Mljekarski list 5-1977

ZAGREB

MI

Veterinars zavoda jekarski laboratorij kog

SVIBANJ 1977

Kr iževc

DRUŽE TITO, DUGO

NAM

SRETAN TI 85- ROĐENDAN TI ZAJEDNICE SOCIJALISTIČKE NAŠE ZA DOBROBIT

POZIVI

PROVOĐENJE PROGRAMA U STOČARSTVU NA Udruženi

RAZVOJA PODRUČJU

Poslovnu

PROIZVODNJE BARANJE

PIK zajednicu kooperativne selu, 11 i veterinarskim »Belje« svojih OOURPZ,Poljoprivrednim stanicama mlizajedno poljoprivrednim proizvođačima Baranje a, p roizvode i meso. jeko Pored 2134 krave društvenom sektoru litakojeproizvedu 13,478.594 litara. mlijeka Beljsku mljekaru,kooperaciji otkupi 5,621.748 Samo toku 1976. kod 14 godine i zgrađeno je kooperanata Baranje objekata krave što opremom, Tvornica kompletnom ju je proizvela PIK-a Kneževo. poljoprivrednih strojeva Belje (TPS) Pored 400 krava 1976. kredita fonda godini, putem Samoupravnog stočarstva i SRH nekim unapređivanje drugih i zvora, isporučeno je proizvođačima 152 Prema 1977. će 10 novih junice. planu godinuizgradit 400 novih objekata proizvodnju mlijeka, proizvodnju uključiti rasplodnih junica.

I rezultati. Pored 2700 svinjogojskoj proizvodnji postignutiznačajni krmača i 935 nazimica društvenom sektoru rasplodnih kod kooperaciji udruženih ima 2300 od 1976. proizvođača rasplodnih krmača, čega je godine iz pogona PIK-a 1200 Beljeisporučeno kooperantima nazimica odgovaranerastova. jućimbrojem U 48 15—82 proteklom krpo periodu izgrađeno je objekata rasplodnih mača.

Sve krmače tovi proizvode prasad koja objektima kooperanata mesne PIK-a potrebe industrije Belje.

Slični i programi provode drugimdjelatnostima, vinogradarstvu, i dr. proizvodnji kukuruza, industrijskog bilja Preko 6.500 domaćinstava 800 poljoprivrednih Baranje posjeduje preko traktora 40 što odgovarajućim priključnim strojevima, kombajna, je faktor čajan daljnjeg unapređivanja poljoprivredne proizvodnje.

Ovih dana vode upravo rasprave 1977. programu razvoja godinu i kao i Zakona udruženom dalje, i primjeni proradu, k omasaciji drugim blemima sela. u

sa

odnose

za

na

osam

sa

na

ra

za

u

se

u

za

muzne

s

u

za

u

za

za

a

se

u

u

su

na

u

s

s

ove

se

u

za

se

u

sa

zna-

se

o

o

za

o

Stjepan BRLEK, dipl. ing.

SAJAM Tek

od

RASPLODNIH

KRAVA

I JUNICA

U BJELOVARU

godine počelo provoditi organizirane sajmove krava i Do sada to bilo plodnih bikova, junica. je različito; negdje kupci ove

se

i

u

nas

ras-

su

te)gdje kupci.

Ove 9. 3. održan Prvi godine, točnije 1977., je sajam rasplodnih goveda sasvim način.

Glavni organiziranjedan bila »SIREdrugi organizator je «, stanica industrija mlječnih Suproizvoda Poljoprivredna Bjelovar. bile službe organizatori sajma te OOUR-i pojedine selekcijske (njih devet), i i zadruge užeg šireg područja (također njihdevet). su

dolazili

na

—

su

sajma, provedbi poslovnik je sajam boljeuspio, će učestovati i krava sajmu. koje junica katalog svaki službe Područne sajam grla rasplodna prijavljuju selekcijske dana trideset Hrvatske centru Stočarskom (SSCH),najkasnije selekcijskom i proslužbe između sporazuma selekcijske potpisanih sajma, prije šaSSCH dobivenih Na izvođača. kojeg katalog izrađuje podataka temelju dana dvadeset SSCH dužni zainteresiranim prijaviti koji kupcima lje sajma. prije Makoznačena. i biti Grla vidljivo prijavljenasajammoraju propisno biti Junice bređost. gakrava starost simalna moraju ograničava petu dužan svaki dan Na bređe. rantirano ovlaštenje prezentirati kupacje sajma dužni individualni instrumente OOUR-a kupci plaćanju, kupnju, obično i obavezama. istim radi također Sajam pravima kupnje prijaviti klasii vrši stručna sati. deset ocjenu komisija (služba) Prije t oga počinje težine od formira iskličnu te grla, cijene k oja cijenu utvrđuje ranjegrla, i »Centrostočara« biltenu sajma) tovnog prije zadnjem materijala (prema stoka i završene Nakon klasu. je klasiranja, ocjene premije uzgojnu sat. Nakon oko uvidu pojedinačnim prodaji pristupa toga jedan kupcima Prorednom prema katalogu. broju krugu, grla svakog predvođenjem zainUkoliko izvan grlo jedno dozvoljena. nije pravilu kruga daja licitira. dva ili više teresirana grlo kupaca, iskličnu da tako dodaje proizvođača cijenu provodi Licitacija kruvlasnik kada Grlo do konačne dinara 500 grla po prodaje. jeprodano cikonačnu dade i Kupac gu glasno pristanak ponuđenucijenu. jasno rada. i troškova ime 8% uzgojnoorganizacije jenuplaća u mogu nisu prvog Grla selekcijskog predvođenjakrugu prodanaprilikom koja nisu Grla vlasnici radi pristali ponuđenu ponovo predvesti prodaje. čiji Da

izrađen

što

bi

te

o

na

za

osnovu

na

su

se

se

na

za

o

za

su

a

s

se

u

se

na

za

se

u

a

u

su

u

za

se

se

se

za

na

u

na

na

na

se

na

Na

bilo

goveda Sajmurasplodnih

je

160

junica

deo.

Stevo

Dvoršček

iz

kravu Hercegovca prodao je teletom dinara 27.000,00

s

»Svilenku«

za

pravo cijenu Prilikom ponovnog kruga, n emaju provođenja. prodaje vodi zapisnikprodanimgrlima, temelju č ega sačinjava zaključnica. Individualni nakon završetka bruto iznosu. kupci sajma isplaćuju grlo i odnosno Kupac prodavalac mogu odustati od kupnje, nakon prodaje i Grla isti dan ili Pisagrla kupca zapisnik. do otpremaju najkasnije dam načinu dana, i otpremedogovaraju organizatori sajma kupci.

iz prvog

se

o

na

se

u

ne

u-

u

a

se

se-

o

se

pusnici.

roku od dostavlja kupcima rodoslovlje (pedigree) petnaest dana od dana iz kupnje.

(Izvodi Poslovnika) Na bilo 38 sajmu Bjelovaru jeprijavljenoprodaju krava, predvedeno ih 28. Deset iz izostalo. Prodane je 22 grlaje opravdanih su razloga četiri nisu imale krave, krave zainteresiranog kupca, dvije prodavalac složio nije 12.500 diponuđenomcijenom.

Najniža postignuta cijena je iznosila 27.000 dinara.

Ako (4komada), najviša bi to cijena je grupirali po onda bi ovako: cijenama, izgledalo 12.500 dinara 4 Cijena prodana grla 13.500 dinara 1 15.000—15.500 dinara = 5% 16.500—20.000 2,» 8, 23.000—25.000 = _ 3 27.000 = il Možemo reći da je čak postignuta cijena zadovoljavajuća kupce, jer je 18 mladih od mnoge sa do krava, kojih 20.000 diteletom, prodano cijenom nara.

Rekordnu od 27.000 dinara krava cijenu ženpostigla je Svilenka, skim vlasništvo Dvoršček Steve iz V. teletom, Trnovitice.

SSCH

u

u

za

a

a

se

za

sa

nara

a

T+Ssnlnet

»

dora

»

»

»

»

Ane

.-

sut

,,

kT.

,,

“true

:

s

»

mods.

ši

doje

S

za

sa

sa

po predveje Sajmu katalogu. grla je prijavljeno sajamjunica Prodano iz je 20 razloga.

118 opravdanih deno predvedeno junica, grlanije junice, dvije slagao 110 nije p rodavalac cijenom ponuđenom grla, 11.000 iznosila imalo naj dinara, šest c ijena je Najniža kupca. nije junica iz Stare Mate Mikšec vl. ostvarilo dinara viša 22.500 Rumenka, grlo je koju iztabela bi onda ostvarenim i po Ako 10.

Rače cijenama, grupiramo junice gledala: 38 grla 11.000 do 14.000 prodano Cijena 15.000 do 18.000 A5 419 18.000 do 22.500

138

Za

a

za

se

sa

a

a

"nogo

ubban:

»

8%;

«g.6.3.8-H-.N.

»

do

14.000

dinara.

Sko-

cijenu grlapostiglo je što dinara 22.500 do 20% 18.000 dinara, do 50% jecijenu znatno grlapostiglo proizvođačeda cijenu povoljniju postigle junice ukazuje bilo obrnuto. krava kod dok je moženačinom i ovakvim provedbe njihove Uzevši sajmovima cjelini prodavaoce, i skoro prodan, materijal više biti ponufeni nego zadovoljni, jerje bez ikakve bilo glasno, javno, je jer sajam, napustili kupcizadovoljni da Smatram i organizacija ošteti bilo tko da je pogođen. osjeti gućnosti i svi faktori i da i cijelo načinom ovim je ispravna m oguća jedino prodaje brže što smislu naročito i izgradnje društvo podržati, prihvatiti trebaju Možda i dvorana napomenuti potrebno natkritih ipak je prostora. aukcijskih da SRH. i naše Primjetio veliku i regije negativnost jednu da i materijala iz rasplodnog grlo republika s usjednih drugih kupcipretežno robne naše nestašicu reflektirati će To proizvoiz naše odlazi republike. izvidi da i Mislim više. dan dana iz predlažem đače kojihje fonstrane od individualnih proizvođača kreditiranja povoljnijeg gućnost Iz

ove

tabele

30%

da

vidimo

a

ro

za

su

nam

u

a

sav

mo

mo-

sve

se

u

a

za

nas

su

sam

u

za

u

se

sve

mo-

Bjelovaru goveda r asplodnih prodaju Komisija procjenu za

i

u

dova

i radnih

organizacija, iz naše materijala kvalitetnijeg: republike. kako

bi bar

donekle

zaustavili

nagli

odlazak

naj-

Dipl. ing.

Stjepan

Tomašić

MOŽEMO Veterinarski

zavod

BITIPONOSNI

Križevci

proslavio jekrajemprošle godine 15rada. To od ustanova takve kod ne samo njicu svojeg jejedna prvih vrste, godiši u nas, nego učinila zadravstvenu zaštitu stoke srednjoj Evropi.

Mnogo je i možemo u biti zato što nalazi se sredini.

Poženašoj zemlji ponosni, našoj limo im rada. mnogo još godina uspješnog za

u

boza

Veterinarski

zavod

Križevci

GOVEDARSTVO 180.000 ha Područje r egije raspolaže povrpoljoprivrednih šina društvenom i od 88.000 ha koristi privatnom sektoru, kojih (49%) voluminozne stočne i Ovako velik proizvodnju hrane, tj. p aše sijena. postotak livada i već pašnjaka nije slučajan, je uvjetovan prirodnim faktorima, te nalaze i jer Glavnina površine uglavnom Savu, Kupu njihove pritoke, tih zaštićena od su često pa klimatskim površina nije poplava, prinosi ovisni kvaliteta slaba. Prema statističkim faktorima, tim se sijena je podacima mte površinama proizvode godišnje 1,900.000 sijena.

Društveni sektor ne se pa posjeduje rasplodna goveda, gotovo naprinavedene količine i koriste ishranu stoke jed sijenapaše samo privatnika, dio koriste društvene tovu u U 337 sela i manji organizacije junadi. naselja Sisak nalazi 31000 cca bave se regije i domaćinstava, koja poljoprivredom vlasnici su 48.637 krava.

Sisak

sa

cca

u

se

za

se

uz

o

a

na

sve

za

se

a

i broj goveda isključivo koje površine uporede ekstenziv1 ha ima da onda govori krava podatak Ovaj g rla.

0,55 vidimo, Fond i kroz to pasminski je plotkinja nom govedarstva. površina, korištenju 40% simentaltržne svega domaćeg tipu je uslove, jer današnje nepovoljan sa i buše križanaca ima 60% dok pincgavca obilježje ca, plotkinja jošuvijek Ako

se

se

koriste

za

ishranu

o

na

a

u

za

simentalcem.

mlijeka proizvođač najveći Gorice, područja SisačkoBanijskog si20 oplodnje svim p rovođenja Unatoč godina proteklih nastojanjima da siniti izvršeno cilj postignut je pretapanje pincgavca, nije mentalcem, dominantna meso i za kombinarano kao postane mlijeko govedo mentalac, zašto više objektivnih Ima razloga u regije. govedarstvu ukupnom pasmina dobrom i tržište uzroci su do potražnja ova glavni uspjela, nije kraja akcija odraslih goodnosu teladi u visoke cijene teladi za tov. Neizmjerno cijene kratelad žensku da su stočare, prodavali, imale najbolju veda utjecaj širovođena unazad do Kratko je sebe. godina, zadržali pet ve rečeno, kom selekcija. negativna govedarstva planu Proizvođač

Slanec

iz Male

u

za

a

na

a

na

su

na

za

mlijeka Proizvodnja otkup a)Organizirani statistike na proizvede i godišnje regiji Prema procjenamapodacima količnia se od 1 1,000.000 otkupi litara organizirano '72,000.000 mlijeka,kojih se

cca

litara

8

ili svega

15%.

isporučuje Otkupmlijeka jeorganiziran sela, njimaprosječno domaćinstava domaćinstava ili 11% toku 4.500 ukupnogbroja godine da količine kod iskustvo ovog mlijeka posla pokazalo je, Desetogodišnje giji. kao faktora od to ili zavisno rastu koji mnogih utječu, padaju otkupu primjer: žive vage od 1:10 teladi i veće : mliako (kg prasadi mjera cijene ishranu i teladi i obrattroše onda stočari veće količine mlijeka svinja jeku) računicu: nalaze ekonomsku no, jer tom klioscilira ovisno i trave pašnjacima proizvodnja sijenaprirast to bitno ili matskim pa utječe proizvodnju uslovima, tj. poplavi suši, mlijeka; radi ishrana krava i zimi pa ljeti je nejednolična, togaproizvodnja zidinamici viškove. i to utječe tržne zimi isporuke Oscilacija pada mi iznosi 1:3; :ljeto odnosu koncentrirane hrane cijena mlijeku cijenu (kukuruz, krmna često štetu stočara, stočno brašno, disproporciji posije, smjesa) nalaze ekonomsko krava. opravdanje prihrane koji 167

u

a

u

u

na

re-

na

u

na

su

—

za

u

o

na

—

na

o

—

u

na

u

—

na

su

u

na

ne

b) proizvodnja izloženu kod mlividu i Imajući naprijed situaciju proizvodnje otkupa te jeka i dinamici, Zagrebačka nesigurnost isporuke,oscilaciju mljekara robne nosiocima mlijeka. otkupaprišla jeorganizaciji proizvodnje Ovajpoi popodručja Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja Sisak, organizacije Novske udruženjuSisku, području vjerile Regionalnom poslovnom taj Robna

u

u

sao

sa

sa

su

u

posao

radi

a

na

Rađenović«.

»Braća

kojaimaju zemljišne površije domaćinstava izvriš specijalizacija proizvodnji mlijeka (10— kg) 10 i više i ili tom pravcu krava, ispoizgrade adaptiraju staje držanje 17 10.000—20.000 ovih da litara. Kod domaćinstava ruka poveća mlijeka fond i trebalo također kompletiranje potrebnom mijenjati plotkinja je stočne hrane banizacijom (zeleni Akcija program). proizvodnju 1970. i roku je planupočela je drugompolugodištu godine petgodina ili 60 koja izgradilaadaptirala staje ganiziranodomaćinstava, 784 ležišta. kapaciteta Cilj

bio

da

se

kod

domaćinstava

ovih

veće

u

ne

za

u

a

na

se

sa

me-

na

za

u

u

or-

su

Nove

Formirana

robna

Općina

suvremene

staje

domaćinstva

Broj sela

'

od

—

1970.—1975.

doma-

Broj Kapacitet ćinstava staja

Dvor

1

1

14

Glina Kostajnica

3

4

49

2

2

14

8

17

210

Petrinja

15

18

285

Sisak

14

18

212

Ukupno

43

60

784

Novska

ovom

Izgradnja specijaliziranog

domaćinstva

traje

godina toga utrošena znatna sredstva od 30.000 jednom po ležitšu, proizvođači vlastitih sredstava koristili kredite.

Do sada ulopored je proizvodnju ženo mil. dinara. putemkreditiranja 17,9 zahvat vršen toku 1974. i 1975. banke davale Ozbiljniji je godine, jer kredite rok manjom kamatnom povoljnije dulji otplate (5— godina) Kod ovih domaćinstava također vršena nabava stopom(6%). je plotkinja 15 radi fonda će davati visoku mliporijeklom budućeg krava, koje proizvodnju i radi efekta jeka ekonomskog prodajomrasplodnog materijala. da robna domaćinstva nisu Dosadašnja praksa jepokazala, stanju otplaćivati kredite i iz opremu staje, mehanizaciju isključivo realizacije mlijeka, 10.000 litara pa makar isporučila mlijeka godišnje.

Također da je proteklih petgodina praksi p otvrđeno, organizarobnih doslovce mogu ciji proizvođača mlijeka(minifarme) primjeniti ili čak slovenska da već zapadnoevropska rješenja, akcija prilagoditi uslovima i Posavine. specifičnim Banije 3—5

cca

i kod

su

a

u

su

ovu

u

su

na

sa

sa

u

za

u

u

se

u

ne

se

Uzgoj

i promet

:

mora

rasplodnih goveda

ozbiljnijeg otkupu (1968. godine) počela j e bava Podravini. rasplodnih junica porijeklom koje kupovane U to bio momenat bio posao, vrijeme nije pogodan taj jer nije riješen sistem tržištu stoke bez bile vrlo niske. kreditiranja, cijene porijekla akcija nabave kvalitetnih dosta dobro.

Ipak rasplodnih grlauspjela je bio da određeni Cilj akcije je području pojedinih općina d obije kvalitetnih će biti fonda krabroj plotkinja, koje jezgro formiranja budućeg od bi ženski služio kojih podmladak izmjenu p asmine području simentalca.

Ova kod ekogdjejoš akcija mogla provesti nomski obajačih domaćinstava, koja raspolagalagotovinom učešće.

Nakon

zamaha

mlijeka

u

sa

na-

su

u

za

a

na

ove

se

su

na

va

za

nemamo

na

se

onom

samo

su

sa

novca

za

vezno

Radi

kriza

6—7 stočari koje javljale godina, ali kad bili očevici nepovjerenjem prilazili ovojakciji, realizacije proizvodonda interesenti nog podmlatka, javljali području Banije, ima malo već i Posavini. gdje simentalaca, Iako krava od 1970. do 1975. porastao broj je rasplodnih porijeklom 11 čine svega fonda krava godine puta, 2,46% ukupnogbroja područjuregije.

Pored krava i steonih 250 kojunica porijeklom uzgajači raspolažu mada ženske i također ostala Fond junadi teladi, kojaje uzgoju. rasplodnih nalazi kod 372 domaćinstva 108 sela goveda porijeklom cijelom krava od Hrvatske području regije.

Broj porijeklom manjije prosjeka to službom zadatak da narednom (3,6),jepredselekcijskom regije periodu radi Ponuda i povećanju. potražnja rasplodnih junica porijeklom 1975. bila te nabavke izvršene iz godini jeuravnotežena, potrebne proizbilo od vodnje regiji, nije potrebno kupovati drugih regija. su

redovno

se

svakih

su

sa

su

su

se

ne

samo

na

u

sa

one

na

sa

sa

u

sa

se

u

na

sa

u

na

sa

su

na

10

a

u

PROIZVOĐAČI

NAGRAĐENI

jedinica kooperativnu njegova uručio svečanom mlijeka, proizvođačima nagrade je skupu proizvodnju, odnosTu litara više od 10.000 1976. g. nagradu, mlijeka. isporučili koji iz »Dukat« dalo d vadesetdvojici Zagreba poduzeće Mljekarsko je premiju ovi proizvođači: imali proizvodnju Zapaženu proizvođača.

Zelinski

zadružni

radna

i to

kombinat

za

na

su

u

no

su

mlijeka Skupproizvođača u

Polonje iz Obreža KraljStjepan iz Koščec Stjepan Hrastja iz Keleminovca Klič Josip Iban

Trcak

iz

Podjela nagrada u

25.462

litre

21.905

litre

20.753

litre

19.279

litre

Zelini

Zelini

mlijeproizvodnje poboljšanju je skupu Savodio kakvoće. i nego ing. jeuspješno Raspravu količina, ka, stočara i vrsnog »Dukat« iz Stjepana bljak, pomoć stručnjakamljekare više svi da odluku donio koji isporučili proizvođači Kralja.

Tajskupje »Kluba udruže litara od 10.000 je 10.000«, predsjednika mlijeka putem više udruženi tako da stočara svih izabran još Željaje Kralj. drugStjepan mlijeka. proizvodnju povećaju Na

tom

ne

samo

bilo

mnogo

razgovora

o

uz

su

se

a

za

ll

ZAUSTAVITE SE U ŽABNU nalazi već četiri u Žabnu sajmište godine spomenik podignut sjećanje povodom osnivanja Žabno,koja Marvogojske udruge 15. III 1908. g. je 1973. g., Spomenikjepodignut rujnu prilikom stočarske svečano otkrio dr.

Milan ga održavanja Regionalne izložbe, je direktor Zjalić, glavni »Zagrebačke mljekare«.

Na »15. III 1908. udruspomeniku piše: je Žabnumarvogojska 1913 ga Hrvatuzgojsimentalskog goveda, marvogojskih udruga ske. Radeći do dala veliki neprekidno danas, udrugaje unapređidoprinos i vanjuhrvatskogjugoslavenskog govedarstva«.

Na

ulazu

stočno

u

se

na

osnovana

u

a

osnovana

za

a

Spomenik u

čast

IZ STOČARSKOG Promet

_

*

rasplodnom

ns kaodača rezim

1. Bakić

Đuro

2. Taritaš 3. Kundačić

Ivan

savez

osnivanja Marvogojske udrugeŽabno

SELEKCIJSKOG

stokom

proizvođača

e

Selo

Narta

Nikola

u

66

CENTRA

kooperanata

u

SR HRVATSKE

mjesecu

ožujku

i travnju

sa oj o Organizacija Ivanska

Paljevine Grabovje Grabovje va

roj

Kate-

9818

bik

Kupac Vet.

st.

Čazma

9838, 2091

A *

Osijek, KooperaciNašice ja

IPK

—

4. Maborska 5. Kundačić 6.

12

"

Đuro Adam

Buk Grabovje "

"

ke

_

1977.

2029» 2136."

2092,

»

»

S

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača Živko

7. Udarović

8. Ivančević 9. Gamerčić

10.

11.

Selo

Organizacija *gorija

Čanči

PZ

Otočac

Dušan

Ponorci

Nikola

Poljice

:

Kampolje

A

Dane

Maljnerić

Čučić

4670,

Dane,

4678,

4970,

Latki

4132,

Ivan,

Otočac

Fajdetić

St.

Tomo

13. Bobinec

.14. Batinić

Mladen

Kampolje

»

Prozor

“i

4835.

Orovac

:

4812,

Ma-

Mikusnić

4796,

<

Dubrava

ne

12.

Tošo

Kostelac Prozor

Luka

Otočac

Ivan

Kupac

Podun .

Kanječnji

Kate-

Broj grla

Diklić

48993,

Drago,

Brlog

Mikusnić

Mi-

lan, Dubrava 15. Matasić 16. Božić

17.

18.

Prozor

Vid

Podun

Đoko

Dumjović

Josip Zvonko

19. Mudrović

MarCvitković ko, Šuica

Otočac

4654.

Pavičić

S.,

Ilija, polje

Rukavina

41782.

da

Srpsko

polje

Srp.

4841,

Skore

Prozor

Fr.

Rukavina

PZ

4

N.,

Kamenski

4693,

»

Skore sd

Poljice

Drakula

4725.

M,, Kla-

Drenov nac

20. Mikusnić

Dubrava

Milan

Kukić

4895,

»

Milan,

Glavice 21.

Mirosavljević Roždanik D.

.

Li

22.

23.

Q

Mijo

Kušniš

Rapići

D.

25. Samelar

Vilko

Pakr.

Margetić

Milj.

a

“

Mitar

26.

Novska .

e

Lanđdup

24.

Sisak

RPV

St.

.

Poljana Plavnice

Pakr.

Polj.

—

Gudovac

SIZ

6239,

za

polj.

Novska

6233

"n

n

6248,

,

6232,

2

5256

3980

junica

_

,,

—

Širanović

I.,

Klokočevac Tuzla

PTK OOUR

Koop.

Tuzla 27.

28.

29.

30.

Šerapec

Zvonko

Živoder

Ivan

Škoje

Mato

Kos

Josip

Severin Severin Međurača Nevinac N.

Rača

N.

Rača

3855,

»

3942,

m

15266

bik

V.

Brzin

Dušan

SI.

Po-

ga

Orovac

Severin

98

2932

junica

Lasovac

46

Bedenik

Tuzla

PTK OOUR

Pz

31.

st.

4160,

Dojčin Lopare

PTK

OUR

Luki

Tuzla, Koop

Tuzla 32.

Bleha

Ivan

Gudovac

120

Gudovac

3977.

=

13

Red.

Ime

i prezime

broj

proizvođača

Alojz

33. Matak 34.

Predojević

35.

Potkorčić

Broj grla

Organizacija gorija

Selo

Gudovac

Tominac

Mil.

V.

Korenovo

Ignac

V.

Pisanica

Marko

a

445

»

—

251 36.

Sasovac

Kaie-

V.

Pisanica

3964,

.

4060,

,

krava

342

Groš V.

Rača

Nova

17

Kupac

14047

junica

Stjepan, Grđevac

APIK

Kraj«.

»B. OOUR

Posavi-

na

Srbac .

.

Krapec

Mato

Kajgana

Markovac

Đuro

V.

199

Pisanica

V.

Trojstvo

2185,

V.

Pisanica

2005

,,

n

381 .

Pršir

Stjepan

Gudovac

25

.

Bleha

Ivan

Gudovac

120

.

Maciček

.

Hižak

.

Maciček

Drago

.

Gluhačić

Antun

Žabljak 8

Drago

Rovišće

Drago

Gudovac "

Rovišće ij

9

Žabljak Štefanje 8

Rovišće

.

Markovinović

Popović

M.

bL]

3918,

"1

5947,

n

6122,

ELI

5934,

Štefanje

"1

.

3946,

»

Štefanje

»Salaš«, Zaječar

8, 89,

Štefanje

Stevo

130

krava

»Salaše«, Zaječar

9596

junica

UPI

Majevica,

Srebrenik .

Lančar

Mirko

.

Škomac

Joco

Ivanska

Ivanska "n

9624,

»Sirela«, Bjelovar

9515,

OOUR

Posavi-

na,

Mužić

Milan

.

Truski_

Mato

.

Brezničar

.

Herterić

Ivan Tomo

Štefanje Ivanska

Juraj

u

Trnju

Štefanje

Ivanska

Čakovec

PZK

Hodošana

Srbac

9593, 95991 2250

Poldrugač Poljana

krava

17379

Tuzla

PTK

_,,

junica

APIK

»Bos.

Krajina«,

— savina, Srbac _ OOUR

.

Matić

.

Brezničar

.

Štefok

Pavao

D.

Vadlja

Ivan

Hodošan

"

Klarica

Draškovac

"

.

Tota

.

Novak

Maks

.

Brezničar

.

Antun

Palinovac Ivan

I.

.

Blagus

.

Mate

Feliks

Ilijaš

Tomo

.

Juraj

17828, Trnju

u

Kraljevac

"

Hodošan

Juraj

Pavao

Hodošan Hodošan

u

Trnju

.

1

.

Vidović

Stj.

D.

Hrašćan

17643,

ELI

17671,

"n

17278,

bi

,,

EL]

17743

EL

junica

"

17306,

"

LL]

EL]

11539,

n

Pero

1722157.

17824.

"

Pandur

#

2655 19628

2653

LJ

krava ž.

"

tele.

+"

krava

19608

m.

17519

junica

"n

tele PK

»Krajina Negotin«

Po-

71. Vidović

Tišljanić

Ivan

76. Lovrenčić 77.

78.

79.

Kramar

Tomo

Pustakovec

Ivan

Vidović

Ivan

Gašparić

80.

Pustakovec Palinovec

Ivan

11415,

=

44

Zelenić

A.

Palinovec

82.

Kukec

Ivan

D.

tele

ad

19435

ž. tele

_

19462, 2636

»

19593

o

krava

s

m.

s,

tele

»

19532

.

2647 š

24

"

2637.»

»

o

S

krava

pa

19528

ž.

tele

19572

ž.

tele

2650

»

»

=

,

m.

8

Hrašćan

ši

19621

di

81.

krava

26584.

i

Cirkovljan

vd

83.

59

Palinovec

St.

=

2652

»

»

o

T.

2.

»

17505,

"

»

»

74. Lovrenčić 75. Kramar

ud

E.

o"

>

Palinovec

Stjepan

17542.

do

Hrašćan

D.

Josip

70. Bilić

73.

Goričana

Ivan

Mati

69. Ivanec

72.

Sea Kupac Organizacija gorija Kate-

Broj

prezime

proizvođača Selo

broj 68.

i

Ime

Red.

s

-

krava

»

Dabac

Grozdana

LA Zena

(_

i

dom BOL

OBOLJENJA

ZNAK

—

promjene pritisak, uplive: vanjske organizma jereakcija ili hladnoća toplina), promjene unutrašnjim previsoka (jaka temperature raznim itd. Ona unutarnjim tijela (koži, dijelovima očituje organima stanica malih živčanih Ti prenose pomoćumikroskopski ganima). podražaji odživčana veća pa moždini, i,konačno, glavna kičmenoj vlakna, Neki različito bol.

Bol Tada centre mozgu. podnosimo. osjećamo govarajuće lakše od Bol mlađe osobe neki upozorava starijih. lakše, teže, jupodnose I neznatna imati što može nešto da posljedice. neugodne zbiva, organizmu obična što i to mnogo biti znak bol može nego ozbiljnijeg, je oboljenja ozbiljnog raznim bol ublažavamo Često tabletama, kojeimaju privrezubobolja. i ako izražena bol Ukoliko učinak. meni po ponavlja, radi_se, svoj jače je obratiti nekom pa jepotrebno liječniku. oboljenju, prilici, ćemo neka Navest oboljenja: između Bolovi mogu ostalog, zatiljka biti, predjelu Glavobolja: Bol

različite

na

u

or-

na

se

se

na

u

na

na

u

nas

u

se

samo

se

se

o

uzro-

u

kovani

i

kralježnjaka; oštećenjem moždane opne; upalom novotvorinom mozgu (tumorom) biti uzrok Bolovi oboljenja. ozbiljnog predjelu zatiljkamorajuuvijek i intenzivni ako bolovi treba prelaze dugotrajni, obratiti, Liječniku većinom i čelu ruke.

Bolovi i leđa su, naizmjence, vrat, i licu, tupi oštri, koji Jaka treba znak (sinusa),što liječiti. glavobolja, upalešupljinaglavi biti znak može hladan ubrzano (nervozu), općuuzrujanost znoj, bilo, vratnih

—

—

u

—

ne

u

su

se

a

na

na

su

uz

u

nervnu

15

(tumora), jepotrebna liječnička pomoć.Migrenajeglavokrvi krvnim sudovima moždane bolja, kojanastaje zbogskupljanja opne. dok obična i Pojavljujenenadano, glavobolja počinje polako postupno obično pojačava.

Migrena pojavljuje jednoj p olovici glave, praćena j e mučninom i vida. Češća kod žena i smetnjama je traje godinama,prestaje mirovanjem.

Bolovi od vremena mogu grudima: Probadanjapredjelu javiti biti vezi katkad vrijeme, moraju Probadanje, koje jastrane rebara biti naravi. li vlja obje ozbiljne Međutim, j avlja češće i li može biti znak ili opne pa je traje duže, upale pluća plućne (pleure), potrebna liječnička pomoć.

Bolovi trbuhu: Bolovi oko biti znak mogu pupka upale slijepog crijeva ili Bolovi trbušne lokalimogu gušterače. gornjemdijelu duplje, koji biti znak svakako mogu pa prezirali, početka infarkta,je potreban liječnički gled.

Bolovi Kod žena ti bolovi znak preponama: upozorenja, pogotovo. ako neredovito.

Ako njihjavljaju poremećaji mjesečnog pranja t j. je muškarci zatežući bol i otežano osjete tup pritisak, mokrenje, potrebno je obratiti Bolesti bolovima mokraća liječniku. bubregaočituju leđima, i Kamenac i mokraćpa mijenja boju miris, jepotrebno liječiti bubregu izaziva bolove trbušne Potreban mjehuru jake donjemdijelu duplje. i jeliječnički laboratorijski pregled.

Bolovi Jaki bolovi znak akutne zglobovima: zglobovima upalezglobova. bolni može biti i istrošenosti Tup pritisakzglobove znakdegeneracije takve bolove treba tražiti zglobova.

Kad osjetimo liječnički savjet. iz Eliksira br.

(Izvod 35) novotvorevine

pa

u

se

se

se

na

a

u

na

u

a

ne

u

s

ne

srca

sa

se

srcem.

se

mora

se

u

u

se

u

se

ne

su

uz

ono

uz

se

se

u

se.

nom

u

u

u

u

su

na

P+9909099000000000900000000000000000090900000000009000000006

OGLAS PRODAJEM -—

—

5

kom.

1

kom.

1 kom.

—

1

—

kom

separatoramlijeko 400,250, lit/h maslaca 1250 pogon m/m strojni stroj gnječenje maslaca 500 ručni po kg/h 1/4kg stroj kalupiranje prijenos 32 gerber aparat probe za

od

200

za

g

za

CAJZLER

LJUDEVIT

Zagreb,

Jakićeva

29

tel. 429-248

++999909000000009000000000000000000000000000090000000090006

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik: Kaštelan dipL inž. Dinko Vlasnik i izdavač: radnika SRH. Udruženje mljekarskih i uredništvo: Uprava Zagreb, Ilica 31/III, telefon 440-476.

NIŠP-a Tisak, OOUR TMG, »Vjesnik«, Zagreb Mjesečna pretplata za privredne d. 4.— organizacije i ustanove d 2.— a za proizvođače mlijeka 16