temperaturom, očituje upale j etara, toga znaci i dr. Ovi koleričnim malim napadajima povećanom žeđi, njemteka, žučne Kad često biti često pa gu dospiju metilji neznatni,ostaju neprimjetljivi. kod bolest kronična: probava poremeti, mršavi, životinja kanale, postaje slabinu i količina krava osjećamo Pipanjem donju mlijekadrugo. smanjuje čvorovi tvrda mogu jetrima. kvrgasti napipati jetra, i meti'imamo vrlo dobre Danas protumetilj metiljavosti: lijekove protiv Na žive vage 100 stavljajutablete, jezika jednatableta).korijen ljin (na kg pa ih životinja Često opetovati. liječenje jepotrebno proguta. zaraženih davati Ne važno U sijeno smijemo liječenje. provesti jesen je slučaozdravi. U tom da livada. Može životinja liječenju dogoditiusprkos doTada ie može da više nastale takve u regenerirati. promjene jetri ju nekoliko Zato lazi do po pregledati, putagodišnje životinju uginuća. jepotrebno zaražena te ako liječiti. je i to različitim može mjerama: isušavanjem najbolje spriječiti Metiljavost uništavamo otok. Pužiće vodama i omogučiti stajačicama pašnjakalivada, modre ili galice. otopinom gnojivimaškropljenjem umjetnim D. K. bode
sluzave
tvari
se
na
i
izađu
u
i
me-
a
razne
me-
u
u
u
u
a
se
mo-
u
se
o
se
u
se
a
se
sa
ne
se
ona
su
se
a
TO SMO
ČEKALI
DUGO
prijošuvijek mlijeku postotka mlječne Određivanje te i i butirometrom Gerberu način po kemikalijama potrebnim mjenjuje i to težak koliko laborant Svaki laboratorijski neugodan je centrifugom. već ostavila alkohol amilni kiselina rad. je koja upotrebljava Opasna bile iako laboranta koži poduzete svakog mnogobrojne tragove i nekim zaštite U oko opreza mljetijela.mnogimdrugimzemljama mjere »Milko-tester« kod već duže karama koji upotrebljavaaparat masti odredi sekundi prodesetak mlijeku. Tajaparat mlječne sadržaj iz iz Danske. Ti ELETRIC« N. FOSS tvrtka izvodi aparati godine »A/S znatno i ali nažalost više pa povećava, cijena usavršavaju, godinu sreću Ali vrlo naše proizveden jeaparat skup. je tajaparat uvjete to vrlo i tako bez vrlo jeftin, postao jednostavan, skupihdijelova kojije te Prema i znači tajpojednopredstavnikatvornice riječima dostupan. to iznos oko Danskih oko 20.000 bi koštati trebao kruna, je stavljeni aparat masti
kod
u
nas
se
s
zna
uz
se
sve
su
na
u
nas
se
vremena
u
u
se
se
sve
u
na
za
svu
a
nama
a
60.000.—
12
dinara
ili 6.000.000.—
starih
dinara.
-
veličina
o
_--
Njegova je stroju treba tri izbaci stari uzorak novi pritisnutipoluge kojim mlijeka, prihvati uzorak i trećom ga popolugomubacuje homogenizator. Ručicom, kojaje ložena desne strane određeni stvara trostruaparata, pritisak kojegpostiže kim i ručice. Nakon nekoliko sekundi podizanjemspuštanjem toga pročita masti iskazan slično kao sadržaj mlječne kojije brojevima, đepnim slična
računskom
večem
s
ručkom.
Laborant
s
u
s
za
se
na
ra-
čunarima.
da
Vjerujemo je dugo potaknuti da proizvođačemjesnimzajednicama dobrovoljnim doprinosima kupe taj masti. mlječne aparat određivanje Nešto više tek dva kada će tvrtka i njemu mjeseca, započeti serijsku i kada će održati rada proizvodnju njenpredstavnik Zagrebuprikaz tog aparata. da bi trebali već sada raspravu Mišljenja ipakproizvođači započeti čak okviru to znači da bi njihovoj primjeni njihove mjesnezajednice, i novčana sredstva međusobno. prikupili to
što
ono
smo
očekivali
i da
će
same
u
za
o
za
u
z
smo
o
u
MILKOTESTER erase
a
MINOR.
»Milko-tester«
za
određivanje mlječne
masti
13
——
SELEKCIJSKOG CENTRA
IZ STOČARSKOG rasplodnom
u
emma
—..:.;:;)R;—.——.—.—.—.—.—.—————————
prezime br. proizvođača _ [I Red.
i
Ime
1. Stankić
Kateg.
Selo
V.
Đuro
1977.
listopadu mjesecu proizvođača kooperanata
stokom
Promet
SR HRVATSKE
junica
Grđevac
pb.
Kupac
Stjepan
Haparel
.
Stjepan
Adaković
.
Jakob
Naranđa
.
Rudi
Horvat
.
Mirko
Kramar
Virje
bik
Hodošan
Fond
S.
O.
Đurđevac
»Zdenka«,
MI
V.
ž. tele
283
Zdenci
»Sloga«,
PZ Novi
Marof
M.
Subotica
22
ž. tele
PZK
Ivanec
D.
Hrašćan
68
m.
tele
ZZK
Zelina
ž. tele
PZK
Ivanec
Goričan
Mato
Vadlja
.
Virje
88
Zdenci
Vel. bik
Slavko,
Beneš
tele
"
122
ž. tele
n
169
ž. tele
Jakob
Palinovec
9
.
Zrna
.
Glad
Lovro
Hodošan
.
Juras
Petar
Palinovec
m.
Zagrebačka mljekara Karlovac
Kosi
.
Vularija
August
Tišljarić
Palinovec
Magdalenić
Pribislavec
Egit
.
.
Ivan
28 68
krava
»n
junica
n
junica
"n
junica
»n
junica
"n
junica
+"
413
Koroš
.
Palinovec
Ivan
.
Šimunić
.
Vuk
.
Sabol
Ivan
Franjo Stjepan
45
Prelog Hodošan
206
junica
Palinovec
Novi
junica
Šipuš
Palinovec
.
Matić
Čehovec
92
junica
.
Vidović
Hrašćan
40
junica
.
Tišljarić Egit
Palinovec
Matić
Držinovec
Lovro
.
.
111
Zgb.
Marof
mljekara
Karlovac
Filip Stjepan
Đuro Lena
Goričan
.
Pandur
Petar
Hodošan
.
Drvenkar
Viktor
68
krava
LJ
Zgb.
mljekara
Karlovac
Blagus
.
»Sloga«,
PZ
“Orehovica
18
178
178
krava
LJ
krava
»
krava
i»
krava
"
26. 27.
28. 29. 30.
Gosarić
Antun
Kukec
Ivan
D.
Kraljevec
krava
2291
D.
Hrašćan
krava
2279 2235
Šipuš
Palinovec
111
krava
Čanadi
Palinovec
189
krava
Palinovec
6
krava
2297
Hodošan
60
krava
2141
Palinovec
59
krava
2295
Lovro
Mello
Tišljarić Stjepan
31. Krznar
Đuro
32. Horvat
Ivan
33. Frtalić
Andro
34. Šabarić
Mijo
Šemovci
m.
Severovci
bik
=
tele
"
»
.
2294
=
Z
"
.
13078
Vet.
st.
Varaždin
67
Slepčević Milan,
12801
Remenovac 35. Melinčević
—
Ignac
bik
Đurđevac
12892
Rengeb Josip, V. Trešnjevica 87
;
36. Pobi
37.
Mijo
Topolčić
38. Marović
Ivan
Dragan
39. Taritaš
Nikola
40. Kunić
Andrija
Gola
bik
Đurđevac
bik
Bakići
ž. tele
Paljevine
bik
Kajgane
krava
Damjanić
9735
Petar, Mojkovci 12861
Franjić
Mirko,
Otrovanec 123
Nemet
Franjo, Orešac
22
10080
Vet.
484
Čazma
st.
Vukadinović
Ilija M.
Grđevac
f
Zena
i dom UTJECAJ KOŽE
NA ZDRAVLJE | OTPORNOST
TIJELA
i bakterije Čistoća Koža jemasna. Nečistoća, prašina lijepe, nju može se i pa te slobodan ulaz nagristi, upalitizagnojiti, bakterije imaju Zato redovnim skidati nečistoća kože. tijelo. pranjem Kako se?: čistom vodom. jenajbolje prati Najbolje je prati tekućinom, lavoru Time samo nečistoća. Pranje nije potpuno čišćenje. razrijeđuje Bolje očisti tušom kadi. Koža nego može čistiti masna, tijelo pa je samo hladnom ne vodom. Od hladne vode stisnu sitni nabori toplom, kože, iz može ukloniti pa nečistoća. Uz vodu njih sapun toplu jepotreban jer skida Što mast. sapun to bolje pjeni(pjena povećava p ovršinu), bolje nečistoću. Mirisi beskorisni. su Koliko će sapunu odstranjuje puta čovjek dan ovisi tome koliko kožu. Moramo prati jeuprljao prati t oplom vodom uveče danu koži na nahvatarazna po nečistoća jer (prašina, znoj i Barem sedmično treba dr.) jedanput okupati.
kože:
na
se
u
se
mora
j
s
se
u
se
se
u
se
a
se
se
ne
on
se
u
na
se
o
se
se
se
15
koža
da
dosta
bude
Jednako
čista.
je važno
da
Očvršćivanje Nije bi duže kako vremena očvrsne te da bude hladnoči, prkositi mogla otporna, ako To prema spremna, suvišno je može, tijela. rashlađivanje sprečavajući Kod krvi. količinu žilice krvne tople dovoljnu potkožne privući potrebi, čas žilice raspokrvne mogu pa omlahove, oblače, pretoplo koji ljudi, tom U hladan kiša ili ledena uhvati ako rediti slučaju vjetar. čovjeka krv, bolesti raznih i do dolazi lako d ušnika, m andula, (upala drugih prehlade dan dati bi koža Da svaki i joj je potrebno postala otporna, porebricedr.). vodom. hladnom svako Zato i vode. zraka barem prati jutro je najbolje treba navići Na dijelove o tpornije prati Najprije potrebno je pranje Tko zatim i vrat i kože prsa, prilike tijelo. cijelo poslije (liceruke), Dobro u hladnim barem to neka je krpom. tijelomokrom cijelo istrlja ujutro kretati treba nazebli bismo da hladnom kožu danima zraku; izvrgnuti ju. i trljati kože:
ona
u
za
ne
se
se
se.
ovo
nema
a
za
se
ne
KOŽNE
OZLJEDE:
neozljeđena. je tijela, ozljede.: je otvoubod ili mogu neznatna biti Povreda ogrebotinaplitak velika; Zato kroz kožu riti smijemo pottijela. unutrašnjost bakterijama prolaz tinknamazati Male ranice. ni sitne jodnom najbolje je ogrebotine cjenjivati namazati ozljede i Veće alkoholom. ili 70 jodnom turom valja dublje postotnim nečistoća oko rane. tinkturom koja krvlju Najbolje uklanja sterilnim omotati Ranu izlazi. Ne iz zavojem. valja prati. smijemo nje komadom ili čistim omotamo ruci platna, Ako ga nemamo rupčićem pri vrućom peglom. kojipređemo ili od nastati vatre, One djelovanjem mogu sunčanja naglog Opekline: koža samo ako kožu. ili lužine pocrvenila, kiseline je opekline tj. Slabije ili umotamo maslacem ili uljem masti kakvom hladnim namažemo (vazelinom, nastanu Ako litre burova od p robušimo mjehuri vode). 1/2 pastila (1 oblogom lanenim namažemo Takvo tekućina. iscuri da iz ih mjesto njih iglom spaljenom osim Ako su sterilnim omotamo i vodom i vapnenom opečeni, zavojem. uljem koža oštećena Ako bolnici. tražiti treba i je pomoć tijela, dijelovi kože,dublji kiselim ili limunom namazati octom, treba lužinom opečenomjesto jakom sokom. limunovim ili octom staviti zatim vinom, obloge stavimo kiselinom li razrjeđene mjesto ozlijeđeno jakom Opečemo ili sodu sodu razrjeđenu tvari lužnate bikarbonu). sapunicu, (naprimjer: K. D. Koža
Kožne
ne
zaštitni
ali
omotač
samo
dok
mora
ne
u
s
se
samo
rane
ranu
ranu
na
u
u
s
a
se
na
E=
jj
ODBOR Uređuje UREDNIČKI Kaštelan urednik dipl. inž. Dinko i odgovorni Glavni uredništvo: Zagreb i SRH. radnika Uprava mljekarskih Udruženje Vlasnik i izdavač: Zagreb NIŠP-a »Vjesnik«, OOUR TMG, 440-476. telefon Tisak, Ilica 31/III, 4— di. i ustanove organizacije za Mjesečna mlijeka d. 2.— a za
pretplataprivredne proizvođače
16