GOD
XIV
ZAGREB
.
VELJAČA 1977.
—
_———_—---_-—-—
ra
=
=
NOVA
FARMA U
GOVEDARSKA
LICI
35-ete svečan način na Boričevcu, Lapca, povodom godišnjice JNA, u suvremenu farmu pogon konpustio je govedarsku predsjednik republičke dr Ivo SSRNH ferencije Margan. prema programu mesa u brdskou Ovajobjekt, proizvodnje živoj s toci, bi trebao na područjima utjecati cjelokupnu govedarsku proizLike. U sastavu ovih ovog radit će i farma za vodnju dijela planinskim objekata proizU Lici danas imade oko 29000 krava vodnjurasplodnog materijala. rasplodnih i rasplod dospjelih junica. Kvalitetnom obuhvaćeno 40% od rezuloplodnjom je grla, čega najbolje tate Gračac i Otočac dok imade kvalitetnom imaju (94%) (71%), Gospić oplodobuhvaćeno 330%/. svega njom D. i T. Korenica kvalitetnu Općine Lapac nemaju oplodnju. i Otočcu i nešto Proizvodnja otkupmlijeka organizirana je Gospiću, ostalim manje općinama. tržni viškovi količine dostižu 14.000.000 litara Ukupni otkupljene mlijeka godišnje. U i Otočac 1000 tretmanom seopćinama Gospić postoji preko grlapod lekcije. Farma imat će zadatak robne za uzgojrasplodnih junica da, potrebe kod individualnih kvaproizvodnje mlijeka, proizvođača, d ovoljan uzgoji broj litetnih grla. radnih i stručnih Daljnji zadatak organizacija, društvenozajedno tičkim bit će organizacijama proizvođača, usmjeren udruživanje proizvopolii. za đača,kreditiranje izgradnje, adaptacijuopremanje p otrebnih objekata kao i nabave i kvalitetnih proizvodnju goveda, kreditiranje grla. uzgoja U će sredstva radnih kreditiranje uključiti proizvođača, organizacija, Fonda banaka, Samoupravnih fondova, pozanedovoljno razvijenih idr. dručja Brlek, dipl. ing. razvojStjepan U
kod
za
u
a
u
|
za
.
&
s
na
se
.
110 GODINA
OD OSNIVANJA
Prva
PRVE ZADRUGE
U HRVATSKOJ
zadruga Hrvatskoj je godine Dalmaciji, otoku nazivom: KorKorčula,Korčuli, pod »Blaganja uzajamne v jeresije čuli«. Tek nakon izlaska »Zakona i kasnije, privrednim gospodarskim IV važio Istre:i drugama«(9. 1873), kojije području Slovenije, Dalmacije, kao zakon zadružne oblike do 1937. opći progodine: »Blagajna...« je naziv mjenila zadrugu. IJ Nakon većem u se zadruge Korčuli, broju, zadruge Dalmaciji osnivaju XIX Tako Zadružni savez već: 1913. imao potkraj stoljeća. je Splitu godine 210 od 120 te 41000 Te učlanjenih zadruga, toga kreditnih, ukupno zadrugara. štedne samo i u u novcu, u zadruge skupljale nego uloge (napr. naturi Davale i kamate od te članove za vinu). zajmove 5%, nabavljale svoje i:neke robe osobne sumpor, gospodarske potrepštine: galicu, prskalice potrošu
1. XII
osnovana
1364.
u
na
u
u
o
za-
na
za
sve
u
'
ja.
12.»
u
u
u
su
ne
su
uz
nje.
a
io
ie
'
oma
KK
1898. osnovana prva Hrvatskoj je,poslije zadruga Dalmacije, godine naslovom: «Prva i Zaštedna pod hrvatskopripomoćna osnovana kod od Čeha. . druga:je -slavonska Daruvara, pretežno doseljenih zadruga«.. Končanici, U
«+
“u
2
da
je podatkom najbolje doba, Hrvatskoj, razlika. i klasnih borbe klasne do došlo zaoštravanja kapitalizma razvojem i moćnih Hrvatske: Formirale su slojezapravo vladajućih jedna dvije masiromašnih seljaka, druga kapitalisti) birokracija, kler, (vlastela, radnika. i eksploatiranih bezzemljaša njihposjednika, dodatkom nai kao bio Istri U Dalmaciji, seljaka sličan, jepoložaj Isi od strane buržoazije. veleposjednika talijanskih ugnjetavanja cionalnog imale i se, okolnosti u tarske razvijale nastajale kojima zbog zadruge, i bilo znatnu starije kojeje zadrugarstva, podrškuslovenskog materijalnu ekonomski jače. kroz Hrvatske rata dva Između je prolazilo zadrugarstvo (1918— i nemiri nalazila: stara se faze reforme, agrarni Jugoslavija kojima 1941) bila i pokratke iza pogodna koja je inflacija, konjunkture privredne toga se nastala produžila koja deflacija je Poslije proizvođače. toga ljoprivredne
Prilike
u
u
to
mogu
ilustrirati
se
se
—
a
va
—
sa
u
su
su
u
razne
za
u
fazu
krize
agrarne
od
1926—1934.
po svojoj namjekoje rata, Hrvatske, organizacije svake i lihvarske borbi seoskim širokim masama, ni trebale protiv poslužiti sili Po tih masa. za same su eksploataciju oružje postale eksploatacije, druge orekonomskih one, kapitalističke postaju kapitalističkom sistemu, zakona, sredstvo nadziratelj kapiprivrede, kapitalističke unapređenje ganizacije, seoskom gospodarstvu. poslovanja novčanog talističkog međusobno tri povezasu U djelovale kategorije pogledu organizacionom centralne i to: osnovne nih zadružnih (organizadruge), (lokalne organizacija ih zadružne vrhovne i II je Istre) (bez ukupno organizacije, zacije stupnja) bile većinom Osnovne 11.177. 1939. bilo specijalizadruge Jugoslaviji Na zdravstvenih. do zanatskih od zirane teritoriju kreditnih, organizacije kao od 2000 oko bilo Hrvatske kreditnih, polovina zadruga, toga je današnje oko 450. Zabilo Proizvođačkoje najbliži tipzadruga. elekdo i zanatstva od raznim bavile su poljoprivrede djelatnostima prerađivačkih druge oskudicu i zaostalost na što tričnih krupnijeg opću privrede ukazuje centrala, kapitala. ulozi štedni bili lokalnih sredstava izvor Glavni zadrugara, zadruga iznosila vlastita sredstva ta te su, prema "70,3% banke, A grarne podacima da a strane, To sredstava. pokazuje je druge, jedne jepozitivno, ukupnih i iz banaka iz vana sredstava malo s vrlo drugih tj. vegetirala poljoprivreda
dva
između
Zadružne
su
u
u
za
u
a
su
u
sve
masama
se
su
s
s
izvora.
slijedeća rata, pokretu, uzora: evropskih zadrugarstva utemeljena ideologiji čela, i pomoćzadrugara. a)samopomoć uzajamna i kood zadruzi nezavisno udjela j edan glas tj. zadrugara b)jednakost liko prekozadruge. posluje rad samo zadrugarima. c) obveze za ili zadruge. z adrugara jamstvo ograničeno, pak d)neograničeno, ili bez učešće zadruge poslovanjem srazmjerno v išku, poslovnom e) viška. diobe poslovnog demokratska zadružna uprava. samopuravna 1) i fonda obveznost rezernvnog nedjeljivost. njegova g) U
između
zadružnom
bila
dva
na
u
se
sa
u
s
su
deklarirana
na-
No
bilo usprkos zadrugarstvo ipak nije jedinstveno. Načelo o i političkoj vjerskoj neutralnosti, premda proklamirano, nije priveć zadružni bio i mjenjivalo, je prema pokret podijeljen narodnosti, vjeri partijskoj pripadnosti. Komunistička partija Jugoslavije je, temelju učenja E ngelsa, Kautskog i te zauzela i suvremen stav Lenjina, vlastitog iskustva, pravilan seljačkom Uoči rata bavili su pitanju. prošlog razvila se plejada komunista, koji i razradili i stavove ulozi agrarnim pitanjem ocjene zadrugarstva. Seljaci tražili su od dupravedniju podjelu zemlje, oslobođenjestrašnog opterećenja nesnosive gova, mraka i KPJ eksploatacije, bijede nezaposlenosti. jejedina imala to sve svom i na u programu borbi protome, Narodnooslobodilačkoj tiv i dobila i aktivno učešće okupatoranjihovih slugu, podršku našeg seljaštva. Komunisti iznosili stav su smatrao nikakvim Lenjina kojinije zadrugarstvo sredstvom. kao određena posebnimsocijalističkim Zadrugarstvo, organizaciforma sitnih robnih ima onakav karakter kaku udruživanja proizvođača, navedenim
načelima
se
na
u
se
o
u
ona
vom
se
Na
društvenom
sistemu
nalazi.
čelu
doba demavelikog brojazadruga slijedili reakcionari, i seoske No bilo u zadružnom gozi, politikanti, zelenaši, trgovci pogazde. je naročito osnovnim u i mnogo kretu, iskrenih boorganizacijama, entuzijasta, raca seoskih od do masa, poboljšanje položaja utopista narodnjaka, prudodemokratski novaca, i od linastrojenih pripadnika inteligencije svećenstva, do komunista. Oni su jevih HSSsocijaldemokrata, socijalista, nastojali da utisnu demokratski karakter i tome progresivni ovaca, zadrugama nerijetko uspijevali. su
u
to
za
u
Privremeni
Prošlo
je
više
od
odbor
sređivanje zadrugarstva
za
oslobođenom Tou godina, je teritoriju, 13. IX 1944. Privremeni osnovan odbor zadrupuskom, godine sređivanje Hrvatske. Odbora značilo ovog prvu garstva Osnivanje je organiziranu akciju novim na U ratom razvijanja razozadrugarstva socijalističkim temeljima. trebalo renojzemlji jeprići obnavljanju zadrugarstva. Od ostalo od cjelokupnog brojazadruga Hrvatskoj je nabavnooko 190 i to većinom s vega u dajnih raneprijateljskim uporištima, gdje proi ustaše. Ostale radom. Slično bilo dile, okupatora, prestale je i Ostale bile ljačkim zaproizvodnozadrugama. uništene, većinom učestvovali u borbi. drugari narodnooslobodilačkojPrema tome, prerađivačkim zadaci odbora bili sačuvati su od glavni Privremenog preostale zadruge pljačke i vrlo važan zadatak bio i demokratizauništavanja. Drugi je aktiviranje cija zadruga. 30
otkako
na
za
u
su
za
su
s
sa
su
se-
a
su
Zadrugarstvo u
obnovi
zemlje
Već 1945. Osnivanje zadruga obavljalo krajem godine u blizu 2000 novih osnovano dana Hrvatskoj je zadruga,godinu kasnije broj 3000. Od ovog 70% bilo povećao broja je nabavnoRačunajući i članove oko 80% stanovništva zadrugare njihovih obitelji, ukupnog Republiprodajnih. ke bilo obuhvaćeno bile su su je zadruge. Zadruge organizacije, koje poslovale malo ono roba Ustvari principu distribucije, kojom raspolagale.
novih
se
dosta
brzo. a
se
na
u
na
4
su
su
bile
narodni
magazini distribuciju uvjetima snabdjegarantiranog i vrsta dio onih za vanja jedna trgovine preostali seljačkih proizvoda, bili izvan zahvata nakon obveza koji obveznog otkupa podmirenja seljaka. Kako nešto zadružnih dojepoznato, kasnije jepočela akcija podizanja 1.058 velikih mova. što bila u preRadilq izgradnji zgrada, je uključena težna većina Kad domovi velikom u seljaka. izgrađeni, brojupostali i kulturni centri. U bile su različite svrhe: privredni njima prostorije družne dvorane i kazaprodavaonice, kancelarije, magazini, kinematografe lišne čitaonice i te i kulpredstave,sastanke, knjižnice,druguprivrednu turnu borbi. djelatnost sela, probuđenihnarodnooslobodilačkoj mreže značili Uspjesi.organiziranju nabavnozadruga lik korak razvitku SR ali zadrugarstva Hrvatske, nijepostiglo prodajnih čim težilo. kao forma se na Naime,zadruge poljoprivrednog zadrugarstvaselu, zadatke selu: su s obzirom na postale preuske poljoprivrednu proizvodnju, lokalnu štedno-kreditno i oblike trgovinu, privredu, poslovanjedruge privredne bila U tu svrhu forma djelatnosti. je prikladnija Općepoljoprivredne tome zahvatila u višestruke aktivnosti goszadruge. Njenajeprednost jerje podarstva. U i faza radnih našojbližoj prošlosti je poznata seljačkih zadruga(od bez razrade. 1948— koju usputno spominjemo dalje 1953), PROGENO TESTIRANJE BIKOVA roba
za
u
vezane
su
se
o
su
su
za
za-
za
za
u
u
u
se
su
ve-
ono
za
na
samo
Radi
uspješnijeg poboljšanja proizvodnih sposobnosti goveda metodom bikova. utvrđivanja nasljedne sposobnosti Ispitivanja kojaprovodimo bika nazivamo na niU potomcima jednog progenim testiranjem. pravilu, bik ne bi smio biti da a to znači a progeno jedan rasplodu nije testiran, kakva Iz o ispitivan svojstva prenosi svoje potomke. podatakaproizvodnim i baka i muških predaka, svojstvima mlječnosti majki ocjena rasplodnjaka, osnovi znakova i obliku o dobivamo ne o vanjskih tipu jošpodatke vrijednosti osobina kao što bika, pogledu prenošenja željenih potomstvo, je masti oblik iskorišmlječnost, sadržaj mlječne mlijeku, vimena, s posobnost tov i dr. Da bi doznali moramo ćivanja hrane, prikladnost njegova svojstva ocjenjivati potomke. Da bi izvršili bikova obično izvršiti moramo progeno opisano testiranje oznaka: biološki ispitivanje nasljeđivanja degenerativnih test, nasljeđivanje i količine sa kao i kolitipa, oblika, vimena, mlijeka sadržajem mlječne masti, činu i kakvoću mesa. služimo
se
u
na
na
u
na
u
za
Izvršiti
bikova
testiranje nije jednostavno. Zahtijeva lika novčana treba U što više bika ulaganja.pravilu potomakajednog skupiti u određeni i istim ih i pa pogodanobjekatpod uvjetima hraniti, njegovati Dok izvrše sva bik u bi smio biti ne ispitivati. ispitivanja pravilu On zavodima u može redovito davati plodu. umjetno osjemenjivanje sjeme, Kad se kvalitete kao koje pohranjuje. ispitivanje potvrdi njegove rasplodnjaka kroz nekoliko može dati proizvedeno sjeme godina umjetnoosjemea on krava, dalje njivanje nastavlja proizvodnju sjemena. progeno
se
brzo
niti
ve-
ne
u
za
se
za
Mašek
Zlatko
ras-
U CUGOVCU zajedCugovecje jepo uzornoj mjesnoj od Za mnoge stočare SR (jedna najboljih Hrvatskoj). nici, Cugovec jepoznat i po kravi stočarske izložbe »Đurđevac vlasnik »Bimbi«, šampionki 76«,,a joj ili stočar Ivan tom Svrha u Škrba, reći, je bolje uzgajač drug kraju. poznati bila da upoznamo krava iz našegposjeta je gospodarstvokojegje potekla budući da naš list u od broi da šampionka ispričamo, jednom zadnjih je i 1976. g. netočne izložbe »Đurđevac« o objavio podatke šampionki jeva vlasniku. njenom U Ivana zatekli sedam divnih smo »prave Škrbe druga krava, staji tih bi to rekli naši kako stočari. rodbinska zare«, Zanimljiva je povezanost »Bimba« ima tri krava, jerspomenuta šampionka staji dvije svoje kćerke, kćerku! rodbinsku »nit« od krave vuku sestre i od sestre Sve »Bebe«, majke imala oko 20 da a budući godini, godina je »Bimbe«, kojaje, prošloj života, selu sada nalazi bila nekoliko Rovišće, krajBjegodinaprodana, prije selo
u
blizini
Vrbovca.
Poznato
u
se
u
mu-
u
u
se
u
lovara.
Žabna, kojaje spomenuti majku »Bebu«, šamstvorila držala i nabavila sadašnju tamošnja govedarska udruga, jegje što ukazuje vrijednost našegdomaćegšarenog pionku»Bimbu«, dovoljno Treba
s
izvrsnim
na
Ivan
Škrba Cugovca iz
bikom
iz
ko-
>
simentalca, goveda, kojeg marljive mnogih službi radom doveli do rekordne i odabiranju proizvodnje mlijeka i Vrbovca to ima izvrsna Žabna Upravo područje goveda, zahvaljujući radu Ivana Škrbe. druga Obrok krava kod svakodnevno nalazi Škrbeizvrstan, je njemu sijekoštano uskoro će nabaviti i suhe no, koncentrat, brašno, repine Treba i dnevnu iznosi oko 65 litara. proizvodnju spomenuti mlijeka koja vodili kojeg drugomŠkrbom, problemima Razgovor ishrane, prii bit će našim člancima stručnim mlijeka drugog, putokaz čuvanja pusta, listu«. »Mljekarskom ruke
su
naših
stočara
stručnih
i
na
mesa.
se
u
a
smo
rezance.
o
s
u
SABIRAČICA VERICA KOŠČEC nalazi
blizini
IZ HRASTJA
Hrastje neposrednoj jejedno sabirnih ZZK »Zelina«. sabiračica U Vegobrojnih mjesta Hrastju mlijeka je selu tek rica Koščec. U tom od dvije godine preuzima mlijeko tamošnjih Selo
se
u
Zeline.
od
To
mno-
se
Verica
Koščec
iz
Hrastja
proizvođača. Upravotajpočetak treba marljivoj drugarici bilo teško U selu da tržne viškove je privoliti proizvođače mlijeka isporučuju kombinata »Dukat«. takav stav preko Mljekarskom poduzeću Razloga je zahvaliti
Verici.
za
7
—
proizvođača više, jeotkup potječu »prijašnjih« bez i isto tako i mlijeka započinjao prestajao,razlogaisprike. 700 dnevno. selo litara Sada oko mlijeka proizvodi mljekaru Hrastje i već količina malo selo. Treba To mlijeka jedno spomenuti je zapažena 3. 4. 1975. .g dan 40 litara mlijeka. prvi otkupakoji jezapočeo bilo
iz
svi
a
vremena,
kada
za
za
sa
Zato
čestitamo
sabiračici
Verici
Koščec.
U DUBROVČAKU obalu
Dubrovčaku, kojejesmješteno lijevu Grada. Nosilac nalazi blizini Ivanić proizvodorganizirane rijeke Save, iz »Dukat« tom selu služba Zagreba. Mljekarskog poduzeća je njemlijeka razlika da velikih pa je proizvodnji mlijeka ljeto— Zapaženo je Svakodnevno selu preuzme ta od ujednačena. proizvodnja prilično proizzima, Sabiračica oko 1.000 do 1.400 litara vođača Katica mlijeka mlijeka. jemarljiva od 1964. g. posao obavlja Klak,kojataj Sabiralište
mlijeka u
se
selu
uz
u
u
u
nema
se
Katica
Klak
iz
u
Dubrovčaka
IZ STOČARSKOG rasplodnom
Promet
proizvođača
stokom
i
Red.
Ime
br.
prezime
1. Kalšan
SELEKCIJSKOG CENTRA kooperanata
Organizacija
Selo
Prelog
Đ.
PZK .
.
Briser_
u
mjesecu
prosincu
Broj grla
Kate-
16985
junica
gođine.
Kupac
Zemljorad. zadruga Krnjaša, Bosanski
17365
+"
1976.
_gorija
Čakovec
Bolta
SRH
Petrovac
Gotal
Josip
Goričani
17504
Kalšan
Đ.
Prelog
17044
Baranašić
N.
Palinovac
.
Vugrinec
L.
Goričani
.
Krčmar
Stj.
.
Kerovac
J.
.
n
17081
i"
17303 17153
n
Juraj
F.
Gregovan
10
EL
u
T.
Hodošan
8
n
17484
n
19397
ž. tele
8
19206
m.
tele
121
.
Čavlek
.
Sabol
Rudi
Palinovac
22
19248
ž.
tele
.
Žvorc
Filip
Palinovac
189
19345
m.
tele
.
Juraj
Ivan
Gregovan
F.
u
T.
Hodošan
.
Sabol
Rudi
.
Žvorc
Filip
"
.
Čavlek
Ivan
Juraj
.
Mavrić
Ivan
B.
121
Palinovac
2542
krava
2525
"
2540 u
8
T.
"
2520
Jaruga
"
Dabranić
4001
Zdravko
Brestača .
Čop
Janja
Ivan
Lipe
93
Jaruga
Ban.
3937
bik
S.
Fond
O.
Kutina
19. Slivak
Stj.
»Sljeme«,
PIK
Bukevje
5687
junica
Tuzla,
PIK
OOUR
Orle
PZ
»Dojčin Lukić« 20. Fabečić
Jan.
Gradišće
37
OPZ.
6523
Žilec
Gradiči
Dora
3
OPZ
6643
S.
Kanceljak
N.
Čiće
109
24.
6418
n
Cvetković
25. Deverić 26. Turčić
M.
Marija Marija
Lukavec D.
Lukavec
OPZ
Lamnica
Lekneno
"
4
Lopara
6716
"n
23.
junica
Gorica
V. 22.
Lopara
Gorica
V. 21.
n
OPZ
2498
2510
Tuzla,
PTK
4484
Črnkovec
OOUR Proizv.
prerada mlijeka. Tuzla
21. Marlović 28. Postić 29.
Fabečić
30. Čačić
Stj. Stj. Juraj Ivan
Petrovina
Lazina
24
13
Kurilovac N.
Čiće
6590
6681 6512
45
6287
n
+
"
»n
+"
"n
i
rasplodnom
Promet
o
proizvođača
oda
kooperanata
Trgorec
S. Ivan
u
mjesecu
prosincu
1976.
oy -K Organizacija
Selo
31. Stanilović
32.
stokom
Lukavec
OPZ
Drnek
PIK
gođine.
Kupac
2497,
“
5739,
=.
Lukavec
62
»Sljeme«, Orle 33.
Grgić
Marko
34. Markesina 35.
M.
Škoje
Rača
36. Drveni
Mirko
Kovačevac
37. Veber
Vilim
Vel.
38. Basta
Čedo
Ždralovi
39. Bosanac
Vl.
Bengez
Ivan
40.
41. Horvatić 42.
44.
Maciček
46.
St.
Josip
Daskatača
Drago
Majcan
Prespa
Slavko
Gudovac
M.
48. Vinković
Stevo
49. Jurešić
Milka
50. Mikulandi
51. Kralik
52.
Kunštek
53. Drveni 54, Lalić 55.
56.
Girčak Kolar
6078,
Z
Vel.
1955
Pisanica
Jan.
Adolf
August Mirko Tomo Antun
Mato
N.
Grginac
—
20
24152,
»
6456,
5
Predavac
6518
Štefanje
9575,
=
9363,
m
5982,
>
3192,
_
3956,
m.
Gudovac
Rača
"
15003
Rovišće Prespa
86
_,,
Rača
2
Žabljak
>
Rovišće
51 8
N.
47. Remenarić
180
_,,
Z
111_N.
Predavac
38681
14059,
Žabno
339
Rača
anje
45. Ratković
31
»Sirela«, Bjelovar
3914.
Rača
85_N.
Pisanica
Ivan
43. Janković
ro:
Predavac Predavac
Stan.
Štefović
Nevinac
>
N.
Mato
—
37
Nevinac
N.
Rača
V.
Trojstvo
2204
_
junica
S
krava
m
548,
a
Berek
442,
_
“aHoke
Prespa
522,
m.
kej
Prespa
525,
,
DA pe
Gudovac
453.
Rovišće
664,
290,
Potok
17
Kovačevac
31
Severin
258
Severin
Rovišće
11
Rovišće
6032
Grđevac
2095»
Parlovac
V.
»
o.
junica
—
Vuljanković N., Cesje »Zdenka«, Zdenci
V. 57. Domović
Kazimir
58.
Kovačić
59.
Benić
Josip
60.
Pušić
Josip
Ivo
—
Dežanovac
Dežanovac
4298
bik
junica
V.
Maslenjača
V.
Bastaji
1883
D.
Kovačica
V.
Grđevac
2084.
..
_
2198,
»
:.
>
»
Grozdana
10
T
Dabac
IZ STOČARSKOG Promet
rasplodnom
SELEKCIJSKOG
proizvođača-kooperanata
stokom
brojproizvođača Selo 1. Bukovac 2.
Stevo
Ratkajec
M.
3. Petriška
J.
4. Turek
Organizacija
Dubrava Mrženica
PZ
Trapari
Grabovje
Ljudevit
J.
5. Turek
J.
Ljudevit
6. Hladik
J.
V.
7. Malec
Šimo
Dubrava
ZP.P.K.
u
mjesecu Broj
Kate-
13484
_
ZNA gorja 2690
Kupac
tele
m.
ž. tele
Stj.
9. Antolić 10.
Fr.
Trupčević
Stj.
Trojak
Bol-
Z. 21
J., Gornji
Meljani
s.
Zdenci
Daruvar
10029
Daruvar
1511
krava
5461
bik
V.
5769
junica
PTK
Gr.
183
Bukevje
37
Lekneno
21
Kobilić
Varaždin
St.
Bolić
bik
Polje
»Sljeme«
PIK
ž. tele
98
Zdenci
st. Gr.
Polje
Tuzla
kooper
OOUR
Tuzla
_
5814
junica
sa
»
5844
junica
-
6714
_junica
6604
junica
=
5882
junica
.
5775
junica
OPZ
Gorica
V.
»Zdenka«,
MI
Vel.
Orle 8. Bešek
V.
pan
2141_
godine
siječnju 1977.
Varaždin
s.
Veleševac
SR HRVATSKE
CENTRA
»
:
11.
Dautović
12.
Koprivnjak
13. Pedelin
I.
Bukevje Drnek
Stjepan S.
Kanceljak Nikola
17. Vitez 18. Homen
48
Sid
ši
33
Čiće
109
N.
Kobilić
Čiće
N.
Ivan
Drnek
e
36
Jagodno
Stjepan
Trgovec
a
Kobilić
Nikola
15. Božić
19.
sipa
Ivan
14. Vitez
16.
Stj.
Tuzla
OOUR
PZ
Dojčin
Lukić
6530
junica
»
6826
junica
»
o
6698
junica
»
>
6530
junica
7
6538
junica
>
5768
junica
S
5449
junica
S
junica
OPZ
Gorica
V.
»
21/1 102
»
67
PTK
PIEne rle
20. Kovačić
Stj.
Veleševac
21. Stančer
Ivan
Gola
Gola
9572
Gola Gola Gola Gola Gola Gola Gola Gola Gola
Gola
2153
krava
Gola
2143
krava
Gola
9935
ž. tele
Gola Gola
2191
krava
9977
m.
Gola
2193
krava
Gola Gola Gola
9973
m.tele
2189
krava
9550
junica
Virje
9381
junica
=
Virje
9346
junica
am
Virje
9347
junica
22. Babi 23.
Josip
Zlatar
24. Bali
Slavko
Franjo
25. Blažeković 26.
27.
Požgaj
Rok
Požgaj
Rok
28. Vedriš 29. Vedriš
Đuro Đuro
31. Ujlaki 32.
S.
Petar
Zubanović
33. Zubanović 34.
Jakopović
Ivan Ivan
Ivan
Virje Virje Virje
121
'
:
'
S
tele
»Zadrugare«, Zaječar i
s
S
mo
mo
i
-
»
»Zadrugar«, Zaječar
araaa
Pooraa Haparel
Stjepan
36. Drumenčić
Mijo
35.
37. Zvonar
Stjepan
38. Gorički
Mijo
39.
Gorički
Mijo
40.
Miklić
Antun
41. Janković 42.
Vinko
Zvonar
Stjepan
43. Đurđina 44.
J.
Šafran
Franjo
45.
Vargović
S.
46.
Petrović
47.
iva Pie Organizacija
Selo
Virje
Kupac
Virje 9372 Virje junica Virje 3847 junica Kalinovac Kalinovac 3776 junica Kalinovac Kalinovac 37717. junica Kalinovac Kalinovac krava 302 Kalinovac Kalinovac krava 259 Kalinovac Kalinovac krava 272. Kalinovac Kalinovac Đelekovac 2665 junica DĐelekovac Đelekovac 2626 junica Drnje 9313
junica
n
>
m
»
=
»
"
"
>»
>
Đelekovac
Đelekovac
2605
junica
=
St.
Plavšinec
Novigrad Podravski
1401
krava
»
Petrović
St.
48.
Hodalić
Ivan
49.
Milinčević
50.
Sedmak
Stjepan
51.
Sedmak
Stjepan
52.
Hodalić
Ivan
Plavšinece Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac
1454
53. Janković
am
I.
Jovo
Marsovo
59
OPZ
Žabno
12869
_
krava
m.
tele
12208
junica
2638
krava
12268
m.
s
*
>
n
tele
2639
krava
24247
junica
"
»
Tuzla
PTK
Dojčin
OOUR
Lukić 54.
Marković
Fr.
Marsovo
31
OPZ
Žabno
24133
junica
»Majevi-
UPI
Srebrenik
ca«,
“55.
Janković
Đuro
56. Brcetak 58.
Marsovo
Jovo
Jokić
59
Trema
Nikola
Cirkveno
38
OPZ
Žabno
24176
junica
»
OPZ
Žabno
24006
junica
u
OPZ
Žabno
24194
junica
Tomanovski
S.,
Poljančani 57.
Babić
Franjo
59. Babić
Hrsovo
Franjo
61
OPZ
38
Cirkveno
OPZ
Žabno Žabno
24000
24193
junica junica
»Majevi-
UPI ca«,
Srebrenik
PTK
Tuzla
koope-
OOUR
Tuzla
rac.
60.
Vodopija
Nikola
Hrsovo
61.
Predavac
Fr.
62. Matić 63.
64.
Mijo
Habijanec Petrović
OPZ
Žabno
23985
junica
Peer Srbac
Cirkveno
OPZ
Žabno
24173
junica
dan
Predavac
OPZ
17
M.
Marinkovac
Čijčija
Pajo
Marinkovac
66. Panić 67.
Šoda
68. Prelog
Milutin
Ivan Mato
Smida
Ivan
70. Husein
Ivan
69.
Majur Marešić Prilesje Brčevac Đuran
Žabno
24352
junica
o. a »sa
Cirkveno
F.
_
65.
rbac
OPZ
Žabno
24175
junica
€
M,
Kukec Gudovac
—
Durbava
13199
junica
—
Durbava
13183
junica
.
Farkaševac
5050
junica
:
Vrbovec Vrbovec Vrbovec
6721
junica
.
6735
junica
PTK
Tuzla
6753
junica
PTK
Tuzla
PTK
Tuzla
Vrbovec
6749
_
junica
ovna Srbac
_ Red.
Ime
i
prezime proizvođača
broj
oo
omćZoCĆćĆCĆjvm
Selo
Organizacija
Broj grla
Kate-
gorija
.
“=.
71. Petrović T2.
Vojvodić
Gašči“
Dubrava
M.
73. Marković
74.
Marinkovec
M.
St.
Tomo
Ivan
75.
Cimaš
76.
Šenjanec M.
Franjo
Paruševac
Dubrava
Brčevac
Vrbovec
Kapela
junica
Sirela,
Bjelo-
var
Haganj
Bolč Mački
Drago
17. Zdelar
Grog
13309
Kupac
27195 13508
junica ž.
"n
tele
Perčec
Franjo,
Komuševac 6755
junica
»Salaš«,
PD
Zaječar
Farkaševac
5084
junica
Farkaševac
5090
junica
PK
Ludbreg
631
krava
Fond
»Krajina«, Negotin za
pređenje Tomo
79. Martinović
80. Šuić
Alojz
81. Bahat 82. Gizdarec 83. Dreven
84.
85. 86.
Dr.
Katner Katner Novosel
Ignac
Alojz Josip
Ludbreg
629
krava
"
Petar
Ludbreg
2153
junica
»
Ludbreg
2119
junica
EL
Ludbreg
2106
junica
EL
Ludbreg
2238
junica
"n
ZP.P.K.
3512
junica
"n
Varaždin
Drago
Ilija
»
3409
junica
Drago
Ilija
»
188
krava
=
3339
junica
:
3463
junica
554
junica
Antun
87. Klemenčić
Imbriovec
K.
Svibovec
88. Vuraić
Tomo
Brezničani Hum
Marof
89. Vuraić
Tomo
Brezničani Hum oooOV
Marof
N.
N.
o
junica
Va
VEavantvi Aguta Grozdana
Žena
polj.i
Kapela
Struga Struga Struga Ilija
una-
Varaždin
stoč. 78. Zdelar
84
Dabac
i dom GOJAZNOST
/ UGOJENOST
/ PRETILOST
U
bolest metabolizma. mnogim zemljama g ojaznost predstavlja najčešću Metabolizmom nazivamo tvari našem od mjenu organizmu, sastoji novih tvari anabolizma i katabolizma. Ta prekidne dva procesa razgradnje tj. zdravom ravnoteži. U stoje se organizmu neprekidnoj tijelu neprekidno vrši stare i onda kada razgradnja izgradnja materije. Gojaznost nastaje anabolizam od katabolizma. Pod je svako jači gojaznošću podrazumijevamo težine iznad povećanje masti. tjelesne idealne, uglavnom, zbog nagomilavanja Idealna težina određenu životnu i vije kojajenajoptimalnija dob, spol sinu Izračunavamo lako iz zato izrađenih tablica. tijela. je posebno Povećanje težine 10% iznad smatramo kao 20% tjelesne idealne, ugojenost, tramo uzrok bolesti. patološkom gojaznošću kojaje mnogih u
u
a
se
ne-
u
nove
ona
za
za
a
za
sma-
13
pa predstavlja gojaznost našoj, z emljama, brojnim ilustatistički bi Možda medicinski n ajbolje podatak ovaj problem. čajan Utežine. koliku strirao povećanje tjelesne prekomjerno predstavlja opasnost idealne 1 težine da svako tvrđeno kg preko dobi.povećava povećanje tjelesne je životne određene smrtnosti od standardne smrtnost jedne 2% čak i nastanka pa O uzrocima gledišta, suprotna. brojna postoje gojaznosti im više nego što i radi osobe da Tako neki debljaju toga, jedu smatraju stanoOvo normalno. iako dok drugo jedu goje slučaju drugom treba, vrste da smatra i danas netočno vište postoji. druge gojaznost je hrane uzrokovana životu U praktičnom uživanjem prekomjernim gojaznost uzrok Znatno svih uzroka čini 95% debljine je prekomjerne gojaznosti. rjeđe kao rada posljedica nastaje Npr. lučenjem. unutrašnjim žlijezda poremećaj nadrada zatim štitne rada žlijezda, spolnih žlijezde, poremećaja povećanja nalazi ili mozgu. bubrežnih koja žlijezda hipofize, uzrokovana Alimentarna uzimanjem prekomjernim najčešće je gojaznost ukoliko normalan i nastati može osim apetit, Gojaznost, toga, ugljikohidrata. Normalno fizička aktivnost jeapetit smanjena. organizma gibanje tj. jetjelesno dio mozga zovemo nalazi centra iz mozgu. hipoTaj koji reguliranjednog uzrokovati centar, mogu i talamus. pojačan taj kojeoštećuju Ozljedebolesti, udio Međutim, i mnogo apetita povećanog postanku važniji apetitgojaznost. emocioraznim uzrokovani razni kod impulsi, koji psihički čovjeka imaju količinu veliku da uzimamo Navika činiocima. i nalnim još hrane, socijalnim da i uzrok čest mišljenje djeteta njega Pretjerana gojaznosti. djetinjstvu,je do često dovode od biti zaštićena će upotrebe preterane bolesti, deblja djeca Takva i kao hrane nezadovoljpostaju nespretna, posljedicudebljanje. djeca i nalaze Pretjerano jelu. pretjeranom zadovoljstvo jedino i zgledom svojim te živčane znači često hrane uzimane utjehu životu, prenapetosti, prekid i neku vrst obrane događaja. neželjenih neprijatnih protiv da odmet bilo bi možda uzroci izneseni gojaznosti, Djelomično kaže i nešto njenimkomplikacijama. osoba. od normalnih ni po čemu osobe U razlikuju početku gojazne i otežano vrlo brzo No pa umor, Šepromjene. degenerativne disanje, nastaje kod osoba iste životne češća kod ćerna bolest četiri nego osoba, gojaznih puta je tlaka ide težine. Bolest normalne dobi i paralelno visokog tjelesne spola učestalom žila, ovapnjenjem mišića, uslovljeno Popuštanje srčanog gojaznošću. češći kod znatno srčanom masti te hrane srce, mišiću, nagomilavanje koje također osoba. nagomilapretjeranog uslijed nastaju Oštećenja jetre gojaznih izaziva zatim masti koštanog i cijelog zglobova oštećenje gojaznost jetri, vanja Iz trudnoći. i do dovodi jasno jepotpuno navedenog komplikacija sistema, da djeluje zdravlje. nepovoljno gojaznost bolesnika. tako i kako liječnika, gojaznosti jenezahvalno, Liječenje lakše održati da nego Poznato mnogo tjepretjeranu normalnu, smanjiti je je uzinavika lesnu težinu. pogledu pravilnih Liječenjesastojistvaranju i količine vrste hranjivih tvari, manja radom uzrokovane li Izuzmemo poremećenim gojaznosti, slučajeve rijetke možemo ostale liječiti gojaznosti slučajeve lučenjem, unutrašnjim žlijezda da može bolesnika 1/3 takvih pa Nažalost ishranom. ustraje, pravilnom ishranu. i izdrži dijetnu Danas
tako
u
i
zna-
u
nam
za
za
se
se
one
u
ne
ove
se
s
u
se
uz
u
se
u
su
u
—
u
na
u
a
su
na
ne
.
o
se
ne
se
sa
su
u
u
u
a
na
za
za
u
se
s
sve
samo
14
u
ne U Određivanje dijete mršavljenje liječniku predstavlja problem. treba unositi dnevno 15-20 težine vidu organizam kaVkgtjelesne bjelančevina te i voća. Masnu i smokve treba (meso, riba),povrća svinjetinugrožđe izbjeRezultat će oko 3-4 gavati. ispoljiti mršavljenju kg mjesečno. 1 osoba obliku kolača Neprijatelj broj gojaznih ugljikohidrati kruha, i Danas smatra da ishrana sadrži 85 g tjestenine. ona, je najidealnija koja 85 g belančevina i oko 100 g dnevno. masti, ugljikohidrata Kalorijske vrijednosti obroka nalaze svakom pojedinih kuharskom modernijem ih prema tome pa navoditi. udžbeniku, nijepotrebno Veliku danas kao popularnost uživaju izvjesni npr. lijekovi mršavljenje, hormoni štitne i sl. benzedrin, žlijezde Pomoću može ali njih postići smanjenje tjelesne težine, jekratkotrajno i znatno efikasno od Osim zaboramanje dijetalne prehrane. toga smijemo viti da svi ti izazvati mogu emotivne i te lijekovi ozbiljne psohopatske pojave, radi nisu navedenog preporučivi. Psihički i fizički zdrav trebao bi da barem odrčovjek nastojati približno žava idealnu to a racionalnom tjelesnu težinu, jemogućepostići prehranom, kombiniranom fizičkom aktivnošću. bi tom usmjerenom Liječnici slučaju imali znatno mi bi imali bi bila i manjeposla, populaciju, koja zdravija vrste napora. sposobnija za
u
se
u
su
u
se
se
unesene
u
za
se
ne
s
u
a
za
sve
IZL M.G.
P.
O IGRI I IGRAČKAMA Svaka
Ona od majka jeigra potrebna djetetu. je jedan oblika razliku od ima konačno ljudske djelatnosti rada, čija djelatnost određeni cilj. Ona život. Kod izoštrava jepriprema djeteta igranjem inteligencija, razvitak. uči. Različiti djeluje tjelesni Njome dijete porivi, koji igri i nekih očituju davno (borbenost želja razvijanjem) smatraju buđenjem stečenih i kulturom nagona. potpisanih ljudskih Već niz razluigri malogdjeteta javlja djelovanja, koja kasnije i kao i čuju osamostaljuju praktične, umjetničke druge djelatnosti. Dijete bolesno koje igra je. do 5 vlastitim Pruža ruke Dijete mjeseci igra tijelom. raznobojnim zvuk. svim narodima i predmetima, kojiproizvode Zvečke poznate nima. treba da od i gume Igračke pogotovo djecu plastičnog materijala, može dobro Među lutke koji od prati. najstarije igračke pripadaju (lutke drveta i kosti nalazimo i gline, predhistorijskim razdobljima), lopta primitivno tako oružje povezane (luk, strijelica, pračka). Igre djetinjstvom da često simbolom. Kod naroda umrlim smatraju njegovim primitivnih i djetetom pokapale njegove igračke. U često nagon i p a dnevne djetetu postoji igrom, pretvara predmete vlak ili metla lonac u od štaupotrebeigru(stolac postaje lađa, konj, bubanj, pa mač, od stvarnost i okolinu krpabeba). Dijete upoznaje preko igračaka, iz i života kojeoponašaju predmete prirode svakodnevnog (životinje, lutke, U svog omivojnici, kućice). Igračke biljeg srednjem vijeku znati
mora
da
za
za
a
se
na
se
za
se
u
se
u
se
se
ne
se
za
su
za
vreme-
su
se
u
su
se
s
s
su
se
za
a
nose
vremena.
15
_-—_—--
olov-
stoljeću oklopnika, pojedinca, figure ljele doba ni (automobil, mehanizacijom igračke omiljele vojnici, novije i traktor sl.). vlak, maštu i bude d jelatnost d ječju potiču koje igračke Najvrednije kartoni i stvaralaštvo sastavljanje, gradnju, kamenje loptica, (kantica nadilaze lutke djek oje tj. razumije dijete koje Igračke, preoblačenje). Previše i duševni vrijednosti. manje osjećaj potištenost izazivaju kapacitet čji interes. Igračke otupljuje njemu jer djeluje dijete, negativno igračaka ukus. time estetski treba da igračke Mnoge d ječji odgaja izgled, jer imaju tei i muziku uvode daje dr.); bubanj harmonika, (tamburica, dijete čuči fizičkom (spekule, s pretnost njegovu razvija odgoju sportskom melje i samoi uže osjećaj dr.) preskakivanje zvrk, konj preskakivanjenjevi, bicikl). saonice, koturaljke, (romobil, pouzdanja su
viteza
ratnika
bile
a
u
s
su
u
XVIII
na
su
za
za
ne
za
u
na
se
one
u
za
za
D00600606600060000600009000600000009 CIJENA
MLIJEKU i Narodnim
novi-
godine prošle se br. 2 iz ove kravlje nama cijena o tkupna minimalna godineodređuje i o mlijekopremije. ovčije dinara za ima da se proizvođačima isplaćivati 1,06 određuju Propisi i od i Saveznu zatim 0,38 p remiju Republičku mlječnemasti, jedinicu iznosi svi Kada masti. prelitri za dinara po mlijeka 3,2%mlječne 0,06 dinara. to tada masti na je 1,1975 mlječne računaju jedinicu litru dobiti za jednu će proizvođači Tako sadržaj mlijekaprema masti: mlječne Jedinica mlječne dinara masti 3,83 3,2 3,95 3,3 4,07 3,4 4,19 3,5 4,31 3,6 4,43 3,1 4,55 3,8 4,67 3,9 4,79 4,0 4,91 4,1 4,2 5,02 Prema
listu br. 56
Službenom
i 58
iz
za
se
“a
Nova ——————.oon
cijena stupa
na
snagu
13. I. 1977.
g.
emi
ODBOR UREDNIČKI Uređuje Kaštelan urednik: dipL inž. Dinko Glavni i odgovorni uredništvo: Zagreb. i SRH. radnika Uprava mljekarskih Udruženje i izdavač: Vlasnik NIŠP-a Zagreb »Vjesnik«, OOUR TMG, 440-476. Tisak, telefon Ilica 31/III, d4— i ustanove organizacije privredne za pretplata Mjesečna proizvođače mlijeka d 2.— a za
16