Mljekarski list 4-1978

Page 1

TRAVANJ 1978 *

Sirela«

jekare iizložbama, stečars kim kooperant Stočar

imi

»

iz fa e mai e > s ha«

.=>

ižu fue vwP=;

zap

w

ažene

usp

jehe

na


R.J. STOČARSKI

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR

KAKO

VIŠE,BOLJE | JEFTINIJEPROIZVODITI MLIJEKO? (SILAŽA)

prošlom brojupisao o među to mlijeka, manje proizvođačima okviru ostanem ovog problema. U

silaži. Kako

sam

izazvala

je da i obavezuje ova

me

tema

u

živo

ovom

u

U

zani-

broju

govedarskoj proizvodnji mlijeka najveću cijeni koštanja ishrana. Veliki domaćinstava ishrariješiti broj tajproblem n astoji slabijom što se, odražava niskom nom, logično, proizvodnjom. stavku

zauzi-

u

ma

Ishranu

krava

treba

organizirati isključivo površinama. takvim ćemo niže ratarske kulpristupom problemu pretvorit vrijedne ture i animalne i meso skuplje traženije proizvode mlijeko. Svi oni tržno proizvođači kojinamjeravaju dogledno vrijeme p ostati robni i mesa čemu mnogo orijentirani proizvođači mlijeka trebaju prominavike Tradicionalna ekstenzivna projeniti svoje govedarskoj proizvodnji. domaćinstvima ili krave izvodnja koja primjenjivala jednom dvije je zaostala i nazadna. Takvu navike naših proizvodnju jepregazilo vrijeme, tj. i baka neodržive su U djedova postale modernoj p roizvodnji. tempu budu držali korak će održat će proizvodnje proizvođači koji nestajati, oni budu držali i novu ishranu koji tehniku, tehnologiju, bolje stoke. Kod takvih silaža treba biti na prvom uvjetedržanja proizvođača osobito zimskim kad zelene krme. mjestu, mjesecima, druge U rečeno da silirati vrste zelene mogu mnoge prošlom brojuje krme, među i livadne trave. Silaža od livadnih trava koristi mnogo njima naročito i literaturi i istočne prema sjevernoj zapadnoj Evropi, zemljama Evrope. Kod ima livadnu silažu. Nešto manjibrojproizvođača koji odlučuju više koriste Proizvođači je Sloveniji. koji siliranje prvi odlučuju puta bi trebalo da trave obzirom da na tom Iskustvo. siliraju polju n emaju Uputbi bilo da kukuruzne silaže vrsti silaže počnu spremanjem jer toj iskustva i puno veći koriste. postoje je brojljudi kojiju Važno da trava treba silirati nakon što uvene i suha tvar jepodvući 35%. da tome uvenule prema poraste najmanje Razumljivo je je spremanje silaže ovisno vremenskim Silažu od trave nerado prilikama. svježe goveda Kvalitet silaže i uzimaju. ovisi,velikoj mjeri, košnje gnojenju dotične livade. trava Štojelivada mlađa,koncentracija probavljivih jeveća, time i količina hranidbenih tvari. Zato bi jedinicasuhoj namjenjenu travu, silažu trebalo koristiti U tom bi takova silaža sadrprije cvatnje. slučaju žavala 7—9% sirovih i probavljivih proteina0,16— HJ/kg. Ako iz bilo trava 0,20 zelene kojihrazloga nijepovenula, prilazi siliranju ali tada dodati konzervans i kiselitrave, jojje potrebno (amonijakorganske Ovi konzervansi travi ne). ubrzavaju mlječnovrenje. Povenuloj prikiselinsko 50 na

vlastitim

Samo

ovom

u

u

u

u

se

u

s

u

novom

ne

samo

a

se

samo

u

nema

se

se

u

a

u

nas

se

u

na

se

ne

za

s

no

sa

o

se

na

o

u

a

o

vremenu

o

u

za

se


svježe siliranja siliranja nijepotrebno zato i veliki trave napominjem soka, ocjeđivanja zbogobilnog gubici postoje od 35% suhe bi sadržavati da trava ne da povene manje poželjno tj. kao smjela je kultura. i kod ista tehnika tvari. Inače Uspjedrugih siiranja siliranja je fazi kao 1 tvari i brzini suhe količini ovisi šnost siliranja, siliranja silaže i iznosi lakša od kukuruzne silirane travne mase zrelosti trave. Težina je treba odmah zatvodođe do nevremena, Ako 50—200 siliranja kg/m?. prilikom U neminovno završen. kao da riti silažnu masu proces protivnim siliranja je loš. kvalitet silaže dolazi do velikih je gubitakahranjivim tvarima, Kod

konzervans.

nikakav

dodati

likom

o

o

u

a

silaže. Za

treba

kako

znati

uzima

Ocjenjivanje ocjenjivanje uzima 6—7 Uzorak iz centra uzorak. cm i sa siliranje ispod površine uzorak. Iz silo 3—4 po periferna mjesta jedan tornjeva uzimaju probe Ako silaži nalaze iz rovova svaki metar dužine. svaki metar na dubine, treba uzorke uzimati ih Kvalitetna i različiti slojevi posebnoposebno ispitivati. silaže miris kvalitetne silaža ima voća. aromu Boja prijatan kojipodsjeća izvršiti silaže zelena ili žutozelena. Za objektivno ocjenjivanje potrebno je je Vršimo analize: analize kemijskom kemijske laboratoriju. silaže

se

za

prvo

se

na

se

na

a

se

u

na

ove

u

1)Stupanj maslačne 2)Ispitivanje kiselosti

silaža

Kvalitetna

pH 4,0— radi silaža pokvarena, je 4,2. tj.

4,8 iznad, je

Kreće

imati

mora

znak

to

i

kiseline

da

cesima.

li se

se

vrijednost o pronepoželjnim oko

ta

mlječne dobroj smije biti,postotak svih mora jednoj polovini sadržaja proteina. silaži, odgovarati najmanje i kod kao što to krmiva, vrijednost silaže, je uobičajeno drugih Hranjiva Od analianalizama i hranidbenim se pokusima. kemijskih određuje kemijskim sirovih masti suhe tu svrhu se sadržaj proteina, određuje sadržaj tvari, računskim izračunava bazi ovih luloze i mineralnih tvari. Na podataka putem znači ili H. J. izražava silaže se (što hranjive jedinice) hranjivost koja što te isto. krmne K.J. zapravo jedinice,je jedno tj. Ivica KATALINIĆ, dipl. ing. Maslačne

kiseline

silaži

u

kiseline

a

ne

u

za

ce-

u

sa

se

STOČARI BJELOVARA IZLAŽU RASPLODNE SADU U NOVOM

JUNICE

poljoprivjunice rasplodne Bjelovarski od 12—21. 1978. održava N. rednom svibnja godine. Sadu,koji sajmu izložbi Sadu Novom stočari su Posljednji putabjelovarski sudjelovali sektor individualni 1958. kada općine. bjelovarske predstavljali godine naše stočare za veliko priznanje jerreprezentiraju Ovogodišnji je nastup kvali>»SIRELU« im OOUR sa svojim sudjelovanje Bjelovar, koja omogućuje Sadu. Novom tetnim Međunarodnom junicama sajmu stočari

u

izlažu

na

Međunarodnom

se

na

u

su

na

u

51


junice uzgojene rasplodne primjer: Girčala i Frkovića iz Antolovića Došena iz iz Blažinčića, Rovišća, Međurače, iz Đurića iz V. Vlahovića iz Sasovca Španića Hrgovljana, Pisanice, Prekobrda, iz Orlovca. i Kramarića i Varge stočarima da priznanje bjelovarjošjednoznačajno Napominjemo, je stanice i kao i »Sirele« ske Poljoprivredne Bjelovar uspješandugoopćine, i rad na selekcijski uzgoju selekciji kvalitetnog simentalskog godišnji uzgojno goveda. Božidar Majhen, dipl. ing. Izabrane

su

kod

vrsnih

stočara

kao

na

ovo

za

TAKMIČARA ZBOROVANJE REGIJE BJELOVAR

X. REGIONALNO

U POLJOPRIVREDI

jubilarno regionalno zborovanje Bjelovaru je ožujka nekoliko Klubova takmičara su, naprednih poljoprivrednika. Zborovanju pored i radnika stotina stručnjaka poljoprivrednih proizvođača, društvenoRudolf i Bjelovar, prisustvovali Mažuran, predsjednik Zadružnog općineregije političkih sekretar Rade i Stevo saveza republički Hrvatske, Pavlović, poljoprivredu, SSRNH. član republičke konferencije Stanivuković,sekretarijata otvorio Vlado saveza BjeZborovanje predsjednik Zadružnog Družinec, je lovarske regije. 1675 ha U kukuruza takmičilo 1958 na proizvodnji proizvođačapreko od mtc/ha od 88 mtc/ha. prinosom Najveću proizvodnju116,4 postiprosječnim Milan iz veći 133 gao jeObradović Ždralova, proizvođača postigla prinos U

održano

3.

10-to

za

s

se

su

a

od

100

mtc/ha.

proizvodnji pšenice ha, prosječnim od od mtc/ha prinosom 42,9mtc/ha, najveću proizvodnju 76,7 postigao je Dudaš Miroslav iz Imbriovca Koprivnica. U visoku učestvovalo 54 svega proizvodnju takmičenju proizsijena je 44 ha i vođača prosječnim prinosima: 120—190 mtc/ha prirodni travnjaci travno mtc/ha 132—296 djetelinske smjese Rekorder 190 mtc/ha u na sa proizvodnji sijena prirodnim travnjacima je Vukmirić Blažinčić 296 mtc/ha Milenko, zasijanim travnjacima je Mirko iz Rovišća Bjelovar. U učestvovalo 157 530 takmičenjuproizvodnji mlijeka je proizvođača 4233 krava, čija jeprosječna proizvodnja kg, najveću proizvodnju prosječnu 305 dana iz Predavca Buhin po kravi laktacije postigao Bjelovar je Josip 7352 sa kg. Rekorder iz Babotoka Veličan 44.837 sa mlijeka isporuci je Franjo kg od 6405 kravi po mlijeka prosječnom proizvodnjom kg. Rekorderima Plakete i i su uručene nagrade: plakete diplome. diplome dobili i i organizatori dugogodišnji takmičenja području stručnjaci Bjelovarske regije. U

takmičilo

se

474

takmičara

sa

569

i s

a

za

sa

a

na

sa

u

sa

a

u

u

s

su

na

S. B.

92


RASPLODNIH

SAJMOVI

1978. g.

zaključno govedaplaniranih godine, rasplodnih ukupno sajmova četiri dosad 15. 5. g. održana sajma. 13

Od

sa

GOVEDA U I.TROMJESEČJU U HRVATSKOJ ove

su

0.

Red. br. Mjesto

br.

.

br.

proizv. prosj. u

dana

305

8

2891

31

3347

27

3096

66

3304

Gorica

7

3089

65

3605

Bjelovar

31

3337

136

3489

Koprivnica 2. Prelog 1.

3. V. 4.

junice prosj. proiz. br. majkijun.

Krave

ponudili proizvođači Najveći brojgrla jeponuđen Bjelovaru, i Grubišno Križevci iz Čazma,Daruvar, Polje, Garešnica, Bjelovar, općina: Grla Hrvatske. kao i SR SR dolazili iz SR su Srbije, BiH, Vrbovec; Kupci prodavana putemlicitacije. bio

su

a

u

ih

su

junice

krave Isklična

cijena za

O :

O

Postignuta cijena 8% selekciju Ukupnacijena: za

19.636

17.741

22.295

19.215

1.784

1.537

24.079

20.752

kupceprisustvovao brojpoljoprivrednih proizvođače stotina zainteresiranih i nekoliko i veterinarskih proizvođača. stručnjaka bržu davnu Oblačno i kišno proizvođača želju pokrenulo je vrijeme stoke dvorane za Bjelovaru. aukcijske prometrasplodne izgradnju S. B. Sajmuje

uz

i veći

i

za

u

DESET GODINA PROIZVODNJI

TAKMIČENJA U POLJOPRIVREDNOJ NA PODRUČJU OPĆINE ŽUPANJA šećerne

pšenice, kukuruza, proizvodnji proizvođača i te i repe, mlijekamesa, društvenopoljoprivrednih stručnjaka i i dnika Baranje, VojvoSlavonije Županja susjednih općina političkih područja općine MaCKSKH i član Drenovcima su u dine i prisustvovali zborovanju Zagreba, SSRNH i član sekr. oecc. žuran konferencije drug republičke Rudolf, dipl. Sohač. kod društvenom na te Na sektoru, poredmehanizacije njivama općine, ima 1400 traktora. individualnih proizvođača rekorU postignuti organiziranosti, zahvaljujući kukuruza, proizvodnji od rekord iz Strošinaca dni m tc/ha, 132,1 postigao je Filipović Ilija prinosi, čime pobjednik. republički jepostao Osim

450

takmičara

u

ra-

,

'

su

a

53

».d4


proizvodnji prosječni pšenice jenajveći prinos postigao od mtc/ha. Račinovaca 74,03 od mtc/ha šećerne U repe kroizvodnju733,3 najveću prosječnu proizvodnji iz Berač postigao je Josip Županje. U par godina. takmičenje jeorganizirano zadnjih proizvodnji stočarskoj i objekata proizvodnju izgradnji mlijeka, njihovom Zahvaljujući adaptaciji i nabave silosa za i rasplodnih uzgoja junica, izgradnji opremanjukreditiranju nabavi stočne za sa mehanizacijesjetvu, brojproizvođača hrane, spremanje 1 sto. 10.000 popeo preko mlijeka isporučenih Jakšić Adam od 32.681 1 iz Cerne količinu pa isporučio mlijeka Najveću je iz Babine 19.754 mesa. kojijeisporučio kg goveđeg Stojanović Alojz Grede, Veliki rekorderi, posebno brojproizvođača, nagrađeni vrijednim fond dale radne i institumnoge svoje priloge gradama čiji organizacije veći Osim novčanim i naturalnim cije. nagradama, brojproizvođača nagrađen i inozemstvu. po jenagradnim putovanjima zemlji i Na i govorio stručnjaka zborovanju jeporedvećegbrojaproizvođača Hrvatske. Rudolf Mažuran, predsjednik Zadružnog SSRNH Sohač Ivan uručio Članrepubličke konferencije jePovelju drug OOUR-a Žderić »Napredak« proizvođaču Andriji. Na i izveli vrlo domaćini su krajuzborovanja uspjeli kulturnozabavni program. umjetnički S. B. Johić

U

Martin

iz

u

za

se

na

su

a

u

na-

su

saveza

198.SAJAM RASPLODNIH

U OBERVARTU

GOVEDA

AUSTRIJA

pokrajine Burgeland, gdje Austrija jednom mjesta stočari živi veći su, par poljoprivrednici, posjetili koje navrata, brojHrvata, i veterinarski iz i kao i bjestručnjaci općina BjelovarVrbovec, poljoprivredni simentalske održan 21. lovarske paožujka rasplodnih goveda je sajam regije, smine. Za sajamjeponuđeno: U

Obervartu

od

u

proizvodnja Prosj. krava bikova —majki majkijunica u

Kategorija

broj

Bikovi Krave mliječ.

21 6

4481

Krave

bređe

19

4385

Junice

bređe

76

Junice

ml.

65

Dobar

4888

— _ —

kg

305

dana

4543 4448

propokazuje genetski potencijal goveda tojpokrajini prosječna 305 dana krava i standardne poizvodnja laktacije mlijeka majki ponuđenih nuđenih bikova i junica. u

u

S. B.

54


LAKTOFRIZI OLAKŠANJE

Milan

Bratić,

predsjednik

mjesne

zajednice

CAREVDAR

Carevdara, Bošnjaci, Donjara, Carevdar, mještani staokolnih Kostadinovac i Male mjesta, drugih Pobrđani, Bošnjaci, Sesvete, »do iako ih ima su novnici bave se podne« »polovnjaka«, koji poljoprivredom, Milan rekao što nam Evo radnici Bratić, je poslije podne»seljaci«. Carevdar: predsjednik mjesnezajednice Caotvorili u stočarima smo bi olakšali našim Da posao fitoapoteku stanicama se naše revdaru u prodavaonice. Postavljaju otkupnim sklopu Iako

su

Mali

Stari

Novi

a

na

59


laktofrizi, napajanje gorivom. U našim kao sve gospodarstvima traktori,više, vuča, konje. zamjenjuju Robni terenu? ovom proizvođači nestabilnosti Nažalost svaki čas zbog našegtržišta, gdje stoki, cijene i ostalim mesu poljoprivrednim proizvodima mijenjaju, sajmovi ukidaju, samo pa ukidaju, ukidaju... zbunjuju poljoprivredne proizvođače, boje ići iako im veće i krediti. da će se i tržište investicije, pružaju Vjerujemo će moći i iz ovih dobiti veći tržni pa jednomstabilizirati, krajeva viškovi, i kako tako i stoke mlijeka, proizvodnji svinja. a

treba

da

montira

se

i

rezervoar

traktora

za

na

se

se

ne

se

u

se

se

u

A.

ŠTO BO GRUNTIĆA

T.

OBDELAL?

godine godinuprosjek domaćinstava više sve pojedinih stari, Mladi što sve nas zabrinjava. pomalo odlaze neki i veća gradove mjesta, odlaze i rad inostranprivremeni malo onih stvo. Vrlo je koji opredjePosjetili ljuju poljoprivredu. Valenta bitelj Đuroci, poljoprivreIz

starosti

u

u

a

na

u

se

smo

za

dnika

o-

iz Đurđevca.

Marica

imali

ja Cilu i Sve (Maricu, Rozu). i odabrale zanimapoudale drugo ostala »starPoljoprivreda je nje. Valent. kaže u sjeti cima«, Moja

supruga tri kćeri

smo su

i

se

nama

li umorni?

Niste

A

kajpitate?

tića obdelal

Al'

što bo

i to živino

ranil?

penziju,

mo

a

od

nečesa često

se

Vidimo

vas

Nosimo

mlijeko

da

toga

grun-

Mi

nema-

živeti?

mora

idete

u

karu? —

u

tržni

višak

sabirnu

mlje-

stanicu

dođe

dobro

Taj kućne Poljoprivredna potrepštine. da možemo zadruga jeomogućila, boi ostalu robu i kruh tamo kupiti što ti bonovi žao Meni novima. je i vrijede drugimtrgovinama,bi PZ »dućanima« pa Đurđevac, veći izbor robe imali kupovanje. još Ledine.

nam

za

nam

sa

ne

a

u

Valent

Đuroci

vozi

mlijeko

ne

samo

za

Sve

više staračkih

je To tom »zaduženi točno. Tu budu trebali mnogo po pitanju« je toga kako mladem bi dobili mlade Imam da učiniti, lepojesti, dojam je grunt«. i zabavlati Malo štale baš puno i se, plesati posel polju —

domaćinstava?

»na

a

56

za

na

v

ne

mare.

se


jepod zadnje ih sada pa veseli, je i kaj mnogi vreme

kako

popravila,

stvar

su

»v

mode«

To

traktori.

mlade

poljoprivredi, je razlog, si Pak i dobro! To škole zaprav upisati. je dalje bo delal? bo onda biti »ministri«. grunta Što jelo? Em, kaj toga da sumrak Valenta Đuroci Ostavili spremao predkućom,gdje i svaki dan. Tako svako odnese 10 litara jutro mlijeka mljekaru. je imade i Ako svakoj Podravinom, starijih mljekaramljekarica prošetate stanici. otkupnoj malo

više

a

na

i

tomu

v

nemro

se

ostalo

se

nemremo

se

smo

u

u

na

A.

NOVA U

čast

GOVEDSKA

FARMA U MARTINSKOJ KOD SISKA

Republike prve izgradnju

Dana

temeljni

Vesi

u

na

za

Sisak.

VESI

jubilejaMartinskoj položen je farme području govedarske općine

i Titovih

kamen

T.

području kojagravitiraju Poljoprivrednoj Ves nosilac tisuće krava. kojaje investicije uzgaja preko4,5 Na i i 929 krava 492 komada imade i podSiska području Banije ženskog mlatka tretmanom pod selekcije. tov U fazi dva od prvoj izgradnje grade objekta čegajedan junadi 256 turnusu i također 256 za grla jedan uzgojrasplodnih junica grla, _.170 tona skladište 700 tona trenč silosi sjenik sijena, kukuruza, silaže kao 2.000 tona i ostala infrastruktura. potrebna Prema zaokruženi programu objekata zadrugeperspektivno kapaciteti iznose 1.500 i tov. grla uzgoj indivifarme Koncepcija kooperativnoj proizvodnji je dualnim udruženim proizvođačima kooperantima. zatim do 450 Telad kod će do 220 kilograma uzgajati kooperanata objektima zadruge. ženska U će telad od bređih bi objektu uzgojuzgajat junica čiju činila telad od krava i podselekcijom područja. toga šireg Bređe bi robnim proisporučivale proizvođačima mlijeka, junice čija već niz stalan ili bi se nakon bilježi porast, izvodnja području godina tovilištu. prvog telenja dotovljavale Za ovakovu Nakon proizvodnju pretpostavke. postoje objektivne 3.600 ha Save će što čini regulacije zadruga raspolagati zemljišta količina hrane. dovoljnih proizvodnju i U SIZ pomoćiučestvuju kreditiranju organizacionoj poljoprivredu stočarstvo Udružena udruženje Skupštine općine Sisak, Regionalno Sisak, fond i kreditna banka i stoZagreb, Samoupravni unapređivanje razvoj i čarstva SRH drugi. i U stručnjaka poslovnih prisustvu većegbrojapoljoprivrednih partnera Sisak kamen inž. Skupštine položio općine dipl. temeljac je predsjednik Na

20

sela

zadruzi

Martinska

se

se

u

za

za

za

za

za

zrna

:za

za

zasnovana

na

sa

se

a

u

za

se

osnovu

se

na

ovom

u

sve

sa

cca

osnov

za

za

za

za

u

Čavčić

Antun.

S.

B.

57


BOŠNJAK

ANTUN

IZ BODOVALJACA

koji Gradiške, posjetili Bošnjaka kraj Bodovaljcima, nekoliko teleta. Nedavno i dva ima 6 krava rasplodna jeprodao novojstaji litara dnevno. Krave 35 sada krava pa mlijeka potječu proizvodi iz Vinkovaca. Stoka i kombinata iz kondiciji, je izvanrednoj vlastitog uzgoja U

Antuna

smo

nove

u

mu

samo

u

Antun

Bošnjak

sa

suprugom

jutara dovoljne ukazuje jedrugBošnjak osigurao ima čak 5 travnim oranica godine pokrovomkojije jutara poddjetelinsko košen. bio četiri puta Kada sin Milan U suprugom. podjele poslovi poslovima pomažu bi uraditi i rekao što moglo postići gospodarstvu toga Antun na kraju Bošnjak. je a

to

količine

da

hrane.

16

Na

ove

mu

se

nema

u

IllZBOROVANJE

se

sa

ne

nam

KLUBA NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA OPĆINE GAREŠNICA Kluba

ponaprednih

krajGarešnice, je zborovanja Tomašica, Garešnica. ljoprivrednika općine 127 159 takmičara 1977. od Pored proizvodnji kukuruza, godini, čega takmičilo 17 15 u po mlijeka. proizvodnji pšenici,prviputa proizvođača domaćin

u

u

58

III

u

se


proizvođača Zborovanju jeprisustvovao brojpoljoprivrednih kombinata Garešnica. OOUR-om kooperacije 70 kukuruza Više odo 90 proizvođača proizvodnji postiglo jepreko mtc/ha, mtc/ha. 100 Novačić iz 10 je Mato, Kajgane, proizvođača preko postigao od 106 mtc/ha. prinos proizvodnju veću od 57 4 U su pšeniceproizvođača postigla proizvodnji mtce/ha. od Bosanac iz mtc/ha, postigao jeprinos 65,5 Joca, Hercegovca, U tri su proizvodnju postigla prosječnu proizvodnji mlijeka proizvođača veću od 4000 po po proizvodnjukravi, kg.Najvećuprosječnu mlijeka kravi, standardne 4957 305 dana Dvoršček iz sa Stjepan,Trnovitice, kg postigao je laktacije. 35% ima Na Mljekarkojiisporuče proizvođača mlijeka, području općine »Zdenka« litara više od 10.000 mlijeka. skojindustriji ih došto veći Na nagradama zborovanju jenagrađen brojproizvođača »Sinus« Institut bilja, oplemenjivanje organizacije (INA djelile pojedine idr). i veći

udruženih

s

u

a

a

u

su

za

S. B.

IZGRADNJA |

GOVEDARSKE FARME U KONAVOŠKOM POLJU KRAJ DUBROVNIKA

dokumentacijeizgradnju govedarske krajuje Gruda. PK što će od 360 farme mlijeka grla jegraditi »Agrum« proizvodnju Konavošfarma locirana što području poplavnom Zbogtoga jesadašnja nužno istu na novu lokaciju. preseliti kogpolja, je izrada

Pri

novčane

nove

za

za

na

Za

uvjeti: postoje objektivni izgradnju hrane stočne količina dovoljnih zemljišna površina proizvodnju dio goveda rasplodnih dio mehanizacije kadar i stručni radna snaga potrebna za mlijeka mljekare prihvat kapaciteti i dr. centar jakipotrošački farme

suvremene

svi

za

čijem 38,000.000. Ukupna Međunarodna učešća Agroindubanka, kreditiranju poredvlastitog učestvuju: — SamoFond za Dubrovnik, područja općine nerazvijena strijska zajednica SRH, SRH. fond stočarstvo upravni S. B. investiciona

sredstva

za

novu

farmu

dinara

iznose

u

za

POVOLJNIJI KREDITI,SIGURNIJE TRŽIŠTE

VIŠE MLIJEKA

ubraja zadruga Poljoprivredna Uz intenzivnu Podravini. se među proizvodpoljoprivrednu zadruge aktivnije više se 100 i Klub sve proizvodorijentiraju poljoprivrednici 50) nju(Klub udvostručio. unazad viškova par pa godina njumlijeka, otkup FERDINANDOVAC

u

Ferdinandovcu

u

na

se

59


kada

bi bilo

više

cijene tržištu, sajsigurnije bi dobiti kredit kada mogao uslovima, pod povoljnijim vjerujem movima, i mesnih rekao Ivan skladiviše da bi bilo mnogo Kolar, proizvoda, je mlijeka bi bile

Kada

na

reda

na

se

iz

štar

PZ

Ferdinandovac.

Članovi

zadruge poljoprivredne

organizirala jezadruga neke

Vaša

Ferdinandovac

ma?

izlete

s

kooperantipoljoprivredni

poljoSad, poljoprivredni sajam Križevci i sl. su kao što ili centar dobro uvijek zanimljivi privredno jeOsijek, i ove da ćemo naše Nadamo izleti jednu organizirati godine kooperante. i korisno«! po ekskurzijuonoj: »Ugodno zanimljivu zadružne kolektiva da Ostavili članove strojeve, pripremaju radnog ali tren uspomenu. skoknuli, »jeden kipec« A. T. Odlazak

u

na

odlazak

Novi

na

neko

se

za

zar

ne.

smo

su

na

za

za

BJESNOĆA kod virusna pasa najviše pojavljuje Bjesnoća bolest, koja je i domaće obole kod vuka i Od životinje životinja lisice, (oddivljih dr.). nje čovjek. Bolest se očituje napadajem bjesnila, napadnimponašanjem, promjenom do dovodi što konačno glasa, kljenuti mršavljenjem, stražnjeg dijela tijela, *

zarazna

se

:

smrti.

60


Bjesnoća

Pojavljujesvuda, ponajviše pojedinačno. 3—9 nakon sedmica slina zaražene može uzrokovati Međutim, životinje već 8—15 dana znakova psa prije pojave prvih bjesnoće. Ugriz bijesnog izazvati ako uzročnik bolesti Može uvijek bjesnoću, dospijetijelo. biti teče iz i ako nakon k rvlju k oja ispran čovjek, ugriza, ispeče kakvim ako pas kroz uzročnik pa raskužujućim sredstvom, ugrize odjeću, kožu ili ako koža debela. Ima da dospije ozlijediti je slučajeva jeugriženi ili zarazi virusom prema čovjek životinja otporna bjesnoće. Najopasniji blizini Iz virus živaca mozak i moždinu ugrizi glave. dospije putem umnožava i vraća živce. hrptenjače gdje površinske (periferne) pasa:

se

Bolest

a

bukne

zaraze.

zarazu ne

mora

u

ne

rane

samu

ranu ne

su

u

rane

u

se

u

Razlikujemo oblik jerjeđa pojava. dva

Početni

znaci

bjesnoće.

oblika

bolesti:

Prvi

Pas

tihi

očituje burnijim oblikom, a

se

jemrzovoljan, sklanja nerado odaziva kad nemiran ili netko ga pozove svjetla, poznati, gospodar i i hvata zrak bez Za kao da lovi je mijenja ležište, zalaje muhe,grebe razloga. hoće bolesti vrijeme daljnjeg napredovanja napada, postaje razdražljiviji, i vlastitu ali do kosti. hranom pa ugristi, smanjuje, gristi Prohtjev može i strane i vlastitu pa progutati predmete: (krpe, slamu, k amenje) balegu. Već da slabo Pokušava ali može Ne opaža guta. piti, zbog grča ždrijela. može ni mokriti. Nakon Liže i balegati toganastupa bjesnoća. zemljupredmete kida lanac luta bez kojenailazi, nastoji pobjeći, Uspije kojim l i, je često 50 km više. Obično pa ako po vrati i cilja, prevali vraća, i zguren. Zavlači kakav kutak. pas projerasčupan, uprljan Bijesan laje tuli i može ni vodu. Konačno muklo, zavija, hranu, piti gutati kljenut nastaje drži otvorenom. Ona pa donječeljusti. repa visi, ju Nastaje kljenut trupa, i nogu. Ne može ni hodati. Jako omršavi i Kod oblika ustajati ugine. takvog znaci Na bolesti bjesnoće izostaju pojedini bjesnoće. početku nastaje kljenut. Kod oblika bolesti pas pa je opasan. tog luta, manje Kod domaćih može kod koživotinja bjesnoća pojaviti mačaka, goveda, koza i Znakovi kod mačaka isti kao i ovaca, nja,svinja, junadi. bjesnoće kod pasa. zubima i panŽivotinjeskrivajukakav kut,mijauču, napadaju te teške Od domaćih ćemo navest džama, ozlijede. drugih životinja bjesnoću goveda. zavlači

u

se

zakutak

od

i

se

sve

ranu

se

za

se

ne

na

vezan.

se

se

ne

a

se

sav

u

ne

mu

ne

se

su

se

u

nanose

Govedo, ugriženo bijesne životinje,mjesto ugriza, Govedo stane bjesnoće dospijevatijelo. postaje nemirno, paši jedno bode riče i U po mjesto, rogovima zemlji, navaljuje drugeživotinje. staji, ako i te udara bez vezano, o zid, je grize jaslezid, nastojiotrgnuti, glavom iz tekućina. Ne prekida škripi riče, zubima, gubice cijedi pjenušava može ni Zatim znakovi Svi ti jesti, preživati, piti balegati. nastaju kljenuti. znaci nisu isti. Nakon uvijek grčevitih cijelog tijela ugiba. trzaja od

liže

tako

pa

u

na

virus

na

na

se

a

mu

Zaštitne

se

mjereprotiv bjesnoće: Postoje propisisuzbijanju Svi evidentirati i zaštitno bjesnoće. psi moraju jedanput godišnje. cijepiti li i pse Lutalice, životinjebjesnoću, valja potamaniti. Pojavi sumnjive Svaki zatvoreno. vezati ili držati svi igdje bjesnoća, psi moraju slučaj veterinaru će bjesnoće valja prijaviti koji preduzeti mjere njenosuzbijanje. veterinarski

o

se

.

na

sve

se

se

za

61


R. J. STOČARSKI

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR —

Ne diže 1.

proizvođača

stokom

rasplodnom

Promet

|

se M.

Janković

N.

Čiče

kooperanata

mjesecu

u

ožujku

mae

om

Koma

junica

6697

PK

godine.

1978.

»Mališgan«,

OOUR Kooperacija a

2. 3.

Mirenić

Rakovje Podotočje Bapče

S. M.

Peternac

junica junica junica junica junica bik

6982

7096 6856

4.

Huzjak

5.

Riđanec

6.

Kajpeš

7.

Margetić

8.

Golubić

L.

Novačka

krava

2145

9.

Grujac

N.

Cirkvena

junica

24663

10.

Kralj

Bregi

krava

Stanići

bik bik

I.

Eapče

I.

Lazina

B.

M.

Sasovac

Ć.

ll.

Velentić

S.

12.

Veličan

F.

Babotok

13.

Veličan

F.

Babotok

14.

Jambreković

15.

Smekal

16.

Domović

17.

18.

Međurača Predavac Dežanovci

L.

S.

Vučković

V.

19.

Udžbinac

20.

Došen

V.

Dapčevica

Pavlovac

M.

Udžbinac

bik

Žažina

V.

21.

Markulin

22.

Galijan

M.

23.

Bunčić

S.

24.

Dumbović

25.

Bodegrajac

J.

26.

Lončarević

M.

27.

Suknjaić

28.

Komljenović

29.

Vila

30.

Mužić

J.

Kr.

31.

Marić

I.

Gradusa

32.

Dragović

33.

Mirosavljević

34.

Dumbović

35.

Grubić

N.

36.

Uzelac

S.

D.

Šušnjar Brest Novska — V.

S.

Kr.

V.

Velika

Novska

M.

V.

Gradac

Strmer

J.

P. S.

na

6841 15614.

x:

Brkić

Mato, Škrabrnje.

Đuro, Repaš — Fruk Luka, — Ivančanin

Šađek

900 Bradić

Stjepan,

a

_ 3457 PZ — 3481 PZ _ 42864. PZ

Vojnić

PZ

3491

Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić

junica

4319

MI

»Zdenka«,

krava

465

krava

283

V.

»Zdenka«,

MI V.

2226

771.

Zdenci

Dragica,

Miloš

Ladislav

Mađerović Međurača SIZ SO

83

Zdenci

— SIZ —

SIZ

za

80

Ivan,

poljoprivredu Glina

SO

Sisak

SO

Petrinja

bik

820

bik

866

SIZ

SO

Petrirja

bik

864

SIZ

SO

Petrinja

bik

6284

SIZ

SO

Novska

bik

6276

SIZ

SO

Novska

SIZ

SO

Novska

SIZ

SO

Glna_

— _SIZ SIZ

SO

Sisak

— SIZ — _ SIZ

SO

Novska

SO

Sisak

SO

Sisak

SO

Novska

SO

Glina

— 377. _SIZ SO

Sisak

bik

6335

bik

3715

bik

249

bik

Velika

6465

PZ

bik

Mokrice

6760

Kraljevčani bik

M.

s

bik

junica

Pavlovac

M.

bik

>

Savibik

6293 509

Severovac

bik

528

Roždanik Brest

bik

6336

bik

— SIZ 871._

Sunja Dragotina

bik

502

bik

SIZ SIZ

SO

Glina

.


rasplodnom

Promet

Red. br.

37.

stokom

Ime

i prezime

Kozlović

M.

= proizvođača

proizvođača

Selo

Kategorija

Setuš

bik

38.

Barišić

S.

Bistrač

39.

Marusić

A.

Čepelovac

40.

Đeri

41.

Fusić

42.

Šoštarec

43.

Blaga

F.

44.

Cimaš

D.

bik *

L. L.

46.

Mikulaj

S.

47.

Mikulaj

S.

48.

Teritaš

49.

Šustić

50.

Paunović

I.

N.

L. J.

pb.

— Kupac

ll

_— SIZ SO

1978.

godine.

poljoprivredu

za

Sisak

— SO Sisak — Domijan Josip

507

junica

ožujku

SIZ

12916

za

poljoprivredu

junica

12911

bik

12867

bik bik junica

12854

Međunča

12876

Jozić

5224

TP

Marenić Žavnica Žavnica Paljevine

krava krava junica

1465

da

440

sd

3033

2

Dragotinci Joševica

bik

850

SIZ

SO

Kostajnica

bik

849

SIZ

SO

Kostajnica

Bolč

Šoda

mjesecu

u

Cabuna

Budrovac Đurđevac Đurđevac Đurđevac

S.

45.

hA

kooperanata

ž.

tele

Jurković

Zdenka,

Pčelic

Jurković

Zdenka,

Pčelić

A,

Branka,

Korija Dijelka

Križevci

Kooperac.

OOUR

10113

;

»Sirela«, Bjelovar

i dom

Zena

MANE

I HIGIJENA OKA

je ljudski njega jepotrebno ranoj obratiti pažnju. Svaka znati bi kako i bolestima majka najčešćim očiju, sačuvala očni vid i sebi. Potrebno da upozna djeci, svojoj je higijenu oka, kako bi eventualnu spriječila očiju. dalekovidnost kod i siva mrena, Najčešće očiju kratkovidnost, starijih ljudi. Kratkovidnost obično slabosti mišića je nasljedna. Nastaje zbogprirođene očne leće. rad kao npr. sitan slaba se pa Dugotrajan kojim naprežu tisak, oči, i držeći ili rasvjetačitanje, glavupreblizu knjige, bilježnice, pomaže razvoju kratkovidnosti. Kod kratkovidnih zrake dolaze iz dalekih svjetla koje predmeta, mrežnice stvara slika. Radi slika iz ispred sijeku kojoj toga udaljenosti vidi uočava sliku samo iz blizine. Kratkovidno nejasno tj. čovjek dijete, odnosno stiska oba kako bi nešto vidio. čovjek, nesvjesno žmirka, tj. kapka, bolje Kratkovidna crtati iz školske li mogu djeca table, sjede zadnjim klupama, što školi. Ako da nepovoljno utječe njihov uspjeh majkaopazi jenjezino obratiti očnom mora će naočale. dijete kratkovidno, specijalisti koji propisati Za kratkovidne leće Od do treba izdubljene (konkavne)). ju kontrolirati kratkovidnost može i ako pa, jer pogoršati, jepotrebno, izmijeniti leća. jakost Dalekovidnost kod češće kod rjeđa je pojava djece,pojavljuje odraslih, kod staraca Kod slika stvara dalekovidnih dalekovidnost). pogotovo (staračka Oko

važan

organ,

mora

već

pa

o

mladosti

u

na

manama

a

zarazu

mane

su:

se

na

se

se

ne

u

na

u

se

su

vremena

vremena

se

a

se

se

63

o

-e

-

_


iz bliza

predmete, udaljene jasno leća može Tome (ispupčene p osebnih upotrebom pomoći nejasno. do od vremena treba Naočale koji liječnik, propisati konveksne). Dalekovidnima 1li dalekovidnost li da kontrolirati treba povećala smanjila. izbliza kad naočale samo č itanje). (npr. predmet gledaju potrebne Razlikujemo potpuno je prirođena Slijepiloboje(Daltonizam) važno O tome i zelenu crvenu ili boju). je (samo djelomičnu boje sljepoću izbora kod voditi računa zvanja. oku zamuti. leća kad kod staraca Siva Operacijom javlja leća ili kontaktna tzv. mogu leća zamućena pa upotrijebiti stavlja izvadi, lećom. naočale ispupčenom odgovarajućom učiti čitati biti izazvana može moraju Slijepci povredom. sljepoća Potpuna tzv. specijalnih pomoću (sastavljeno p ismo Brajevo pisma pomoćuposebnog i rupa). ispupčenja oko poočne tlaka unutar Uz Zelena jabučice (glaukom).povišenje i može ima Bolesnik vid Liječi oslijepiti. glavobolju zamagljen. je tvrdo, staje mora po operirati. pilokarpinom, potrebi lijekom trahom i bolesti ostalih očnih Od kapavac. značajnijejoš može To očnim sluznice Trahom kapcima. oboljenje upala je i zamazanim vid. Prenosi rožnicu i zamutiti sluznica i prstima preći ali Trahom ručnika. jeizlječiv, liječenje poduzajedničkog upotrebom Dalekovidni

iza mrežnice.

ne

vide

a

samo

one

se

samo

vremena

se

su

mana.

za

za

za

mrena

se

se

u

se

se

se

s

mrena

se

a

se

su

na

zarazna

se

na

sa

mora

se

zeti

pravovremeno.

je prstima prljavim Kapavac(triper) prenosi može ruke. dobro nužde nakon sapunom Dijete oprati obavljene potrebno odmah Potrebno zaraziti i od bolesne lijepoduzeti je poroda. majkeprilikom čenje. rubu na Možemo lojnice upalažlijezde ječmenac gnojna jošspomenuti Ako istisnuti Kad oblozima. gnoj. puknevalja ječmenac kapka. Liječi toplim zahvat. stvrdne to činimo pa jepotreban pravovremeno, operativan oko Ako Da bi higijenske mjere. valja poduzeti spriječila oboljenja očiju ili ruke. rukama već čistim češati svrbi ga Najbolje rupčićem hrptom smijemo ručnikom. brisati vodi i svakako umivati i svojim prati tekućoj je vid: dobar nekoliko kako da sačuvamo Evo uputa trebamo boli slabo vidi ili ga kod učenika crtanja glava, koji ploču naočale. Naočale da očnom odgovarajuće pripiše liječniku uputiti dobro očistiti. svake treba upotrebe prije i titravo rad svaki Slabo, prejako svjetlo. .potrebno je prikladno mutnim staklom. Pri vid. svjetlo zaštićujemo oštećuje Prejako svjetlo Kod da strane. i treba pada lijeve crtanjapisanja svjetlo pisanju i od oka. Nakon 2—4 treba da dugogcrtanja bilježnica, jecrtanka, neko treba oči odmoriti. Najbolje vrijeme gledatidaljinu. je pisanja i to

se

obično

u

zahodu.

Zato

se

se

on

ne

se

se

ne

u

se

na

mu

za

s

cm

u

D.

Vlasnik

ODBOR Uređuje UREDNIČKI Glavni i odgovorni urednik Kaštelan dipl inž. Dinko i uredništvo: SRH. i izdavač: Uprava Udruženje mljekarskih radnika Ilica 31/III, telefon 440-476. "Tisak:

Mjesečna

NIŠRO

pretplata a

64

»VJESNIK«

za

privredne proizvođače

za

OOUR

TMG

POGON

VS

organizacije i ustanove mlijeka d. 3.—

d. 6.—

K.

Zagre!


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.