u
si eo
m
Zoni
di
i s
aah
rp
S
i,
dina
|
-a
-.-.
--
.--
.....
=
IV ZBOROVANJE
o
...——
.—..
-
o
__.-.-
TAKMIČARA ZA VISOKU PROIZVODNJU MLIJEKA OPĆINE BJELOVAR
Četvrtom proizvodnju mlijeka pridružugodinomtakmičenja visoku Klubova poljoprivrednika naprednih natjecanja jemo jubileju proizvodnjunašoj općini. visoku željeli »popularno« proizvodnju mlijeka Takmičenjem 5.000 dobiti od svake krave čeno u kg mlijeka standardnoj laktaciji. Godine 1974. visoku smo započeli takmičenjem proizvodnju mlijeka ukazala i 48 krava. Ta velike 18 takmičara prva godinatakmičenja je taknaših krava 1975. proizvodnji mlijeka. Slijedeće godine mogućnosti 73 253 krave. šestorica takmiTadašnja mičenju proizvođača jesudjelovalo veći od 5.000 dok imala krava čara stajski prosjek kg mlijeka, jebroj bio 61 iznad 5.000 kg grlo. proizvodnjom 266 krava. Godine 1976. bilo 74 Te godine jeprijavljenoproizvođača svakom izvanredan po prosjek takmičenju prijavljenom grlu postignut je 4.124 kg mlijeka. bilo Za 95 takmičara 381 kravom, 1977. takmičenje godine jeprijavljeno kod 1977. završilo 330 krava 89 takmičara, laktaciju godine je od 330 krava 1.456.452 ukupnojeproizvedeno mlijeka kg, od 330 krava 4.413 po prosjek svakoj je kg, krave više od prosjeku proizvele prvakjepostao proizvođač čije 7.000 kg mlijeka. ukazivali naših doda Prvih imadu godina mogućnosti krava, ali i to, da kapacitet kapacitetamlječnost, mlječnosti dovoljno voljno nije da slobodno iskorišten može reći i a odnosno, zbognedovoljne ishrane, neiskoishrane (zima- mogućnosti proizvodnje mlijeka nepovoljne ostaju rištene. ljeto) službe i stručne Uključivanje proizvođačatakmičenjeangažiranjem »SIRELE« Poljoprivredne stanice, poboljšanom ishranom, pravovremenim da kravi po krava, postigli mlječnosti svakoj sušivanjem kapacitet je veću da krave i time Znači rastao, proizvodnja. boljehranjene postižu da bio iskorištavan. i dokaz to nije genetski kapacitet životinje mlječnost, je trebamo: bi to Da postigli krmu ishranu prvo, livadipoboljšanu proizvestivlastitoj i kvalitetne krme da može mnogo proizvesti jeftine oranici, drugo, sigurno je takmičara visoku kod naših proizvodnju krmnog (dokaz proizvođača bilja) i, krmom i ishranom tokom kvalitetnom cijele godine, dovoljnom treće, veća količina kod kvalitetnih krava može proizvesti mlijeka, tovu bolje priraste. da se stočara kvalitetna naših smo, pokazali uzgaja stoka, Znači, stajama bi od i kako dobivali kojujepotrebno iskorištavati, jeftinije nje usmjereno kvalitetne To samo mogu potvrditi proizvode. jednomkonstatacijom profesora kaže: Šmaljcelja koji krave da Bjelovarske pokazuju, je »genetskog« mlječnog kapaciteta ali žalost govedadosta, je aktivnoj populaciji domaćegšarenog iskorišten. većinom posve još nedovoljno za
visoku
za
se
u
.
re-
smo
za
s
za
na
sa
u
u
sa
sa
su
sa
u
sa
—
—
—
su
—
u
'
smo
na
za
se
£
u
za-
smo
a
a
na
za
—
se
—
za
—
a
se
u
*—
u
18
na
u
Međutim
upozoriti to, jošuvijek i nerentabilnom to znači i mesa, što skom, proizvodnjom mlijeka ukazuje da dio slabo i loših iz izmijeniti taj produktivnih grla proizvodnje. Ovo kao i smo Klubova uz takmičenje dosadašnja organizirali pomoć kao i stručnu službe naprednih poljoprivrednika, pomoć selekcijske Poljostanice. privredne Prvak 1977. BUHIN iz JOSIP godinu visokoj proizvodnji mlijeka je 3 kvalitetne u u Predavca, koji svojoj staji uzgaja plodkinjeselekcijskom »bikovske Sa Biserkom i po Mazom programu smislu, uzgojnom majke«. izvanredan od 7.352 što po postigao je prosjek kg mlijeka svakoj k ravi, to dva svega vrijednost umanjuje jerje postignuto_sa grla. da iz muški nalazi Vrijedno jeistaći, njegove staje podmladak k rava, stanici kao bikovi da izvanredne rezultate testnoj Varaždinu, postižu Centru mora
i
se
da
na
imađemo
krava
sa
ni-
a
moramo
za
u
a
ne
se
u
u
u
za
U.
O.
a
Križevci.
drugima reći, takmičenja visoku aktivni »SIRELE« kao i sudionici proizvodnju mlijeka, kooperanti SR Hrvatske. programa provedbi uzgojnog govedarstvu kao i krava u Najboljima, proizvođačimanajvećim brojem takmičenju fond i obranu S. O. Samoupravni unapređenje poljoprivrede protugradnu stručno »SIRELA« Bjelovar osigurao je putovanje, Bjelovar poklonpakete. MAJHEN BOŽIDAR dipl. ing. O
svim
isto
tako
treba
da
su
aktivni
sudionici
za
u
u
sa
za
a
KAKO
VIŠE | BOLJE PROIZVODITI MLIJEKA? Uvod
nekoliko
U
nastavaka
stranicama
lista
govorit hranidbe krava i hrane. muzara, tehnologiji pripremespremanja Korist ovih članaka bit će ako Vi aktivno potpunija, dragi p roizvođači, bi odnosila ovu Svaka uključite svojimpitanjima, koja problematiku. osobito biološka nizom međuproizvodnja, proizvodnja, koja jeuvjetovana sobnih često niti niti faktora, koji putanisu, prvipogled, vidljivi,izmjerodređenom visinom i ekonomskim efektima ljivi,rezultiraju proizvodnje korisna. je Važnost i hranidbe se maksipravilnedovoljne ogleda iskorištavanju malnih dobnom redovkapaciteta mlječnosti, kondicijskom stanju k rava, nim i te zdravim i vitalnim uspješnim pripustima, podmlatkom. rad službe rezultira danas velikim Dugogodišnji selekcijske brojem visoko krava. U i kontrolni mliječnih svakoj uzgojnoj organizaciji stručnjaci stručnim timom R. J. centra, asistenti, predvođeni Stočarskog selekcijskog redovno vrše stručne programa programski poslove provođenju gojidbenog govedarstvu. Kontrolni asistenti od u rade i kontroli muznojednom svojih poslova u sti, ispitujući proizvodnju mlijeka laktaciji. to su nam Izložbe rasmlječnosti. Dakako, pokazatelji kapaciteta stoke, i ovih i plodni sajmovi smotre, pokazuju temelju podatakaizgleda, na
ovoga
ćemo
o
osnovama
se
se
na
a
na
a
u
u
u
u
na
nam
na
19
broj koji pravilnom iskorištavaju te proizvodne mogućnosti. troškove Neiskorištavanje proizvodnih kapaciteta poskupljuje proizvodnje i često dovodi i krava. ishrana krava držanje pitanje Punovrijedna zasniva dva (idrugih životinja) temeljna preduvjeta: hranidbenih vrstu i 1)poznavanje potreba pojedinu kategoriju životinja hranimo. koju krme hranimo. hranjive vrijednosti kojomživotinju 2)poznavanje od U nastavaka ćemo pojednom slijedećih priložit hranjive vrijednosti Možda krmiva. već sada dobro ukazati da jedinih je hranjiva vrijednost jednog te krmiva to a sorta tlo i istog nijeuvijek ista, utječe: krmiva, njegova doba način i obrada, klima, godišnje žetve, uskladištenje, transport prerada krmiva. da
ima
veći
stočara
u
dobrom
i
hranidbom
samo se
na
za
na
mlijeka (laktacija) odvija Lučenje telenja. Započinje vimena. Period završava nakon poroda zasušenjem zasušenja 60 i ukoliko krava i zasuši nakon hostaj pravilu traje dana, spontano 7" treba zasušiti 10—12 Krave pr. mjeseci graviditeta ju prisilno. kojedaju bez većih lit. dan zasušiti se mogu Životinjama mlijeka najčešće poteškoća. suha voluminozna hrana uskrate sočna i daje (sijeno), zelena, krmiva. Nakon što sisu sterilni vazelin. izmuze, ubrizga krepka mlijeko U koliko vime suviše zacrveni i kravu izmusti ponovo potrebno otekne, je kako vimena. bi Takva od do pa spriječila upala laktacija koja telenja, standardna 10 ili 305 dana zasušenja, traje mjeseci laktacija. Zašto zasušivanje? preporučuje radi da nekih administrativnih Zasušivanje provodi mjera lučenje krave! točno interesu 305 dana. Već to mlijeka (laktacija) je zdravlja traje Graviditet nenormalno ženske i sebi svake po je stanje životinje je velika krava 60 dana Kod izvanredno poteškoća organizam. je zadnjih velika tvarima i veliki na potreba hranjivim jako ploda(75— porast Porođeno tele od 40 toku 7 teži oko 6—10 kg, graviditeta mjeseci kg, 80%/). 60 dana težini oko zadnjih 30kg! porastu Za tako treba tvari nagli ploda osigurati dovoljno hranjivih (enerrazvoj mineralnih i vitamina gije, proteina, tvari, drugo). Muznost to i kreće vrlo niska do nekoliko je vrijeme litara, je onda da tako iznureni krave uputno organziam još da način Pojedini neupućeni (ne)uzgajivači smatraju taj povećavaju ekonomski učinak krava. ovakav donosi im velike držanja postupak Upravo zašto: gubitke, krava a) počinje naglogubiti težini, količina tvari bi bile intrab)smanjuje hranjivih koje potrebne uterini ploda, razvoj da odmori vime i da tvari vremena Cc) skupidovoljno početak laktacije, rađa slaba i avitalna d) telad, nakon se mlijeka laktaciji telenja, e)smanjuje proizvodnja bolestima i sklona raznim krava (spolnih patofiziološkim 1) jeiscrpljena slabo i organa, probavedrugo). vimena, Organizam je otporan patoi da nedaće danak tako krava gene plaća mikroorganizme, nehigijenskim uvjetima držanja. se
dva
između
nakon
a
zovemo
u
su-
ne
na
na
se
samo
a
se
u
se
se
se
se
zove
se
se
se
ne
u
sam
za
u
u
a
u
za
u
se
zar
muzemo. na
evo
na
se
nema
za
se
za
se
u
na
uza
20
samo
sve
-—_ —
.
.----——
-
--
=
obavezno
Zato
provodite zasušivanje! nema tokom Sekrecija (lučenje) mlijeka laktacije jednaku p roizvodnju. Maksimalna krave 5 do 6 nakon ako mlječnost postiže tjedana telenja; je uvedena do Ovo pravilno ishrana, mlječnost postepeno opada zasušenja. ćemo našim u pa poglavlje zahtijeva posebnorazmatranje, razgovorima se
sve
se
vratiti
na
ovu
Rekli
smo
temu.
da
punovrijedna
ishrana
temelji poznavanju normi. Zato važno već sada da radi napomenuti sastaje jednostavnosti obroka hranidbi krava obrok od dva vljanja sastoji dijela. 1) potreba održavanje (uzdržna potreba) koja podmiruje tvarima i životne hranjivim procese energiji najneophodnije rad srca, organizmu (rad disanje, muskulature, kretanje, održavanje konstantne i da tome ne nikakvu tjelesne toplinedr.), pri daje proizniti težini. vodnju gubi 2) potreba sastava, poproizvodnju mlijeka o dređenog treba za mladih a nisu konačnu razvoj ploda, krava, k oje dostigle težinu i potreba formiranje prirasta. će (nastavitse) Ivica Katalinić, dipl. ing. se
hranidbenih
na
se
u
'
—
za
se
u
za
u
a
ne
na
za
—
u
za
TRADICIONALNO
SAVJETOVANJE PROIZVOĐAČA
NAPREDNIH
visoke Bjelovaru je, takmičenja prinose održano tradicionalno poljoprivredi, savjetovanje najnaprednijih proizvođača izrazito poljoprivrednog toga područja. Pored kukuruza i takmičenja proizvodnji travnosmjesa rezultati u zapaženi proizvodnji mlijeka. djetelinskih U bilo 89 330 takmičenje je uključeno proizvođača krava, prokoje izvele 1.456.452 305 dana standardne kg mlijeka laktacije. Prosječna proiziznosila 4.413 vodnjamlijeka je kg. U
u
okviru
analize
rezultata
za
u
u
su
sa
su
u
Rezultati
takmičenjaprosječnoj proizvodnje visini
po
—_
Broj Broj proizvođača krava
Od
Proizvedeno
iznad
Odstupanja 2150—7352
2
5
3
14
7.000 6.000
ll
51
5.000
5000—5951
41
144
4.000
4001—4973
29
105
3.000
3095—3940
3
ll
89
300
2.000 4.413
2684—2862
ukupno
89
takmičara
63
su
proizveli
iznad
6405—6911
2684—7352
10.000
litara
mlijeka. 21
o
mlijeka kravi proizvodnju Prosječnu su: standardne postigli laktacije po
Buhin
Josip
Bujger' 3. Bujger
Vilko
1. 2.
Vlado
4.
Bosanac
Vlado
5.
Veličan
Franjo
6.
Maljek
Đuro
Marija Franjo 8. Vlatković 9. Lalić Stjepan 7.
Fridrih
10.
Blažinčić
Mirko
11.
Salopek
Dragan
12.
Robotić Vinković
Tomo
Milan
15.
Čudina Jakšinić
16.
Kapričanec
13. 14.
Franjo Đuro
Zdravko
od
Najvećuukupnuproizvodnju
44.837
Babotoka.
veću
od
5.000
kg
Predavac Predavac Predavac Predavac Babotok
7.352
Hrgovljani Predavac Hrgovljani
5.951
u
dana
305
7.150 6.911 6.621 6.405 5.900 5.7181
Patkovac
5.443
Rovišće Stočevljani Babotok
5.312
Predavac Losovac Podgorci Stavevljani
5.150
je kg postigao
Veličan
5.236
5.179 5.146
5.100 5.000
Franjo
iz
nagrađen jeputostručnjaka poljoprivrednih Najveći proizvođača S. B. inozemstvo. vanjem i
dio
u
PROIZVODNJA
JEFTINE ISHRANE KRAVA-MUZARA KOOPERACIJI
U Po-
Slavonije, Zadružnog Županji je, organizaciji OOUR Hrvatske i PPK centra Županja Kooperacija »Napreljoprivrednog krava-muishranu hrane održano jeftine proizvodnji savjetovanje dak«, kooperaciji. od i 628.453 krave imade U SRH rasplodne junice, čegajeuzgojnoi 42.354 obuhvaćeno radem podmlatka. juniceženskog rasplodne krave, selekcijskim veći ili nekoliko U je izgrađen brojstaja godinaadaptiran posljednjih idi. sistemom izđubrivanja pojilicama, opremljenihvezovima, (preko 1000) krava na 5 i više sa preko4500, bro, povećanje Brojkooperanata 15.000 10.000 litara i više sa kooperanata. preko prelazi mlijeka isporučilaca laktofriza rashladnih 1.500 i uređaja preko Izgrađeno je opremljeno širom Republike. Do domaćina izabrana ovog pred savjetovanja. Županjanijeslučajno bilo dosta tom nekoliko populaciji je području govedarskoj godina, imade te Danas križanaca. buša i području općine njenih stupljeno goveda šarene domaće i krava 7500 padospjelih junica priplod rasplodnih preko već su buše simentalca smine zanemarivi). (križanci 1.000 obuhvaćeno radom grla. jepreko selekcijskim Uzgojno PPK sredstvima OOUR-a kreditnim U »Napredak« zadnjevrijeme stoi fonda banke i Županja Samoupravnog Županja, razvoj unapređivanje 99 ili kreditirana čarstva SRH u objekata, jeizgradnjaadaptacijagovedarskih štale Sve 1060 od krave 80 opremljene stajališta. čega i muznim sistemom uređajima. pojilicama vezovima, izđubrivanje, U
Hrvatske
saveza
u
i
—
za
o
zara
u
sa
a
—
za
za-
u
na
na
za
—
—
za
za
muzare
sa
su
sa
za
22
_-
o
-.
što kooperanata izgrađeni odgovarajući kapaciteti silosa, je kredita. uvjet dobivanje Udruženi vlastite nabavkooperanti proizvođači, pored mehanizacije, ovom već sada imade 17 ljaju zajedničke silokojih području komada. Vrši nabava ostalih cisterne odvoz žitkih i dr. i strojeva: kombajne, gnojiva Učesnike ime u i OOUR-a savjetovanja Skupštine općine »Napredak« Ivan uvodno Deneš pozdravio Cimerman, je izlaganje podnio Stjepan je inž. ime PCH OOUR SSCH. rezultatima i O dipl. izgradnjeopremanja i nabavi objekata, proizvodnje hrane, kreditiranju uzgoja rasplodnih goveda inž. Ivo rukovodilac stočarske OOUR upoznao je Matić, proizvodnje »Napredak«. Kod
svih
i
su
za
1
—
na
se
za
a
u
—
dr proizvodnji hrane, siliranju, govorili prof. Zlatić dr i Nuskern. Hrvoje prof. Mijo U čestvovali Silvio inž. Devčić diskusiji Omrčen,dipl. Ivan, dipl. Brlek inž. i veterinar, Stjepan, dipl. drugi. Učesnike ime i iznio tom osnovne je, domaćina, pozdravio podatke Šima kombinatu direktor PPK ecc, Vukašinović, dipl. generalni Županja. Učesnici obišli su veći kod su savjetovanja brojkooperanata kojih izgrađeni ili i u Gradištu, adaptirani opremljeni objekti proizvodnju mlijeka, O
obroka
sastavu
su
i dr.
su
u
u
o
za
i dr.
Cerni
S. B.
TESTIRANJE BIKOVA U
Varaždinu
Veterinarska
—
stanica
U VARAŽDINU —
okviru
provedbe Programa VII bigrupa ocjenjena je (sedma) u
go-
jidbene izgradnjegovedarstvu kova stanici. u uzgojenihtoj U stanici 7 od je ovojgrupidopremljeno ukupno bičića, kojipotječu izabranih bikovskih odabranim bikovima. majkiosjemenjenih starost teladi dolaskom iznosila stanicu 69 dana u rasponu Prosječna je Hrvatske
u
u
u
od
59—83
|
dana.
Prosječna kg je težina 365 dana 601 552 do 664 u rasponu kg, kg kg. dnevni stanici od do dana iznosio Prosječni prirast 120365je 1658 gr. od 1514 do 1800 gr, životni 1537 gr. rasponu prirast (1402— gr.). tog tog Visina do iznosila 365 dana 129 teživotna grebena je (126— 1709 žina 40 iznosila 561 (umanjeno kg) je kg (512— 132), To sinovi bikova: Homera i Bene. poznatih Herkula, Mamuta,624). Od 7 bikova 5 klasirano centre za (sedam) ovojgrupi je UO, jedan otišao prirodni pripust,jedanje klanje. bikova otišli centre UO Uzgajači koji 1. Kostika Vrbovec Antun,Hagranje 2. Križevci Žabno Mihaljić Franjo, 3. Sisak Dragović Petar, Sunja 4. Predavec i MaljahĐuro, Bjelovar 5. Jambrević Ivan,Prelog Čakovec. Ovim će iznosu od po proizvođačima dodijelit posebnapremija 10.000.— što fond po unapredinara, je Programudodjeljuje Samoupravni i stočarstva. đivanjerazvoj težina
a
sa
120
dana
iznosila
195
sa
od
rasponom
181—224
sa
u
u
a
sa
cm
a
za
su
u
za
za
a
na
su
u
za
su:
—
—
—
—
—
se
u
za
23
so...
o
_—-
U
stanici
ovoj
oslobađamo
i
uvoza
centre
za
bikova
za
za
preko bikova, uzgojeno je S. B. UO. centra potrebe već
UO
40
čime
se
za
22 KRAVE U STAJI BOJIĆa Broda. blizini Tamo Banovci selo Slavonskog posjetili obiteljsku i Ivanom. sinovima Sagradili Stjepanom Bojića Fabijana zadrugu izđubrii sa 22 muzare, jednorednu cjelokupnom mehanizacijom staju i vanje mužnju. bila oko iznosi dnevno 110 litara, ljeti mlijeka je proizvodnja Sadašnja od oko krava 220 litara. pa proizvodnja mlijeka očekuje bređih, Mnogoje su
smo
u
su
sa
novu
za
za
a
se
300
litara.
Fabijan staji, Bojić svojoj
Banovci
u
proizvodnjom posjeduju jutro Njihova čak do nalazi 12 im Velika kukuruza, krmnogbilja jeproizvodnja jutara. silažu. kukuruznu 22 će ove muzare pa pripremiti jutra, jeseni tri iz nalazi "7 10 matičnih U uzgoja, krava, potječu vlastitog staji krave iz bjelovarskog područja. kako treba raditi Tako udruženi primjerom zajednički Bojići ukazuju stočarstva. time i našeg unapređenju mlijeka, proizvodnje tri
41
domaćinstva
oranica.
Pod
se
za
a
se
su
na
a
24
o
——
—.
Kata,
Ana,
>
NIKAJ Z NEBA
Fabijan
i sin
otac
Ivan,
-
--—
Stjepan Bojić,
selo Banovci
NE PADA SVE šTO SMO RADOM SMO POSTIGLI
POSTIGLI,
—
Četvero Crnjak GornjeŠume djece je Mirko i visoke (Vlado, Mira, Marica) igraju stepenicama novosagrađene Iza tovilište blizu 40 kom. prizemnice (trosobni stan). gospodarskih zgrada tove Podravkom. Domaćica Ana nosi koje junadi, kooperaciji« sijeno te će ih čas dok nešto oko kravama, »prčka« traktora, pomusti, Mijo kojim treba dovesti livade krmivo krave i junad. tu to žena i žuli i Kajgod vidite, moja jasvojemi podigli sagradili. neba Sve to danonoćnim radom Nikaj opalo! neje postigli. Uz i nešto sada već lakše. pa školanje djece još zemlje prikupili, je Vi ste od jedan prvihkooperanata? Nisam baš bavim No već desetu Prvo se kooperacijom godinu. prvi. Veterinarskom stanicom sada »Podravkom« sam kooperirao Đurđevac, našem to ide (pogon Hlebine). »punktu«, vjerovatno Mlijeko predajemo »Sirelo« kuda ili i Zagrebačku mljekaru, točno, Uglavno odvoze. kamionima redovito dolaze i naše mlijeko ili Tov Štojebolje: junadi proizvodnja mlijeka? kada nismo Bi rekel kak Bar sigurni Cigo:Obedvoje! sada, naših proizvoda? cijene Vaš prijedlog? U
dvorištu
i Ane
Mije
iz
vrlo
se
živo.
na
sa
»u
sa
za
sa
za
smo
—
nam
smo
z
samo
smo
—
z
—
s
a
sa
na
za
za
ne
znam
voze.
z
—
—
u
vam
—
——
__-
—-—
—
—
“e
Najodgovorni stabilne cijene
i za
—
bodo
mesu
naše
države
biti mala
ne
treba
tvornica
uvoza
mesa.
Ana
dobro
što
mesa.
i
Robnih
zaduženi
(i plaćeni!!!) prije zrikčo, kaj tak i i ondar (kaksvinjetine, govedineteletine) Skoro naše bi sakoje gospodarstvo moglo Štal i kocev ima dosta!!!! to
MijoCrnjak u
svom
dvorištu
proizvađača jošuvijek Pak velim. ali se Mi bi više toviti i vam puno boje hraniti, ljudi mogli bi klizavih čas Koliko čas ga ima i meso previše! cijena, skupo, jer je naša uštedela država devizni kad bi malo više dalo i penez, pomoglopoljoprivrednicima? od Bio to kratki razgovor jednim naprednih poljoje Mijom Crnjak, iz ovog Podravine. Kada bi to bilo privrednika dijela mišljenje njegovo, možda bi No slične naišli i kod na ga i objavljivali. odgovore drugih ali zabii načinili u pa kooperanataPodravini, kratku, zanimljivu lješku. Turković Andrija —
malo?
ima
—
samo
se
s
samo
ne
smo
smo
ovu
U DRAŠKOVCU Draškovcu,Međimurju, vrijedanmarljiv mlijeka JOSIP VADAS. sabire od 1960. je Mlijeko godine. Oko isto tako domaćica. Sam supruga, sabiranja pomaže vrijedna krave i učesnik i posjeduje rasplod je rasplodnim sajmovima,godišnje U
selu
u
vrlo
mu
za
26
o.
_—a———aSĐ
ooo
a
na
i
sabirač
S
Josip
Vadas
proda
oko
olakšan
suprugom
sa
uveliko
mlijeka. godine je je Sa i ga proizvođačima problema, cijene zadovoljni
6000
1
nabavio
Prošle
i traktor
mu
pa
nema
posao.
su.
Talan
POSAVSKA
MLJEČNA
Konrad
STAZA
GornjaBebrina, Klakar i Slav. Brodom Bebrina. Povezana djelomično Donja asfaltnom cestom i starim makadamskim iz doba,koji putemjoš Satirovog bore će uskoro dobiti ruho. Po tradiciji poljoprivrednici vjekovima vodom. kad Sava donese okolina veliko Jer svojevode, pretvara Tada dođe do da voda pa slučaj zakašnjeli pod selo, nijerijedak iz čamca. bere kukuruz poljoprivrednik od 1.187 stanovnika živi 1.463 tri sela ta U kojihje poljoprivrednih ili članova. 246 stanovnika domaćinstava,prosječno 4,8 poljoprivrednih individualnih vlasništvu nalazi tamo Danas poljoprivrednika: oranica 2.433 k.j. livada 605 k.j. 14 voćnjaka k.j. 30 vinograda k.j. livade. i oranica oko domaćinstvo svako 2,4k.j. posjeduje 9,9k.j. Znači, odnosi samo nešto poljoprivredna manji,jer Ovaj brojjepak žive i Ima nešto domaćinstva. selu, koja domaćinstava, nepoljoprivrednih Nizvodno
od
Slav.
Broda, Savu,smjestila su
uz
su
se
tri sela
novom
sa
se
novo
se
sa
u
sve
more.
sa
u
se
u
se
ovo
na
na
27
i
grad. jedino zanimanjima mjestoživljenja selu i vlastite pravilu imaju manjupovršinuproizvodnji potrebe. savskom bazenu tom 1.127 Eto, proizvođači imaju rasplodnih krava, jer stočarstvo uglavnomorijentirali govedarsku proizvodnju. Zbog i navedenih vode teško terena i problema niskog je proizvoditi postizati visoke ratarske Znači osnovna Konačno govedarstvo prinose. je djelatnost. i i izvor života. Na tradicija krajuje govedarstvo jednopoljoprivkrava redno domaćinstvo ili 1 stanovnika otpada4,58 poljoprivrednog dolazi i nešto više ali 1 krava. to odnosi telađ Dolazi goveda junad, i tovna goveda. 8 području prišlo organiziranom Prije godina otkupumlijeka sabirališta. Tada 1969 iz tri sela imala preko godine koja približno i danas krava kao dnevno isti oko 300—350 litara broj otkupljivalo mlijeka. količina Svako i laktofriz Znači ulaganje beznačajna mlijeka. praktično davalo to bilo vrlo sliku pravu opremu skupo. Međutim, ipaknije je mogućnostima proizvodnje. radom i govedarstvagovedarske unapređenju proizvodnje, Upornim ni rasla bez ratarstva, stočarstva, jeproizvodnja njega pomoć jer količine iz Osjetilapotreba ugradnje laktofriza, godine godinu. jer struktura povećavale. Promjenila pasminska zamijenjen neprestano je i bikova fond krava umjetnog osjemenjivanja, postojeći putemboljih poboljratarskom ishrana šana i krava, povećanom proizvodnjom je otkupna uvjetovala jepovećanje proizvodnje. cijena količina kretala kako ta tri Interesantno mlijeka je jenapomenuti 1976. sela prošloj godini: ali
su
otišla
za
Zadržali
u
samo
u
su
na
u
za
u
su
se
u
ovom
na
na
na
se
se
na
na
ovom
sva
su
se
u
o
na
a
nema
uz
se
u
su
se
se
naravno
se
u
u
G.Bebrina mj. II. mj. III. mj. IV. mj. V. mj. VI. mj. VII. mj. VIII. mj. IX. mj. X. mj. XI. mj. XII. mj. I.
Dakle, Vidimo godišnje.
nakon
Klakar
Bebrina
D.
20.083
7.391
13.338
20.148
7.453
13.400
20.364
6.847
11.948
28.797
9.647
12.257
44.344
17.734
26.744
43.648
18.278
32.352
40.648
17.154
28.575
39.777
16.488
29.938
32.330
15.730
25.131
28.384
14.539
22.359
23.654
11.341
17.173
20.973
10.599
14.447
363.650
153.201
247.658
godina rada, mlijeko povećalo ukupno da jenajveći priliv mlijeka proljetnomjesecima, kada dnevna količina kreće oko 3.000 što otkupljenog mlijeka ljetnim litara, je 10 2.094 dnevno 1976 povećanje otkupljivalo godini Prosječno puta. litre da danas vozari U tako mlijeka. ovojgodini tajbrojje opetporastao 7
se
764.509
na
litara
u
se
za
iz tih
28
sela
dnevno
se
dovoze
u
centralno
u
sabiralište
na
Galovo
oko
3.500
lit.
Danas
već
možemo
govoritipredaji da to malo i da je jošuvijek
tržnih
o
jednoj velike. ćanjajošuvijek kravi.
Jasno
viškova
od
Najbolji proizvođači mlijeka, kojipredaju preko svake Tako bilo iz: godine. je prošloj godini G. Bebrine 10 proizvođača Klakara 2 proizvođača D. Bebrine 8 proizvođača
po
lit, povećavaju
u
da
litara
povemogućnosti daljnjeg
su
10.000
se
680
nagrade primila godinu proizvođača, iz tri sela 20-torica što to pa je 29,0%. Uporedimo brojem krava, da 9% ima oko krava od njihovompodručju ukupnog broja, 29% velikom očekivati je proizvođača proizvodnjom. Vjerovatno je veću kako još proizvodnju, ovojgodini jer rekli, tradicija govedarstva i uporan rad količine staze. postoji donijeli bijele mlječne Znamo
su
ova
za
1976
68
a
su
znamo
evo
samo
sa
na
a
sa
za
u
smo
su
nove
Ing. Lj. J.
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR
R. J. STOČARSKI
—
Promet
rasplodnom
Red. br.
Ime
1.
2.
1978. proizvođača kooperanatamjesecu siječnju
stokom
prezime
i
u
proizvođača
Blaha
I.
Aleksa
Severin
3.
Aleksa
4.
Hrahovski
I.
5.
Hrahovski
I.
6.
Tanić
D.
7.
Tanić
Đ.
8.
Tanić
Đ.
9.
Tanić
Đ.
M.
Maciček
11.
Štogl
pb.
Gudovac
M.
10.
Selo
Severin
Rovišće Rovišće Bedenik Bedenik Bedenik Bedenik Žabjak Rovišće
D. N.
12.
Kunštek
A.
St.
13.
Botinčan
I.
Jabučeta
14.
15.
16.
Bedeković Rebić
M.
Šandrovac Ždralovi
S.
Mučurlija
Plavine
D.
Grginac
4374
326
Kategorija
m.
Kupac
»Podravka«, Koprivnica
tele
krava
.
»Sirela«, Bjelovar
ž. tele
»Sirela«, Bjelovar
742
krava
TP
Križevci
6786
ž. tele
TP
Križevci
397
krava
TP
Križevci
398
krava
TP
Križevci
4536
ž. tele
TP
Križevci
4538
ž. tele
TP
Križevci
3266
Kolanc
J.,
640
krava
Križevci
580
krava
TP
421
krava
»Sirela«, Bjelovar
881
krava
TP
krava
»Sirela«, Bjelovar
krava
»Sirela«, Bjelovar
krava
»Podravka«, Koprivnica
203
541
572
Križevci
Križevci
29
rasplodnom
Red. br. proizvođača
i prezime
Ime
17.
Veličan
18. 19.
Srbljinović Šveda S.
20.
Kolar
21.
Kolar
22.
F.
Babotok
917
krava
»Sirela«, Bjelovar
Orlovac
2339
krava
TP
Križevci
krava
TP
Križevci
J.
V.
Zdenci
347
krava
TP
Križevci
J.
V,
Zdenci
5929
ž. tele
TP
Križevci
krava
»Sirela«, Bjelovar
ž. tele
»Sirela«, Bjelovar
krava
TP
5502
krava
»Sirela«, Bjelovar
Brezovljani 24900 Brezovljani
krava
TP
Križevci
ž. tele
TP
Križevci
5540
krava
Vrbovec
krava
»Sirela«, Bjelovar
Smola
B. B.
Gašparić
J.
Doljani Hlebine
10292
Žabno
F.
25.
Miloš
26.
Uzelac
S.
27.
Uzelac
S.
Mičuda
Doljani
1546
5393
I.
Kostiha
Brezovljani
M.
Dubrava
30.
Kostiha
M.
Dubrava
31.
Štrbenac
N.
32.
Trnski
Vukšinac Narta
34.
M.
Gaćuša
B.
Tomazović
35.
Kuštan
36.
Božić
37.
Janković
38.
L.
N.
39.Šagorac V.
1265
955
997
tele
krava m.
TP tele
Križevci
Jelinić
M,
Križevci
krava
»Sirela«, Bjelovar
1030
krava
»Sirela«, Bjelovar
51
krava
TP
Križevci
162
krava
TP
Križevci
krava
»Sirela«, Bjelovar
I. Polje
281
»Sirela«
krava
Bjelovar »Sirela«,
V.
St.
41.
Vadljević
A.
42.
Ivančić
M.
Đ.
3305
junica
Bjelovar
Ruškovci Bulinac
3493
junica
TP
Križevci
4270
junica
PTK
Tuzla
Bjelovar
2879
Pavljani
Mikulandi
44.
Botinčan
I.
Jabučeta
3281
45.
Friković
Vl.
Draganić
6242
Nevinac Nevinac Nevinac
4104
46.
Jambreković
M.
47.
Jambreković
M.
48.
Jambreković
M.
Kašljavac
Vl,
Kušter
43.
N.
m.
»Sirela«, Bjelovar
TP
Paljevine
Reškovac
Brkić
Ivan
Redinski
krava
750
40.
49.
Križevci
Turanovac
Narta
Daskatica
N.
13707
Narta
Štefanje
M.
1336
916
Paljevine
I.
Taritaš
620
g.
Kupac
280
24.
33.
Kategorija
pb.
Selo
Kovačica
Smola
29.
J.
1978.
u
D.
23.
28.
siječnju mjesecu proizvođača kooperanata
stokom
Promet
junica junica junica
Bjelovar TPK
Križevci
PTK
Tuzla
»Sirela«, Bjelovar
4122
junica junica
TP
Križevci
4121
junica
PTK
Tuzla
junica
»Sirela«, Bjelovar
3457
oč
Žena
i dom
ŠTO JE POTREBNO Pod
ZNATI O REUMATIZMU?
obično
za organa podrazumijevamo oboljenja kretanje. oblik tzv. reumatična Najčešći je oboljenja groznica (akutni reumatizam). reumatičnih zahvaća grupa treći Druga oboljenja uglavnom zglobove, tzv. reumatizam mišičnom koži tipje periferni usredotočuje koji tkivu, ili oko krvnih žila. reumom
bolna
samo
se
a
u
>
Reumatična
groznica pretežno pojavljuje djece, žarišta: zubi kronična ljenja pokvareni (granulomi), upalakrajnika kronična i dr. Visoka bolnim (angine), upalažućnogmjehura temperatura, oteklinama ili više lakta i ruku znaci ramena, nogu, jednog zglobova koljena, reumatične naoteknu. Reumatična može groznice. Zglobovi prstiju groznica imati teške srčane i dolazi srce, pa posljedice zbogupale zalisaka, ovojnice do srčane mane. trajne može uzrokovati reumatičnu pa je potrebno Angina groznicu, liječiti ju kako bi po uputiliječnika, izbjegle komplikacije. Kod i reumatične ležati krevetu pojaveangine potrebno groznice je kako bi i da bi bili srce što poštedjelo zglobovi prikladnijem položaju. Kod akutne staviti hladne smiupalezglobova je njih uputno obloge, bolova i treba oteklina redovito uzimati će rivanje smanjenje lijekove, koje propisati liječnik. Reumatizam Otiču zglobova (poliartritis) javlja podmuklo. zglobovi ruku i nogu. To i dobi i to prstiju oboljenje javlja srednjojpoodmakloj kod ali mogu od da obole i mala Pri ponajviše žena, njega djeca. ustajanju obično slabo dolazi i do prsti pokretljivi, izobličenja zglobova. Uz zadaću da zaustave i ublaže bolijekove, kojiimaju napredovanje love treba držati i da bi ukoupale, zglobove toplom vježbati prstima čili. Za blatom liječenje upalezglobova preporučuju kupke,oblaganje i inače fizikalna ustanovama to (paknanje) terapija koje opskrbljene. bi Da kod prvom izbjegla o boljenja, majke djece, redu, spomenuta bi da reumatična i morajupoduzeti pojavila groznicaliječiti ih, odnosno ukloniti žarišta. ako uzroci Najčešći joj angine; učestaju treba tražiti bi došlo kako do liječničku pomoći liječiti komplikacija (srčane D. K. mane). su
kod
se
a
izvor
ovog
obo-
zarazna
s
su
za
se
u
se
u
na
a
za
se
se
u
su
a
s vremenom
u
se
ne
se
u
su
se
za
u
sve
zarazna
se
ne
su
ne
31
IMPULSA
STROJEVI
-
(D
MUŽNJU
ZA
KRAVA
»IMPULSA« STROJEVI ZA MU-
&
ŽNJU KRAVA SU RENTABILNI
(60,
JER SU IZRAĐENI
-
KONSTRU-
NAJNOVIJIM
IRAN! PREMA
TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA
PPIITITTTIITIITITI tananana ratote
IMPULSA mlijeka
STROJEVI ZA MUIMPULSA ŽNJU KRAVA U SVAKOM GOSPODARSTVU za gospodarstvood 10 do 120 kravas mužnjom u kantu za gospodarstvood 50 do 420 kravas mljekovodom od kravedo rashladnoguređaja u oblikuriblje izmuzište kostiza mužnju do 1200 krava kružno,karusel, za izmuzište 2000 krava —
-—
siguranprotok
jednostavno IMPULSA rukovanje —
—
najnovijatehnoIMPULSA loška rješenja —
-
IMPULSA nu i novcu
—
uštedena
vreme-
-
—
Grz
IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM IMPULSA osiguranirezervni dijelovi < —
-—
Izvoznik: Transportmaschinnen Export Import —
Glavni zastupnikza SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE
Vlasnik
UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik Kaštelan dipl. inž. Dinko i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Nica 31/III, telefon 440-476. Tisak:
Mjesečna
NIŠRO
»VJESNIK«
pretplata a
32
108 BERLIN NJEMAČKA DEMOKRATSKA REPUBLIKA
za
—
privredne proizvođače
za
OOUR
TMG
—
POGON
organizacije i mlijeka d. 3.—
VS
ustanove
d.
6.—
Zagreb