GOD
.
XV
ZAGREB
Prat
ilj
izlo žb iu
STUDENI 1978
Vrbovcu
.-—
>
--.—_—
s
NAPAJANJE
ŽIVOTINJA I HIGIJENSKI ZNAČAJ VODE Voda treba biti bez bez da da ima donapajanje boje, mirisa, jebistra, sadržavati ne mikro bar, prijatan, osvježavajući okus, smije patogene organizme niti štetne U dosta često dolazi do znatnih i parazite kemijske materije. prirodi kvaliteti vode ona.mora promjena zbogčega podvrgavati laboratorijskoradi i saispitivanjima određivanja kemijskog baketeriološkog stava. Neke vrste domaćih kao i lošu na životinja jednako osjetljive,čovjek, higijenskim kvalitetu vode. analiza vode nas higijensku Higijenska pitke regulirana je Pravilnikom tehničkim zaštitu vode i Metoo higijensko mjerilima pitke dama fizikalno i voda list SFRJ br. kemijsko isptivanje (Sl. 42/1966). Voda 50—60%/o težine kod mladih sačinjava tjelesne životinje, životinja veći i iznosi do 80% udio težine. Sličan udio vode i taj je tjelesne je ljudskom Postotak vode zavisi od i starosti. Mlađe u tijelu. tijelu njegove u hranjenosti kao i sadrže veći vode od mršave od životinje (slično ljudi) postotak starijih, ugojenih. Voda ima višeznačnu i životnih procesa u tijelu funkciju gotovo gdje direktno ili indirektno Potreba vodom zavisi učestvuje. životinja redu od redovitih vode iz izprvom gubitaka tijela primokrenju, izlučivanju itd. disanju, meta, znojenju, proizvodnji obzirom kod krava Najveće potrebe vodom, proizvodnju, javljaju svaki izluče iz svog 850—870 vode. gr koje kilogram mlijeka tijela 66% Nesilice vode od težine izlučuju ukupne jajima jajeta. U vodom dolazi do različitih metaboličslučaju nedovoljnog snabdjevanja kih i smetnjismanjenja proizvodnje, probave, izlučivanja usporenja otežanog štetnih mokraći nedostatka itd. Kod vode dolazi do otežane produkata većeg krvi i do cirkulacije povišenja tijela. temperature težine bez težih i do 40% mogu Životinje tijela, izgubiti gladovanjem težine 10% ali kod taboličkih tijela (zbog pomanjkanja gubitka promjena, živo22%, težine i do dolazi do teških uginuća poremećaja, prigubitku vode) tinje. klimatskih Potreba visine vodom obroka, ovisi od vrste proizvodnje, i mikroklimata u staji. prilika goveda, temperaturi ovisno zraka vode kod o Podaci potrošnji suhe 15 tvari krava teška 600 uzeta kg kojakonzumira kg (zarazmatranje je suhe težini tvari) (bez vode) tj. tj. 2,6kg vode 10%C kreće oko suhe tv. x 15 1 vode = 52,5 potrošnja 3,51/kg 15%C kreće vode oko suhe tv. 15 60 1 vode potrošnja 4,01/kg 20%C kreće vode oko 15 suhe 1 vode tv. potrošnja 4,5l/kg 67,5 kreće vode oko 5,5 suhe 1 tv. x 15 1/kg 2T*C potrošnja 82,5 vode da normalnim svaki suhe tvari Procjenjuje potrebe uvjetima.za kg vodom kod Ri ovihživotinjaslijedeće: . vode troše 4—6 1 goveda 1 vode 2—3 o konji Fa) 1 vode ovce aiu: 1,5— 5—7 1 vode svinje 2,5 Vodili seračuna životinjskom i bi organizmu tada potrebama njegovim trebalo budući napajanja regulaciju prepustiti samojživotinji da životinja vodu kad to i si količinu. .uzima potrebu osjeti regulira potrebnu za
u
se
su
u
za
za
a
u
nema
ona
ne
za
na
za
muzara
u
se
za
u
u
me-
samo
a
za
o
".
na
se
I
se
x
I =
se
x
=
se
=
se
za
u
su
REL
'
Pedožki
0
za
sama
“
.
Raa
162
|
Takav. načinnapajanja uvjetima stajskog držanja ostvarljiv jejedino automatskih iz uzimati uvođenjem pojilicakojihživotinje imajumogućnost vodu kad to zažele. Kod im izvor paši trebamo držanja goveda osigurati vode Ako izvori su to i im napajanje. prirodni (potok, rječica sl.) potrebno je urediti uzima voda treba imati tvrdo bez Mjesto kojeg napajalište. dno, i da bude kako bi ulazile tako vodu i ne u mulja nogama ograđeno životinje inficirale. ju dnevno nikakvih tada izvora Ukoliko treba 4—5 vode, goveda puta voditi treba shvatiti napajanje. Međutim, šablonski, već"premapo samih životinja. našanju paziti Kod moramo na:: životinja napajanja vode iznositi krave muzne 14— podmlatemperaturu koja dak vode oko 25%. mora temperatura kretati 16"C, naročito Telad vodom. opskrbu životinje osjetljive .nedostatnu na Mlade u kad već i se oduzme. reagira nepovoljno vode. slučaju joj k oličina neznatna kad pa i onda vodomdovoljna, uvijekna raspolaganju. jeopskrba alijojnije radu posvetiti. se napajanju Naročitu pažnju treba radnih konja. Konji pri i i u vodom oznoje zagriju takvomstanju. napajati se hladnom smiju jer ne doći kod tek može štetnih niza pojava.: Zatose konji napajaju 1,5— .do, njih rada. sata . poslije 2 izazvat vodom, patološke naročito napajanje Inače goveda, može preobilno se kad tada preželucima. promjene Ta pojava događa hrana presoljena, je vode. p a potrebu žeđa, ima lokanjem životinja Zbog. prekomjernog razrjeđidolazi do Ovo buragu probavne poremetnje. stanje vanjasadržaja možepreći u patološki slučaj, pjenušavo vrenje buragu. Treba imati da kod zelenom krmom preživača ishrane (grahorica, obaviti ili tek 2 sata djetelina, bob i sl)napajanje hranjenja prije moramo poslije...naprijedPetema! vodarmora biti bakteriološki a što Kao je čista,potrebno kad tome češće voditi računa stoka iz sl. i napaja bara, pogotovo je potoka Takva voda često može biti inficirana različitim pa patogenim bakterijama, nikakvo čudo što bolesti kao pr. slinavka, nije pojavljuju svinjšap, ska bakcidoza i dr. Ivica kuga, KATALINIĆ,dipl.ing. (
u
..
na
za
s
se
nema
ovo
na
ne
*
mora
—
za
a
za
.
se
su
:
u
za
u
u
a
na
zove
se
umu
im
-.<
y.
:
o
se
se
razne
na
MUŽNJA
=.
vriove odnos proizvodnji mlijeka mužnjapredstavlja prvineposredni i namirnice i sirovine sa i jedne osjetljive posuđem čovjekom muzačem, okolicom. Zavisno od i ili ispravnosti kvalitete ovih odnosa, dobije manje više sirovina reći može da se s pravom kvalitetna mlijeko, Stoga tehnologija i mliječnih proizvoda počinje mlijeka mužnjom. složen biološko-tehnološki zahvat zasniva Inače, mužnjapredstavlja koji i muzača strana stručno osposobljenog suradnji savjesnog uzajamnoj jedne i stručno Ako krave strane. ne, muzare ta s nepripremljene druge je suradnja ili ako ekonomski i proizvodnja mlijeka izostane, gubisvoj potpuna, proizvodni smisao izražen i sastava te u količini, greškama svojstava mlijeka, zdravlju S krave i tehnološki muzare. strane, i higijenski druge pak neispravni nepotpuni zahvati i .rezultiraju tijekom .mužnje smanjenjem prehrambene preradbene ekonomičnost što i prena se prikladnosti održava mlijeka, opet proizvodnje radbe i ekonomične razumne mlijeka. Stogajeosnovni zahtjev proizvodnje U
—
se
—
se
s
u
mlijeka pristup dobivanja mužnji, cilju kvalitetnog preradbeno sastava i prikladnog mlijeka, nepromijenjenog svojstava. U iz vimena. U biosvojoj osnovi, mužnjapredstavlja pražnjenje mlijeka loškom vimena ona odnosmislu, jezamjnapražnjenja sisanjem mladunčadi, sno ona stvara prdstavlja oponašanje sisanja. Mlijeko žlijezdanom dijelu odnosno u se pune. vimena, alveolama, koje lučenjem mlijeka m lijeka Lučenje do alveolarnih zatim Do a traje napunjenja šupljina, obustavlja.ponovnog dolazi ako se vime ili Kod vilučenja isprazni sisanjem mužnjom. pražnjenja mena vrši hormon mišićnih na odlučujuću ulogu oksitocin, koji djeluje sloj stanica i sistem alveola, uzrokujući njihovo stezanjeistiskivanje mlijeka kanalića, izlučeno dolazi cisternu četvrti cisternu i mliječnih kojima mlijeko stručni
a
i
u
se
u
se
u
u
sise.
tlaka
cisterne, stiskanjem povećanjem njoj,mlijeko kanala. hormona oksitocina vremenski ograprekosisnog prazni Djelovanje je ničeno i 1 8 min. Iz ovog da treba biti u što traje proizlazimužnja obavljena kraćem oksitocina vremenu. stimulira i razuman sa Izlučivanje blag postupak te izvršene muzarom, pravilno pripreme mužnju. i nestručan U muzarom, grubpostupak uzrokuje izlučivanje suprotnom, blokira odnosno i hormona koji izlučivanje djelovanje oksitocina, adrenalina, i dovodi do vimenu. zadržavanja mlijeka prekida pražnjenja može vršiti ručno ili vimena te Pražnjenje strojno,stogagovorimo ili I i vrsta ima mužnji.jedna druga prednosti ručnoj strojnoj mužnje svojih i nedostataka. U ručna se sve našoj zemlji primjenjujepretežno mužnja. No, više se uvodi eliminira od koja poslovapoljostrojna mužnja, jedan najtežih privredi. MUŽNJA RUČNA Iz
sisne
sise
i
u
se
—
za
sa
u
se
o
u
pražnjenje mlijeka stiskanjem mužnjapredstavlja način stvara se tlak cisterni vrhu. Na sise od baze uzroprema sise, koji ovaj i kroz sisni kanal. Pravilna ručna sfinktera mlijeka izlaženje kujeotvaranje faza: od se mužnjasastoji slijedećih iz vimena
Ručna
ručnim
u
vimena
1)Priprema 2)Mužnja 3)Izmuzivanje 1.
vimena
Priprema
radnji koje prije mužnje cilju Priprema i kontrole kvalitete što dobivenog svojstava pražnjenja vimena, potpunijeg bakteriološki što te kontrole odnosno vimena, postizanja zdravlja mlijeka, mlakom zahvata vimena od Jedan voprvih jest pranje mlijeka. kvalitetnijeg čistim vime nalazi dom Poslije pranja posušiti dezificijens. kojoj musti. Samo suho vime ubrusom. ručnikom ili Mužnja smije papirnatim Nakon vrši vimena. se u se ne posude kojima pranje pranja smijeobavljati crnim mlazova mlijekaposebnu posudicu dnom, slijedi izmuzivanje prvih mlazove od svake četvrti izmuzivati tako da prve kojajepregrađena jemoguće i miris mlazova Na osnovu ovih se prvih prosuđujekonzistencija, boja posebno. četvrti, odnosno te mlijeka, zdravlje pojedinih togaustanovljuje sisnih Istovremeno mlazova vrši vimena. prvih isplahivanje izmuzivanjem kanala razmoženih odnosno i odstranjenje prisutnih bakterija, njihovo smanjemlazovi Tako izmuzeni ne se mipomuženommlijeku. smiju nje kasnije prvi vimena
niz
obuhvaća
se
se
se
u
vrše
u
mora
se
u
u
se
na
osnovu
se
u
164
sa
mlazova
uništiti.
Izmuzivanje prvih ješatipomuženimmlijekomtrebaju Kako ali može vršiti i pražnjeruke, nipošto stelju. jerečeno, površinu hormona oksitocina. i Bez vezi vimena u uskoj lučenjemdjelovanjem je nje ili treba vršiti nemoguća. mužnjajenepotpuna gotovo Stoga togadjelovanja i Osim navedenih podjelovanja. radnji, lučenja blagog stimulaciju njegovog i ta vimena. masažom se stimulacija postižepripremnom stupka životinjom, više oblika masaža polovina Postoji masaže, najdjelotvornija jepojedinačna tako da se vimena. Desna masira ruke obuhvate desne čepolovina obje tvrti. Palci se nalaze i kruže od baze prema strane dok vrhu s vanjske četvrti, nalaze ostali strane se zatim prsti unutrašnje polovine. Lijeva polovina sira tako da četvrti kružeći prema prsti lijeve masiraju vanjske jedni strane, od baze vrhu do nalaze strane i prema drugima vimena, palci unutrašnje Nakon ovakve i sise nebreknu vime što brzu i miruju. stimulacije omogućava Budući da oksitocina vremenski potpunumužnju. je djelovanje ograničeno 8 masaža Kod ne (T min)pripremna smije dugotrajati. pravilnog postupka oko minutu. traje jednu i
sa
se
na
na
se
sa
sa
no
se
se
sa
s
ma-
s
se
s
—
2.
Mužnja
Četvrti mužnja. pripremne slijedi ili način dvostrane prednjih Najbolji mužnje, tj. mužnja doslijedom. je četvrtima. Ovakvim četvrti. zadnjih Najispravnije jepočeti prednjim dok kod načinom četvrti kad mužnje, jednostrane pražnjenje jeistodobno, tj. vimena onda i čepa jednapolovina najprije druga(prednjazadnja četvrti četvrt sadrži više istodobno, pražnjenje (do tvrt) nije jerzadnja mlijeka Isti i kod kad npr. 60%). jeslučaj mužnje, lijeva nasuprotne prednja i desna četvrt. kod može također biti različit. zadnja Položaj prstiju mužnje šakom. Kod način načina i kaNajbolji mužnjacijelom mužnjepalac je tog cisterni od sisu na obuhvati u bazi, odvajajući mlijeko ostalog mlijeka. žiprst ostali oko stežu se Nakon kroz redoslijedom prsti sise, istiskivajući mlijeko toga isteka Nakon sisni kanal. i ponovno mlaza, popusti palac kažiprst (kako bi u cisternu sise te se Na način, se dospjelo mlijeko) stezanje ponovi. taj usklađenom ritmu iz četvrti iz vimena. U susreće obiju mlijeko prazni praksi način niti mužnja podvinutim palcem. Taj nijepoželjan, zbogmuzača, niti vimena. ovakvim načinom i zbogzdravlja Naime, moguća oštećenja sise bolove i hormona blokira 1uozljede kojeuzrokuju lučenje adrenalina, koji oksitocina. način kod izrazito kratidjelovanje dozvoljen čenje Iznimno, ovaj je kih sisa. Isto načine i dva sa tako, nepravilne prsta mužnjespada mužnja klize od baze vrhu sise. prema i (palcemkažiprstom), koji istežu. kod kratkih Ona način je iznimno dozvoljena koje sisa, taj načina Još bez reda od ovih i lošija jest mužnja ikakvog pravila. Mužnju treba bez izvoditi ali da bi blago pretjeranog stiskanja.dovoljno energično bilo vime što obzirom prije ispražnjeno, ograničeno vrijeme djelovanja oksitocina. Dobar muzač se prema u muzlici. poznaje stvorenoj pjeni faze
Nakon
se
mogu
različitim
musti
re-
samo
sa
samo
se
muze
se
muzu
se
u
se
sa
a
su
u
se
s
3.
na
na
Izmuzivanje količinu
iz vimena.
Mužnjomnije mogućeisprazniti mlijeka žlijedanom 10—30%/» količine i do 50% macjelokupne dijelu mlijeka cjelokupne zaostaje sti. Ove količine već ih samo smanemoguće jeisprazniti mužnjom, jemoguće Ovo i njiti. postiže ispravnom pripremom stimulacijom puštanja mlijeka. svu
U
se
165
—
s.
veliki pakmlijeko sisama, kojetakođerpostotak kombinirau/ se masti, moguće.je isprazniti: izmuzivanjem. Izmuzivanje sastoji sadrži: nim zahvatima € mlazova. više razrađemasiranja izmuzivanja Postoji zadnjih nih i završne svi na sistema izmuzivanja masaže, zasnivaju istovremenoj i mužnji redom onim vršena i masaži Jednom pojedine kojim četvrti, je mužnja. rukom četvrt masira izmuziva. Kod četvrti masaža vrši se drugom prednjih a rukom. Kod četvrti desnom.rukom, izmuzivanje lijevom zadnjih redoslijed je sisama obrisati. treba obrnut. Zadnjekapljice mlijeka masti na povećava koli“ Izmuzivanje povoljno utječe postotak mlijeku, te stimulira činu tako održava viponovno .mlijeka,. mlijeka.zdravom i funkcionalnom. Na količinu: razmak stanju. mlijeka u tječe lučenje Isto između Kraći i veća razmak: dvije mužnje. pravilan izmeđudvije mužnje dnsvnakoličina nlijeka Slavko Kirin dipl. ing. Zaostalo
cisterni
u
i u
no
se
se
a
'--
na
u:
me
u
—
;
=.
=j5e
SKA
:
no.
pa
a
.
,
Kreča
-
...
tido
pr
s)
a
A
.
-
-
.
nei
s
e
=.
.
NAPREDNIH
TRADICIONALNO
SAVJETOVANJE PROIZVOĐAČA analize takmičenja Bjelovaru' rezultata U zavisoke jeu okviru prinose poljoprivredi tradicionalno savjetovanje održano najnaprednijih proizvođača izrazito poljoprivrednog područja. toga Pored travnotakmičenja proizvodnji smjesa kukuruzai , djetelinskih u proizvodnji surezultati mlijeka. zapaženi 89: proizvođača U takmičenje bilo sa. 330 uključeno krava, koje je 305 dana standardne laktacije. kg mlijeka Prosječna proizvele 1,456.452 prokg. mlijeka iznosila je4.413 izvodnja _
u
=
u
,
su
*
u
'
3
takmičenja Rezultati po Broj Broj proizvođača krava
prosječnoj Proizvedeno
;
e koko
nao
Oe
11
it
41
29 +:
ž
e.
Odstupanja
7.000
1150—7352
azra
s.
DEšt
3 PT
iznad
5
m2
8,-
EI
6.000 :
6.000
<
(<:
(00144 105
ce
6405— 5000—5951 6911 4001—4973
e
51
neresli 300
2-89
proizvodnje
visini
|
4.000
.
3.000 2.000
3095—3940 *
4.413
2684—2862 2684—7352
10.000 litara mlijeka. iznad proizveli ukupno 5.000 305 dana p o veću mlijeka kravi od Prosječnu proizvodnju kg postigli laktacije s ndarene su: Predavac 1. Buhin 7.352 Josip ŠI: 7.150 Vilko Predavac Bujšer Vlado 3. Predavac 6.911 Bujger Vlado 4. Bosanac Predavac 6.621 Babotok 5. Veličan 6.405 Franjo 6. Đuro 5.951 Hrgovljani Maljek u “7. Fridrih Predavac 5.900: Marija O 8. Vlatković "5.781. «Hrgovljani Franjo.“ “<: Patkovac 9: Lalić 5.443. i “ Stjepan |
89
Od
63
takmičara
su
u
'
-
>
<
-
'
'
|:
“<<
e
<<
2
|“:
(“07
10. Blažinčić
Salopek Dragan
11.
12. Robotić
.
Mirko Tomo
13.
Vinković
14.
Čudina
Milan
15.
Jakšinić
Đuro
Franjo Zdravko
Kapričanec
16.
Najvećuukupnuproizvodnju
Rovišće Stočevljani Babotok
5.236
Predavac
5.150
Losovac
5.146
Podgorci Stavevljani
5.100
5.179
5.090
je kg postigao
44.837
od
5.312
iz Babotoka.
Franjo
Veličan
stručnjaka nagrađen jeputoNajveći proizvođačapoljoprivrenih inozemstvo. vanjem SB i
dio
u
1978.« »VRBOVEC XV JUBILARNA STOČARSKA IZLOŽBA 9. i 10. rujna Vrbovcu više od 3.500 održana U posjetilaca je prisustvu izložba stočarska 15 bjelovarske regije. jubilarna 260 koleki izložbu Na preko krava, junicabikova, dvije jepredvedeno 4 i 4 kobile. tovne junadi,pastuha cije izloženi bikovi Zavoda zaslužili iz Naročitu. Središnjeg pažnju iz Varažstanice iz terma i bikovi životinja Zagreb— množavanje životnom kao i krave proizvodnjom. dina, Križevci svikvalitetnih okviru izložbe održano U i o proizvodnji je savjetovanje i stočara industrije ne zborovanje naprednih nja potrebe i stočne hrane. mesa mlijeka, proizvodnji iz i Društva društva »Mali Članovi uzgajanje uzgajač« Bjelovara izložili iz i kolekcije peradiptica. ptica Križevaca u
su
raz-
za
sa
za
mesne
u
.za
su
Izložena izložbi
Vrbovcu
u
i
prosječna gođine
i njihova
goveda
1978.
—
“OPĆINA
1. Vrbovec
Izloženo krava
10
mlijeka
proizvodnja
Proizvodnja
mlijeka
u
krava
junica
12
laktacije
dana
305
u
na
dana:
305
majki
1977.
1978.
4396
4714
—
junica
1977.
1978.
index
107.
4605
4888
106
index
.
2. Bjelovar
10
12
5178
5327
104
5335
5568
104
Čazma
10
12
4212
4026
96
4083
4754
116
Daruvar 5. Đurđevac 6. Garešnica
10
12
94
4546
4391
97
10
12,
4494 4306
4208 4998
106
4255
4595
10
12
3413
4262“
.124
3333
10
12
4133
4142
100,2
3697
3. 4.
7. Grubišno
8.
Polje
Koprivnica
9. Križevci
:
Proizvođači
iz
3682
-,.
108 110
-;
4031
109 .
10
12
4293
4794
112
.3898
4243
.109
10
12
4249
4237
103
7
5
3330
3491
99,7. 3551 105
4525
3830
108
10
9
3623
3874
107
3178
3930
123
107
122
4145
4415
106
4029
10. Pakrac 11. Virovitica
“
*
Vrbovca,
Bjelovara,
*.
Đurđevca
i
4411
*
+:
Koprivnice
izložili
+
,.:
4327.
+
su
i
|
107
12 bikova.
167
o
nn
s
o
did
m
m
a
dt
Bo
ad
—_
--
-a-.
a
Ocjenjena
i nagrađena
——————_————————-
Red. OPĆINA
šam.
1. Vrbovec
1978.
1
— _ — _ — —
4. Daruvar
6. Garešnica
_
Polje
—
Koprivnica
1
9. Križevci
11. Virovitica
Ukupno
9
_1
2
7
8
1
8
2
5
3
1
—_
10 9 6
—
o
enm
Ila
1
5
— _1
6
5
na
—
—
5
—
—
—
-_
_
=
—
—
—
—
_
ii
6 8
a
2
2
7
2
2
8
6
6
1
6
5
1
7
4
—
6 1
1
_ —&9
_ tn“1 —
—
— _4 ia
4
_
_ —
—
đaua
1I
>
5
—4 _
2
—
I
1
—
—
pratilja
_
_
5
3%
šam.
—
—
4 1
— m4 _
Ila
4
—
—
Ia
—1 _1
_
10. Pakrac
—
—
_
5. Đurđevac
I
1
Pe
junica
pratilje
_
2. Bjelovar 3, Čazma
8.
u Vrbovcu
izložbi
na
krava
broj
7. Grubišno
grla
6
—
3
—
4
5
tbo
mi
Kravom
krava Cveta 1973. dala šampionkom p roglašena je oteljena god., do sada 3 teleta II 5168 %/ je laktaciji proizvela je kg mlijeka 3,94 masti. mlječne Vlasnik Panić iz dobio muzni Alojz Miklinavca Koprivnica je nagradu aparat što ga »Sirela« iz jedodijelila mljekarska industrija Bjelovara. Tradicionalno što ga zvono Stočarski centar dodjeljuje selekcijski čio Dr sekretar je Marijan S trbašić, poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo SRH. a
u
sa
—
uru-
za
.
Nagrađeno je Bosanac
i 5
iz pratilja Čerez njihovi Stjepan Vrbovca, Vlado iz Predavca Valent iz Koić Bjelovar, Jančijev Đurđevca, Mato iz Garešnice i Kolarić iz dobili novčane i naturalne Josip Križevaca, visini od 3.000.— dinara. nagrade preko Na izložbi i krave životnom prikazane proizvodnjom. 1. Krava Milava 1964. Vlasništvo Crnković Vlade oteljena je godine. je iz Dubrave. Otelila 11 od je teladi, kojihjejedanuzgojen stanici sada nalazi centmu U. O. SI. testiranje Varaždinu, Brodu. Milava deset dala 43.339 je laktacija kg mlijeka. 2. Krava Jadranka 1964. vlasništvo Vlaoteljena je godine, jeBujger dimira iz Predavca. Otelila 12 od dva nalaze je teladi, kojih tru Križevci. U 11 dala 56.914 laktacija je kg mlijeka. 3. Krava 1963. vlasništvo Določki Višnja oteljena je godine, je Stjeiz Laminca. Otelila 13 pana 10 37.052 je teladi, laktacija proizvela je kg mlijeka. 4. Krava Jasenka 1964. vlasništvo Havranek oteljena je godine, jeing. iz Daruvara. Otelila 12 i svi Bogumila je teladi, potomci p rodani od centar Križevci. U 11 rasplod čegajedan laktacija proizvela 53.629 je kgmlijeka. 9. Krava 1963. vlasništvo Maksić Pave Jagodaoteljena je godine, je iz Otelila 12 teladi i svi Ivanovog Polja. je potomci prodani U 11 dala 40.647 rasplod. laktacija je mlijeka. kg 6. Krava Beba 1964. vlasništvo Burlić Vinka iz oteljena je godine, je Đurđevca. Otelila 13 10 43.960 teladi, je laktacija proizvela je kg mlijeka. 7. Krava 1964. vlasništvo Buđina Martina Migioteljena je godine, je iz V. Grđevca. Otelila 12 11 44.221 je teladi, laktacija proizvela je kg mlijeka.
vlasnici
a
su
—
su
u
su
sa
u
za
u
a
se
u
za
u
u
a
se
u
cen-
a
a
u
a
su
za
u
a
su
a
a
u
a
a
168
u
za
Prvi
puta i Interesantna precima. u
tomcima
Junicama
nas
izložbi
na
poprikazani pojedini svojim bila krave Aster vlasništvo Veličan linija je
bikovi
su
pratiljama proglašene junice
vlasništvo
su
bovca, primiliposebne nagrade. Obad
Ivana
iz Daruvara
i Samelak
Vilka
sa
Car
iz Pakraca.
Đure
Ovi
ostale
a
vlasnici
Svi
učesnici
nara,
krave
odnosno
junica
i bikova
njihovi
vlasnici
sa
600.—
po
izložbi
nagrađeni su
sa
Vr-
proizvođači
su
Sve
iz
po
800.—
di-
dinara.
primili prigodne diplome. Dubrava Vrbovec izložila 4 i 4 koKonjogojska zadruga pastuha je bile. Ova izazvala naročito kod kolekcija je zanimanje posjetioca. Van krava izložili iz opkonkurencije kolekciju proizvođači susjedne ćine Zelina. izložbe Stočarske ovojregiji imajuzajedno drugimmjerama kako tan kvalitetnih tako i povećanje brojnog utjecaj stanja grla produkciju. njihovu na
su
—
su
u
sa
zna-
na
Brojno
stanje rasplođnih
u
periodu
boa ,
na
goveđa
i prosječna
proizvodnja
mlijeka
u
305
dana
Iaktacije
1972—1977.
i Broj krava podmlatka pod selekcijom
ženskog
o
P
Ćć
I N
A
Prosječna proizvodnja mlijeka kontrabiranih krava
1977. Index
1972.
1977.
1651
3872
235
3368
3890
115
450
963
214
3143
3650
116
3. Daruvar
529
887
168
3258
3655
112
4. Đurđevac
2081
2933
141
3547
3560
1093
6. Garešnica
870
1434
165
3224
3487
108
477
990
208
3434
3618
105
2265
324
3365
3449
102
1000 549
174
4178
3943
94
174
3162
1972.
Bjelovar 2. Čazma 1.
6. Grubišno
Polje
8. Križevci
700 574
9. Pakrac
316
7.
Koprivnica
10. Virovitica
683 2043
241
11. Vrbovec
1009
Ukupno
Index
283
3171
3177 2845
202
3683
3186
103
198
3497
3624
104
:
100,5 90
'
8898
17619
podselekcijom Prednji podaci pokazuju je broj grla porastao kod svih od Grubišnom i Vrbovcu više Čazmi, općina čega Bjelovaru, Polju od čak a dva jedan put, Koprivnici puta. kravi 4 poena, po svega proizvodnja mlijeka Prosječna porasla je 15%» i Križevcima Virovitici od a jedino čega Bjelovaru prosječna niža od 1972. proizvodnje proizvodnja godini. je Domaćin izložbe 1979. Garešnica. regionalne slijedeće godineje općina da
znatno
u
u
za
za
u
za
u
u
S. B. 169
IZLOŽBA STOKE »SUNJA
1978.«
regionalna regije je rujna godine Sunji. Izložena i ih iz goveda, konji, izlagali proizvođači svinje, Dvor i Sisak. područja općina Uni,Glina, Kostajnica, Novska,Petrinja bila Na izložbi najviše zastupljena goveda. izložba
Treća
stoke
sisačke
održana
9.
ove
4.
u
ovce
su
a
su
na
s
su
Broj
izloženih
goveda
Red. Općina broj 1.
Dvor
2.
Glina
3.
Kostajnica
4.
grla
broj bikova broj junica
5
Uni
godine:
1978.
Ukupno
5
1
11
5
5
1
li
9
6
1
16
Novska
12
8
1
21
56.
Petrinja
13
10
1
24
6.
Sisak
18
13
1
32
62
47
6
115
na
pod
selekcijom
*
i prosječna
laktaciju
proizvodnja u
1975.
mlijeka godini
i 1977.
grla pod
broj
Bod odn
Sunji 9. rujna
u
broj krava
Ukupno Broj
izložbi
na
koje
zaključile
su
mlijeka
proizvodnja
selekcijom
Općina
krava
u
305
dana
Index
1975.
1977.
Index
1975.
1977.
68
158
232
3308
3135
95
161
184
114
3645
3702
102
127
3403
3601
106
192
3690
3535
96
2.
Dvor Glina
3.
Kostajnica
221
280
4. Novska Petrinja
186
357
453
441
97
3720
3907
102
618
.594
96
3269
3717
ll4
1707
2014
118
3489
3700
106
1.
Uni
na
5.
3
Sisak
6.
Ukupno
.
Prednji podaci pokazuju jebrojgrlapodselekcijom porastao osim i Sisku 3 4%. odnosno općinama Petrinji gdjeje zabilježen pad kravi kod svih po pak proizvodnja Prosječna mlijeka porasla općina je Dvora Uni osim kod i 5 odnosno 4 /o. Novske, gdjeje pala da
u
za
na
Broj
grla
za
izloženih mlijeka Sunji 1978. godine
proizvodnja
i prosječna
u
krava
i
1976. 4013
Uni
dana
izloženih
grla
u
junica
1978.
3831
95,4 108,7 102,4
3265
4093
4342
3683
3606
3981
868,2 119,4
4177
3711
97.
100,9
Glina
3958
4304
3.
Kostajnica
3988
4087
4.
Novska
4362
3761
5.
Petrinja
4050
4836
6.
. Ukupno
4363
4235
4182
4221
.
_:
izložbi
junica 1976.
2.
na
laktacije
Index
Dvor
-
i majki
1978.
1.
Sisak
krava
305
Proizvodnja
Red. Općina broj na
svim
u
Index
3975
4204 4037
125,3 84,8 110,4 88,8 117,3 101,5
3805
3978
104,5
3583
.
*
'
170
j
“--
ua
<
+.
i.
>
“lim
2
2
na
a
—
o
“|
.
Prednji podaci proizvodnji mlijeka usporedbi izložbe Glini 1976. da kod godine, pokazuju jeporasla prosječna proizvodnja svih osim Dvora Uni i izloopćina Siska, prosječna majki proizvodnja ženih kod svih osim Gline i Novske. junica porasla je općina Na rada kravu temelju ocjenjivačke komisije šampionku p roglašena krava 1975. i dala I 4902 je Silvana, oteljena god. laktaciji kg mlijeka je 305 dana masti standardne vlasništvo 3,72%mlječne laktacije, Stjepana Dumbovića iz Bresta, općina Petrinja. 4.000.— Krava dobila od dinara i zvono Silvana jenagradu šampionsko Stočarski centar uručio Dr. Milan a ga selekcijski kojeijedodijelio Zjelić, stočarstvo. direktor Poslovne zajednice izabrane: Za krave pratilje Katičića vlasništvo Boneva, Ilije Kostajnica vlasništvo Dumbovića Stjepana Sana, Petrinja vlasništvo Vlade Markulina Sisak Cipra, Vlasnici krava 3.500.— dinara. su sa po pratilja nagrađeni Prvom vlasnici: odnosno nagradomnagrađene slijedeće krave, njihovi vlasnik Simo Krbavac Dvor Uni Janja, vlasnik Miloš Glina Fana, Komljenović vlasnik Blažević Jasna, Matija Kostajnica vlasnik Kušmić Novska Beba, Mijo vlasnik Ivan Posavec Sisak Jelica, Vlasnici ovih krava dobili od po 2.500.— ostale nagradu dinara, krave odnosno vlasnici 1.500.— dinara. sa su po nagrađeni 1976. Šampionkomjunicom proglašena Dorisa, oteljena godine,njen je vlasnik Mirko 3.000.— iz Novske dinara. Filipčić nagrađen je Pašić iz Dvora Uni Alenku Dragan izloženih
u
krava
u
sa
u
na
a
za
u
sa
u
za
su
—
—
—
su
na
—
—
—
—
—
su
a
sve
a
sa
na
Vaso
Novaković
Jovo
Kukuruzar
Stojan
Bunčić
Dušan dobili
Mirković
iz Gline
za
za
Gidru
Kostajnice iz Lisavu i za Petrinje iz
iz Siska
za
za
Anitu
Jasnu
nagradu Ostale i bikovi junice nagrađeni od
su
2.000.—
dinara.
1.000.dinara odnosno 700.— dinara. — 1966. krave Zore iz Marko oteljene god. Borojević Kostajnice liniju kćeri i 2 unuke) (2 potomcima njenim 1972. g. kći Zita oteljena 1974. g. kći Zinka oteljena 1974. g. Zvonka unuka oteljena 1976. g. Zlata unuka oteljena Sijepan 4 iz 3.000.— sa dinara, šk Petrinjenagrađen ije 3.000.— dinara. krave i jednujunicu za 1.000.— i za 1.500.— kobile po dinara, Nagrade dodijeljene pastuhe krmače po boks 800. dinara, prasadi 1.000.dinara, nerastovi dinara, dinara. nazimica po 800.— — — broj područja i Izložbi regije stručnjaka sisačke veći jeprisustvovao i djela stočara Posavine te nekoliko hiljada Slavonije. okolice, Banije, su
sa
po
za
sa
a
sa
su
sa
s
171
o
va
odd
a
o
i
iš
i
o
a
a
——
m
a
ka
a
a
ša o.
KON
PR.
i
RAZVOJ
U ISTOČNOJ
MLJEKARSTVA
SLAVONIJI
prošla brojanašega pisali osnivanju Mljekarskih Sikirevcima i radu i na godruga Babinoj Gredi, njihovom utjecaju razvoj vedarstva tim selima. nastavak u ćemo Ovaj posvetiti Mljekarskoj industriji »Pionir« sirovinske baze i goŽupanji, njenoj izgradnji, stvaranju razvoju vedarstva. Istočna ima velike obradive samim tim i pa Slavonija površine zemlje, i Kako to u mogućnosti uzgojgoveda proizvodnju mlijeka. vrijeme poratbilo dobrih velikim veza no)nije potrošačkim centrima, mlijeko nije imalo bilo interesa visoko za krava. pa gdjeprodavati nije uzgoj mlječnih I tada bilo dosta ali ovom to bila je dijelu Slavonije krava, je uglavnom i »buša« salašima nisu naro»podolac« koje uzgajane zahtijevale čitu Izuzetak sela: Babina Greda i su njegu. Sikirevci, Gundinci, koji još 1929. simentalsku godine počeli uzgajati pasminu. sredstvima UNICEF-a Mljekarska industrija »Pionir«, izgrađena je (Mefond naroda hitne đunarodni dječji Ujedinjenih potrebe), koji je Jugočetiri vrste da slaviji izgradio mljekare (praškare). Inicijativu mljekara dao sekretar komiteta Županji gradi je LujoRukavina, Nacionalnog UNICEF-a inače rodom iz rukovodstvo Jugoslaviju, ŽuGunje.Ondašnje i 1949. panjejeprihvatilo inicijativu, godine j epočela gradnja M ljekare. oko imao dr. Zlaovog Značajnu ulogu sprovođenja poduhvata djelo, je tan da Sremec, kojijesvojim angažiranjem doprinjeo jeMljekara izgrađena Županji. se u Prijenego je Mljekara puštena rad,prišlo organiziranju otkupa selima oko da ovom Županje. mlijeka Tada pokazalo području koliko morali pa mlijeka jeplanirano, organizatori potražiti mlijeko Slavonske Nove Vinkovaca i području Slavonskog Broda, Požege, Gradiške, Đakova. Nešto išlo i na se Bos. Mokasnije područje Šamca, Brčkog, Orašja, driče i Odžaka. Kada rad 25. 1952. gojeMljekara puštena probni lipnja ovako velikom bilo niti dine, području nije dovoljno mlijeka polovicu pa i tvornice neke kapaciteta, počelo razmišljati zatvaranju osnivanju drugedjelatnosti (tekstilne). U
dva
lista
smo
o
za-
u
u
'
za
sa
se
u
su
na
a
su
za
u
ove
se
u
za
ovu
u
u
u
se
na
nema
su
na
u
na
za
se
o
»Pionir« Otkup prerada Županja pemlijeka mljekarskoj industriji riodu od 1952-1977. godine. i
u
Otkuplj.
kol.
Godina
u
lit.
u
u
1952
484.047
1953
3.159.236
1954
4.108.940
Družtv. sek,
oPrivat.
>
e
*/
u
lit.
u
e 100
100
u
=
=
100.
sek,
=
lit.
484.047
3.159.236 4.108.940
|
1955
3.499.961
1956
3.831.560
1957
5.619.169
10
1958
6.521.188
28
1959
7.546.045
1960
9
174.998
95
=
3.324.962
306.524
92
=
3.525.035
=
561.916
90
=
1.825.932
12
=
4.695.255
81
=
2.339.273
69
=
5.206.771
6.821.121
39
=
2.660.237
61
=
4.160.883
1961
9.016.576
267.
=.
3.877.127
1962
8.420.242
53
5.139.449.
43 47
=
3.957.513
.
“>
172
i
i
i
i
m
a
m
BAdd
a
m
_-—_—_——
“8
=
=
=
=
4.462.728
=
5.057.252
1963
9.219.136
58.
=
5.347.098
42
1964
9.415.104
54
=
5.084.156
1965
15.072.069
60
=
1966
26.010.206
58
1967
22.950.056
56
1968
20.052.776
55
1969
21.193.395
51
1970
19.204.186
1971
=
3.872.037
46
=
4.330.947
9.055.240
40
=
6.016.829
=
15.085.919
42.
=
10.924.286
=
12.852.031
44.
=
10.098.024
11.029.026
45
=
9.023.749
=
10.808.863
49
=
54.
=
10.370.260
46.
=
8.833.925
19.530.112
51
=
9.960.357
49
=
9.569.754
1972
24.040559
40
=
9.616.223
60
=
14.424.335
1973
27.205.010
36.
=
9.793.803
64.
=
17.411.206
1974
28.488.749
39.
=
17.378.136
1975
28.211.121
1976
29.767.296
1977
34.628.527
35,3 31,6 26,9
Ukupno
394.016.387
=
=
11.110.612
61
=
9.873.892
=
9.406.465
=.
9.315.073
64,7 20.360.830 68,4 25.313.453 13,1
u
18.055.117
=
=
=
166.180.074
zborovanja najboljih proizvođača mlijeka
Sa
'
10.384.763
227.554.412
»PIONIR«-u
godine
ove
prvo podijelu OpćineŽupanja, Bošnjacima je i bio da bi Isto čeootkupmlijeka, početku je uspješan, kasnije stagnirao. tako i Pos. i Račinovci odmah poPodgajci, Vrganja, Drenovci, Gunja četku nešto i Đurići. tada otkup, organizirali kasnije Soljani Mlijeka j e tim selima bilo vrlo vozača tada vozili po malo, pričanju koji mlijeko, dnevno sabiralo 1.000—2.000 litara. ovako male količine što Razlog je bilo visoko dobar dio nosili nije mlječnih krava, mlijeka ljudi pijacu Brčko. nisu imali Mnogipoljoprivrednici povjerenjaorganizirano mljezaduženi morali dosta truda pa karstvo, ljudi otkupmlijeka ulagati
U
selima
na
istočnom
u
u
su
u
a
u
su
se
za
a
su
u
na
u
su
za
173
e.
=.
oo
an
i.
dni
pridobijuusmjere izmjenu pasminskog goveda. N ije rijeiz da išli biciklom dak ili Drenovce da bi Županje ljudi slučaj Soljane održali sastanak ili Ubrzo da predavanje poljoprivrednicima. pokazalo trud bio su bušu i ljudi nije uzaludan, ovaj počeli.izbacivati i time simentalsku bavljati pasminu, povećavati proizvodnju mlijeka, ovih krava daleko Gradištu odmah poplod bolji. Otkupmlijeka je je četku bio dok Cerna i Šiškovci nešto uspješno organiziran, počeli kasnije. bi Da bila ćemo predodžba tadašnjem otkupumlijeka jasnija, iznijet neke navodili U 1953. pokazatelje koji pomisao zatvaranju Mljekare. dnevni ulaz tvornicu bio 8650 1955. godini prosječni mlijeka je litara, iznosi litara. 9590 dnevni ulaz 1959. godinetajprosjek Prosječni mlijeka 20.680 da bi 1962. 23.000 litara donekle godine litara, godine približio 1966. porast kapacitetu Mljekare. Nagli mlijeka bilježi godine prodnevnim 71.000 ulazom dok 1977. iznosi sječnim litara, tajprosjek godini Ovi ulaza naročito oni po95.000. litara. prosjeci mlijeka Mljekaru; nalazili radni govore četku, jasno kakvoj situaciji ljudi Mljekare, dnevni ulaz 1953. 8650 npr. jerakoje prosječni mlijeka godini litara, danima bio tri tusuće litara. Bilo da mlizimskim je jedva jeslučajeva sabire i čuva tankovima tri i više da bi kojeko dana, prikazalo pred UNICEF-a da sirovine ima bi dovoljno protivnom, misijom jer:u Mljekara bila sirovine preseljena drugopodručje gdje: ima:više“ (mlijeka). naše privrede grane Mljekarstvo spada kojenajčešće potresaju izazvane Tako krize, . uglavnomsubjektivne, 'mlječnih prerađevina. rada 1956. početku Mljekare godine jeveć mlijeko prahu, dio kao CARE i do dovelo do jedan jedošao pomoćUNICEFdr., je zaliha IX i U 1956. bilo sredstava. gomilanja zaleđivanja mjesecu godine a, »Pioniru« 97.000 To do dovelo kg.mlijeka prahu. je je zalihi i otkupamlijeka terenustvaranja njenja nepovjerenja Mljeproizvođača iz tabele kari.Kako je priložene vidljivo, nagli. mlijeka bilježi porast 1965. da već 1966. došlo do krize godine, bi slijedeće mljekarske poznate izazvane velikih količina mlijeka prahupo dampinškim cijenama. velikih zaliha bile pa Zbog mljekare prisiljenesmanjenje otkupa, je došlo do krava i danas Na zalihi velikog pokolja čije posljedice osjećaju. 1966/69. oko u »Pioniru« bilo 1070 i tona pa mlijeka a je je otkupno znatno područje smanjeno. I 1976. 1.000 to uvezeno vagona godineje mlijeka prahu, je svih Tako jednogodišnja proizvodnja mljekara (praškara)Jugoslaviji. »Pioniru« našlo zalihi 1.500 tona i 360 tona mlijeka prahu opet slaca. Unatoč ovako teške radni »Pionira« gorkim situacije, ljudi poučeni neke iskustvom iz nisu vršili prošlih godina, restrikciju otkupa(što mljekare velike sredstava i nego činile), pravilnim usmjeravanjem uvođenjem išli čak tako štednje, povećanje otkupai proširenje kapaciteta, proizvođači niti nisu šta mlijeka osjetili mljekarstvu događa. Jugoslavenskom Ovim »Pionir« više učvrstio povjerenje svojih proizvođača potezom je još cidobri rezultati pa pravom na u proizvodnji mlijeka, očekuju mlijeka novih sabirališta. to se vidi po jelomotkupnompodručju, otvaranju dali da »Pioniru« Vrijedno je napomenuti postavljaju pitanje tim ići neko selo po 30 litara po isplati mlijeka početku, jer pravilu selima zabačena sela. kratko obično bude dosta to mlijeka, su vrijeme DUŠAN MILIČIĆ
da
ih
i
sastava
na
su
u
sa
se
masovno
na-
ras-
a
u
u
su
o
su
na
o
u
a
se
sa
se
sa
u
u
su
u
a
u
se
u
on
u
se
u
se
na
u
one
uvozom
u
samom
uvezeno
a
u
a
na
u
u
sma-
na
u
se
u
uvozom
su
na
se
u
cca.
a
u
u
u
na
se
ma-
u
su
su
na
se
u
se.s
a
u
za
174
se
ne
u
u
u
a
o
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE
—
R. J. STOČARSKI
jeno
SELEKCIJSKI CENTAR rasplodnom
Promet
Red.
i prezime
Ime
broj
F.
2. Črnko 3.
ZPPK
J.
Kocjan
4. Golub
Db.
*. tele
4587
23
ž. tele
4584
junica
»Stočar«, »Stočar«,
3947
ZK
Svobovac Svobovac
A
Kupac
Varaždin
Kelemen
J.
kooperanata
Kategorija
Selo
proizvođača
1. Slantić
proizvođača
stokom
krava
>»Sloga«,
OOUR
Marof
Novi 555
Zgb. Zgb.
ZK
Novi 5. Sušec
F.
Novo
6. Velnić
Z
Kloštar
Mjesto Podr.
krava krava
126
.Vet.
396
Rakovje Lekneno Čička Poljana
8120
junica junica
4774
1940
— V.
junica junica junica junica junica junica junica
2443
OPZ
Crkveni
Bok
7187
OPZ
Crkveni.
Bok
7283 7115.
OPZ
Crkveni
Bok
OPZ
Crkveni
4827
Reg. Reg. Črnolatec
junica
5996
krava
2130
I.
Pakr.
8. Mrenić
S.
Rakovje N. Čiče
S.
10. Mrenić
S.
11. Antolić
F. J.
12. Mišerić
13. Kurilovčan 15. Barišić
16. Rebić 18.
S.
M.
Šurmanović
K.
19. Benčić
I.
20. Antolić
F.
21. Čelak 23. 24. 25.
S.
Lekneno Jagodno Orle N. Čiče
S.
N.
S.
N.
I.
Kanceljak Kanceljak Kanceljak
Čumpek 27. Stepančić M. 26.
28.
I.
Mihelić
29. Juha
Maklembek
31.
Mandek
N.
32. Antolić
F.
33. Antolić
F.
Jambrek
35.
Huzjak
K.
36.
Kovačić
J.
38.
Perenski
40.
Đuran
J.
41.
Klarić
S.
42. Poštić
S.
43.
Koletić
44.
Pandelin Zdelar
.
.,
A.'
S.
Bukevje Strmac Lekneno Obrezina
J.
46. Mandek
I.
47.
Guzanić
S.
48.
Lažnjak
V.
49.
Antolić
N.
50. Mareković
Gorica
Veleševac
S.“
-
Lekneno Čička Poljana
T.
ž. tele krava
junica
5829 2138 .
7238.
Daruvar
“>
4669
Bok posl. udruž. posl. udruž.
Sisak
Sisak
tele
8075
J., V. Gorica Sesvečan Josip, Zelina OPZ Vojnić OPZ Vojnić
junica junica junica
7151
PTK
Tuzla
6993
PTK
Tuzla
7257
PTK
Tuzla
junica junica junica junica
6083
.PTK
Tuzla
6094
PTK
Tuzla
4887
PTK
Tuzla
4872
PTK
Tuzla
junica junica junica junica junica junica
4898
PTK
Tuzla
4869
PTK
Tuzla
4847
PTK
Tuzla
4802
PTK
Tuzla
7034
PTK
Tuzla
PTK
Tuzla
1883
PTK
Tuzla
4804.
PPK
7168
PPK
7392.
PPK
junica
7143.
PPK.
junica junica junica junica junica junica
6206
PPK.
6100.
PPK
4846
PPK
4941.
PPK
4879
PPK
4924.
PPK
junica
1925
PPK
ž.
Strmec Lekneno Lekneno Obreznina Obreznina Vukovina Vukovina Ribnica Strumce Rakovje Lazina Ruča
S.
P,
Čiče Čiče
Drnek Bukevje «Strmec
I.
34.
45.
V.
S.
30.
.
Bapče
A.
37. Rognić
Mlaka
Strnec
J.
22. Kučan
P.
Gradići Kurilovac Kurilovac
A,
st. Zelina
_'
ž. tele
7. Boršedi
Kanceljak
Marof
Grgičin Antun, Ribnjačka Vacek Viktor, OPZ Vojnić OPZ Vojnić OPZ Vojnić OPZ Vojnić OPZ Vojnić
>
9.
»Sloga«,
OOUR
junica junica junica junica
*
7112.
7241
>
»Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić >»Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić »Velebit«, Gospić >»Velebit«, Gospić
175
o
oto
o
——
a
-
-
zan
+
sa
=>
>.
da
dk
aii
mk
at
at
»IMPULSA« STROJEVI ZA MUŽNJE KRAVA SU RENTABILNI JER SU IZRAĐENI
—
KON-
STRUIRANI PREMA NAJNOVI. JIM TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA U SVAKOM GOSPODARSTVU za gospodarstvood 10 do 120 krava s mužnjom u kantu za gospodarstvood 50 do 420 krava s mljekovodom od krave do rashladnoguređaja izmuzište u obliku riblje ko1200 stiza mužnju do kra—
IMPULSA mlijeka
—
siguranprotok
—
IMPULSA rukovanje
jednostavno
—
IMPULSA najnovijatehno: loškarješenja
—
—
IMPULSA nu i novcu
—
uštedena
—
vreme-
va
kružno, karusel,izmuzište za 2000 krava IMPULSA STROJEVI ZA MUZNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM IMPULSA osigurani rezervni dijelovi
—
Ga
—
—
Izvoznik: Transportmaschinnen Export Import —
Glavnizastupnikza SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE UREDNIČKI
Uređuje Glavni Viasnik
i odgovorni
Udruženje
i izdavač:
Mjesečna
NIŠRO
Tisak:
i
LR
e
nn
m
mn
na
a
a
urednik
ODBOR
dipl. inž. Dinko
radnika SRH. mljekarskih Ilica 31/III, telefon 440-476.
pretplata a
108 BERLIN NJEMAČKA DEMOKRATSKA REPUBLIKA
za
privredne prcizvođače
za
»VJESNIK«
dd
m
—
a
oma
Kaštelan
Uprava
i uredništvo:
d. 6.—
organizacije i ustanove mlijeka d. 3.— OOUR
TMG
"
—
_—<"<":"AJ"Aa":x—:—-—-.-
POGON
Zagreb
VŠ
a "Axđ'A\''";—s;—-_—_____—____;a_____—__'__————