Mljekarski list 12-1978

GOD.

XV

PROSINAC

ZAGREB

Stočarska

izložba

»Vrbovec

78.«

1978.

_-——

...

J." iq

i

..

*R,

5

.

“

3

a *

u i

«

gl

“3 nA Het

k ž

<

(

* <.

<

4

Ki

Ž

>

:

1

p

«I

i“

Kk.

4

:

pd

ISTARSKA

| DESETA JUBILARNA

lana Pero ia

“i

..

“| GOVEDARSKA SMOTRA * MONTAFONSKE PASMINE U BUZETU Koo poljoprivrednih mine velikog izlagačase U stručnjaBOA. broja "aa pss ka (agronoma i iz svih proizvođača, Istre, Hrvatske, Slovenije veterinara) djelova i drugih fred 1978. održana “uzvanika 17. rujna smotra: govedaSa godine jubilarna je Deseta.

SR i iz istarske bai ad Ki. Slovenije.

Kopra susjedne regije » Na .je «učestvovao slijedeći smotri brojgrla: e Bi 0j+ara Junice!“ Krave. < “Ukupno: Općina zd “i 0 Ka 2 TS8 20 O a Buje Pe RT EA a Pika KL “+ Buzet kasni a tad VRLO ad 10 5: O Koper GRM i AA 7 Labin BIJA sei 6 fo ok SR SR Sroka O ESA Opatija < 4 ASK A E A moj“ dra BP Pazin 6.

3

::

Ž

i

3

4

LA

4

Ke

.

><

+

ČETE

GO

i

Ee

ši

oću

:

Te

a

.

Du

S

“>

Par

>

45

>

<“

Pula

10

18

8

Ukupno Mravai majki Prosječna proizvodnja izloženih mlijeka 40

S

+

izložbi

Općina

90

junica 'naovoj

“

i izložbi

izloženih

godine:

1976.

Proizvodnja

x

ar

LA

50

s...

Ri

sa

majki = Index

Proizvodnja 1978. ".“+1976.

krava

junica

Index_ 4026 4041 104 3898 104,5 Buje 4206 “-.

3951 Buzet 132,6 4215.

BAŠ 3116; omu M% 2979 ; ooo e Dip, (vk g Kopet disn+ EB184 3592 4242 Ldbin.

4865 27.110, 114,6 10893. 4388.4 ešik M 9% i, 83221 105 4395 3643 3387 Opatija #0 "83. e “2th 4149 3950 3980 : KAZ i 95,2!

PaF PRASE KAL 4068 3924 3863 (08,2.

34142.

98,5 4 Pula BRNO Pg 05 4060+ 3956 zo, 109,6.

244057 99,9.

5, > > Ukupno; io SRE UA 4.

3609 A << SE I E SK st a E. ; (proizvodnja smlijeka A s elekeijom Prosječna krava!

Medij pod: i, laktaciju završile su u rut La i; m 1.1977. godini. <a kai read keta Je 441975. /:,,: kriz PEEK a Broj Prosječna podgelekcljom nar “proizvodnja Isa ći KKK ma: | 1975.

Index Index 1977.

1975.

Sa > plina SL A 19T7.

Boi i: 19440 363496.“ VA Deh 5 di 3889.

NI 4431 ANI AGO Buje.

222 (43126 Buzet, 46,3 1357+ I PTTI #435632 plo Su Zapao prek #.95,6.

EG. 5100 202 044457.

"202 (108 ičtiLabinć,,, jak 541255) vaš 6173, 177 102,3 | ./ se 8333 Opttijaj (105,7. ik 113523 E3344.

69 VIA 121i Pazin «513390, 1013 se beti STOPE“ ea makete 633 Pula_3532 LS 794,5 769 "44. 8735 2 121,5 : 2005 1956!

102,5 Ukupno: ht 1976.

*.

1978.“ ,

"<

<

o,

«4

—

“ožu

%

op

S

1/07

—

.

<

okt

<<

koda

+

:

ža io.a

—

ok

4

:

E

47

,

ESA:

o

f

3

u

x

%

0.7".

*

+

ako

*

nE!

+

Ev

My

oks

2

|

<<

ke

.-

ho

“s

ta

*

tea

Ž

sA

ć

“|

“

:

;.«.

<

>

.

EI

KA

a

**

B

*

t

p

:

+

Opći, pona Buje Buzet Labin

.Ia

sa

A

Ocijena

grla

na

izložbi

krave II

I

J

u

ZI

Buzetu:. junice 5 “Ia I Ila “II

IIla

3

4

2

2 jere ŽI 1.

i,

2 1:

ko

= 4

1

6

lau

19

8

—

—

m

3

—

—_.—

1

— +: _4

—

ELA

_

.IlIa

iza

3

nič

3

4.'3

KPA

—

—

—

—

—

—

Ia / i 2

HARI

=

—_

—

SEBI :

1.

—

12

9

svi “DL

41

—

.s1

i

vja

=

3

zi

dd

<

IIa

..

178

i

:

=

Paar sa ovo rali 4/1 Opatija eia vao 1 Pazin. reka 3 baPula Osi sr 11". *Ukupnor:*“. ** ly

c «|

:

|

+

EI

3

'

#1

10

*

+

4

Sam ži RI

i

krave

šampionku predložila Ocjenjivačka komisija je zalili 4zalIi6 nagradu.

Inagradu, III II i 4 Kravom za Jedna predložena nagradu.

1,3 je junica oteljena ote1971.

Do sada Mandola godine. je šampionkomproglašena je 6.700 dala IV lila 5 teladi kg mlijeka 3,7% mliječne laktaciji je 7 Buzet krave Sirotić Vlasnik 305 dana sti polje DragoSovinjsko laktacije. što ga doi od 5.000 je diplomu jubilarno dinara, primioje nagradu Strbašić dr. uručio Stočarski republički Marijan selekcijski centar, dijelio sekretar poljoprivredu. kravu Delbelo Elio iz dobili od po 3.000 dinara 2 Prve Buja nagrade kravu

izabrala

'

2

i

za

za

za

ma-

sa

u

a

u

zvono

a

za

za

su:

i Ušić

Armelinu

iz Pule

Ivan

kravu

za

Četiri proizvođača nagrađena su

po

1.000

Silvu.

sa

po

2.000

i

dinara

6

dinara.

proizvođača sa

godine, nagrađena je nagradom diplo3.000 dinara.

Pula dobio 72 Anton Lovorika iz vlasnik Radeka mom, je njen 2.000 dinara i 4 3 po po Drugomnagradomnagrađena proizvođača oteljena je

Beba

Junica

I

1977.

i

a

sa

sa

su

dinara.

1.000

Svaka.

organizacija. koje. otkupljuju mlijeko svojimpotri su po dručjima dodijelile nagrade proizvođačima koji isporučili naji to: po veće količine 1977.

800 i 1.000 dinara mlijeka godini 1.300, AnRekorder Istre i Radeka mlijeka područje je proizvodnji predaji 46.201 litara tun iz 8 Pule, isporučenih mjeseci.

Za svako od i također stočari, područja proglašeni najbolji, koji dobili nagrade. dodijelili sri Pazin i Pazin te PPK su Skupština općine Rovinj iz gradepojedinim proizvođačima svojih područja.

Veliko kod krava i zanimanje posjetilaca pobudile kolekcije junica: bikovima. po predvođene pojedinim I veliki kvalitativni manifestacija pokazala napredak razvoju je i dala govedarske proizvodnje, mljevjerojatno podstrek mnogimstočarima, karama i kvaliteta i kvantiteta stručnjacimadaljnje povećanje govedarradnih

od

na

su

u

u

za

za

u

su

su

na-

su

ova

u

a

za

stva

u

Istri.

S.

DRUGA

DALMATINSKE

STOČARSKA IZLOŽBA ODRŽANA U SINJU

B.

REGIJE,

drugaregionalna Sinjuje rujna Izložene krave oberintalske koi bikovi regije.

(63), junice (38) pasmine, bile omice koze izložbi i ovce pastusi (8), (3), (20) perad.

Izlagači (2), (10), bili su iz Izložena i Zadra. i Drniša, Knina,Sinja, Splita je poljoprivredna sredstva i dr. mehanizacija, zaštitna Na području imade 39.000 krava rasplodnih i Dalmacije preko junica, obuhvaćeno 6.725 ili Bikosvega umjetnomoplodnjom je krava 17,3%. vima oko 3.000 ili krava 7,8%, porijekla osjemenjuje poznatoga junica nalazi 35 kvalitetnih krava bikova.

Preko 29.000 i svega rasplodu %% ili bikovima ili 74,9 oplođuje manjevrijednim jejalovo.

230 krava radom i.64 kosvega Uzgajano selekcijskim obuhvaćeno je mada U više ženskog podmlatka. zadnjevrijeme nabavljeno je rasplodnih U

24.

održana

izložba

stoke

dalmatinske

su

na

a

se

a

u

se

se

179

>

of

uzgojno dr., koje Drniša, rezultiralo junica područje i što nepotpunim podacima katalogu selekcijskim radom, je izložbi. izložena grla Fre: i kravi Vlasnicima nagrade, najboljih grladodjeljenapriznanja Stočarski centar iz Manić Ante »Jelenka« vlasništvo selekcijski Sinja, pionki Mažuran uručio tradicionalno Hrvatske drug kojeje je dodijelio veći Izložbu Hrvatske. saveza pobroj jepromatrao predsjednik Zadružnog Hrvatske i iz i djelova Dalmacijedrugih Dalmacijestručnjaka ljoprivrednika i BiH. dr. održano U okviru izložbe Dane Šupe je savjetovanjekojemje stočarstva referat i održao Dalmaciji. prigodan stanju problemima Vrlike

za

i

za

sada

nisu

obuhvaćene

u

sve

na

za

'

a

su

zvono

,

na

u

o

|.

S.

d

RAZVOJ

UDRUŽIVANJA NA PODRUČJU

B.

| POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE OPĆINE SLAVONSKI BROD pronaprednih poljoprivrednih ogranaka nosioca prokooperativne Brod,a.putem

zajednice, Slav. izvođača području općine izvodnje: »Jasinje«OOUR suradnja selom AK vino-voće OOUR AK »Jasinje« PZ-e općine području PTŠ ekonomija udruže sa. stručnim službama Veterinarska stanica zajedno svojim u: nim takmičenje, organiziraju proizvođačima smjese travne. djetelinasto i šećerna ratarstvu repa kukuruz, pšenica, vinogradarstvu Proizvodnja teladi, tovu stočarstvu tovujunadi, mlijeka, proizvodnji i tovu proizvodnji jaja. proizvodnji brojlera prasadi, svinja, Za Na sada svi već preduvjeti. području mlijeka postoje proizvodnju od i 13.600 krava imade junica, čega rasplod dospjelih preko općine "/e. i kvalitetnim 98,9 osjemenjuje rasplodnjacima umjetnimosjemenjivanjem i kom. krava 400 i nalazi Pod podjunica ženskog 130 preko selekcijom klubova

okviru

U

i

na

|

sa

—

—

na

—

sa

'

,

—

\

—

se

za

se

mlatka.

domaćinstava,kojihje Mlijeko otkupljujepreko 144 više od 10.000 litara. litara 1.154 5—10.000 mlijeka, god. predalo 1977.

9 više od 10 krava.

U 5—10 250 imade Preko a krava, proizvođača 70 litara Preko općineotkupljeno je 12,266.467 mlijeka. god. području imadu 220 teladi do 10.000 utovi kapakg.Pojedinci proizvođača godišnje 3.700

od

se

od

u

1977.

a

na

citet

50

između

i 200

komada.

kg. junadi području općine kooperanata kr25—40 13 U imade po proizvođača rasplodnih proizvodnji prasadi 200 5 krmača.

Naročito peradarskoj kooperacija preko jerazvijena mača, brojlera jaja. proizvodnji proizvodnji Sve i što proizvođači, poljoprivredni mehanizacija jeposjeduju i povelidna brže proizvođača poljoprivrednih udruživanje je proizvodnje. ćanje poljoprivredne kod

Na

utovi

se

i 2.000

od

450

sa

u

a

i

i

—

s0-

ovo

osnova

za

S. B.

180

RAZVOJ

U ISTOČNOJ

MLJEKARSTVA

SLAVONIJI (nastavakIV) Žu-

Stvaranjem »Županja« Poljoprivredno prehrambenog 1963. čvršći kontakt godine, uspostavlja panji poljoprivrednim proizOOUR vođačima.

Osniva selom Suradnja »Napredak« kojiprekosvojih radnih: selima po županjske jedinica Općineokuplja poljoprivrednike, mljekarstvu moderno sabirališta i predajeprioritet.

Otvaraju opremljena U kada otkupamlijeka. početku, je Suradnja uzimaju organizaciju preuzela selima bilo oko organizaciju otkupamlijeka županjske komune, 600.000 je litara da bi ta cifra 1977. iznosila litara, mlijeka godišnje, godine 6,500.000 to deset Treba dodati litara preko jepovećanje još 1,500.000 puta. mlijeka Grede iz Babine ide skok Ovakav prokoje zagrebačku mljekaru. nagli OOUR-a mlijeka izvodnji postignut je zalaganjem Suradnja selom, koja i krejepravilnim vođenjempolitike razvoja govedarstvadajući povoljne nabavku i mini farmi i dite rasplodnih junicakrava, gradnju silosa, uspjela u sastav selima Posavine. potpunosti izmjeniti pasminski goveda županjske Danas selima ima oko 7.000 visoko krava. u Suradnja kojapokriva mlječnih dvanaest svim selima svake goVeć godina, području Kombinata, zimskim danima višednevni seminari želi u dine održavaju kojima dići viši nivo iz i poljoprivrednika znanja proizvodnje mlijeka uzgoja visoko krava.

Danas Kombinata ima 111 mini farmi mlječnih području 1200 neki od ovih i po 30 (krava), predaju proizvođača Mljekari tisuća litara to rezultat. mlijeka godišnje, nijekrajnji Ljudi sigurnošću idu ovakve dohodak od plasmana investicije, jer mlijeka svakog p ristiže i zavisan od vremenskih dok ili repu mjeseca nije (ne)prilika, kukuruz, čekati treba dana i nikad kakav će rezultat nije.siguran pšenicu godinu postići. radom bez vistvoren Uzgojnoeelekcijskim koji provodi prekida, je soko sastav simentalske Danas produktivan mlječnog goveda pasmine.

Kombinata ima 630 matičnih krava području porijekla koje poznatog vode službi i Storeproduktivno proizvodni podaci selekcijskoj Suradnje čarsko SRH centru Po umatičenih krava selekcijskom Zagrebu. broju (oko deset među vodećim SR HrŽupanja populacije uzgoja) posto Općinama je odmah iza vatskoj, Bjelovarske regije. svake Suradnja godinenagrađuje najbolje mlijeka proizvođače i inozemstvo.

Tako do danas pugradnimputovanjem zemlju je nagradno koristilo 200 imali tovanje preko proizvođača mlijeka, koji priliku vidjeti Švicarsku, ČeFrancusku, Englesku, Njemačku, Austriju, Italiju, Mađarsku, hoslovačku, i SSSR. U imali moru, Poljsku Jugoslaviji priliku ljetovati Titov rodni obići i iz NOB-e posjetiti kraj, Slovenijuznačajna mjesta BiH. SR Kombinata

se

u

sa

se

sa

a

se

se

u

a

za

u

u

sa

za

u

.

u

na

.

se

na

se

na

na

sa

vezova

a

a

sa

u

za

|

se

na

se

za

u

u

u

u

sa

na-

u

su

su

na

u

Sve

naprijed mljekarskoj industriji Suradnji selom stvorilo čvrstu stručno između povezanost »Napredak«, je proizvodnu i dovelo do da pa županjske kooperacije njenih kooperanata,je toga 15 OpćiniŽupanja zadnjih godinaproizvodnja mlijeka poveća preko deset Ovako visoku i novim tehnološko hraproizvodnju puta. dalje prati nidbenim službe da inovacijama stručne Suradnje.

Vrijedno jenapomenuti nalazi oko 70 mužu krava i oko 500 poeksploataciji aparata strojnu Već 1978. biti će vrlo kvalitetna kujilica napajanje. godini spremljena kuruzna silaža oko 80 silosa novosagrađenih privatnim posjedima, navedeno

»Pionir«

o

i

sa

se

u

na

za

se

se

u

za

za

u

u

na

sa

181

-_

-—

2

>

M

m

a

+

2

2

s ze

>

RL

2.

i.

dona

-

2-2

+

Le.

a

Pam |

—_—

dopunjuje kapacitetom što stvara i obrok proizvodizjednačavanje mlijeka, proizvodnju povećava bitno to i zimskim bolje k orištenje mjesecima, je ljetnim mlijeka.u nje tvornice mlijeka. kapaciteta i Ovakav koja mlijeka, proizvodnji dugoročnojsuvremenoj prilaz i ostvareni i dobrim zasniva veoma proizvodni odnosima, razvijenim To selom visok stvorili »Napredak«. jevjerougledSuradnje zultati, iz više desetaka da i delegacija posjetilo jatno uvjetovalo jeSuradnju stranih kao i neke i SR delegacije BiH,Srbije Vojvodine, gihOpćinaSRH, bi došle da Sve i delegacije Tanzanijedr.).

(Poljske, zemalja Sve sebe bi i kod rezultate licu mogliprimjeniti. koje uvjerile mjesta rezultat davno PPK »Županja«, je području mljekarstvu postignuto robni stvore vlastitom da crtane krupni proizvopodručju politike, i količine će velike đači, koji polučiti mlijeka tovilištem »Stočar« nalazi i OOUR-a sa PPKU sastavu »Županja« krava farmom te i Račinovcima, Poljoprivredno Županji Bošnjacima. krava simentalki farme imalo od 1958. dobro Županjaje manje godine komada 600 nabavili oko 1960.

Cerni i rasplodBošnjacima,početkom farmu Iste nih graditi istočnofrizijske pasmine. godine počeli junica da ovakav Već tip početku pokazalo tipa. stajama otvorenog ali sredstava preuregoveda, pasmini ovojplemenitoj staja odgovara živi krava i danas stado pa plemenitih još nijebilo, đenjestaja odahnuli dobra Radni teškim priPoljoprivrednog ljudi uvjetima. izlaza naći da će proovog rješavanje uvjereni stupajućiKombinat, vrlo Učinilo štala i gomalo, mehanizacije. uvođenja blema,adaptacija od

400

oko

Silaža

silaže.

vagona

zimskim

u

danima

za

a

se

re-

na

sa

su

mno-

na

se

su

ove

ovo

u

za-

na

u

se

na

'

mesa.

se

u

u

u

su

a

sa

su

se

samom

u

za

ne

ve-

u

ovo

su

oma

za

se

u

se

'

ništa.

tovo

blatu

dalje mlječnih pasmina plemenita tri do četiri ili godine. eksploatacije (mužnja telenje) je vijek vjetrometini, oko ih ima koliko Od 520 godišnje dobije 2,200.000 ovojfarmi, krava, bi Kada 4230 litara. iznosi kravi litara po godišnji prosjek mlijeka, izđubautomatsko krave štale, uvjetima (zatvorene pod optimalnim živjele 5.500 do bi bio i kravi po godišnji prosjek mužnja mjestuitd.), ravanje, način sedam i do bi godina.

Na taj eksploatacije produžio litara,vijek bi bi bi tj.produžio vijek produktivnostporasla povećaobrojgrla, od i U života krave. proizvodnjom držanja optimalnim uvjetima jedne farma bi danu 5.500 litara po. gubitaka, dosadašnjih umjesto hranidbenom bi ili čak bila ivici rentabiliteta pozitivna,.jer povećanu poslovala Radni i krave zaposlenih. ljudi vijek smanjio brojoko produženi. mlječnost.i st. di90 skromnih sredstava iz milijuna izdvojili »Stočara« svojih mali to samo štale i nabavku mehanizacije, je jedne adaptaciju trebalo učiniti. dio od onoga što bi ovdje svi problemi i »Pionira« »Stočara« Među OOUR-ski odnosi visini, obostrano po rješavani mlijeka, proizvodnje koji nastajalipitanju zadovoljstvo.

D. M. krava

visoko

Ta

leži

i

u

i

na

a

se

na

ove

a

na

se

a

se

se

.

sa

se

na

uz

su

nara

a

za

su

a

na

su

su

NASTAVAK

U

IDUĆEM

na

BROJU

182

Bi +. o

ooo

-

i

bw

a

—

4

MIRNIJE ZBOG »RAKETARA« SE SPAVA U BILOGORSKO-PODRAVSKOJ REGIJI PITOMAČA (A.Turković) Bjelovara, godine centra blizini sastanak Đurđevca i Virovitice Raketnog »RCodržavaju (nedaleko Pitomače). kojijesmješten Aršanju Bilogora, 3« što tiče oblaka Samo vrlo ove čudljive godine gradonosnih ispalješto bi 840 raketa. nekim tome Usprkos mjestima padala jetuča, je rekao rukovodilac da tek nismo intervenirali, je SlobodanPerović, bilo, »RC-3« Bilogora.

Uz 96 lansirne stanice četiri se postojeće području komune, priprema 12 lansirnih stanica raketa još lansiranje protugradnih području općine Time Grubišno će time i stočari a poljoprivrednici Polje. mirnije spavati, jer već raketni »RC-3« centar Bilogora svojim uspješnim intervencijama opravdao.

Više dozvoliti smije svaštarenje organizaciji protugradne štite Već izvršen SIV-u između području Jugoslavije.je dogovor predstavnika i kako bi RepublikaPokrajina, pojedinih jošorganiziranije prišlo zaštiti bila li nastale štete od rekao nego protugradnoj kojaje jeftinija, tuče, Mile Šikić, direktor zavoda Hrvatske.

Hidrometeorološkog je Od rada »raketara« kako zadužene zovu uspješnog popularno drugove, ovisi koliko će stočari umnogome kojilansiraju protugradne rakete, sakupiti kukuruza i ostalih i sijena, hranjivih proizvoda svojeblago.

Zbog toga što niječudo, tojakciji pridaje potrebna pažnja.

—

Svake

Daruvara,

raketari

u

u

se

—

na

no

a

na

za

na

se

se

—

ne

u

za-

na

u

se

nam

za

se

Na

slici: Raketari

na

BilogoraAršanju. u

tradicionalnom

sastanku

u

Pitomači

nedaleko

»RC-3« A.

T.

183

“TEŠKO JE PREKUPCIMA nažalost

STATI NA »REP« stokom

sajmova, jošnije ostali stočari među sobom sajmova jošpijaci, kojima razmjenjuju U i krave-muzare.

Evo što rekao blago. potražnji uvijek cijeni je Đuro iz Šiptar Pemije(Đurđevac): | U Podravini i vlada uzrečica: šverca i Švercalo je, kraju švercat će se!!! Mislim da to i Uz zadrustočnih vrijedi otkup proizvoda. i mare ge, tu ugovore, kooperantske pojavljuju kupci prekupci, koji već većim tržnim tržištu! šire nemir cijenama Kako to riješiti?

Po to treba misle oni tome plaćeni. koji seljaku Naj Ima i danas stočara što skuplje nastoji prodati. još zamjeriti,svojproizvod i malo stoku zarade.

Dok ima koji proizvode stariji ljudi) njoj (većinom nisu oko maršeta« ali i danas ni pipnuli, sejeno ljudi, koji prstom tržni ima Po peneze inspektorov. digli. premalo međusobnu razmjenu?

Sajmovi ali da ako budemo tako To stočnim postupali je dobro, mislim, imali što međusobom tada budemo tržiti Bilo bi da fondom, bolje, loše kvastočare stimulira stočna li da stoka nego (jeftinija hrana) (obično lilete uvozi Jel' prav"? skupedevize!)

Ukinućem

su

tržištu

sa

uveden

red.

Od

na

su

*.*

na

na

nam

ovom

—

se

se

za

se

ne

za

na

—

su

o

—

za

mome

ne

na

su

»z

masne

mome

za

—

sa

—

ne

se

se

nemam

za

Na

184

slici:

krave

Kupljene

muzare,

sajmu »med kupljene na

'sobom«.

priča, mogli mjestubilogorskoNažalost ukinućem naše domaće mnoge regije Bjelovar. sajmova tvornice ostale su bez dok šverceri robu tovare kamionima to nekablaga, (i podravske Za takovu naš kriv! žnjeno!) situaciju proizvođač nije AT. Ovakovih

bi

snimiti

skoro

svakom

u

|

|

do—. -—-

MOGLO

BI BITi100 KRAVA - MUZARA

DELOVI

VIŠE

mnogo (A.Turković) poljoprivrednika, koji dvoume, da'li modernu ili hraniti krave »po graditi preurediti staju, postojeću kako hranili naši starci?

Otišli smo malo starom«, Delove, podravsko ima tu mjesto(općina Koprivnica) gdje najviše poljoprivrednika, jer još Ivanom industrija nijeprodrla.

Razgovarali Kovačic, naprednim p oljoradnikom: i privrednikom društveno— skoro političkim Stajaje prazna?

— To Tata samo otišao Šaje prividno. Stjepan je Cifrom, Bebom, Milavom i Malenkom na dok od 8 njom, pašu Ograd(podkućnica jutara) krave Ruža i Lisa sa telićima Jagoda, svojim staji. ukućani?

Gdje Kako vidite tata krave dok idu s je paši kravama, j er pašu i dok daleko više i daleko Ana zraku, daju bolje mlijeko.

Supruga pridok mama ima i ostalom prema večeru, posla pilićima, kokošima, guskama mladinom.

Kćerke Vlatka i dok sin uče, Lidija je Josip studijami naše hiže nikad dosadno.

Zagrebu.

Uglavnompri nije Ima

—

se

muzare

su

u

smo

sa

sa

u

su

u

su

—

na

—

su

na

na

sa

se

nam

na

u

*

Na

slici: »Na

treba

pašo

privrednik i Delova.

dogod ići,

se

more,

kaže

žir:

Kovačic, poljo-

iz

185

e

oo

o

staje? modernizacije mogućnost silose mislim Uz potrebne izgraditi zgrade gospodarske postojeće bukrmiva.

No o i kukuruzovine s taji modernoj ostalog siliranje kukuruza, to kredite, ću moći demo povoljnije jer nije podići (Kada govorili drugi puta. mali novac).

Mislite se mlijeka? proizvodnji posvetiti ih imadem sada četiri imao mogao Nekada samo krave, zainteresiran kao No nisam samo više. probi ih imati mnogo mljekar ja Ivan Delovima U su Šimunić, » mljekari«: Ignac poznati mlijeka. izvodnju Ivan Hasan, Mato Ivan Mihoković, Šelimber, Pozder, StjepanMihoković, mlađi većinom i su Antun poljoprivreŠimunić drugi.

(To JosipŠvegović, da si hrani i i Da stabilnija, poljorealnija mlijekustočnoj dnici!) jecijena samo kvalitetne nabaviti uslovima muzare, mogu privrednici podpovoljnijim rekao sto krava muzara blo bi našem je kraju više, najmanje mjestu Deodbora Delovi ii član član Ivan mljekarskog Kovačić, mjesnezajednice lovima.

Tu komentar potreban. nije Vi

—

imate

za

—

—

osam

sam

—

a

za

na

nam

u

u

MALO

STAJA U PODRAVINI

MODERNIH

MIČETINAC (A.T.)

Mičetinac

nedaleko

Đur-

bilogorsko Nema Mičetinci!

Cinci šali donedavno zvona, đevca linci, govorilo: ni selo Danas gospona... mještanima.

Izgrazahvaljujući napredovalo, je uvedena društveni đena Umjeprodavaonica. podignuta struja, dom, škola, je našli su baruštine sto zaposlenje Mnogi izgrađeno je nogometnoigralište. ima i »Podravini« drugimpoduzećima, još »Elaku«, »Bilotakove Među Mičetincu glavno zanimanje. poljoprivreda kojimaje onih, Kalniku«, raČikin iz i Đuro Čorba zabilježili ovaj Mičetinca, gdje ubraja Za

—

se

selo

malo

u

—

—

u

no

u

se

smo

—

zgovor:

poljoprivrede? dosta imamo Mara i snaha sin supruga sa posla. ja Mara, Ante, Moja krava imamo muzara: Samo 14 u Jagoda, staji našeg»grunta«. jutri i komada Tu i Biserka.

Javorka Ruža, Mica, Šara, jejoš osam Puba,Jelenka, i teladi. junadi Kuda mlijekom?

Samo 60 litara oko Dnevno prošle predajemo mlijeka. godinepredali do i više. Da možda litara 12.000 a toga miijeka godine preko lako ostale hrane i do a krave dođe mnogo nije togapojesti sijena trebaju —

Vi

živite

od

—

osam

;

s

—

—

se

ove

smo

doći.

—

Kako

s

hranom?

Danas

nabavili

traktor

i

konjima.

Prije lakše. ostale mnogo pa je strojeve, muzare?

Planirate modernu izgraditi staju unuka odlučili moObzirom da imađemo smo Željka, izgraditi malog imati 15—18 dernu krava-muzara.

Bit će ih lakše hraniti a svi ćemo staju smo

—

sve

obdelavali

z

nam

za

—

—

za

186

smo

slici: Svaki

Na

otkos

djeteline, je to

zlato

za

krave

muzare.

podpovoljnijim uvjetima vjerujem našem već i selima Podrabilo više modernih selu, drugim staja Samo našem dobrih ima kao što vine i Bilogore. mjestu stočara, Magdići, i Čorbe, Ferenčaki, Pajtakidrugi.

Bio to kratki Đurom od iz Mičetinca, razgovor Čorba jednim boljih je Podravine. mljekarskih proizvođača

veću

korist.

Da

se

dobiva

kredit

ne

samo

u

da

bi

već

u

u

su

sa

A.

MANJE SVE JE

I KONJSKE

KRAVSKE

T.

ZAPREGE.

mehanizacije poljoprivrede, koji jemanje krave.

No nađe kojaposjetrebljavaju poljoprivrednih domaćinstava, još 2—3 traktor i ostalu mehaniTima duju zemlje. isplati kupovati jutra kratki snimili Antunom i Anom razgovor Štezaciju.

Zbog toga ovaj fanov Malom Kostanju: Imam malo Star pa sam uvođenje mehanizacije, tog gruntiča. služim vekše kravama i i jošuvijek svojim (MilavaCifra).

Oranje druge dove traktorskom dok ostalo vučom si obavljam (susjedi) prepelam doba

U

onih

sve

za

vuču

upo-

se

se

ne

smo

s

u

za

—

se

ra-

s

kravskom

sve

sa

vučom.

mlijeko? mlijeka. jeftinije No krave voze, se, ipakje njih dajumanje Dok S kravama si li forinu nego pomalodopeskupu plaćati. (prijevoz) zapreći, valanke i slično. lamo (burdeve) sijeno, strnjaka, travu, —

A

zna

—

—

A

sada?

187

kleti

ispred prijužine. nametali, krave kući otpeljati.

Dali bojite prometa?

To što nam da modernom ono, najteže. je je Znamo, prometukojije ali i mi nekako našom moramo gušći smetamo, foringom preživjeti.

Nažalost vrlo često na našim susrećemo i kravsku prometnicama konjsku kako i onako našim cestama i spregu, zagušuju gusti putecima, promet Stara domaćinstva više tako sve pa magistralama. »zdojadjaju« postepeno i stari način naših prijevoza nestaje prometnica. “<

Malo

—

—

smo

se

Kukuruzinac

smo

pa

ne

će ga

&

—

sve

s

na

se

s

Na

slici: Ana

Štefanov prije polaska pri»južini«

i Antun

kući

ruznicom.

s

kuku-

AST.

VESELE DJEVOJKE Na

stočarskoj

izložbi

kojaje

Vrbovcu

održana

rujna zili veselih narodnim togrupu djevojaka nošnjama obližnjeg kraja, iz Gradeca.

Među bila i Bušić iz Pavlovca čnije njimaje Ljubica Gradečkog kbr. 94. Zamolili da i da snimkom je sakupi prijateljice svoje zajedničkim i narodne Rado odazvale zabilježimo njih njihove prekrasne nošnje. molbi. našoj smo

u

9. i 10.

0.g. zapa-

u

smo

su

188

a

ooo

se

M

do

L

UDRUŽENJE

MLJEKARSKIH

RADNIKA SRH ZAGREB MLJEKARSKOG LISTA —

I UREDNIŠTVO —

|

PROIZVOĐAČIMA

MLIJEKA

—

SURADNICIMA

—

PRETPLATNICIMA

EA

1

n3i

LISTA ŽELI

SRETNU NOVU

| UPJEŠNU

GODINU

1979

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKI:CENTAR stokomproizvođača kooperanata Prometrasplodnom —

Ama

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

Kate-

Selo

1. S. Kičuda

ob.

Kupac

gorija Novaki

PTK

junica

Kooperacija

*

Puž 3. I. Ivančan

2.

4.

L..

ob.

junica junica junica junica junica junica junica junica junica

Obrovac

Đ. Bardić

5. S.

Novaki

Obrovac

Car

Obrovac .

6.

S.

Pajser

Obrovac

7. S. Jambrečac 8..J.

Rugvica

Žilbert

9

.

S. Jarak

10

.

J.

Žilbert

N.

Jalševac

N.

Jalševac

N.

Jalševac

OOUR

Tuzla

1"

Bunjački

Ivan,

Samoborec 11. N.

Žabno

Jakić

Trgov.

junica

poduzeće,

Križevci 12. I. Pavković 13. M.

Roždenik

Slava,

Božić

krava

Vrbovljani

Lončarević

Kr.

Jagetić

Matijevići

bik

SIZ

S.

O.

Dvor

Kozarice

bik

SIZ

S.

O.

Novska

bik

SIZ

S. O.

Novska

14.

R.

15.

I. Dandić

Velike

junica

16. D.

Sijarto

K.

17. S.

Roksandić

Kratečko

bik

SIZ

S. O.

Sisak

Kraljevčani Kraljevčani

bik

SIZ

S.

Petrinja

bik

MZ

Mračaj

MZ

G.

18. S. Pipalović 19. M. Coklin

Velika

O.

20.

S.

Martinović

M.

Selo

bik

21.

P.

Kotur

Bijelnik

bik

MZ

Majur

Dolenec

Drenčina

bik

SIZ

S. O.

Lj. Radučević 24. Lj. Srbljanin

Petrinja

bik

MZ

Rausovac

Jankovac

bik

SIZ

S.

O.

Petrinja

25.

I. Marić

Gradusa

bik

SIZ

S.

O.

Sisak

26.

M.

Radović

Krčevo

bik

MZ

Rosulje

27.

M.

Blažević

Utolica

bik

MZ

Utolica

28.

M.

Duseta

Đelekovac

krava

Trg. poduzeće,

22. A. 23.

na

Savi

*

Hrastovac

Petrinja

Ž

Križevci 29.

M.

Duseta

30.

V.

Pali

31.

V.

Pali

32.

Đ.

Šoštarec

Ć

Delekovac

ž. tele

Gola

krava

Gola

m.

Đurđevac .

33.

L.

Fusić

Đurđevac

34. M.

Grivić

35. B.

Lauš

36. M.

Popović

Virje Virje Virje

37.

J. Petričević

38.

J.

Vujčec

Gola

39.

F.

Novak

Gola

40.

S. Ujlaki

Gola

41.

S.

Šestak

Gola

42.

A.

Repahist

43.

S. Mađer

Gola Novigrad

44.

1. Ivanuš

Peteranec

45.

V.

Staneković

48.

S.

Jakupić

47.

S.

Dorešić

48.

S.

Dorešić

49.

Z. Usorac

50.

M.

190

Vujčić

Gola

:

'

Ladislav *

Kopriv. Ivanec' Novigrad Novigrad Javorovac Javorovac

"n

PIK

Aleksinac

OOUR

—

tele

junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica

Kooperacij "

|

"n "

"n

"n"

.

" ,

"

n " "

LL

"

ELI

"n

*"

"n

" " "

Žena

dom

i

STEĆI HIGIJENSKE NAVIKE

I KAKO

KADA

ranoj higijenske majka nastojatidijete U će se time društvu razna predusresti oboljenja. današnjem navike, jer naučnih raznc i tehnike, dostignuća podržavaju civilizacije, napredak red i kvaliteta navike štetne po čovjeka: neodgovarajući ishrane, zdravlje svakodnevnom zlouporadu,premalogibanja, pušenje, uzbuđenja previše alkoholnih dr. treba i pića navika od doba U higijenskih velikog jeznačenja djetinjstva. stvaranju da ga odnosno da hrani dijetepravilnim obrocima, kupa Majka doji da drži čistim određeno i da sna. vrijeme, pružadovoljno Dijete treba neko razviti da tome osjećaj Djetetu osjeti zadovoljstvo,prinudu. treba čistoće. obavljene nužde, Poslije rada, jela,pogotovo poslije prije igre, da Moramo ima ručnik. znati da opere te da dobro ruke, jedijete prisvoj obrambeni tzv. nisu nego razvijeni jemljivijebolesti, odrasli, još jer organizmi. može Malo kontrolirati fiziološke i dijete svoje potrebe (mokrenje veliku to treba Tek i bez sa ga pa privikavati nuždu), strpljivo prinude. da kontrolira fiziološke polagodine dijete starosti, je stanju svoje potrebe. će Kod će samo Osim to majkapomoći,poslije dijete obavljati. toga. toga da samostalno treba navikavati da večer svaku i dijete jede, ujutro umije, da da pere zube da oblači i samo češlja, svlači, četkicom, prije spavanja uredno da obuća bude da budu smjesti odjeću školu, čista, čarape čiste da redovno noge. pere uvijek i treba da dira vrlo te su Dijete oči, jer osjetljive, upoznati prstima čisti oštrim uši. da predmetima iz vodu vodovoda iz ili ito čaše Dijete smije piti besprijekorsvoje bunara da voda da obrok iz nog besprijekorna, uzimlje higijenski tj. je čistog i odgovarajućeg jedećeg pribora.

Osobito da i razni nedostupni lijekovi valja djetetu paziti jetke tekućine lužina i (solna kiselina, sl.)

U dirati kada da bi opekuha, se kuhinji smije lonce, pogotovo se klo što a jemnogo putaslučaj.

Dobro da dijete sobi. je igrau opaža( dobio kud da dijete što zbiva i se šve »Moramo znati oponaša zatojeuredna kuća njeganajbolji D. K. primjer.

Svaka

već

da

mora

dobi

u

stekne

uz

se

sav

u

:

mora

u

mora

mu

u

a

u

ne

a

za

mu

ne

na

u

a

mu

se

se

za

mu

mu

ne

one

ne

samo

su

razne

ne

ne

se

u

za

1

+»

od, pravi

s

dn

de

...

.

191

Bo _.-d

aa

aaa

oo

o

a.

a

a

a

aa a —adia m smakam

mamino omamima

—

=

>

IMPULSA

-—

STROJEVI

MUŽNJU

ZA

KRAVA

»IMPULSA« STROJEVI ZA MUŽNJE KRAVA SU RENTABILNI SU KON. IZRAĐENI "JER —

STRUIRANI PREMA NAJNOVIJIM

TEHNIČKIM

DOSTIGNUĆIMA MU-

STROJEVI ZA IMPULSA ZNJU KRAVA U SVAKOM GO. SPODARSTVU gospodarstvood 10 do za u krava mužnjom 120. s. kantu za gospodarstvood 50 do 420 krava s mljekovodom od kravedo rashladnoguređaja obliku riblje koizmuzište u 1200 kraostiza mužnju do —

— siguranprotok IMPULSA mlijeka = Lam IMPULSA

—

rukovanje najnovijatehnoIMPULSA loškarješenja

—

—

IMPULSA nu i novcu

'

—

—

uštedena

vreme-

va

karusel, kružno, izmuzište za 2000 krava IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM IMPULSA osigurani rezervni dijelovi

—

—

—

Izvoznik: Transportmaschinnen Export Import —

Glavnizastupnikza SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE Vlasnik

“

108 BERLIN NJEMAČKA: DEMOKRATSKA REPUBLIKA

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Kaštelan urednik Glavni i odgovorni dipl. inž. Dinko i uredništvo: radnika SRH. i izdavač: Uprava mljekarskih Udruženje 440-476.

Ilica 31/III, telefon d. 6.— organizacije i ustanove Mjesečna pretplata za d. 3.— a za mlijeka proizvođače

privredne

Tisak:

NIŠRO

»VJESNIK«

—

OOUR

TMG

—

POGON

VS

--_-

a

Zagreb