ZAGREB
MI
Veterinars zavoda jekarski laboratorij kog
SVIBANJ 1977
Kr iževc
DRUŽE TITO, DUGO
NAM
SRETAN TI 85- ROĐENDAN TI ZAJEDNICE SOCIJALISTIČKE NAŠE ZA DOBROBIT
POZIVI
PROVOĐENJE PROGRAMA U STOČARSTVU NA Udruženi
RAZVOJA PODRUČJU
Poslovnu
PROIZVODNJE BARANJE
PIK zajednicu kooperativne selu, 11 i veterinarskim »Belje« svojih OOURPZ,Poljoprivrednim stanicama mlizajedno poljoprivrednim proizvođačima Baranje a, p roizvode i meso. jeko Pored 2134 krave društvenom sektoru litakojeproizvedu 13,478.594 litara. mlijeka Beljsku mljekaru,kooperaciji otkupi 5,621.748 Samo toku 1976. kod 14 godine i zgrađeno je kooperanata Baranje objekata krave što opremom, Tvornica kompletnom ju je proizvela PIK-a Kneževo. poljoprivrednih strojeva Belje (TPS) Pored 400 krava 1976. kredita fonda godini, putem Samoupravnog stočarstva i SRH nekim unapređivanje drugih i zvora, isporučeno je proizvođačima 152 Prema 1977. će 10 novih junice. planu godinuizgradit 400 novih objekata proizvodnju mlijeka, proizvodnju uključiti rasplodnih junica. I rezultati. Pored 2700 svinjogojskoj proizvodnji postignutiznačajni krmača i 935 nazimica društvenom sektoru rasplodnih kod kooperaciji udruženih ima 2300 od 1976. proizvođača rasplodnih krmača, čega je godine iz pogona PIK-a 1200 Beljeisporučeno kooperantima nazimica odgovaranerastova. jućimbrojem U 48 15—82 proteklom krpo periodu izgrađeno je objekata rasplodnih mača. Sve krmače tovi proizvode prasad koja objektima kooperanata mesne PIK-a potrebe industrije Belje. Slični i programi provode drugimdjelatnostima, vinogradarstvu, i dr. proizvodnji kukuruza, industrijskog bilja Preko 6.500 domaćinstava 800 poljoprivrednih Baranje posjeduje preko traktora 40 što odgovarajućim priključnim strojevima, kombajna, je faktor čajan daljnjeg unapređivanja poljoprivredne proizvodnje. Ovih dana vode upravo rasprave 1977. programu razvoja godinu i kao i Zakona udruženom dalje, i primjeni proradu, k omasaciji drugim blemima sela. u
sa
odnose
za
na
osam
sa
na
ra
za
u
se
u
za
muzne
s
u
za
u
za
za
a
se
u
u
su
na
u
s
s
ove
se
u
za
se
u
sa
zna-
se
o
o
za
o
Stjepan BRLEK, dipl. ing. SAJAM Tek
od
RASPLODNIH
KRAVA
I JUNICA
U BJELOVARU
godine počelo provoditi organizirane sajmove krava i Do sada to bilo plodnih bikova, junica. je različito; negdje kupci ove
se
i
u
nas
ras-
su
te)gdje kupci. Ove 9. 3. održan Prvi godine, točnije 1977., je sajam rasplodnih goveda sasvim način. Glavni organiziranjedan bila »SIREdrugi organizator je «, stanica industrija mlječnih Suproizvoda Poljoprivredna Bjelovar. bile službe organizatori sajma te OOUR-i pojedine selekcijske (njih devet), i i zadruge užeg šireg područja (također njihdevet). su
dolazili
na
—
su
sajma, provedbi poslovnik je sajam boljeuspio, će učestovati i krava sajmu. koje junica katalog svaki službe Područne sajam grla rasplodna prijavljuju selekcijske dana trideset Hrvatske centru Stočarskom (SSCH),najkasnije selekcijskom i proslužbe između sporazuma selekcijske potpisanih sajma, prije šaSSCH dobivenih Na izvođača. kojeg katalog izrađuje podataka temelju dana dvadeset SSCH dužni zainteresiranim prijaviti koji kupcima lje sajma. prije Makoznačena. i biti Grla vidljivo prijavljenasajammoraju propisno biti Junice bređost. gakrava starost simalna moraju ograničava petu dužan svaki dan Na bređe. rantirano ovlaštenje prezentirati kupacje sajma dužni individualni instrumente OOUR-a kupci plaćanju, kupnju, obično i obavezama. istim radi također Sajam pravima kupnje prijaviti klasii vrši stručna sati. deset ocjenu komisija (služba) Prije t oga počinje težine od formira iskličnu te grla, cijene k oja cijenu utvrđuje ranjegrla, i »Centrostočara« biltenu sajma) tovnog prije zadnjem materijala (prema stoka i završene Nakon klasu. je klasiranja, ocjene premije uzgojnu sat. Nakon oko uvidu pojedinačnim prodaji pristupa toga jedan kupcima Prorednom prema katalogu. broju krugu, grla svakog predvođenjem zainUkoliko izvan grlo jedno dozvoljena. nije pravilu kruga daja licitira. dva ili više teresirana grlo kupaca, iskličnu da tako dodaje proizvođača cijenu provodi Licitacija kruvlasnik kada Grlo do konačne dinara 500 grla po prodaje. jeprodano cikonačnu dade i Kupac gu glasno pristanak ponuđenucijenu. jasno rada. i troškova ime 8% uzgojnoorganizacije jenuplaća u mogu nisu prvog Grla selekcijskog predvođenjakrugu prodanaprilikom koja nisu Grla vlasnici radi pristali ponuđenu ponovo predvesti prodaje. čiji Da
izrađen
što
bi
te
o
na
za
osnovu
na
su
se
se
na
za
o
za
su
a
s
se
u
se
na
za
se
u
a
u
su
u
za
se
se
se
za
na
u
na
na
na
se
na
Na
bilo
goveda Sajmurasplodnih
je
160
junica
deo.
Stevo
Dvoršček
iz
kravu Hercegovca prodao je teletom dinara 27.000,00
s
»Svilenku«
za
pravo cijenu Prilikom ponovnog kruga, n emaju provođenja. prodaje vodi zapisnikprodanimgrlima, temelju č ega sačinjava zaključnica. Individualni nakon završetka bruto iznosu. kupci sajma isplaćuju grlo i odnosno Kupac prodavalac mogu odustati od kupnje, nakon prodaje i Grla isti dan ili Pisagrla kupca zapisnik. do otpremaju najkasnije dam načinu dana, i otpremedogovaraju organizatori sajma kupci.
iz prvog
se
o
na
se
u
ne
u-
u
a
se
se-
o
se
pusnici.
roku od dostavlja kupcima rodoslovlje (pedigree) petnaest dana od dana iz kupnje. (Izvodi Poslovnika) Na bilo 38 sajmu Bjelovaru jeprijavljenoprodaju krava, predvedeno ih 28. Deset iz izostalo. Prodane je 22 grlaje opravdanih su razloga četiri nisu imale krave, krave zainteresiranog kupca, dvije prodavalac složio nije 12.500 diponuđenomcijenom. Najniža postignuta cijena je iznosila 27.000 dinara. Ako (4komada), najviša bi to cijena je grupirali po onda bi ovako: cijenama, izgledalo 12.500 dinara 4 Cijena prodana grla 13.500 dinara 1 15.000—15.500 dinara = 5% 16.500—20.000 2,» 8, 23.000—25.000 = _ 3 27.000 = il Možemo reći da je čak postignuta cijena zadovoljavajuća kupce, jer je 18 mladih od mnoge sa do krava, kojih 20.000 diteletom, prodano cijenom nara. Rekordnu od 27.000 dinara krava cijenu ženpostigla je Svilenka, skim vlasništvo Dvoršček Steve iz V. teletom, Trnovitice.
SSCH
u
u
za
a
a
se
za
sa
nara
a
T+Ssnlnet
»
dora
»
»
»
»
Ane
.-
sut
,,
kT.
,,
“true
:
s
»
mods.
ši
doje
S
za
sa
sa
po predveje Sajmu katalogu. grla je prijavljeno sajamjunica Prodano iz je 20 razloga. 118 opravdanih deno predvedeno junica, grlanije junice, dvije slagao 110 nije p rodavalac cijenom ponuđenom grla, 11.000 iznosila imalo naj dinara, šest c ijena je Najniža kupca. nije junica iz Stare Mate Mikšec vl. ostvarilo dinara viša 22.500 Rumenka, grlo je koju iztabela bi onda ostvarenim i po Ako 10. Rače cijenama, grupiramo junice gledala: 38 grla 11.000 do 14.000 prodano Cijena 15.000 do 18.000 A5 419 18.000 do 22.500
138
Za
a
za
se
sa
a
a
"nogo
ubban:
»
8%;
«g.6.3.8-H-.N.
»
do
14.000
dinara.
Sko-
cijenu grlapostiglo je što dinara 22.500 do 20% 18.000 dinara, do 50% jecijenu znatno grlapostiglo proizvođačeda cijenu povoljniju postigle junice ukazuje bilo obrnuto. krava kod dok je moženačinom i ovakvim provedbe njihove Uzevši sajmovima cjelini prodavaoce, i skoro prodan, materijal više biti ponufeni nego zadovoljni, jerje bez ikakve bilo glasno, javno, je jer sajam, napustili kupcizadovoljni da Smatram i organizacija ošteti bilo tko da je pogođen. osjeti gućnosti i svi faktori i da i cijelo načinom ovim je ispravna m oguća jedino prodaje brže što smislu naročito i izgradnje društvo podržati, prihvatiti trebaju Možda i dvorana napomenuti potrebno natkritih ipak je prostora. aukcijskih da SRH. i naše Primjetio veliku i regije negativnost jednu da i materijala iz rasplodnog grlo republika s usjednih drugih kupcipretežno robne naše nestašicu reflektirati će To proizvoiz naše odlazi republike. izvidi da i Mislim više. dan dana iz predlažem đače kojihje fonstrane od individualnih proizvođača kreditiranja povoljnijeg gućnost Iz
ove
tabele
30%
da
vidimo
a
ro
za
su
nam
u
a
sav
mo
mo-
sve
se
u
a
za
nas
su
sam
u
za
u
se
sve
mo-
Bjelovaru goveda r asplodnih prodaju Komisija procjenu za
i
u
dova
i radnih
organizacija, iz naše materijala kvalitetnijeg: republike. kako
bi bar
donekle
zaustavili
nagli
odlazak
naj-
Dipl. ing. Stjepan
Tomašić
MOŽEMO Veterinarski
zavod
BITIPONOSNI
Križevci
proslavio jekrajemprošle godine 15rada. To od ustanova takve kod ne samo njicu svojeg jejedna prvih vrste, godiši u nas, nego učinila zadravstvenu zaštitu stoke srednjoj Evropi. Mnogo je i možemo u biti zato što nalazi se sredini. Poženašoj zemlji ponosni, našoj limo im rada. mnogo još godina uspješnog za
u
boza
Veterinarski
zavod
Križevci
GOVEDARSTVO 180.000 ha Područje r egije raspolaže povrpoljoprivrednih šina društvenom i od 88.000 ha koristi privatnom sektoru, kojih (49%) voluminozne stočne i Ovako velik proizvodnju hrane, tj. p aše sijena. postotak livada i već pašnjaka nije slučajan, je uvjetovan prirodnim faktorima, te nalaze i jer Glavnina površine uglavnom Savu, Kupu njihove pritoke, tih zaštićena od su često pa klimatskim površina nije poplava, prinosi ovisni kvaliteta slaba. Prema statističkim faktorima, tim se sijena je podacima mte površinama proizvode godišnje 1,900.000 sijena. Društveni sektor ne se pa posjeduje rasplodna goveda, gotovo naprinavedene količine i koriste ishranu stoke jed sijenapaše samo privatnika, dio koriste društvene tovu u U 337 sela i manji organizacije junadi. naselja Sisak nalazi 31000 cca bave se regije i domaćinstava, koja poljoprivredom vlasnici su 48.637 krava. Sisak
sa
cca
u
se
za
se
uz
o
a
na
sve
za
se
a
i broj goveda isključivo koje površine uporede ekstenziv1 ha ima da onda govori krava podatak Ovaj g rla. 0,55 vidimo, Fond i kroz to pasminski je plotkinja nom govedarstva. površina, korištenju 40% simentaltržne svega domaćeg tipu je uslove, jer današnje nepovoljan sa i buše križanaca ima 60% dok pincgavca obilježje ca, plotkinja jošuvijek Ako
se
se
koriste
za
ishranu
o
na
a
u
za
simentalcem.
mlijeka proizvođač najveći Gorice, područja SisačkoBanijskog si20 oplodnje svim p rovođenja Unatoč godina proteklih nastojanjima da siniti izvršeno cilj postignut je pretapanje pincgavca, nije mentalcem, dominantna meso i za kombinarano kao postane mlijeko govedo mentalac, zašto više objektivnih Ima razloga u regije. govedarstvu ukupnom pasmina dobrom i tržište uzroci su do potražnja ova glavni uspjela, nije kraja akcija odraslih goodnosu teladi u visoke cijene teladi za tov. Neizmjerno cijene kratelad žensku da su stočare, prodavali, imale najbolju veda utjecaj širovođena unazad do Kratko je sebe. godina, zadržali pet ve rečeno, kom selekcija. negativna govedarstva planu Proizvođač
Slanec
iz Male
u
za
a
na
a
na
su
na
za
mlijeka Proizvodnja otkup a)Organizirani statistike na proizvede i godišnje regiji Prema procjenamapodacima količnia se od 1 1,000.000 otkupi litara organizirano '72,000.000 mlijeka,kojih se
cca
litara
8
ili svega
15%.
isporučuje Otkupmlijeka jeorganiziran sela, njimaprosječno domaćinstava domaćinstava ili 11% toku 4.500 ukupnogbroja godine da količine kod iskustvo ovog mlijeka posla pokazalo je, Desetogodišnje giji. kao faktora od to ili zavisno rastu koji mnogih utječu, padaju otkupu primjer: žive vage od 1:10 teladi i veće : mliako (kg prasadi mjera cijene ishranu i teladi i obrattroše onda stočari veće količine mlijeka svinja jeku) računicu: nalaze ekonomsku no, jer tom klioscilira ovisno i trave pašnjacima proizvodnja sijenaprirast to bitno ili matskim pa utječe proizvodnju uslovima, tj. poplavi suši, mlijeka; radi ishrana krava i zimi pa ljeti je nejednolična, togaproizvodnja zidinamici viškove. i to utječe tržne zimi isporuke Oscilacija pada mi iznosi 1:3; :ljeto odnosu koncentrirane hrane cijena mlijeku cijenu (kukuruz, krmna često štetu stočara, stočno brašno, disproporciji posije, smjesa) nalaze ekonomsko krava. opravdanje prihrane koji 167
u
a
u
u
na
re-
na
u
na
su
—
za
u
o
na
—
na
o
—
u
na
u
—
na
su
u
na
ne
b) proizvodnja izloženu kod mlividu i Imajući naprijed situaciju proizvodnje otkupa te jeka i dinamici, Zagrebačka nesigurnost isporuke,oscilaciju mljekara robne nosiocima mlijeka. otkupaprišla jeorganizaciji proizvodnje Ovajpoi popodručja Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja Sisak, organizacije Novske udruženjuSisku, području vjerile Regionalnom poslovnom taj Robna
u
u
sao
sa
sa
su
u
posao
radi
a
na
Rađenović«.
»Braća
kojaimaju zemljišne površije domaćinstava izvriš specijalizacija proizvodnji mlijeka (10— kg) 10 i više i ili tom pravcu krava, ispoizgrade adaptiraju staje držanje 17 10.000—20.000 ovih da litara. Kod domaćinstava ruka poveća mlijeka fond i trebalo također kompletiranje potrebnom mijenjati plotkinja je stočne hrane banizacijom (zeleni Akcija program). proizvodnju 1970. i roku je planupočela je drugompolugodištu godine petgodina ili 60 koja izgradilaadaptirala staje ganiziranodomaćinstava, 784 ležišta. kapaciteta Cilj
bio
da
se
kod
domaćinstava
ovih
veće
u
ne
za
u
a
na
se
sa
me-
na
za
u
u
or-
su
Nove
Formirana
robna
Općina
suvremene
staje
domaćinstva
Broj sela
'
od
—
1970.—1975.
doma-
Broj Kapacitet ćinstava staja
Dvor
1
1
14
Glina Kostajnica
3
4
49
2
2
14
8
17
210
Petrinja
15
18
285
Sisak
14
18
212
Ukupno
43
60
784
Novska
ovom
Izgradnja specijaliziranog
domaćinstva
traje
godina toga utrošena znatna sredstva od 30.000 jednom po ležitšu, proizvođači vlastitih sredstava koristili kredite. Do sada ulopored je proizvodnju ženo mil. dinara. putemkreditiranja 17,9 zahvat vršen toku 1974. i 1975. banke davale Ozbiljniji je godine, jer kredite rok manjom kamatnom povoljnije dulji otplate (5— godina) Kod ovih domaćinstava također vršena nabava stopom(6%). je plotkinja 15 radi fonda će davati visoku mliporijeklom budućeg krava, koje proizvodnju i radi efekta jeka ekonomskog prodajomrasplodnog materijala. da robna domaćinstva nisu Dosadašnja praksa jepokazala, stanju otplaćivati kredite i iz opremu staje, mehanizaciju isključivo realizacije mlijeka, 10.000 litara pa makar isporučila mlijeka godišnje. Također da je proteklih petgodina praksi p otvrđeno, organizarobnih doslovce mogu ciji proizvođača mlijeka(minifarme) primjeniti ili čak slovenska da već zapadnoevropska rješenja, akcija prilagoditi uslovima i Posavine. specifičnim Banije 3—5
cca
i kod
su
a
u
su
ovu
u
su
na
sa
sa
u
za
u
u
se
u
ne
se
Uzgoj
i promet
:
mora
rasplodnih goveda
ozbiljnijeg otkupu (1968. godine) počela j e bava Podravini. rasplodnih junica porijeklom koje kupovane U to bio momenat bio posao, vrijeme nije pogodan taj jer nije riješen sistem tržištu stoke bez bile vrlo niske. kreditiranja, cijene porijekla akcija nabave kvalitetnih dosta dobro. Ipak rasplodnih grlauspjela je bio da određeni Cilj akcije je području pojedinih općina d obije kvalitetnih će biti fonda krabroj plotkinja, koje jezgro formiranja budućeg od bi ženski služio kojih podmladak izmjenu p asmine području simentalca. Ova kod ekogdjejoš akcija mogla provesti nomski obajačih domaćinstava, koja raspolagalagotovinom učešće. Nakon
zamaha
mlijeka
u
sa
na-
su
u
za
a
na
ove
se
su
na
va
za
nemamo
na
se
onom
samo
su
sa
novca
za
vezno
Radi
kriza
6—7 stočari koje javljale godina, ali kad bili očevici nepovjerenjem prilazili ovojakciji, realizacije proizvodonda interesenti nog podmlatka, javljali području Banije, ima malo već i Posavini. gdje simentalaca, Iako krava od 1970. do 1975. porastao broj je rasplodnih porijeklom 11 čine svega fonda krava godine puta, 2,46% ukupnogbroja područjuregije. Pored krava i steonih 250 kojunica porijeklom uzgajači raspolažu mada ženske i također ostala Fond junadi teladi, kojaje uzgoju. rasplodnih nalazi kod 372 domaćinstva 108 sela goveda porijeklom cijelom krava od Hrvatske području regije. Broj porijeklom manjije prosjeka to službom zadatak da narednom (3,6),jepredselekcijskom regije periodu radi Ponuda i povećanju. potražnja rasplodnih junica porijeklom 1975. bila te nabavke izvršene iz godini jeuravnotežena, potrebne proizbilo od vodnje regiji, nije potrebno kupovati drugih regija. su
redovno
se
svakih
su
sa
su
su
se
ne
samo
na
u
sa
one
na
sa
sa
u
sa
se
u
na
sa
u
na
sa
su
na
10
a
u
PROIZVOĐAČI
NAGRAĐENI
jedinica kooperativnu njegova uručio svečanom mlijeka, proizvođačima nagrade je skupu proizvodnju, odnosTu litara više od 10.000 1976. g. nagradu, mlijeka. isporučili koji iz »Dukat« dalo d vadesetdvojici Zagreba poduzeće Mljekarsko je premiju ovi proizvođači: imali proizvodnju Zapaženu proizvođača. Zelinski
zadružni
radna
i to
kombinat
za
na
su
u
no
su
mlijeka Skupproizvođača u
Polonje iz Obreža KraljStjepan iz Koščec Stjepan Hrastja iz Keleminovca Klič Josip Iban
Trcak
iz
Podjela nagrada u
25.462
litre
21.905
litre
20.753
litre
19.279
litre
Zelini
Zelini
mlijeproizvodnje poboljšanju je skupu Savodio kakvoće. i nego ing. jeuspješno Raspravu količina, ka, stočara i vrsnog »Dukat« iz Stjepana bljak, pomoć stručnjakamljekare više svi da odluku donio koji isporučili proizvođači Kralja. Tajskupje »Kluba udruže litara od 10.000 je 10.000«, predsjednika mlijeka putem više udruženi tako da stočara svih izabran još Željaje Kralj. drugStjepan mlijeka. proizvodnju povećaju Na
tom
ne
samo
bilo
mnogo
razgovora
o
uz
su
se
a
za
ll
ZAUSTAVITE SE U ŽABNU nalazi već četiri u Žabnu sajmište godine spomenik podignut sjećanje povodom osnivanja Žabno,koja Marvogojske udruge 15. III 1908. g. je 1973. g., Spomenikjepodignut rujnu prilikom stočarske svečano otkrio dr. Milan ga održavanja Regionalne izložbe, je direktor Zjalić, glavni »Zagrebačke mljekare«. Na »15. III 1908. udruspomeniku piše: je Žabnumarvogojska 1913 ga Hrvatuzgojsimentalskog goveda, marvogojskih udruga ske. Radeći do dala veliki neprekidno danas, udrugaje unapređidoprinos i vanjuhrvatskogjugoslavenskog govedarstva«. Na
ulazu
stočno
u
se
na
osnovana
u
a
osnovana
za
a
Spomenik u
čast
IZ STOČARSKOG Promet
_
*
rasplodnom
ns kaodača rezim
1. Bakić
Đuro
2. Taritaš 3. Kundačić
Ivan
savez
osnivanja Marvogojske udrugeŽabno
SELEKCIJSKOG
stokom
proizvođača
e
Selo
Narta
Nikola
u
66
CENTRA
kooperanata
u
SR HRVATSKE
mjesecu
ožujku
i travnju
sa oj o Organizacija Ivanska
Paljevine Grabovje Grabovje va
roj
Kate-
9818
bik
Kupac Vet.
st.
Čazma
9838, 2091
A *
Osijek, KooperaciNašice ja
IPK
—
4. Maborska 5. Kundačić 6.
12
"
Đuro Adam
Buk Grabovje "
"
ke
_
1977.
2029» 2136."
2092,
»
»
S
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača Živko
7. Udarović
8. Ivančević 9. Gamerčić
10.
11.
Selo
Organizacija *gorija
Čanči
PZ
Otočac
Dušan
Ponorci
Nikola
Poljice
:
Kampolje
A
Dane
Maljnerić
Čučić
4670,
Dane,
4678,
4970,
Latki
4132,
Ivan,
Otočac
Fajdetić
St.
Tomo
13. Bobinec
.14. Batinić
Mladen
Kampolje
»
Prozor
“i
4835.
Orovac
:
4812,
Ma-
Mikusnić
4796,
<
Dubrava
ne
12.
Tošo
Kostelac Prozor
Luka
Otočac
Ivan
Kupac
Podun .
Kanječnji
Kate-
Broj grla
Diklić
48993,
Drago,
Brlog
Mikusnić
Mi-
lan, Dubrava 15. Matasić 16. Božić
17.
18.
Prozor
Vid
Podun
Đoko
Dumjović
Josip Zvonko
19. Mudrović
MarCvitković ko, Šuica
Otočac
4654.
Pavičić
S.,
Ilija, polje
Rukavina
41782.
da
Srpsko
polje
Srp.
4841,
Skore
Prozor
Fr.
Rukavina
PZ
4
N.,
Kamenski
4693,
»
Skore sd
Poljice
Drakula
4725.
M,, Kla-
Drenov nac
20. Mikusnić
Dubrava
Milan
Kukić
4895,
»
Milan,
Glavice 21.
Mirosavljević Roždanik D.
.
Li
22. 23.
Q
Mijo
Kušniš
Rapići
D.
25. Samelar
Vilko
Pakr.
Margetić
Milj.
a
“
Mitar
26.
Novska .
e
Lanđdup
24.
Sisak
RPV
St.
.
Poljana Plavnice
Pakr.
Polj.
—
Gudovac
SIZ
6239,
za
polj.
Novska
6233
"n
n
6248,
,
6232,
2
5256
3980
junica
_
,,
—
Širanović
I.,
Klokočevac Tuzla
PTK OOUR
Koop.
Tuzla 27. 28. 29.
30.
Šerapec
Zvonko
Živoder
Ivan
Škoje
Mato
Kos
Josip
Severin Severin Međurača Nevinac N.
Rača
N.
Rača
3855,
»
3942,
m
15266
bik
V.
Brzin
Dušan
SI.
Po-
ga
Orovac
Severin
98
2932
junica
Lasovac
46
Bedenik
Tuzla
PTK OOUR
Pz
31.
st.
4160,
Dojčin Lopare
PTK
OUR
Luki
Tuzla, Koop
Tuzla 32.
Bleha
Ivan
Gudovac
120
Gudovac
3977.
=
13
Red.
Ime
i prezime
broj
proizvođača
Alojz
33. Matak 34.
Predojević
35.
Potkorčić
Broj grla
Organizacija gorija
Selo
Gudovac
Tominac
Mil.
V.
Korenovo
Ignac
V.
Pisanica
Marko
a
445
»
—
251 36.
Sasovac
Kaie-
V.
Pisanica
3964,
.
4060,
,
krava
342
Groš V.
Rača
Nova
17
Kupac
14047
junica
Stjepan, Grđevac
APIK
Kraj«.
»B. OOUR
Posavi-
na
Srbac .
.
Krapec
Mato
Kajgana
Markovac
Đuro
V.
199
Pisanica
V.
Trojstvo
2185,
V.
Pisanica
2005
,,
n
381 .
Pršir
Stjepan
Gudovac
25
.
Bleha
Ivan
Gudovac
120
.
Maciček
.
Hižak
.
Maciček
Drago
.
Gluhačić
Antun
Žabljak 8
Drago
Rovišće
Drago
Gudovac "
Rovišće ij
9
Žabljak Štefanje 8
Rovišće
.
Markovinović
Popović
M.
bL]
3918,
"1
5947,
n
6122,
ELI
5934,
Štefanje
"1
.
3946,
»
Štefanje
»Salaš«, Zaječar
8, 89,
Štefanje
Stevo
130
krava
»Salaše«, Zaječar
9596
junica
UPI
Majevica,
Srebrenik .
Lančar
Mirko
.
Škomac
Joco
Ivanska
Ivanska "n
9624,
»Sirela«, Bjelovar
9515,
OOUR
Posavi-
na,
Mužić
Milan
.
Truski_
Mato
.
Brezničar
.
Herterić
Ivan Tomo
Štefanje Ivanska
Juraj
u
Trnju
Štefanje
Ivanska
Čakovec
PZK
Hodošana
Srbac
9593, 95991 2250
Poldrugač Poljana
krava
17379
Tuzla
PTK
_,,
junica
APIK
»Bos.
Krajina«,
— savina, Srbac _ OOUR
.
Matić
.
Brezničar
.
Štefok
Pavao
D.
Vadlja
Ivan
Hodošan
"
Klarica
Draškovac
"
.
Tota
.
Novak
Maks
.
Brezničar
.
Antun
Palinovac Ivan
I.
.
Blagus
.
Mate
Feliks
Ilijaš
Tomo
.
Juraj
17828, Trnju
u
Kraljevac
"
Hodošan
Juraj
Pavao
Hodošan Hodošan
u
Trnju
.
1
.
Vidović
Stj.
D.
Hrašćan
17643,
ELI
17671,
"n
17278,
bi
,,
EL]
17743
EL
junica
"
17306,
"
LL]
EL]
11539,
n
Pero
1722157.
17824.
"
Pandur
#
2655 19628
2653
LJ
krava ž.
"
tele.
+"
krava
19608
m.
17519
junica
"n
tele PK
»Krajina Negotin«
Po-
71. Vidović
Tišljanić
Ivan
76. Lovrenčić 77. 78. 79.
Kramar
Tomo
Pustakovec
Ivan
Vidović
Ivan
Gašparić
80.
Pustakovec Palinovec
Ivan
11415,
=
44
Zelenić
A.
Palinovec
82.
Kukec
Ivan
D.
tele
ad
19435
ž. tele
_
19462, 2636
»
19593
o
krava
s
m.
s,
tele
»
19532
.
2647 š
24
"
2637.»
»
o
S
krava
pa
19528
ž.
tele
19572
ž.
tele
2650
»
»
=
,
m.
8
Hrašćan
ši
19621
di
81.
krava
26584.
i
Cirkovljan
vd
83.
59
Palinovec
St.
=
2652
»
»
o
T.
2.
»
17505,
"
»
»
74. Lovrenčić 75. Kramar
ud
E.
o"
>
Palinovec
Stjepan
17542.
do
Hrašćan
D.
Josip
70. Bilić
73.
Goričana
Ivan
Mati
69. Ivanec
72.
Sea Kupac Organizacija gorija Kate-
Broj
prezime
proizvođača Selo
broj 68.
i
Ime
Red.
s
-
krava
»
Dabac
Grozdana
LA Zena
(_
i
dom BOL
OBOLJENJA
ZNAK
—
promjene pritisak, uplive: vanjske organizma jereakcija ili hladnoća toplina), promjene unutrašnjim previsoka (jaka temperature raznim itd. Ona unutarnjim tijela (koži, dijelovima očituje organima stanica malih živčanih Ti prenose pomoćumikroskopski ganima). podražaji odživčana veća pa moždini, i,konačno, glavna kičmenoj vlakna, Neki različito bol. Bol Tada centre mozgu. podnosimo. osjećamo govarajuće lakše od Bol mlađe osobe neki upozorava starijih. lakše, teže, jupodnose I neznatna imati što može nešto da posljedice. neugodne zbiva, organizmu obična što i to mnogo biti znak bol može nego ozbiljnijeg, je oboljenja ozbiljnog raznim bol ublažavamo Često tabletama, kojeimaju privrezubobolja. i ako izražena bol Ukoliko učinak. meni po ponavlja, radi_se, svoj jače je obratiti nekom pa jepotrebno liječniku. oboljenju, prilici, ćemo neka Navest oboljenja: između Bolovi mogu ostalog, zatiljka biti, predjelu Glavobolja: Bol
različite
na
u
or-
na
se
se
na
u
na
na
u
nas
u
se
samo
se
se
o
uzro-
u
kovani
i
kralježnjaka; oštećenjem moždane opne; upalom novotvorinom mozgu (tumorom) biti uzrok Bolovi oboljenja. ozbiljnog predjelu zatiljkamorajuuvijek i intenzivni ako bolovi treba prelaze dugotrajni, obratiti, Liječniku većinom i čelu ruke. Bolovi i leđa su, naizmjence, vrat, i licu, tupi oštri, koji Jaka treba znak (sinusa),što liječiti. glavobolja, upalešupljinaglavi biti znak može hladan ubrzano (nervozu), općuuzrujanost znoj, bilo, vratnih
—
—
u
—
ne
u
su
se
a
na
na
su
uz
u
nervnu
15
(tumora), jepotrebna liječnička pomoć.Migrenajeglavokrvi krvnim sudovima moždane bolja, kojanastaje zbogskupljanja opne. dok obična i Pojavljujenenadano, glavobolja počinje polako postupno obično pojačava. Migrena pojavljuje jednoj p olovici glave, praćena j e mučninom i vida. Češća kod žena i smetnjama je traje godinama,prestaje mirovanjem. Bolovi od vremena mogu grudima: Probadanjapredjelu javiti biti vezi katkad vrijeme, moraju Probadanje, koje jastrane rebara biti naravi. li vlja obje ozbiljne Međutim, j avlja češće i li može biti znak ili opne pa je traje duže, upale pluća plućne (pleure), potrebna liječnička pomoć. Bolovi trbuhu: Bolovi oko biti znak mogu pupka upale slijepog crijeva ili Bolovi trbušne lokalimogu gušterače. gornjemdijelu duplje, koji biti znak svakako mogu pa prezirali, početka infarkta,je potreban liječnički gled. Bolovi Kod žena ti bolovi znak preponama: upozorenja, pogotovo. ako neredovito. Ako njihjavljaju poremećaji mjesečnog pranja t j. je muškarci zatežući bol i otežano osjete tup pritisak, mokrenje, potrebno je obratiti Bolesti bolovima mokraća liječniku. bubregaočituju leđima, i Kamenac i mokraćpa mijenja boju miris, jepotrebno liječiti bubregu izaziva bolove trbušne Potreban mjehuru jake donjemdijelu duplje. i jeliječnički laboratorijski pregled. Bolovi Jaki bolovi znak akutne zglobovima: zglobovima upalezglobova. bolni može biti i istrošenosti Tup pritisakzglobove znakdegeneracije takve bolove treba tražiti zglobova. Kad osjetimo liječnički savjet. iz Eliksira br. (Izvod 35) novotvorevine
pa
u
se
se
se
na
a
u
na
u
a
ne
u
s
ne
srca
sa
se
srcem.
se
mora
se
u
u
se
u
se
ne
su
uz
ono
uz
se
se
u
se.
nom
u
u
u
u
su
na
P+9909099000000000900000000000000000090900000000009000000006
OGLAS PRODAJEM -—
—
5
kom.
1
kom.
1 kom.
—
1
—
kom
separatoramlijeko 400,250, lit/h maslaca 1250 pogon m/m strojni stroj gnječenje maslaca 500 ručni po kg/h 1/4kg stroj kalupiranje prijenos 32 gerber aparat probe za
od
200
za
g
za
CAJZLER
LJUDEVIT
Zagreb,
Jakićeva
29
tel. 429-248
++999909000000009000000000000000000000000000090000000090006
UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik: Kaštelan dipL inž. Dinko Vlasnik i izdavač: radnika SRH. Udruženje mljekarskih i uredništvo: Uprava Zagreb, Ilica 31/III, telefon 440-476. NIŠP-a Tisak, OOUR TMG, »Vjesnik«, Zagreb Mjesečna pretplata za privredne d. 4.— organizacije i ustanove d 2.— a za proizvođače mlijeka 16