Mljekarski list 3-1978

Ku

mo sA

GOD

OŽUJAK

ZAGREB

XV

Robni

proizvođačiijeka Agrocentra« m

I

iz

»

—

Sesvete

1978.

Po

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

HRVATSKE

R.

—

J.

SELEKCIJSKI 1 BOLJE VIŠE, JEFTINIJEPROIZVODITI MLIJEKO? CENTAR

KAKO

STOČARSKI

SILAŽA Zbogaktualnosti, zbogpotrebnih priprema proljetnu sjetvu, ću nešto silaži. više kazati ovajput Silaža voluminozna krma ishrani krava jekonzervirana, koja koristi tovne i tovnih i krmača. muzara, rasplodne junadi, svinja Visoka treba biti nezamisliva bez proizvodnja mlijeka, koja ekonomična, je silaže obrocima krave osobito zimskim kad muzare, korištenja mjesecima zelene To znači da silaža ne krme. može koristiti drugimmjesecima tokom ali i to zavisno od vaše u godine, je usmjerenosti korištenju Pokazalo da tako konzervirana hrana hrapo zemljišnih je površina. jedinici nidbene od bilo to vrijednosti jeftinija kojedrugepripremljene hrane, krave rado Za silažu koristiti kukuruz zelena mogu je jedu. krmiva, i sirak sudanska lišće i kritrava, drugežitarice, ljulj, bob,grahorica, repino ške repe itd. Kod ovih kultura vodilo računa navođenja siliranje njiprvom hovojprikladnosti, kojajeuvjetovana, redu, sadržajem šećera, bjelančevina i šećera anaerobnim važan se procesom vlage.

Sadržaj jejako jer bez stvara (ti. prisustva zraka) mlječnokiselinsko vrenje, kojim siliranoj masi kiselina kao osnovni konzervans čuva zelenu silisakuplja mlječna koji od masu kao kod Ima li proces proces kvarenja (isti kiseljenja kupusa). tada i od se svakako siliranja nepoželjni tok, stvarajudrugekiseline,kojih je tzv. maslačna se pa najnepoželjnija kiselina, kojauvjetuje kvarenje silaže, takva silaža ne koristiti ishranu stoke. smije odnosno količina suhe tvari ima taSadržaj vlage, masi, k oja silira, kođer znatan tok vlažnost procesa utjecaj pravilan siliranja.

Optimalna silaže kreće za između Za 70—75%. i odspremanje jednostavno praktično suhe tvari možemo i ređivanje materijala koji silira, poslužiti jednostavnom probom.

Od šakama od mase u isjeckane siliranje napravimo grudu, poput Ne li nakon vremena masa sama, snijega.raspadne gruda dužeg jepresuha, Silirana masa vlažnosti ako se najepovoljne siliranje, načinjena gruda, kon od 1—2 da se stajanja minute, polagano raspadne.

Razumljivo je vlažnosti može odrediti sušioniku. u postotak najsigurnije sušenjem Radi lakše navest ću orijentacije najpovoljnije stadije vegetacije pojedinih kultura siliranje: Žitarice: treba silirati čim zriobe. dospjelostadij je mlječnovoštane Trave namijenjene siliranje: vlasnjača, stoklasa, rosulje, repak, mačji treba koristiti proso stadiju kasnije cvatnje.

Lucerku i treba do stasilirati kasnom Lepirnjače: djetelinu srednjem Ne li naročite kulture treba silirati ove dijucvatnje. poduzimamo mjere, kada mokre od kiše ili su tada lišće sadrži toliko vode da će u silaži jer biti suhe tvari. premalo a

i

i odluke

za

o

se

u

za

u

ne

nema

u

se

u

se

a

se

uz

razna

za

se

o

u

se

u

ranu

za

u

se

na

se

se

se

ovom

za

one

se

za

sama

za

zrno

u

za

u

u

ne

rose

34

siliranja je temperatura. temperaturu i hladno Hladno razlikujemo toplo siliranje. siliranje je temperaturi između između 30—45*C, Ako silažne mase pre8— toplo temperatura lazi 45% dolazi do silaže. kontrolom zraka.

Temperaturu reguliramo 30"C, kisikakvarenja Ako porast Odstranjivanje zaustavlja temperature. odmah početku dobro silažnu i ne masu zbijemo dozvoljavamo prejako ugrijavanje, osiguradobar tok procesa vamo Vidimo da zraka vrenja. je odstranjivanje najvaždobro vrlo važno se da nije sabijanje materijala koji silira, međutim, je što više ulazak zraka iz vana. silos To kvajemoguće spriječi postižemo litetnim silažne silosu. mase u prekrivanjem Vrlo važno da znamo koliko ćemo silaže bi bila je koja spremiti dovoljna ishranu za krava od do kroz 180—200 dana. jeseni kasnogproljeća tj.

Muzne krave vrlo rado kukuruznu silažu tako da količina dnevne jedu silaže dnevnom obroku kreće od 15—30 ovisno kg, produktivnosti grla, težini i učešću hrane obroku. da kroz 200 dana Znači samo tjelesnoj druge kravi treba oko 40—50 1m? mtc silaže. li da težak Uzme jednoj osigurati je 150—800 ovisno da o zelene što znači za mase, kg, jačini sabijenosti jednu kravu treba oko 5 m?

Na ovih osigurati silažnog podataka temelju prostora. krava možemo 10 krava veličinu silosa. Tako prema za npr. broju podešavati treba muzara hektar kukuruza silažu kome će zasijati jedan proizvesti oko 56 vagona kukuruzne silažne i istu spremiti u silo stogili kako trenč silos zove trench imati dužinu 10 šim, još (engleski: koji silo), rinu i visinu 2m. m, 3,5 Takvi silosi zatvoreni su dok kroz ulazi s tri strane, jedne, koju otvoreni.

Silosi se od time da silos, grade armiranog betona, unutrašnja je strana silosa obložena cement malterom čime »glazirana«, tj. postiže glatka kako betom bi oštetio tako i došao sipovršina, u prilikom gaženja lažu. Dno silosa tako da ima sredini dna prema gradi blagi p ad sredini, kanal obično oko 30 Iznad kanala postavljen je iscjeđivanje promjera rešetka kako silažna masa bi Osim unutra. vrste ove jepostavljena upadala silosa i silo silo i silo rov. postoje tornjevi, jame ažurnosti i svrsishodnosti Zbog organizacije rada,efikasnosti, korištenja korisno kod rada i sredstava mehanizacije, je siliranja udruživanje najmanje Jedan vrši vrši prevoz silažne trojice proizvođača. kombajniranje, drugi treći silažnu traktorom.

S obzirom to da silos, gnječi najtežim aktivno tri takvu oni ne u uključena proizvođača organizaciju, plaćaju međusobne Na način radnim se procesom, usluge. taj jedan silos, cijelim može zatvoriti tri dana zatvoriti tri silosa. mogu jedandan; zajednički Kao što već kod važno kako jenaprijed spomenuto, siliranja je gaženje bi se istisnuo zrak. Kada silos do traktor ulaje krajanagažen, spušta vrata iz zatim silos zatvara i to foliom silosa, plastičnom koju dolazi ili slično. Nakon što silos zatvorio ostavi da slama, sijeno zemlja 30—40 dana kako bi izvršio proces miruje mlječnokiselinskog vrenjatj. proces konzerviranja.

Kod ishrane krava silažom muzara ona biti mora početku postepena, kako bi krave veću količinu silaže na dnevnom obroku. prilagodile Taj 10—14 dana. period traje će (nastavitse) Ivica KATALINIĆ,dipl. ing.

Za

važan

proces

faktor

i

S

obzirom

na

na

a

na

za

se

u

se

u

o

u

se

za

na

se

mase

se

mora

su

s

u

se

s

se

se

ne

se

a

za

u

cm.

ne

mase

U

a

masu

su

s

na

sva

s

za

za

se

zna

a

se

na

na

se

se

se

u

se

u

35

MLIJEKA U SREDNJOJ DALMACIJI, PROIZVODNJA DIJELOVIMA LIKE,U BiH- TE PRERADA U SPLITU,KNINU u I LIVNU preradu mlijeka proizvodnju mljekara Splitska i otkupa mlijeka gravitacionom području proizvodnje organizatori Splita, Splita.

TP Imotski U 1977. proizvodnje (PKSinj, zajedno organizatorima godini količine ili direktno i mlijeka: otkupilislijedeće dr.) i »DALBIH«

centar

i

za

iz

na

su

sa

su

Poduzeće

PT

Područje Sinj

2.

Lika—Gračac—

3.

4.

—Korenica— Imotski Lapac Split

5.

BiH—Livno

6.

Duvno— Knin Glamoć Drniš

7.

8.

9.

—

MIj. Split

litara 4,200.000

Vrlika

1.

1,700.000

nn

»DALBIH« litara

920.000

5,120.000 4,200.000 2,600.000

2,500.000

|

2,600.000 700.000

—

700.000

—

6,025.000

—

6,025.000

600.000 615.000

—

—

Mlj. Zadar Zgb. mlj. i dr.

2,200.000 3,100.000

Ukupno

14,500.000

600.000 615.000

2,200.000 3,100.000

—

—

25,160.000

10,660.000

mlijeko, jogurt, splitskoj mljekari prerađuje uglavnom i mlječni napitci. vrhnjedrugi i također Knin U vrhnje dr, mlijeko, jogurt, prerađuje mljekari i »Li»Dinara« nekoliko vrsti sireva ovih (»Cincar«, proizvoda, Livnu, pored vanjski sir«). ostalim nosiocima sa ove proizvodkooperativne zajedno Obje organizacije ulažu znatna sredstva govedarske daljnje unapređenje vrijeme nje zadnje i i uzgoj objekata, stajskih proizvodnje (stočna hrana, adaptacija opremanje i nabava rasplodnih junicadrugo). iz »Jadro« sastavu OOUR-om Splita Sinj Splitska mljekara zajedno bavili oberintalske 37 rasplodnih pasmine kooperante području junica Međunarodne 17 iz sredstava Kod banke,Samoupravnog Sinja. kooperanata će i IKB fonda i stočarstva objekti Split, opremit unapređivanje razvoj fazi. Pored fazi i kod 20 damaćinstava drugoj mlijekaprvoj proizvodnju cisterne 2 kamionske 20 25 instaliranih laktofriza nabavit će prinovih, i dr. novi mlijeka, paster, mlijeka jevoz linijapakovanje »DALBIH« U farme od 500 krava i planuje izgradnja mlječne Sinju. je također 82 48 oberintalske od nabavio paskooperante rasplodne čega junice mine Dalmatinske i 34 montafonske područje Zagore pasmine područje Like. laktofriza. sabirnih i montirano nekoliko Izgrađeno punktova je Ova također kredita iz Međunarodne organizacija je početku korištenja od fonda banke iznosu stočarstvo i banke, Samoupravnog Zagrebačke i 16 24 dinara kod 40 od 10,000.000 Dalmatinskoj Zagori kooperanata,čega Lici. će se laktofriza 25 sabirnih i dr.

Izgraditi daljnjih punktova U

konzumno

se

a

se

u

za

u

na-

u

sa

na

za

su

se

za

za

u

u

za

se

za

u

za

za

za

—

u

za

u

u

u —

36

-

o

s.

ulaganja proizvodnju mlijeka proširenje preradbenih i skladišta i do u 1980. kapaciteta Livnu, Kninu,SplituŠibeniku god. dinara.

142,180.000 Ove formirale bi trebala izraditi organizacije zajedničku komisiju koja ovih ZUR-a. osnovama program objedinjavanja organizacija Rad nailazi će se komisijazadnje vrijeme izvjesne teškoće, koje skladu ZUR-om morati interesu ovih udruženih prebroditi organizacija, i ostalih nosioca kooperativne proizvođača proizvodnje togapodručja.

Pored

uložit

u

će

se

za

su

na

u

na

sa

u

u

S.

B.

KLUBA NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA OPĆINE ČAZMA

ZBOROVANJE

Čazma, Lamincu, jednom najnaprednijihopćine jepočetkom 10-to kluba poljoprivrednika naprednih siječnja jubilarno zborovanje te općine.

Uz veliki poljoprivrednika brojnaprednih zborovanju prisustvovali predstavnici društvenoopćine, poljoprivrednih zadruga, organizacija klubova PIK-a Zadr. napr. Čazma, poljobjelovarske regije, Zajednice političkih INE Kutina dr.

Zadr. i privrednika Hrvatske, predstavnici bilo 209 takmičara.

U takmičenje je uključeno 181 kukuruza proizvodnji 119 proizvodnji pšenice 15 proizvodnji travno- smjese 5 proizvodnji mlijeka djet. takmičio Dio više kultura i proizvođača proizvodnji.

U i proizvodnji pšenicetravnosmjesa postignutiznačajni kukuruza.

Pred deset kada rezultati, posebno proizvodnji godina počelo djetelinskih svaka takmičarska bila iz veće takmičenjem parcela jeuočljiva udaljenosti.

Sada i agrotehnike, umjetnih najsuvremenije jeprimjena sjemena, gnojiva štitnih sredstava većine proizvođača.

Takmičenje je postiglo postala svojina svojcilj.

Prvi i mlijeka. takmičenje uključenaproizvodnja je puta Na te imade: području općine 10.200 krava i rasplodnih junica 6.000 kvalitetno oplođuje 800 krava nalazi i podmlatka podselekcijom 3515 305 dana kg mlijeka laktacije postižu grlapodselekcijom 4142 izložbi Daruvaru 1977. su kg mlijeka postiglagrla godine i rezultati Proizvodnja takmičenja: mlijeka U

od

sela

održano

su

saveza

saveza

—

u

—

u

—

u

—

se

u

su

a

u

se

sa

za-

u

—

se

—

se

—

u

—

na

—

Proizvodnja Red.

broj

Prezime

i ime

1.

Taritaš

Nikola

2.

Strajnić Vlado Imbrišak Stjepan Dolački Stjepan Modrić Drago

3.

4.

5.

Ukupno

mlijeka Selo

u

i rezultati

—

Br. krava

Paljevine Paljevine St. Štefanje Leminac Ivanska

takmičenja:

Isporučeno D kravi po

Isporučeno mlijeka

8

2.885

23.082

8

2.821

22.568

7

2.857

20.004

7

3.131

21.918

6

2.202

13.210

36

2.800

100.782

37

laktacije postigla proizvodnju je Najveću vlasništvo Taritaš Nikole iz količini 6.114 masti, kg mlijeka 3,64%mlječne Paljevina. rezultati i u i su kooperativnoj proizvodnji goveđeg Postignuti značajni Preko 20.000 Veterinarske stanice mesa Čazma. kg organizaciji svinjskog proizvodnje tovu u je: govedapostigao i Mirko iz Paljevina Rajčević tovu svinje iz Narte.

HunjetAndrija dosu su nagrade, koje Najboljim dodijeljeneprigodne proizvođačima dijelili: interesna Č azma općine poljoprivredu zajednica Samoupravna PIK Čazma 305

u

dana

krava

mb

Beba

782

sa

u

u

—

u

—

za

—

—

INA

—

Kutina

Veterinarska

—

stanica

programimapladaljnjim je zborovanju ulozi udruživanja, poljoprikomasacije, poljoprivrede, potrebi razvoja kreditiveterinarske inž. i društv. službe službe, poljopr. tehničara, vođena

Na novima

vredne

Čazma

i dr.

vrlo

živa

i

o

rasprava

—

i dr.

ranju

delegata počela jezborovanjem rada i u vijeća udruženog društvenoprivrededelegacije političkih i rasprava

Ovim

SVEČANOST

ROBNIH

o

PROIZVOĐAČA SESVETE

poljozajednica.

iz oblasti

izboru

S. B.

»AGROCENTRA«,

poŠašinovec je organizirana mjesnezajednice. prostorijama Na svečanom Sesvete. robnim proizvođačima mlijeka općine nagrada djela iz robnih velik bio stručnjakamljekare proizvođača, broj skupu jeokupljen centar R. J. Stočarski Hrvatske centra i »Dukat« selekcijski Poljoprivrednog radnici Sesvete. i općine društvenoSesvete iz Ivo Uvodni referat kojimje »Agrocentra«. podnio Vugrić je politički i mlijeka općini prodaja organizira podkojima proizvodi uvjete prikazao

svečana

U

u

se

Sesvete.

g. kad

jeisporuotpočinju mlijeka robnoj proizvodnji Od tih 540 1720 krava. od 540 1 čeno proizvoproizvođača mlijeka 1,067.585 10.000 1 tri bila su đača svega mlijeka. preko koji isporučili proizvođača 1 od 944 domaćinU 1977. mlijeka otkupljeno godini jeukupno3,292.453 848.090 1 52 robna od 3000 stva isporučili proizvođača krava, čega preko dinara. od Za rad dobili su premiju 123.747,60 mlijeka. svoj robnih Evo imena proizvođača proizvodnjom mlijeka: najvišom 33981 1 1. Mitek Gajec Ivan, 32385 1 2. Šašinovec Kenfelja Stjepan, 31227 1 3. Hukavec Šašinovec Petar, 30519 1 4. Kos-Rucak Šašinovec Ivo, 26001 1 Glavničica 5. Petras Stjepan, 22987 1 6. Hrustić Gajec Ivo, 1 22405 Lužan 7. Okičan Đuro, Prvi

koraci

1974.

u

s

su

s

su

s

38

Sesvetski 20943 1 ČižmekJosip, Kraljevac Glavnica 9. Buči 20669 1 Katica, 10. Fundelić Budinac 20163 1 Stjepan, 42 Ostala 10—20.000 litara su dobili prekoji proizveli proizvođača mlijeka Od ovih nekolicina ih ima 4000 1 mliproizvođača mije. stajski prosjek preko Ovako visoku oni su dobrim radom jeka. proizvodnju postigli selekcijskim stada krava i stvaranju vlastitog visokoproduktivnog kvalitetnog podmlatka, hranidbe i modernim u primjenu pravilne tehnologije proizvodnje stajama rešetkastim podom.

Blažić Hukovec KrnjakSlavko, Vojvodić Branko, Blaž, Kenfelja Stjepan, Kos-Rucak Ivan i Petras koriste većinom mehanisvu Petar, Stjepan potrebnu bez visoku u zaciju, koje nemogućeuključiti proizvodnju mlijeka gospodarstvu.

U referatu istakao Ivo da Sesvete je Vugrić je području općine registrirano 716 traktora i 47 itd. kultivatora, prikolica realni da budućnosti realiPostoje izgledi proizvodnja mlijeka skoroj zira 8 miliona oko litara tržište. U Sesvete oko mlijeka općini postoji 5.705 krava i i 150 5.000—10.000 litara mlikojiproizvode junica proizvođača između 42 10.000—20.000 između litara jeka kojih proizvođača kojiproizvode mlijeka. dio dala i radna Svoj ovojproizvodnji je organizacija »Agrocentra«, i i radnom stručnoj pomoći organiziranju proizvodnje otkupa suradnji kolivelike napore ganizacijom »Dukat«, kojaje ipakuspjela preuzeti čine mlijeka ovog područja.

8.

su

u

uz

s

se

u

na

se

na

u

za

u

u

u

sa

or-

sve

uz

s

Robni

mlijeka »Agrocentra«, proizvođači iz

Sesvete

39

Be

_

..

»Agrocentra« proizvođača vidljiv je podataka i krava. svete rasplodnih junica mlijeka, proizvodnju realizirao da nema asfaltirabi teško područja brdskog Otkup dijelu tri kanih i dobro prevoznih linijakojimaučestvuju organiziranih puteva krasi i ažurnost Ovu miona u isplati premija »Agrocentra«. organizaciju to dodatna takvu da to Svakako poslovnost jer pažnju zaslužuje mlijeko. i i niz ima Sesvete stručnih poslovnih drugih koja »Agrocentra« odricanja djelatnosti. interes

ovih

Iz

Se-

robnih

za

se

u

u

za

su

za

*

s

+

Pa '*.

i. its

koa »

sastanka

Voditelji

Sesvete

»Agrocentra«,

Sesvete

skupštine općinske Marijan Kos,predsjednik ovako i robnim čestitao i zahvalio impostručnjacima proizvođačima koji je Zatim inž. realiziranu zantno mlijeka. jegovorio Dragutin Galić, proizvodnju i Sesvete, kojije izlaganju »Agrocentra« stručnjak vrijedni cijenjeni će i ishrani krava iznio neke poboljšanja koja uslijediti potrebna probleme i kontrole mlijeka. proizvodnje organizaciji nakon obišli domaćinstva Učesnici svečane diskusije nagrada podjele i KošKos-Rucak robnih iz Kenfelja Stjepana Ivana, proizvođačaŠašinovca: Svečanost

uveličao

je

za

u

svom

u

u

su

ković

Ivana.

Ivica

40

KATALINIĆ,dipl. ing.

PREMIJE MLJEKARE »DUKAT« otkupmlijeka »Dukat«, Zagreba, organizacija proizvodnju Proi najboljim mlijeka. svoje premije proizvođačima dodijelila godine je iznad 10.000 litara izvođači godini dobivaju premiju prošloj koji isporučili litara ta iznosi iznad 20.000 Za količine od 0,10 dinara.

0,20 mlijeka premija 30.000 litara dinara iznad i po isporuku dobivaju 0,30 dinara, proizvodnju litri mlijeka.

Radna

i

za

iz

ove

u

su

a

za

Sastanak

u

Zelini

mljekare premije je podjelu spomenute bilo čak 35 Na kombinat. družni proizvođača mlijeka, koji isporuokupuje iznos od tu količinu i čili 508.552 litre mlijeka primili 59.592,90 mlijeka, dinara. bio Ivan I mlijeka je proizvođačproizvodnji najuspješniji godine prošle od 24.716 litara. iz po redoslijedu proizvodnje Drugi isporukom Trcak, Polonje, iz Obreža treći Đuro 21.415 iz bio Čagec, litara, Hrastja, Stjepan Koščec, je »Dukat«

Prvu

izvršio

Zelinski

za-

su

za

u

s

a

s

s

21.072

litre.

brojproizvođača povećava području godine godinu više to znači da tu »Dukat«, je mljekare premiju koji ostvarujuvrijednu način takav robnih gospodarstvo svoje mlijeka koji usmjerili proizvođača i svih »Dukat« iz To nego Zagreba, mljekare privređivanja. ježelja, naših mljekara.

Tako

se

i na

iz

tom

u

a

su

ne

sve

za

samo

41

SASTANAK

NAJNAPREDNIJIH

PROIZVOĐAČA

i OOUR-a organizaciji kooperacija Mljekare iz Sela sastavu PIK-a Nova 17. II »Slavija«Starog Petrovog g.

Gradiška, održan sastanak četrdeset i je (40) najnaprednijih proizvođača mlijekarasplodnog materijala.

Na te ima 10.000 krava i Preko prodručjuopćine preko rasplodnih junica.

95% svih UO ili kvalitetnim bikovima plotkinja osjemenjujeputem (30 kom) Pod nalazi 800 293 prirodnom pripustu. selekcijom preko grla (1975. ili 273%. krava selekcigrla) povećanje Prosječna proizvodnja mlijeka pod iznosi 3.500 305 dana Po jom kg laktacije.

Programu gojidbene izgradnje 9 bičića od bikovskih testirano stanici govedarstvu majki je testiranje Varaždinu vlastiti rast, nekoliko ih centrima UO SI. je (Križevci Samo 27 koBrod). zadnje dvije godine n abavljeno je laktofriza, otkupljena ličina 1977 litara g. mlijeka dostigla je 7,360.000 (1976. 5,000.000).

Znatno 5—10 porastao i više od 10 kao i onih je brojproizvođača krava, 10.000 litara i više Starom Petrokoji isporučili mlijeka mljekari »Slavija« Selu.

U

OOUR-a

Nova

Gradiška

u

o.

se

u

se

—

za

u

u

u

na

a

u

za

u

za

—

u

a

—

—

sa

su

u

vom

Na

kao i konstatacija poljoprivredni proizvođačiostali sudionici rasprave inž. Križa(prijedlog Izvršnog vijeća skupštine općine) govedari, inž. i došli do da mnogo nić, Tomljanović dr., zaključka jepotrebno brže, i ZUR- prići izgradnji, adaptaciji opremanju objekata proizvodnabavi stočnjumlijeka, izgradnji silosa, potrebne mehanizacije a, proizvodnju rashladnih i prohrane, izgradnji uređajaopremanju mljekare povećanu Za te koristit će i sredstva Međunarodne banke izvodnju mlijeka. namjene obnovu i domaćih fonda i razvoj, banaka, Samoupravnog unapređivanje stočarstva kao i sredstva iz učešća. razvoj SRH, vlastitog Konstatirano da Društvo agronoma je jenedovoljno angažirano rješašto navedenom vanjuproblema sela, jeneophodno periodu ispraviti.

U vrlo otvorenom i iskrenom vođena između rasprava dijalogu je proizvonosilaca i faktora. đača, kooperacije društvenoS. B. političkih osnovu

ovih

su

na

osnovama

za

za

ne

za

se

za

za

u

u

BU GNOJEKA Naši

VIŠE

puna poljoprivrednici je jesen magle ili malo blaža već iskoriste da malo do ili šumice zima, kravice, kolinjaka »malo i sprejdu« dopeljalistinac, put koji pomanjkanju slama, također dobro dođe kravama i kao nastor. staji im malo Istina bu denes malo bude,kaj Kaj sprejdu. mlijeka al' im bu zimi štali.

Bu im al bu i više.

A dok v menje, lepše mekše, gnojeka ima onda i mekote više. ne?... rekla gnojeka dopela priroda Kaj je Bartolec iz Marofa.

Marija KljučakrajNovog Slično kravica i Kalnik jespelavanje drugim krajevima Bilogoru, ili Ivančicu.

nikad

nisu

se

a

nuz

mirni.

Iako

kasna

se

se

u

se

—

v

se

z

nam

u

42

uz

Bartolec

Marija

kravicama

na

vozi

nastor

za

MLIJEČNIH PROIZVODA

POTROŠNJU

POVEĆAJMO

listinca

proizvodnje. povećanje mlijeku uvjetovala je povoljna cijena tržne dana već punu naše Tako otkupljuju ponuđene godinu mljekare stvorilo količina. To 30% oko veće od viškove je potrebnih mlijeka, koje kao i raznih i velike zalihe to mljeka prahu maslaca, drugepoteškoće, novčana Velike zalihe »zaledila« pa sredstva, proizvoda. drugih mlječnih velikih »začaranom« vrte briga, jer znaju koji krugu mljekare opet tih način riješiti poteškoća. ali i budu Svakako bi izlaz bio da proizvoda, proizvođači kupcimlječnih način što bi način i riješilo trajnije taj dogovor, jedandugoročni tajproblem. oko molbi odazvali I sada spremno mljekara kupovine proizvođači i neznatne bile male sireva, ali to količine, proizvoda, posebice mlječnih ta istaći da kvalitete. Treba baš i je ponuda najbolje ponuđene organizirano i način znači bila nametanja. prisile dobrovoljnosti, temeljima snažno

Vrlo

sve

sve

su

za

u

su:

a

se

su

na

ne

u

se

na

na

samo

se

su

ne-

su

ne

ne

na

SKUPŠTINA

ZADRUŽNOG

na

SAVEZA

HRVATSKE

zadružnog Skupština Zagrebu je Titovih i završetak način svečan na Hrvatske. proslava Skupština jeobilježila održavale toku što naših u zemlji. našoj cijeloj godine prošle jubileja i predsjednik delegate prisustvovali mnogobrojne Skupštini Svečanoj Buković i Ivan članovi Jakov SR Hrvatske federacije Blažević, predsjedništva inž. Ivan Komiteta Komar i dr. Slavko poljoprivredu Saveznog predsjednik 21. II. 1978.

U

su

se

svečana

g. održana

saveza

u

su

uz

za

Kuštrak.

43

_

2

e

a

2

-..—

>

.--_

=.

o

___

2

.-

-.

—.

=

-

Hrvatske, Zadružnog Predsjednik drug Mažuran, je uvodnom Tita doprinos izlaganju neprocjenjiv druga svojem cjelokupnom i života kao i našegdruštvenoekonomskog razvoju poljoprivrede, time sela i zadrugarstva. političkog Zato odlučili da znak zadrugari jednoglasno Skupštini, svojoj zahvalnosti i zlatna značka Titu kao dodjeli povelja Zadružnog drugu i Edvardu i Vladimiru Bakariću. drugovima Kardelju razmotrio Radni dio rad zadružnih Skupštine jedosadašnji mnogobrojnih kao i naredne naročito oko to organizacija zadatke, udruživanja zadrugara, je kao zadatak narednom osnovni ocjenjeno razdoblju.

Rudolf

saveza

istakao

u

u

a

na

su

se

u

saveza

a

u

MANDEKIĆEV

»GOSPODARSKI

PRIRUČNIK«

godine je stručnjak prof. ing.

Mandekić »Mandekićevim 1978. g., to gospodarskim svojim priručnikom« od 52. jeuzastopni broj početka izlaženja. njegovog štivo naših Tajgospodarski priručnik jeomiljeno mnogobrojnih poljoprivrednika. dr. Mandekić mnogoOvajnajnoviji brojpripremio je prof. dr. dr. Kobrojnim stručnjacima: Brlek, poznatim ing. ing.

Crnjaković,Korić, dr.

Omrčanin i dr. vačević, ing.

Mijatović,Novak,ing.

Izdavač Savez i i tehničara je godine poljoprivrednih inžinjera SRH, Berislavičeva i može naručiti. ga Zagreb, 6,gdje I

ove

obradovao

naš

nas

uvaženi

dr.

Vinko a

za

sam

ove

se

Prof.

44

an

dr

Vinko

Mandekić

s

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR —

stokom kooperanata proizvođača rasplodnom veljači 1978. gođine u mjesecu

Promet

er

rdd

jam

1.

Gašparac

M.

Kategorija

Selo

krava

Turčin

Kupac

pb.

483

Antun,

Plonžek

Treštanovci 2.

Jantol

junica

2428

Orahovica

bik

1653

Brezje

Praščevac

m.

L.

V.

3.

Šalek

4.

Šinogl

5.

Marković

F.

M.

V.

Sesvete

——

junica tele

3280

Vet.

zrava krava

506

Dragišić

574

Dragišić Vajo,

680

Kosanović

Mijo, Prvča

2605

Mačković

Ivan,

M.

Grabovje

7.

Kundakčić

M.

Grabovje

8.

Matošević

I.

9.

Matošević

I.

10.

-Čenti V.

11.

Ribičić

Pleternica ž. tele Pleternica krava Lučinci bik Knežci

Kundakčić

13.

14.

krava

M.

—

Soljanović

Katančić

Z.

V.

Ivan, Bokšić

Kovačević Muzar

Kundakčić

12.

Treštanovci

13265

6.

M.

Antun,

Plonžek

724.

2320

Ljubomir, Dragičevac gor. st. Varaždin

Ribić

Vajo, Čosinac

Gradec

Brestovac

Mato,

Matanović

Čosinac

Pero

Dol

Savski

Grabovje

bik

2310

Letić

Sesvete

bik

23179

Bjelić Stanko, Čečovački Vučjak

Lukač

bik

5824

Mandić

Dragan, Milivojevci

Neda,

Bredenica 15.

16.

17.

Kovač Kovač Kovač

Vukosavljevica

M.

Vukosavljevica

M.

Vukosavljevica

M.

=

junica

—

krava

6090

Radoslavljević

G.,

Koreničani 876

Radosavljević

G.,

Koreničani

junica

5936

Radosavljević

G.,

Koreničani 18.

19.

20.

junica

5911

junica

5967

Virovitica junica

5981

—Stoponja J.

Hađičevo

—Stoponja J.

Hađičevo

—

Ponikvar

M.

G.,

Koreničani Križevci

D.

Kovačica

junica

2272

»Sirela«, Bjelovar

S.

Trojeglava

junica junica junica

4337

TP

Križevci

9835

PTK

Tuzla

8293

»Sirela«, Bjelovar

junica

8378

PZ

junica

8377

»Sirela«, Bjelovar

junica

6955

PTK

junica junica junica

8569

»Sirela«, Bjelovar

9687

TP

Križevci

9814

TP

Križevci

24.

—Skaljnik A.

25.

Dobrijević

S.

V.

Zdenci

26.

— Margetinac <

M.

V.

Trnovitica

M.

V.

Trnovitica

31.

Radosavljević

Z.

Patek

Ljudevit

Margetinac —Mihatović —Bartolčić

—

Koreničani

TP

23.

Zlatar

G.,

9812

Benić

30.

Radosavljević

junica

22.

29.

Koreničani

Sređani

LederJ.

28.

G.,

D.

21.

27.

Radosavljević

Kajgana

A. I.

N.

S.

Subotičanec

M.

—

Ploščica

Gola Gola

s.

Vojnić Tuzla

45

Promet

ex

dirao

32.

Pobi

F.

33.

Pobi

F.

34.

Bobovac

A.

35.

Živković

J.

36.

Kertez

37.

Kovačić

38.

Pavić

39.

Godek

40.

—Ormanec

41.

Juranić

42.

Ljubić

M.

43.

Ljubić

M.

44.

Kuček

S.

45.

Kucell.

46.

— Vodopija —

47.

48.

49.

50.

Matić

Z. A.

I. I.

F.

—

Cesar

N. N.

M.

Njegovac

proizvođača stokom veljači 1978.

Selo

N.

Vodopija

rasplođnom mjesecu u

D.

I.

kooperanata

godine

Kategorija

pb.

junica junica junica

9703

TP

9704

»Stočar«, Zagreb

9873

PTK

Tuzla

9771.

TP

Križevci

Gola junica Jagnjedovac junica Koprivnica junica Novigrad junica Virje junica Virje junica junica Virje junica Virje Virje junica Kalinovac junica Hrsovo junica Hrsovo junica junica Predavac Škrinjari junica Žabno junica

9734.

»Stočar«, Zagreb

4624

TP

Križevci

4673

TP

Križevci

4904

Bjelovar »Sirela«,

Gola Gola Gola

:

junica

Gola

Kupac

Križevci

9619

»Sirela«, Bjelovar

9545

TP

Križevci

9609

TP

Križevci

9600

TP

Križevci

9687

TP

Križevci

3856

»Sirela«, Bjelovar

24408

TP

Križevci

24134.

TP

Križevci

24532

TP

Križevci

24365

TP

Križevci

24343

TP

Križevci

w

Zena

i dom

DAN 8. marta

ŽENA

slavi.

Moramo jeproglažen žena, k oji godine da trebalo borbe dok žene dobile mnogo odnos prisjetiti ravnopravan je muškarcima i i politička prava. izvojevale svoja građanska za

Dan

se

su

svake

se s

Između

afričkih drugog s vjetskog evropskih, azijskih, i američkih ženske masovne kao zemalja djeluju organizacije dijelovi socijadruštva. lističkog.i demokratskog U toku NOB-a 6/XII 1942. Antifašistički front žena osnovan je (AFŽ), IV Savez osnovan ženskih društava J kako bi AFŽkongresu je ugoslavije, zaštiti žene radui sl. pomogao majci, a 29. XI 1945. osnovana demokratska žena. federacija jenajveća Generalna UN-a 1967. disskupština usvojila jedeklaraciju uklanjanju odnosu ženu i kriminacije zahtijevala osiguravaju je donošenje mjera koje između muškaraca i žena. jednakost Velika razlika između muškaraca i što žene jezapreka uklanjanju žena, izobrazbu što neki i da nemajuodgovarajuću smatraju postoje neka, ženska žena i induzanimanja.

Najviše je zaposleno tekstilnoj prehrambenoj te iako žena muškarci. striji, trgovini, je sposobna poslove koje obavljaju Moramo imati da od 800 500 čine milijuna nepismenih milijuna žene, što znači trećinu radne i snage Još industriji prekopolovinupoljoprivredi. nekim afričkim muž kuće i bez žena može uvijek zemljama jeglava njega odlučivati. prvog

i

rata

većini

u

a

na

u

o

u

na

samo

u

za

na

sve

umu

u

u

u

ne

Godine

1970.

žene

čine

34%

ukupne svijetu.

Sovjetskom Savezu od čine Africi 5%. ukupnogbroja zaposlenih polovinu žene, životu FinŽene, Sovjetskom Savezu, učestvujujavnom 38%, 21%. skoj Kod žena nas ali manjibroj učestvuje javnomživotu, postepeno ukljuTrećina žene.

Nalazimo dvanaestom čuje. zaposlenihnašojzemlji od četrnaestom 44 između mjestu evropskih zemalja, zemlje svijeta.

Jugoslavenke muškarcima izjednačene gotovo školovanju.

Kod važnosti zaštiti trudnica i mnogo pridaje reguliranju trudnoće, Sve veći i kako bi olakšalo i djece. je brojjaslica dječjih vrtića, majci kuće. To ide tako van selu na gućilo njenozaposlenje lako, p ogotovo jer to znatna sredstva. potrebna materijalna U selu žena iako životni znatno stanje nije uvijek zadovoljavajuće, uvjeti uvedena svuda električna poboljšani.

Doprinosima poljoprivrednika jegotovo kako bi selo struja, izgrađene ceste, povezalo javnim prometnicama, zatim što da zdrava voda jepostavljen vodovod, jepreduvijet osigura pitka i života. Mladi više što svakako pohigijenski uvjeti naraštaj školuje, je ali kao mladi više trebno, posljedica toga, napuštaju selo, gospodarstvu starci. Društvo ulaže da individumnogo napora ostaju udruživanjem alnih i odnosa društvenim imaproizvođača kooperantskih organiziranjem i mladih selu. Kod njimaomogući stabilnije privređivanje zadržavanje toga znatnu žene. One brinu i kad uloguimaju djecu gospodarstvo, pogotovo muževi ili netko od ode rad inozemstvo. starijih ukućana, privremeni selu treba da bave i društvenim kako bi Ženama omogućiti radom, odlučivati i sela. Ne zabosvoga mogle svojnapredak napredak smijemo raviti da mnogo ovisi iz konzervativnih mnoge razloga njimasamima,jer društveni rad. odbijaju U 1978. svim selu i želimo sreće mnogo godini radu, ženama, gradu, kako bi si života i rada. osigurale bolje uvjete D. K. radne

snage

U

u

a

u

u

su

a

u

se

u

su

a

samo

sa

u

nas

u

se

na

na s

u

se

se

omo-

ne

za

su

su

su

se

s

se

se

sve

sve

a

na

se

s

na

se

za

na

na

u

se

za

o

u

u

u

47

IMPULSA

-

STROJEVI

MUŽNJU

ZA

KRAVA

»IMPULSA« STROJEVI ZA MU-

Do

ŽNJU KRAVA SU RENTABILNI

(60, FITITITITIT

IA.

JER SU IZRAĐENI

|...

-

KONSTRU-

......

IRAN! PREMA NAJNOVIJIM TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA

Q

zašasuono to.... sans sos,o._... skodtoonaneo set.

tanna

m.

IMPULSA mlijeka

IMPULSA STROJEVI ZA MUZNJU KRAVA U SVAKOM GOSPODARSTVU za gospodarstvood 10 do 120 kravas mužnjom u kantu za gospodarstvood 50 do 420 kravas mljekovodom od kravedo rashladnoguređa—

-—

najnovijatehnoIMPULSA loška rješenja —

-

—

siguranprotok

jednostavno IMPULSA rukovanje

—

—

-—

IMPULSA nu i novcu

ja u oblikuriblje izmuzište kostiza mužnju do 1200 krava kružno,karusel, za izmuzište 2000 krava

—

uštedena

vreme-

Gaz

IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM IMPULSA osiguranirezervni dijelovi <a> —

-—

Izvoznik: Transportmaschinnen Export Import —-

Glavni zastupnikza SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE

Vlasnik

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik Kaštelan dipl. inž. Dinko i izdavač: radnika Udruženje SRH. i uredništvo: mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476.

Tisak:

Mjesečna

NIŠRO

»VJESNIK«

pretplata a

48

108 BERLIN NJEMAČKA DEMOKRATSKA REPUBLIKA

za

—

privredne proizvođače

za

OOUR

TMG

—

POGON

VS

organizacije i ustanove mlijeka d. 3.—

d. 6.—

Zagreb