Mljekarski list 11-1978

Page 1

GOD

.

XV

ZAGREB

Prat

ilj

izlo žb iu

STUDENI 1978

Vrbovcu

.-—

>

--.—_—

s


NAPAJANJE

ŽIVOTINJA I HIGIJENSKI ZNAČAJ VODE Voda treba biti bez bez da da ima donapajanje boje, mirisa, jebistra, sadržavati ne mikro bar, prijatan, osvježavajući okus, smije patogene organizme niti štetne U dosta često dolazi do znatnih i parazite kemijske materije. prirodi kvaliteti vode ona.mora promjena zbogčega podvrgavati laboratorijskoradi i saispitivanjima određivanja kemijskog baketeriološkog stava. Neke vrste domaćih kao i lošu na životinja jednako osjetljive,čovjek, higijenskim kvalitetu vode. analiza vode nas higijensku Higijenska pitke regulirana je Pravilnikom tehničkim zaštitu vode i Metoo higijensko mjerilima pitke dama fizikalno i voda list SFRJ br. kemijsko isptivanje (Sl. 42/1966). Voda 50—60%/o težine kod mladih sačinjava tjelesne životinje, životinja veći i iznosi do 80% udio težine. Sličan udio vode i taj je tjelesne je ljudskom Postotak vode zavisi od i starosti. Mlađe u tijelu. tijelu njegove u hranjenosti kao i sadrže veći vode od mršave od životinje (slično ljudi) postotak starijih, ugojenih. Voda ima višeznačnu i životnih procesa u tijelu funkciju gotovo gdje direktno ili indirektno Potreba vodom zavisi učestvuje. životinja redu od redovitih vode iz izprvom gubitaka tijela primokrenju, izlučivanju itd. disanju, meta, znojenju, proizvodnji obzirom kod krava Najveće potrebe vodom, proizvodnju, javljaju svaki izluče iz svog 850—870 vode. gr koje kilogram mlijeka tijela 66% Nesilice vode od težine izlučuju ukupne jajima jajeta. U vodom dolazi do različitih metaboličslučaju nedovoljnog snabdjevanja kih i smetnjismanjenja proizvodnje, probave, izlučivanja usporenja otežanog štetnih mokraći nedostatka itd. Kod vode dolazi do otežane produkata većeg krvi i do cirkulacije povišenja tijela. temperature težine bez težih i do 40% mogu Životinje tijela, izgubiti gladovanjem težine 10% ali kod taboličkih tijela (zbog pomanjkanja gubitka promjena, živo22%, težine i do dolazi do teških uginuća poremećaja, prigubitku vode) tinje. klimatskih Potreba visine vodom obroka, ovisi od vrste proizvodnje, i mikroklimata u staji. prilika goveda, temperaturi ovisno zraka vode kod o Podaci potrošnji suhe 15 tvari krava teška 600 uzeta kg kojakonzumira kg (zarazmatranje je suhe težini tvari) (bez vode) tj. tj. 2,6kg vode 10%C kreće oko suhe tv. x 15 1 vode = 52,5 potrošnja 3,51/kg 15%C kreće vode oko suhe tv. 15 60 1 vode potrošnja 4,01/kg 20%C kreće vode oko 15 suhe 1 vode tv. potrošnja 4,5l/kg 67,5 kreće vode oko 5,5 suhe 1 tv. x 15 1/kg 2T*C potrošnja 82,5 vode da normalnim svaki suhe tvari Procjenjuje potrebe uvjetima.za kg vodom kod Ri ovihživotinjaslijedeće: . vode troše 4—6 1 goveda 1 vode 2—3 o konji Fa) 1 vode ovce aiu: 1,5— 5—7 1 vode svinje 2,5 Vodili seračuna životinjskom i bi organizmu tada potrebama njegovim trebalo budući napajanja regulaciju prepustiti samojživotinji da životinja vodu kad to i si količinu. .uzima potrebu osjeti regulira potrebnu za

u

se

su

u

za

za

a

u

nema

ona

ne

za

na

za

muzara

u

se

za

u

u

me-

samo

a

za

o

".

na

se

I

se

x

I =

se

x

=

se

=

se

za

u

su

REL

'

Pedožki

0

za

sama

.

Raa

162

|


Takav. načinnapajanja uvjetima stajskog držanja ostvarljiv jejedino automatskih iz uzimati uvođenjem pojilicakojihživotinje imajumogućnost vodu kad to zažele. Kod im izvor paši trebamo držanja goveda osigurati vode Ako izvori su to i im napajanje. prirodni (potok, rječica sl.) potrebno je urediti uzima voda treba imati tvrdo bez Mjesto kojeg napajalište. dno, i da bude kako bi ulazile tako vodu i ne u mulja nogama ograđeno životinje inficirale. ju dnevno nikakvih tada izvora Ukoliko treba 4—5 vode, goveda puta voditi treba shvatiti napajanje. Međutim, šablonski, već"premapo samih životinja. našanju paziti Kod moramo na:: životinja napajanja vode iznositi krave muzne 14— podmlatemperaturu koja dak vode oko 25%. mora temperatura kretati 16"C, naročito Telad vodom. opskrbu životinje osjetljive .nedostatnu na Mlade u kad već i se oduzme. reagira nepovoljno vode. slučaju joj k oličina neznatna kad pa i onda vodomdovoljna, uvijekna raspolaganju. jeopskrba alijojnije radu posvetiti. se napajanju Naročitu pažnju treba radnih konja. Konji pri i i u vodom oznoje zagriju takvomstanju. napajati se hladnom smiju jer ne doći kod tek može štetnih niza pojava.: Zatose konji napajaju 1,5— .do, njih rada. sata . poslije 2 izazvat vodom, patološke naročito napajanje Inače goveda, može preobilno se kad tada preželucima. promjene Ta pojava događa hrana presoljena, je vode. p a potrebu žeđa, ima lokanjem životinja Zbog. prekomjernog razrjeđidolazi do Ovo buragu probavne poremetnje. stanje vanjasadržaja možepreći u patološki slučaj, pjenušavo vrenje buragu. Treba imati da kod zelenom krmom preživača ishrane (grahorica, obaviti ili tek 2 sata djetelina, bob i sl)napajanje hranjenja prije moramo poslije...naprijedPetema! vodarmora biti bakteriološki a što Kao je čista,potrebno kad tome češće voditi računa stoka iz sl. i napaja bara, pogotovo je potoka Takva voda često može biti inficirana različitim pa patogenim bakterijama, nikakvo čudo što bolesti kao pr. slinavka, nije pojavljuju svinjšap, ska bakcidoza i dr. Ivica kuga, KATALINIĆ,dipl.ing. (

u

..

na

za

s

se

nema

ovo

na

ne

*

mora

za

a

za

.

se

su

:

u

za

u

u

a

na

zove

se

umu

im

-.<

y.

:

o

se

se

razne

na

MUŽNJA

=.

vriove odnos proizvodnji mlijeka mužnjapredstavlja prvineposredni i namirnice i sirovine sa i jedne osjetljive posuđem čovjekom muzačem, okolicom. Zavisno od i ili ispravnosti kvalitete ovih odnosa, dobije manje više sirovina reći može da se s pravom kvalitetna mlijeko, Stoga tehnologija i mliječnih proizvoda počinje mlijeka mužnjom. složen biološko-tehnološki zahvat zasniva Inače, mužnjapredstavlja koji i muzača strana stručno osposobljenog suradnji savjesnog uzajamnoj jedne i stručno Ako krave strane. ne, muzare ta s nepripremljene druge je suradnja ili ako ekonomski i proizvodnja mlijeka izostane, gubisvoj potpuna, proizvodni smisao izražen i sastava te u količini, greškama svojstava mlijeka, zdravlju S krave i tehnološki muzare. strane, i higijenski druge pak neispravni nepotpuni zahvati i .rezultiraju tijekom .mužnje smanjenjem prehrambene preradbene ekonomičnost što i prena se prikladnosti održava mlijeka, opet proizvodnje radbe i ekonomične razumne mlijeka. Stogajeosnovni zahtjev proizvodnje U

se

se

s

u


mlijeka pristup dobivanja mužnji, cilju kvalitetnog preradbeno sastava i prikladnog mlijeka, nepromijenjenog svojstava. U iz vimena. U biosvojoj osnovi, mužnjapredstavlja pražnjenje mlijeka loškom vimena ona odnosmislu, jezamjnapražnjenja sisanjem mladunčadi, sno ona stvara prdstavlja oponašanje sisanja. Mlijeko žlijezdanom dijelu odnosno u se pune. vimena, alveolama, koje lučenjem mlijeka m lijeka Lučenje do alveolarnih zatim Do a traje napunjenja šupljina, obustavlja.ponovnog dolazi ako se vime ili Kod vilučenja isprazni sisanjem mužnjom. pražnjenja mena vrši hormon mišićnih na odlučujuću ulogu oksitocin, koji djeluje sloj stanica i sistem alveola, uzrokujući njihovo stezanjeistiskivanje mlijeka kanalića, izlučeno dolazi cisternu četvrti cisternu i mliječnih kojima mlijeko stručni

a

i

u

se

u

se

u

u

sise.

tlaka

cisterne, stiskanjem povećanjem njoj,mlijeko kanala. hormona oksitocina vremenski ograprekosisnog prazni Djelovanje je ničeno i 1 8 min. Iz ovog da treba biti u što traje proizlazimužnja obavljena kraćem oksitocina vremenu. stimulira i razuman sa Izlučivanje blag postupak te izvršene muzarom, pravilno pripreme mužnju. i nestručan U muzarom, grubpostupak uzrokuje izlučivanje suprotnom, blokira odnosno i hormona koji izlučivanje djelovanje oksitocina, adrenalina, i dovodi do vimenu. zadržavanja mlijeka prekida pražnjenja može vršiti ručno ili vimena te Pražnjenje strojno,stogagovorimo ili I i vrsta ima mužnji.jedna druga prednosti ručnoj strojnoj mužnje svojih i nedostataka. U ručna se sve našoj zemlji primjenjujepretežno mužnja. No, više se uvodi eliminira od koja poslovapoljostrojna mužnja, jedan najtežih privredi. MUŽNJA RUČNA Iz

sisne

sise

i

u

se

za

sa

u

se

o

u

pražnjenje mlijeka stiskanjem mužnjapredstavlja način stvara se tlak cisterni vrhu. Na sise od baze uzroprema sise, koji ovaj i kroz sisni kanal. Pravilna ručna sfinktera mlijeka izlaženje kujeotvaranje faza: od se mužnjasastoji slijedećih iz vimena

Ručna

ručnim

u

vimena

1)Priprema 2)Mužnja 3)Izmuzivanje 1.

vimena

Priprema

radnji koje prije mužnje cilju Priprema i kontrole kvalitete što dobivenog svojstava pražnjenja vimena, potpunijeg bakteriološki što te kontrole odnosno vimena, postizanja zdravlja mlijeka, mlakom zahvata vimena od Jedan voprvih jest pranje mlijeka. kvalitetnijeg čistim vime nalazi dom Poslije pranja posušiti dezificijens. kojoj musti. Samo suho vime ubrusom. ručnikom ili Mužnja smije papirnatim Nakon vrši vimena. se u se ne posude kojima pranje pranja smijeobavljati crnim mlazova mlijekaposebnu posudicu dnom, slijedi izmuzivanje prvih mlazove od svake četvrti izmuzivati tako da prve kojajepregrađena jemoguće i miris mlazova Na osnovu ovih se prvih prosuđujekonzistencija, boja posebno. četvrti, odnosno te mlijeka, zdravlje pojedinih togaustanovljuje sisnih Istovremeno mlazova vrši vimena. prvih isplahivanje izmuzivanjem kanala razmoženih odnosno i odstranjenje prisutnih bakterija, njihovo smanjemlazovi Tako izmuzeni ne se mipomuženommlijeku. smiju nje kasnije prvi vimena

niz

obuhvaća

se

se

se

u

vrše

u

mora

se

u

u

se

na

osnovu

se

u

164

sa


mlazova

uništiti.

Izmuzivanje prvih ješatipomuženimmlijekomtrebaju Kako ali može vršiti i pražnjeruke, nipošto stelju. jerečeno, površinu hormona oksitocina. i Bez vezi vimena u uskoj lučenjemdjelovanjem je nje ili treba vršiti nemoguća. mužnjajenepotpuna gotovo Stoga togadjelovanja i Osim navedenih podjelovanja. radnji, lučenja blagog stimulaciju njegovog i ta vimena. masažom se stimulacija postižepripremnom stupka životinjom, više oblika masaža polovina Postoji masaže, najdjelotvornija jepojedinačna tako da se vimena. Desna masira ruke obuhvate desne čepolovina obje tvrti. Palci se nalaze i kruže od baze prema strane dok vrhu s vanjske četvrti, nalaze ostali strane se zatim prsti unutrašnje polovine. Lijeva polovina sira tako da četvrti kružeći prema prsti lijeve masiraju vanjske jedni strane, od baze vrhu do nalaze strane i prema drugima vimena, palci unutrašnje Nakon ovakve i sise nebreknu vime što brzu i miruju. stimulacije omogućava Budući da oksitocina vremenski potpunumužnju. je djelovanje ograničeno 8 masaža Kod ne (T min)pripremna smije dugotrajati. pravilnog postupka oko minutu. traje jednu i

sa

se

na

na

se

sa

sa

no

se

se

sa

s

ma-

s

se

s

2.

Mužnja

Četvrti mužnja. pripremne slijedi ili način dvostrane prednjih Najbolji mužnje, tj. mužnja doslijedom. je četvrtima. Ovakvim četvrti. zadnjih Najispravnije jepočeti prednjim dok kod načinom četvrti kad mužnje, jednostrane pražnjenje jeistodobno, tj. vimena onda i čepa jednapolovina najprije druga(prednjazadnja četvrti četvrt sadrži više istodobno, pražnjenje (do tvrt) nije jerzadnja mlijeka Isti i kod kad npr. 60%). jeslučaj mužnje, lijeva nasuprotne prednja i desna četvrt. kod može također biti različit. zadnja Položaj prstiju mužnje šakom. Kod način načina i kaNajbolji mužnjacijelom mužnjepalac je tog cisterni od sisu na obuhvati u bazi, odvajajući mlijeko ostalog mlijeka. žiprst ostali oko stežu se Nakon kroz redoslijedom prsti sise, istiskivajući mlijeko toga isteka Nakon sisni kanal. i ponovno mlaza, popusti palac kažiprst (kako bi u cisternu sise te se Na način, se dospjelo mlijeko) stezanje ponovi. taj usklađenom ritmu iz četvrti iz vimena. U susreće obiju mlijeko prazni praksi način niti mužnja podvinutim palcem. Taj nijepoželjan, zbogmuzača, niti vimena. ovakvim načinom i zbogzdravlja Naime, moguća oštećenja sise bolove i hormona blokira 1uozljede kojeuzrokuju lučenje adrenalina, koji oksitocina. način kod izrazito kratidjelovanje dozvoljen čenje Iznimno, ovaj je kih sisa. Isto načine i dva sa tako, nepravilne prsta mužnjespada mužnja klize od baze vrhu sise. prema i (palcemkažiprstom), koji istežu. kod kratkih Ona način je iznimno dozvoljena koje sisa, taj načina Još bez reda od ovih i lošija jest mužnja ikakvog pravila. Mužnju treba bez izvoditi ali da bi blago pretjeranog stiskanja.dovoljno energično bilo vime što obzirom prije ispražnjeno, ograničeno vrijeme djelovanja oksitocina. Dobar muzač se prema u muzlici. poznaje stvorenoj pjeni faze

Nakon

se

mogu

različitim

musti

re-

samo

sa

samo

se

muze

se

muzu

se

u

se

sa

a

su

u

se

s

3.

na

na

Izmuzivanje količinu

iz vimena.

Mužnjomnije mogućeisprazniti mlijeka žlijedanom 10—30%/» količine i do 50% macjelokupne dijelu mlijeka cjelokupne zaostaje sti. Ove količine već ih samo smanemoguće jeisprazniti mužnjom, jemoguće Ovo i njiti. postiže ispravnom pripremom stimulacijom puštanja mlijeka. svu

U

se

165

s.


veliki pakmlijeko sisama, kojetakođerpostotak kombinirau/ se masti, moguće.je isprazniti: izmuzivanjem. Izmuzivanje sastoji sadrži: nim zahvatima € mlazova. više razrađemasiranja izmuzivanja Postoji zadnjih nih i završne svi na sistema izmuzivanja masaže, zasnivaju istovremenoj i mužnji redom onim vršena i masaži Jednom pojedine kojim četvrti, je mužnja. rukom četvrt masira izmuziva. Kod četvrti masaža vrši se drugom prednjih a rukom. Kod četvrti desnom.rukom, izmuzivanje lijevom zadnjih redoslijed je sisama obrisati. treba obrnut. Zadnjekapljice mlijeka masti na povećava koli“ Izmuzivanje povoljno utječe postotak mlijeku, te stimulira činu tako održava viponovno .mlijeka,. mlijeka.zdravom i funkcionalnom. Na količinu: razmak stanju. mlijeka u tječe lučenje Isto između Kraći i veća razmak: dvije mužnje. pravilan izmeđudvije mužnje dnsvnakoličina nlijeka Slavko Kirin dipl. ing. Zaostalo

cisterni

u

i u

no

se

se

a

'--

na

u:

me

u

;

=.

=j5e

SKA

:

no.

pa

a

.

,

Kreča

-

...

tido

pr

s)

a

A

.

-

-

.

nei

s

e

=.

.

NAPREDNIH

TRADICIONALNO

SAVJETOVANJE PROIZVOĐAČA analize takmičenja Bjelovaru' rezultata U zavisoke jeu okviru prinose poljoprivredi tradicionalno savjetovanje održano najnaprednijih proizvođača izrazito poljoprivrednog područja. toga Pored travnotakmičenja proizvodnji smjesa kukuruzai , djetelinskih u proizvodnji surezultati mlijeka. zapaženi 89: proizvođača U takmičenje bilo sa. 330 uključeno krava, koje je 305 dana standardne laktacije. kg mlijeka Prosječna proizvele 1,456.452 prokg. mlijeka iznosila je4.413 izvodnja _

u

=

u

,

su

*

u

'

3

takmičenja Rezultati po Broj Broj proizvođača krava

prosječnoj Proizvedeno

;

e koko

nao

Oe

11

it

41

29 +:

ž

e.

Odstupanja

7.000

1150—7352

azra

s.

DEšt

3 PT

iznad

5

m2

8,-

EI

6.000 :

6.000

<

(<:

(00144 105

ce

6405— 5000—5951 6911 4001—4973

e

51

neresli 300

2-89

proizvodnje

visini

|

4.000

.

3.000 2.000

3095—3940 *

4.413

2684—2862 2684—7352

10.000 litara mlijeka. iznad proizveli ukupno 5.000 305 dana p o veću mlijeka kravi od Prosječnu proizvodnju kg postigli laktacije s ndarene su: Predavac 1. Buhin 7.352 Josip ŠI: 7.150 Vilko Predavac Bujšer Vlado 3. Predavac 6.911 Bujger Vlado 4. Bosanac Predavac 6.621 Babotok 5. Veličan 6.405 Franjo 6. Đuro 5.951 Hrgovljani Maljek u “7. Fridrih Predavac 5.900: Marija O 8. Vlatković "5.781. «Hrgovljani Franjo.“ “<: Patkovac 9: Lalić 5.443. i “ Stjepan |

89

Od

63

takmičara

su

u

'

-

>

<

-

'

'

|:

“<<

e

<<

2

|“:

(“07


10. Blažinčić

Salopek Dragan

11.

12. Robotić

.

Mirko Tomo

13.

Vinković

14.

Čudina

Milan

15.

Jakšinić

Đuro

Franjo Zdravko

Kapričanec

16.

Najvećuukupnuproizvodnju

Rovišće Stočevljani Babotok

5.236

Predavac

5.150

Losovac

5.146

Podgorci Stavevljani

5.100

5.179

5.090

je kg postigao

44.837

od

5.312

iz Babotoka.

Franjo

Veličan

stručnjaka nagrađen jeputoNajveći proizvođačapoljoprivrenih inozemstvo. vanjem SB i

dio

u

1978.« »VRBOVEC XV JUBILARNA STOČARSKA IZLOŽBA 9. i 10. rujna Vrbovcu više od 3.500 održana U posjetilaca je prisustvu izložba stočarska 15 bjelovarske regije. jubilarna 260 koleki izložbu Na preko krava, junicabikova, dvije jepredvedeno 4 i 4 kobile. tovne junadi,pastuha cije izloženi bikovi Zavoda zaslužili iz Naročitu. Središnjeg pažnju iz Varažstanice iz terma i bikovi životinja Zagreb— množavanje životnom kao i krave proizvodnjom. dina, Križevci svikvalitetnih okviru izložbe održano U i o proizvodnji je savjetovanje i stočara industrije ne zborovanje naprednih nja potrebe i stočne hrane. mesa mlijeka, proizvodnji iz i Društva društva »Mali Članovi uzgajanje uzgajač« Bjelovara izložili iz i kolekcije peradiptica. ptica Križevaca u

su

raz-

za

sa

za

mesne

u

.za

su

Izložena izložbi

Vrbovcu

u

i

prosječna gođine

i njihova

goveda

1978.

“OPĆINA

1. Vrbovec

Izloženo krava

10

mlijeka

proizvodnja

Proizvodnja

mlijeka

u

krava

junica

12

laktacije

dana

305

u

na

dana:

305

majki

1977.

1978.

4396

4714

junica

1977.

1978.

index

107.

4605

4888

106

index

.

2. Bjelovar

10

12

5178

5327

104

5335

5568

104

Čazma

10

12

4212

4026

96

4083

4754

116

Daruvar 5. Đurđevac 6. Garešnica

10

12

94

4546

4391

97

10

12,

4494 4306

4208 4998

106

4255

4595

10

12

3413

4262“

.124

3333

10

12

4133

4142

100,2

3697

3. 4.

7. Grubišno

8.

Polje

Koprivnica

9. Križevci

:

Proizvođači

iz

3682

-,.

108 110

-;

4031

109 .

10

12

4293

4794

112

.3898

4243

.109

10

12

4249

4237

103

7

5

3330

3491

99,7. 3551 105

4525

3830

108

10

9

3623

3874

107

3178

3930

123

107

122

4145

4415

106

4029

10. Pakrac 11. Virovitica

*

Vrbovca,

Bjelovara,

*.

Đurđevca

i

4411

*

+:

Koprivnice

izložili

+

,.:

4327.

+

su

i

|

107

12 bikova.

167

o

nn

s

o

did

m

m

a

dt

Bo

ad

—_

--

-a-.

a


Ocjenjena

i nagrađena

——————_————————-

Red. OPĆINA

šam.

1. Vrbovec

1978.

1

— _ — _ — —

4. Daruvar

6. Garešnica

_

Polje

Koprivnica

1

9. Križevci

11. Virovitica

Ukupno

9

_1

2

7

8

1

8

2

5

3

1

—_

10 9 6

o

enm

Ila

1

5

— _1

6

5

na

5

-_

_

=

_

ii

6 8

a

2

2

7

2

2

8

6

6

1

6

5

1

7

4

6 1

1

_ —&9

_ tn“1 —

— _4 ia

4

_

_ —

đaua

1I

>

5

—4 _

2

I

1

pratilja

_

_

5

3%

šam.

4 1

— m4 _

Ila

4

Ia

—1 _1

_

10. Pakrac

_

5. Đurđevac

I

1

Pe

junica

pratilje

_

2. Bjelovar 3, Čazma

8.

u Vrbovcu

izložbi

na

krava

broj

7. Grubišno

grla

6

3

4

5

tbo

mi

Kravom

krava Cveta 1973. dala šampionkom p roglašena je oteljena god., do sada 3 teleta II 5168 %/ je laktaciji proizvela je kg mlijeka 3,94 masti. mlječne Vlasnik Panić iz dobio muzni Alojz Miklinavca Koprivnica je nagradu aparat što ga »Sirela« iz jedodijelila mljekarska industrija Bjelovara. Tradicionalno što ga zvono Stočarski centar dodjeljuje selekcijski čio Dr sekretar je Marijan S trbašić, poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo SRH. a

u

sa

uru-

za

.

Nagrađeno je Bosanac

i 5

iz pratilja Čerez njihovi Stjepan Vrbovca, Vlado iz Predavca Valent iz Koić Bjelovar, Jančijev Đurđevca, Mato iz Garešnice i Kolarić iz dobili novčane i naturalne Josip Križevaca, visini od 3.000.— dinara. nagrade preko Na izložbi i krave životnom prikazane proizvodnjom. 1. Krava Milava 1964. Vlasništvo Crnković Vlade oteljena je godine. je iz Dubrave. Otelila 11 od je teladi, kojihjejedanuzgojen stanici sada nalazi centmu U. O. SI. testiranje Varaždinu, Brodu. Milava deset dala 43.339 je laktacija kg mlijeka. 2. Krava Jadranka 1964. vlasništvo Vlaoteljena je godine, jeBujger dimira iz Predavca. Otelila 12 od dva nalaze je teladi, kojih tru Križevci. U 11 dala 56.914 laktacija je kg mlijeka. 3. Krava 1963. vlasništvo Določki Višnja oteljena je godine, je Stjeiz Laminca. Otelila 13 pana 10 37.052 je teladi, laktacija proizvela je kg mlijeka. 4. Krava Jasenka 1964. vlasništvo Havranek oteljena je godine, jeing. iz Daruvara. Otelila 12 i svi Bogumila je teladi, potomci p rodani od centar Križevci. U 11 rasplod čegajedan laktacija proizvela 53.629 je kgmlijeka. 9. Krava 1963. vlasništvo Maksić Pave Jagodaoteljena je godine, je iz Otelila 12 teladi i svi Ivanovog Polja. je potomci prodani U 11 dala 40.647 rasplod. laktacija je mlijeka. kg 6. Krava Beba 1964. vlasništvo Burlić Vinka iz oteljena je godine, je Đurđevca. Otelila 13 10 43.960 teladi, je laktacija proizvela je kg mlijeka. 7. Krava 1964. vlasništvo Buđina Martina Migioteljena je godine, je iz V. Grđevca. Otelila 12 11 44.221 je teladi, laktacija proizvela je kg mlijeka.

vlasnici

a

su

su

u

su

sa

u

za

u

a

se

u

za

u

u

a

se

u

cen-

a

a

u

a

su

za

u

a

su

a

a

u

a

a

168

u

za


Prvi

puta i Interesantna precima. u

tomcima

Junicama

nas

izložbi

na

poprikazani pojedini svojim bila krave Aster vlasništvo Veličan linija je

bikovi

su

pratiljama proglašene junice

vlasništvo

su

bovca, primiliposebne nagrade. Obad

Ivana

iz Daruvara

i Samelak

Vilka

sa

Car

iz Pakraca.

Đure

Ovi

ostale

a

vlasnici

Svi

učesnici

nara,

krave

odnosno

junica

i bikova

njihovi

vlasnici

sa

600.—

po

izložbi

nagrađeni su

sa

Vr-

proizvođači

su

Sve

iz

po

800.—

di-

dinara.

primili prigodne diplome. Dubrava Vrbovec izložila 4 i 4 koKonjogojska zadruga pastuha je bile. Ova izazvala naročito kod kolekcija je zanimanje posjetioca. Van krava izložili iz opkonkurencije kolekciju proizvođači susjedne ćine Zelina. izložbe Stočarske ovojregiji imajuzajedno drugimmjerama kako tan kvalitetnih tako i povećanje brojnog utjecaj stanja grla produkciju. njihovu na

su

su

u

sa

zna-

na

Brojno

stanje rasplođnih

u

periodu

boa ,

na

goveđa

i prosječna

proizvodnja

mlijeka

u

305

dana

Iaktacije

1972—1977.

i Broj krava podmlatka pod selekcijom

ženskog

o

P

Ćć

I N

A

Prosječna proizvodnja mlijeka kontrabiranih krava

1977. Index

1972.

1977.

1651

3872

235

3368

3890

115

450

963

214

3143

3650

116

3. Daruvar

529

887

168

3258

3655

112

4. Đurđevac

2081

2933

141

3547

3560

1093

6. Garešnica

870

1434

165

3224

3487

108

477

990

208

3434

3618

105

2265

324

3365

3449

102

1000 549

174

4178

3943

94

174

3162

1972.

Bjelovar 2. Čazma 1.

6. Grubišno

Polje

8. Križevci

700 574

9. Pakrac

316

7.

Koprivnica

10. Virovitica

683 2043

241

11. Vrbovec

1009

Ukupno

Index

283

3171

3177 2845

202

3683

3186

103

198

3497

3624

104

:

100,5 90

'

8898

17619

podselekcijom Prednji podaci pokazuju je broj grla porastao kod svih od Grubišnom i Vrbovcu više Čazmi, općina čega Bjelovaru, Polju od čak a dva jedan put, Koprivnici puta. kravi 4 poena, po svega proizvodnja mlijeka Prosječna porasla je 15%» i Križevcima Virovitici od a jedino čega Bjelovaru prosječna niža od 1972. proizvodnje proizvodnja godini. je Domaćin izložbe 1979. Garešnica. regionalne slijedeće godineje općina da

znatno

u

u

za

za

u

za

u

u

S. B. 169


IZLOŽBA STOKE »SUNJA

1978.«

regionalna regije je rujna godine Sunji. Izložena i ih iz goveda, konji, izlagali proizvođači svinje, Dvor i Sisak. područja općina Uni,Glina, Kostajnica, Novska,Petrinja bila Na izložbi najviše zastupljena goveda. izložba

Treća

stoke

sisačke

održana

9.

ove

4.

u

ovce

su

a

su

na

s

su

Broj

izloženih

goveda

Red. Općina broj 1.

Dvor

2.

Glina

3.

Kostajnica

4.

grla

broj bikova broj junica

5

Uni

godine:

1978.

Ukupno

5

1

11

5

5

1

li

9

6

1

16

Novska

12

8

1

21

56.

Petrinja

13

10

1

24

6.

Sisak

18

13

1

32

62

47

6

115

na

pod

selekcijom

*

i prosječna

laktaciju

proizvodnja u

1975.

mlijeka godini

i 1977.

grla pod

broj

Bod odn

Sunji 9. rujna

u

broj krava

Ukupno Broj

izložbi

na

koje

zaključile

su

mlijeka

proizvodnja

selekcijom

Općina

krava

u

305

dana

Index

1975.

1977.

Index

1975.

1977.

68

158

232

3308

3135

95

161

184

114

3645

3702

102

127

3403

3601

106

192

3690

3535

96

2.

Dvor Glina

3.

Kostajnica

221

280

4. Novska Petrinja

186

357

453

441

97

3720

3907

102

618

.594

96

3269

3717

ll4

1707

2014

118

3489

3700

106

1.

Uni

na

5.

3

Sisak

6.

Ukupno

.

Prednji podaci pokazuju jebrojgrlapodselekcijom porastao osim i Sisku 3 4%. odnosno općinama Petrinji gdjeje zabilježen pad kravi kod svih po pak proizvodnja Prosječna mlijeka porasla općina je Dvora Uni osim kod i 5 odnosno 4 /o. Novske, gdjeje pala da

u

za

na

Broj

grla

za

izloženih mlijeka Sunji 1978. godine

proizvodnja

i prosječna

u

krava

i

1976. 4013

Uni

dana

izloženih

grla

u

junica

1978.

3831

95,4 108,7 102,4

3265

4093

4342

3683

3606

3981

868,2 119,4

4177

3711

97.

100,9

Glina

3958

4304

3.

Kostajnica

3988

4087

4.

Novska

4362

3761

5.

Petrinja

4050

4836

6.

. Ukupno

4363

4235

4182

4221

.

_:

izložbi

junica 1976.

2.

na

laktacije

Index

Dvor

-

i majki

1978.

1.

Sisak

krava

305

Proizvodnja

Red. Općina broj na

svim

u

Index

3975

4204 4037

125,3 84,8 110,4 88,8 117,3 101,5

3805

3978

104,5

3583

.

*

'

170

j

“--

ua

<

+.

i.

>

“lim

2

2

na

a

o

“|

.


Prednji podaci proizvodnji mlijeka usporedbi izložbe Glini 1976. da kod godine, pokazuju jeporasla prosječna proizvodnja svih osim Dvora Uni i izloopćina Siska, prosječna majki proizvodnja ženih kod svih osim Gline i Novske. junica porasla je općina Na rada kravu temelju ocjenjivačke komisije šampionku p roglašena krava 1975. i dala I 4902 je Silvana, oteljena god. laktaciji kg mlijeka je 305 dana masti standardne vlasništvo 3,72%mlječne laktacije, Stjepana Dumbovića iz Bresta, općina Petrinja. 4.000.— Krava dobila od dinara i zvono Silvana jenagradu šampionsko Stočarski centar uručio Dr. Milan a ga selekcijski kojeijedodijelio Zjelić, stočarstvo. direktor Poslovne zajednice izabrane: Za krave pratilje Katičića vlasništvo Boneva, Ilije Kostajnica vlasništvo Dumbovića Stjepana Sana, Petrinja vlasništvo Vlade Markulina Sisak Cipra, Vlasnici krava 3.500.— dinara. su sa po pratilja nagrađeni Prvom vlasnici: odnosno nagradomnagrađene slijedeće krave, njihovi vlasnik Simo Krbavac Dvor Uni Janja, vlasnik Miloš Glina Fana, Komljenović vlasnik Blažević Jasna, Matija Kostajnica vlasnik Kušmić Novska Beba, Mijo vlasnik Ivan Posavec Sisak Jelica, Vlasnici ovih krava dobili od po 2.500.— ostale nagradu dinara, krave odnosno vlasnici 1.500.— dinara. sa su po nagrađeni 1976. Šampionkomjunicom proglašena Dorisa, oteljena godine,njen je vlasnik Mirko 3.000.— iz Novske dinara. Filipčić nagrađen je Pašić iz Dvora Uni Alenku Dragan izloženih

u

krava

u

sa

u

na

a

za

u

sa

u

za

su

su

na

su

a

sve

a

sa

na

Vaso

Novaković

Jovo

Kukuruzar

Stojan

Bunčić

Dušan dobili

Mirković

iz Gline

za

za

Gidru

Kostajnice iz Lisavu i za Petrinje iz

iz Siska

za

za

Anitu

Jasnu

nagradu Ostale i bikovi junice nagrađeni od

su

2.000.—

dinara.

1.000.dinara odnosno 700.— dinara. — 1966. krave Zore iz Marko oteljene god. Borojević Kostajnice liniju kćeri i 2 unuke) (2 potomcima njenim 1972. g. kći Zita oteljena 1974. g. kći Zinka oteljena 1974. g. Zvonka unuka oteljena 1976. g. Zlata unuka oteljena Sijepan 4 iz 3.000.— sa dinara, šk Petrinjenagrađen ije 3.000.— dinara. krave i jednujunicu za 1.000.— i za 1.500.— kobile po dinara, Nagrade dodijeljene pastuhe krmače po boks 800. dinara, prasadi 1.000.dinara, nerastovi dinara, dinara. nazimica po 800.— — — broj područja i Izložbi regije stručnjaka sisačke veći jeprisustvovao i djela stočara Posavine te nekoliko hiljada Slavonije. okolice, Banije, su

sa

po

za

sa

a

sa

su

sa

s

171

o

va

odd

a

o

i

i

o

a

a

——

m

a

ka

a

a

ša o.

KON

PR.


i

RAZVOJ

U ISTOČNOJ

MLJEKARSTVA

SLAVONIJI

prošla brojanašega pisali osnivanju Mljekarskih Sikirevcima i radu i na godruga Babinoj Gredi, njihovom utjecaju razvoj vedarstva tim selima. nastavak u ćemo Ovaj posvetiti Mljekarskoj industriji »Pionir« sirovinske baze i goŽupanji, njenoj izgradnji, stvaranju razvoju vedarstva. Istočna ima velike obradive samim tim i pa Slavonija površine zemlje, i Kako to u mogućnosti uzgojgoveda proizvodnju mlijeka. vrijeme poratbilo dobrih velikim veza no)nije potrošačkim centrima, mlijeko nije imalo bilo interesa visoko za krava. pa gdjeprodavati nije uzgoj mlječnih I tada bilo dosta ali ovom to bila je dijelu Slavonije krava, je uglavnom i »buša« salašima nisu naro»podolac« koje uzgajane zahtijevale čitu Izuzetak sela: Babina Greda i su njegu. Sikirevci, Gundinci, koji još 1929. simentalsku godine počeli uzgajati pasminu. sredstvima UNICEF-a Mljekarska industrija »Pionir«, izgrađena je (Mefond naroda hitne đunarodni dječji Ujedinjenih potrebe), koji je Jugočetiri vrste da slaviji izgradio mljekare (praškare). Inicijativu mljekara dao sekretar komiteta Županji gradi je LujoRukavina, Nacionalnog UNICEF-a inače rodom iz rukovodstvo Jugoslaviju, ŽuGunje.Ondašnje i 1949. panjejeprihvatilo inicijativu, godine j epočela gradnja M ljekare. oko imao dr. Zlaovog Značajnu ulogu sprovođenja poduhvata djelo, je tan da Sremec, kojijesvojim angažiranjem doprinjeo jeMljekara izgrađena Županji. se u Prijenego je Mljekara puštena rad,prišlo organiziranju otkupa selima oko da ovom Županje. mlijeka Tada pokazalo području koliko morali pa mlijeka jeplanirano, organizatori potražiti mlijeko Slavonske Nove Vinkovaca i području Slavonskog Broda, Požege, Gradiške, Đakova. Nešto išlo i na se Bos. Mokasnije područje Šamca, Brčkog, Orašja, driče i Odžaka. Kada rad 25. 1952. gojeMljekara puštena probni lipnja ovako velikom bilo niti dine, području nije dovoljno mlijeka polovicu pa i tvornice neke kapaciteta, počelo razmišljati zatvaranju osnivanju drugedjelatnosti (tekstilne). U

dva

lista

smo

o

za-

u

u

'

za

sa

se

u

su

na

a

su

za

u

ove

se

u

za

ovu

u

u

u

se

na

nema

su

na

u

na

za

se

o

»Pionir« Otkup prerada Županja pemlijeka mljekarskoj industriji riodu od 1952-1977. godine. i

u

Otkuplj.

kol.

Godina

u

lit.

u

u

1952

484.047

1953

3.159.236

1954

4.108.940

Družtv. sek,

oPrivat.

>

e

*/

u

lit.

u

e 100

100

u

=

=

100.

sek,

=

lit.

484.047

3.159.236 4.108.940

|

1955

3.499.961

1956

3.831.560

1957

5.619.169

10

1958

6.521.188

28

1959

7.546.045

1960

9

174.998

95

=

3.324.962

306.524

92

=

3.525.035

=

561.916

90

=

1.825.932

12

=

4.695.255

81

=

2.339.273

69

=

5.206.771

6.821.121

39

=

2.660.237

61

=

4.160.883

1961

9.016.576

267.

=.

3.877.127

1962

8.420.242

53

5.139.449.

43 47

=

3.957.513

.

“>

172

i

i

i

i

m

a

m

BAdd

a

m

_-—_—_——

“8

=

=

=

=

4.462.728

=

5.057.252


1963

9.219.136

58.

=

5.347.098

42

1964

9.415.104

54

=

5.084.156

1965

15.072.069

60

=

1966

26.010.206

58

1967

22.950.056

56

1968

20.052.776

55

1969

21.193.395

51

1970

19.204.186

1971

=

3.872.037

46

=

4.330.947

9.055.240

40

=

6.016.829

=

15.085.919

42.

=

10.924.286

=

12.852.031

44.

=

10.098.024

11.029.026

45

=

9.023.749

=

10.808.863

49

=

54.

=

10.370.260

46.

=

8.833.925

19.530.112

51

=

9.960.357

49

=

9.569.754

1972

24.040559

40

=

9.616.223

60

=

14.424.335

1973

27.205.010

36.

=

9.793.803

64.

=

17.411.206

1974

28.488.749

39.

=

17.378.136

1975

28.211.121

1976

29.767.296

1977

34.628.527

35,3 31,6 26,9

Ukupno

394.016.387

=

=

11.110.612

61

=

9.873.892

=

9.406.465

=.

9.315.073

64,7 20.360.830 68,4 25.313.453 13,1

u

18.055.117

=

=

=

166.180.074

zborovanja najboljih proizvođača mlijeka

Sa

'

10.384.763

227.554.412

»PIONIR«-u

godine

ove

prvo podijelu OpćineŽupanja, Bošnjacima je i bio da bi Isto čeootkupmlijeka, početku je uspješan, kasnije stagnirao. tako i Pos. i Račinovci odmah poPodgajci, Vrganja, Drenovci, Gunja četku nešto i Đurići. tada otkup, organizirali kasnije Soljani Mlijeka j e tim selima bilo vrlo vozača tada vozili po malo, pričanju koji mlijeko, dnevno sabiralo 1.000—2.000 litara. ovako male količine što Razlog je bilo visoko dobar dio nosili nije mlječnih krava, mlijeka ljudi pijacu Brčko. nisu imali Mnogipoljoprivrednici povjerenjaorganizirano mljezaduženi morali dosta truda pa karstvo, ljudi otkupmlijeka ulagati

U

selima

na

istočnom

u

u

su

u

a

u

su

se

za

a

su

u

na

u

su

za

173

e.

=.

oo

an

i.

dni


pridobijuusmjere izmjenu pasminskog goveda. N ije rijeiz da išli biciklom dak ili Drenovce da bi Županje ljudi slučaj Soljane održali sastanak ili Ubrzo da predavanje poljoprivrednicima. pokazalo trud bio su bušu i ljudi nije uzaludan, ovaj počeli.izbacivati i time simentalsku bavljati pasminu, povećavati proizvodnju mlijeka, ovih krava daleko Gradištu odmah poplod bolji. Otkupmlijeka je je četku bio dok Cerna i Šiškovci nešto uspješno organiziran, počeli kasnije. bi Da bila ćemo predodžba tadašnjem otkupumlijeka jasnija, iznijet neke navodili U 1953. pokazatelje koji pomisao zatvaranju Mljekare. dnevni ulaz tvornicu bio 8650 1955. godini prosječni mlijeka je litara, iznosi litara. 9590 dnevni ulaz 1959. godinetajprosjek Prosječni mlijeka 20.680 da bi 1962. 23.000 litara donekle godine litara, godine približio 1966. porast kapacitetu Mljekare. Nagli mlijeka bilježi godine prodnevnim 71.000 ulazom dok 1977. iznosi sječnim litara, tajprosjek godini Ovi ulaza naročito oni po95.000. litara. prosjeci mlijeka Mljekaru; nalazili radni govore četku, jasno kakvoj situaciji ljudi Mljekare, dnevni ulaz 1953. 8650 npr. jerakoje prosječni mlijeka godini litara, danima bio tri tusuće litara. Bilo da mlizimskim je jedva jeslučajeva sabire i čuva tankovima tri i više da bi kojeko dana, prikazalo pred UNICEF-a da sirovine ima bi dovoljno protivnom, misijom jer:u Mljekara bila sirovine preseljena drugopodručje gdje: ima:više“ (mlijeka). naše privrede grane Mljekarstvo spada kojenajčešće potresaju izazvane Tako krize, . uglavnomsubjektivne, 'mlječnih prerađevina. rada 1956. početku Mljekare godine jeveć mlijeko prahu, dio kao CARE i do dovelo do jedan jedošao pomoćUNICEFdr., je zaliha IX i U 1956. bilo sredstava. gomilanja zaleđivanja mjesecu godine a, »Pioniru« 97.000 To do dovelo kg.mlijeka prahu. je je zalihi i otkupamlijeka terenustvaranja njenja nepovjerenja Mljeproizvođača iz tabele kari.Kako je priložene vidljivo, nagli. mlijeka bilježi porast 1965. da već 1966. došlo do krize godine, bi slijedeće mljekarske poznate izazvane velikih količina mlijeka prahupo dampinškim cijenama. velikih zaliha bile pa Zbog mljekare prisiljenesmanjenje otkupa, je došlo do krava i danas Na zalihi velikog pokolja čije posljedice osjećaju. 1966/69. oko u »Pioniru« bilo 1070 i tona pa mlijeka a je je otkupno znatno područje smanjeno. I 1976. 1.000 to uvezeno vagona godineje mlijeka prahu, je svih Tako jednogodišnja proizvodnja mljekara (praškara)Jugoslaviji. »Pioniru« našlo zalihi 1.500 tona i 360 tona mlijeka prahu opet slaca. Unatoč ovako teške radni »Pionira« gorkim situacije, ljudi poučeni neke iskustvom iz nisu vršili prošlih godina, restrikciju otkupa(što mljekare velike sredstava i nego činile), pravilnim usmjeravanjem uvođenjem išli čak tako štednje, povećanje otkupai proširenje kapaciteta, proizvođači niti nisu šta mlijeka osjetili mljekarstvu događa. Jugoslavenskom Ovim »Pionir« više učvrstio povjerenje svojih proizvođača potezom je još cidobri rezultati pa pravom na u proizvodnji mlijeka, očekuju mlijeka novih sabirališta. to se vidi po jelomotkupnompodručju, otvaranju dali da »Pioniru« Vrijedno je napomenuti postavljaju pitanje tim ići neko selo po 30 litara po isplati mlijeka početku, jer pravilu selima zabačena sela. kratko obično bude dosta to mlijeka, su vrijeme DUŠAN MILIČIĆ

da

ih

i

sastava

na

su

u

sa

se

masovno

na-

ras-

a

u

u

su

o

su

na

o

u

a

se

sa

se

sa

u

u

su

u

a

u

se

u

on

u

se

u

se

na

u

one

uvozom

u

samom

uvezeno

a

u

a

na

u

u

sma-

na

u

se

u

uvozom

su

na

se

u

cca.

a

u

u

u

na

se

ma-

u

su

su

na

se

u

se.s

a

u

za

174

se

ne

u

u

u

a


o

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE

R. J. STOČARSKI

jeno

SELEKCIJSKI CENTAR rasplodnom

Promet

Red.

i prezime

Ime

broj

F.

2. Črnko 3.

ZPPK

J.

Kocjan

4. Golub

Db.

*. tele

4587

23

ž. tele

4584

junica

»Stočar«, »Stočar«,

3947

ZK

Svobovac Svobovac

A

Kupac

Varaždin

Kelemen

J.

kooperanata

Kategorija

Selo

proizvođača

1. Slantić

proizvođača

stokom

krava

>»Sloga«,

OOUR

Marof

Novi 555

Zgb. Zgb.

ZK

Novi 5. Sušec

F.

Novo

6. Velnić

Z

Kloštar

Mjesto Podr.

krava krava

126

.Vet.

396

Rakovje Lekneno Čička Poljana

8120

junica junica

4774

1940

— V.

junica junica junica junica junica junica junica

2443

OPZ

Crkveni

Bok

7187

OPZ

Crkveni.

Bok

7283 7115.

OPZ

Crkveni

Bok

OPZ

Crkveni

4827

Reg. Reg. Črnolatec

junica

5996

krava

2130

I.

Pakr.

8. Mrenić

S.

Rakovje N. Čiče

S.

10. Mrenić

S.

11. Antolić

F. J.

12. Mišerić

13. Kurilovčan 15. Barišić

16. Rebić 18.

S.

M.

Šurmanović

K.

19. Benčić

I.

20. Antolić

F.

21. Čelak 23. 24. 25.

S.

Lekneno Jagodno Orle N. Čiče

S.

N.

S.

N.

I.

Kanceljak Kanceljak Kanceljak

Čumpek 27. Stepančić M. 26.

28.

I.

Mihelić

29. Juha

Maklembek

31.

Mandek

N.

32. Antolić

F.

33. Antolić

F.

Jambrek

35.

Huzjak

K.

36.

Kovačić

J.

38.

Perenski

40.

Đuran

J.

41.

Klarić

S.

42. Poštić

S.

43.

Koletić

44.

Pandelin Zdelar

.

.,

A.'

S.

Bukevje Strmac Lekneno Obrezina

J.

46. Mandek

I.

47.

Guzanić

S.

48.

Lažnjak

V.

49.

Antolić

N.

50. Mareković

Gorica

Veleševac

S.“

-

Lekneno Čička Poljana

T.

ž. tele krava

junica

5829 2138 .

7238.

Daruvar

“>

4669

Bok posl. udruž. posl. udruž.

Sisak

Sisak

tele

8075

J., V. Gorica Sesvečan Josip, Zelina OPZ Vojnić OPZ Vojnić

junica junica junica

7151

PTK

Tuzla

6993

PTK

Tuzla

7257

PTK

Tuzla

junica junica junica junica

6083

.PTK

Tuzla

6094

PTK

Tuzla

4887

PTK

Tuzla

4872

PTK

Tuzla

junica junica junica junica junica junica

4898

PTK

Tuzla

4869

PTK

Tuzla

4847

PTK

Tuzla

4802

PTK

Tuzla

7034

PTK

Tuzla

PTK

Tuzla

1883

PTK

Tuzla

4804.

PPK

7168

PPK

7392.

PPK

junica

7143.

PPK.

junica junica junica junica junica junica

6206

PPK.

6100.

PPK

4846

PPK

4941.

PPK

4879

PPK

4924.

PPK

junica

1925

PPK

ž.

Strmec Lekneno Lekneno Obreznina Obreznina Vukovina Vukovina Ribnica Strumce Rakovje Lazina Ruča

S.

P,

Čiče Čiče

Drnek Bukevje «Strmec

I.

34.

45.

V.

S.

30.

.

Bapče

A.

37. Rognić

Mlaka

Strnec

J.

22. Kučan

P.

Gradići Kurilovac Kurilovac

A,

st. Zelina

_'

ž. tele

7. Boršedi

Kanceljak

Marof

Grgičin Antun, Ribnjačka Vacek Viktor, OPZ Vojnić OPZ Vojnić OPZ Vojnić OPZ Vojnić OPZ Vojnić

>

9.

»Sloga«,

OOUR

junica junica junica junica

*

7112.

7241

>

»Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić >»Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić >»Velebit«, Gospić

175

o

oto

o

——

a

-

-

zan

+

sa

=>

>.

da

dk

aii

mk

at

at


»IMPULSA« STROJEVI ZA MUŽNJE KRAVA SU RENTABILNI JER SU IZRAĐENI

KON-

STRUIRANI PREMA NAJNOVI. JIM TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA U SVAKOM GOSPODARSTVU za gospodarstvood 10 do 120 krava s mužnjom u kantu za gospodarstvood 50 do 420 krava s mljekovodom od krave do rashladnoguređaja izmuzište u obliku riblje ko1200 stiza mužnju do kra—

IMPULSA mlijeka

siguranprotok

IMPULSA rukovanje

jednostavno

IMPULSA najnovijatehno: loškarješenja

IMPULSA nu i novcu

uštedena

vreme-

va

kružno, karusel,izmuzište za 2000 krava IMPULSA STROJEVI ZA MUZNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM IMPULSA osigurani rezervni dijelovi

Ga

Izvoznik: Transportmaschinnen Export Import —

Glavnizastupnikza SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE UREDNIČKI

Uređuje Glavni Viasnik

i odgovorni

Udruženje

i izdavač:

Mjesečna

NIŠRO

Tisak:

i

LR

e

nn

m

mn

na

a

a

urednik

ODBOR

dipl. inž. Dinko

radnika SRH. mljekarskih Ilica 31/III, telefon 440-476.

pretplata a

108 BERLIN NJEMAČKA DEMOKRATSKA REPUBLIKA

za

privredne prcizvođače

za

»VJESNIK«

dd

m

a

oma

Kaštelan

Uprava

i uredništvo:

d. 6.—

organizacije i ustanove mlijeka d. 3.— OOUR

TMG

"

_—<"<":"AJ"Aa":x—:—-—-.-

POGON

Zagreb

a "Axđ'A\''";—s;—-_—_____—____;a_____—__'__————


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.