TRAVANJ 1978 *
Sirela«
jekare iizložbama, stečars kim kooperant Stočar
imi
»
iz fa e mai e > s ha«
.=>
ižu fue vwP=;
zap
w
ažene
usp
jehe
na
R.J. STOČARSKI
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR
—
KAKO
VIŠE,BOLJE | JEFTINIJEPROIZVODITI MLIJEKO? (SILAŽA)
prošlom brojupisao o među to mlijeka, manje proizvođačima okviru ostanem ovog problema. U
silaži. Kako
sam
izazvala
je da i obavezuje ova
me
tema
u
živo
ovom
u
U
zani-
broju
govedarskoj proizvodnji mlijeka najveću cijeni koštanja ishrana. Veliki domaćinstava ishrariješiti broj tajproblem n astoji slabijom što se, odražava niskom nom, logično, proizvodnjom. stavku
zauzi-
u
ma
Ishranu
krava
treba
organizirati isključivo površinama. takvim ćemo niže ratarske kulpristupom problemu pretvorit vrijedne ture i animalne i meso skuplje traženije proizvode mlijeko. Svi oni tržno proizvođači kojinamjeravaju dogledno vrijeme p ostati robni i mesa čemu mnogo orijentirani proizvođači mlijeka trebaju prominavike Tradicionalna ekstenzivna projeniti svoje govedarskoj proizvodnji. domaćinstvima ili krave izvodnja koja primjenjivala jednom dvije je zaostala i nazadna. Takvu navike naših proizvodnju jepregazilo vrijeme, tj. i baka neodržive su U djedova postale modernoj p roizvodnji. tempu budu držali korak će održat će proizvodnje proizvođači koji nestajati, oni budu držali i novu ishranu koji tehniku, tehnologiju, bolje stoke. Kod takvih silaža treba biti na prvom uvjetedržanja proizvođača osobito zimskim kad zelene krme. mjestu, mjesecima, druge U rečeno da silirati vrste zelene mogu mnoge prošlom brojuje krme, među i livadne trave. Silaža od livadnih trava koristi mnogo njima naročito i literaturi i istočne prema sjevernoj zapadnoj Evropi, zemljama Evrope. Kod ima livadnu silažu. Nešto manjibrojproizvođača koji odlučuju više koriste Proizvođači je Sloveniji. koji siliranje prvi odlučuju puta bi trebalo da trave obzirom da na tom Iskustvo. siliraju polju n emaju Uputbi bilo da kukuruzne silaže vrsti silaže počnu spremanjem jer toj iskustva i puno veći koriste. postoje je brojljudi kojiju Važno da trava treba silirati nakon što uvene i suha tvar jepodvući 35%. da tome uvenule prema poraste najmanje Razumljivo je je spremanje silaže ovisno vremenskim Silažu od trave nerado prilikama. svježe goveda Kvalitet silaže i uzimaju. ovisi,velikoj mjeri, košnje gnojenju dotične livade. trava Štojelivada mlađa,koncentracija probavljivih jeveća, time i količina hranidbenih tvari. Zato bi jedinicasuhoj namjenjenu travu, silažu trebalo koristiti U tom bi takova silaža sadrprije cvatnje. slučaju žavala 7—9% sirovih i probavljivih proteina0,16— HJ/kg. Ako iz bilo trava 0,20 zelene kojihrazloga nijepovenula, prilazi siliranju ali tada dodati konzervans i kiselitrave, jojje potrebno (amonijakorganske Ovi konzervansi travi ne). ubrzavaju mlječnovrenje. Povenuloj prikiselinsko 50 na
vlastitim
Samo
ovom
u
—
u
u
u
se
u
s
u
novom
ne
samo
a
se
samo
u
nema
se
se
u
a
u
nas
se
u
na
se
ne
za
s
no
sa
o
se
na
o
u
a
o
vremenu
o
u
za
se
svježe siliranja siliranja nijepotrebno zato i veliki trave napominjem soka, ocjeđivanja zbogobilnog gubici postoje od 35% suhe bi sadržavati da trava ne da povene manje poželjno tj. kao smjela je kultura. i kod ista tehnika tvari. Inače Uspjedrugih siiranja siliranja je fazi kao 1 tvari i brzini suhe količini ovisi šnost siliranja, siliranja silaže i iznosi lakša od kukuruzne silirane travne mase zrelosti trave. Težina je treba odmah zatvodođe do nevremena, Ako 50—200 siliranja kg/m?. prilikom U neminovno završen. kao da riti silažnu masu proces protivnim siliranja je loš. kvalitet silaže dolazi do velikih je gubitakahranjivim tvarima, Kod
konzervans.
nikakav
dodati
likom
o
o
u
a
silaže. Za
treba
kako
znati
uzima
Ocjenjivanje ocjenjivanje uzima 6—7 Uzorak iz centra uzorak. cm i sa siliranje ispod površine uzorak. Iz silo 3—4 po periferna mjesta jedan tornjeva uzimaju probe Ako silaži nalaze iz rovova svaki metar dužine. svaki metar na dubine, treba uzorke uzimati ih Kvalitetna i različiti slojevi posebnoposebno ispitivati. silaže miris kvalitetne silaža ima voća. aromu Boja prijatan kojipodsjeća izvršiti silaže zelena ili žutozelena. Za objektivno ocjenjivanje potrebno je je Vršimo analize: analize kemijskom kemijske laboratoriju. silaže
se
za
prvo
se
na
se
na
a
se
u
na
ove
u
1)Stupanj maslačne 2)Ispitivanje kiselosti
silaža
Kvalitetna
pH 4,0— radi silaža pokvarena, je 4,2. tj.
4,8 iznad, je
Kreće
imati
mora
znak
to
i
kiseline
da
cesima.
li se
se
vrijednost o pronepoželjnim oko
ta
mlječne dobroj smije biti,postotak svih mora jednoj polovini sadržaja proteina. silaži, odgovarati najmanje i kod kao što to krmiva, vrijednost silaže, je uobičajeno drugih Hranjiva Od analianalizama i hranidbenim se pokusima. kemijskih određuje kemijskim sirovih masti suhe tu svrhu se sadržaj proteina, određuje sadržaj tvari, računskim izračunava bazi ovih luloze i mineralnih tvari. Na podataka putem znači ili H. J. izražava silaže se (što hranjive jedinice) hranjivost koja što te isto. krmne K.J. zapravo jedinice,je jedno tj. Ivica KATALINIĆ, dipl. ing. Maslačne
kiseline
silaži
u
kiseline
a
ne
u
za
ce-
u
sa
se
STOČARI BJELOVARA IZLAŽU RASPLODNE SADU U NOVOM
JUNICE
poljoprivjunice rasplodne Bjelovarski od 12—21. 1978. održava N. rednom svibnja godine. Sadu,koji sajmu izložbi Sadu Novom stočari su Posljednji putabjelovarski sudjelovali sektor individualni 1958. kada općine. bjelovarske predstavljali godine naše stočare za veliko priznanje jerreprezentiraju Ovogodišnji je nastup kvali>»SIRELU« im OOUR sa svojim sudjelovanje Bjelovar, koja omogućuje Sadu. Novom tetnim Međunarodnom junicama sajmu stočari
u
izlažu
na
Međunarodnom
se
na
u
su
na
u
51
junice uzgojene rasplodne primjer: Girčala i Frkovića iz Antolovića Došena iz iz Blažinčića, Rovišća, Međurače, iz Đurića iz V. Vlahovića iz Sasovca Španića Hrgovljana, Pisanice, Prekobrda, iz Orlovca. i Kramarića i Varge stočarima da priznanje bjelovarjošjednoznačajno Napominjemo, je stanice i kao i »Sirele« ske Poljoprivredne Bjelovar uspješandugoopćine, i rad na selekcijski uzgoju selekciji kvalitetnog simentalskog godišnji uzgojno goveda. Božidar Majhen, dipl. ing. Izabrane
su
kod
vrsnih
stočara
kao
na
ovo
za
TAKMIČARA ZBOROVANJE REGIJE BJELOVAR
X. REGIONALNO
U POLJOPRIVREDI
jubilarno regionalno zborovanje Bjelovaru je ožujka nekoliko Klubova takmičara su, naprednih poljoprivrednika. Zborovanju pored i radnika stotina stručnjaka poljoprivrednih proizvođača, društvenoRudolf i Bjelovar, prisustvovali Mažuran, predsjednik Zadružnog općineregije političkih sekretar Rade i Stevo saveza republički Hrvatske, Pavlović, poljoprivredu, SSRNH. član republičke konferencije Stanivuković,sekretarijata otvorio Vlado saveza BjeZborovanje predsjednik Zadružnog Družinec, je lovarske regije. 1675 ha U kukuruza takmičilo 1958 na proizvodnji proizvođačapreko od mtc/ha od 88 mtc/ha. prinosom Najveću proizvodnju116,4 postiprosječnim Milan iz veći 133 gao jeObradović Ždralova, proizvođača postigla prinos U
održano
3.
10-to
za
s
se
su
a
od
100
mtc/ha.
proizvodnji pšenice ha, prosječnim od od mtc/ha prinosom 42,9mtc/ha, najveću proizvodnju 76,7 postigao je Dudaš Miroslav iz Imbriovca Koprivnica. U visoku učestvovalo 54 svega proizvodnju takmičenju proizsijena je 44 ha i vođača prosječnim prinosima: 120—190 mtc/ha prirodni travnjaci travno mtc/ha 132—296 djetelinske smjese Rekorder 190 mtc/ha u na sa proizvodnji sijena prirodnim travnjacima je Vukmirić Blažinčić 296 mtc/ha Milenko, zasijanim travnjacima je Mirko iz Rovišća Bjelovar. U učestvovalo 157 530 takmičenjuproizvodnji mlijeka je proizvođača 4233 krava, čija jeprosječna proizvodnja kg, najveću proizvodnju prosječnu 305 dana iz Predavca Buhin po kravi laktacije postigao Bjelovar je Josip 7352 sa kg. Rekorder iz Babotoka Veličan 44.837 sa mlijeka isporuci je Franjo kg od 6405 kravi po mlijeka prosječnom proizvodnjom kg. Rekorderima Plakete i i su uručene nagrade: plakete diplome. diplome dobili i i organizatori dugogodišnji takmičenja području stručnjaci Bjelovarske regije. U
takmičilo
se
474
takmičara
sa
569
i s
a
—
za
sa
—
—
a
na
sa
—
u
sa
a
u
—
u
s
su
na
S. B.
92
RASPLODNIH
SAJMOVI
1978. g.
zaključno govedaplaniranih godine, rasplodnih ukupno sajmova četiri dosad 15. 5. g. održana sajma. 13
Od
sa
GOVEDA U I.TROMJESEČJU U HRVATSKOJ ove
su
0.
Red. br. Mjesto
br.
.
br.
proizv. prosj. u
dana
305
8
2891
31
3347
27
3096
66
3304
Gorica
7
3089
65
3605
Bjelovar
31
3337
136
3489
Koprivnica 2. Prelog 1.
3. V. 4.
junice prosj. proiz. br. majkijun.
Krave
ponudili proizvođači Najveći brojgrla jeponuđen Bjelovaru, i Grubišno Križevci iz Čazma,Daruvar, Polje, Garešnica, Bjelovar, općina: Grla Hrvatske. kao i SR SR dolazili iz SR su Srbije, BiH, Vrbovec; Kupci prodavana putemlicitacije. bio
su
a
u
ih
su
junice
krave Isklična
cijena za
O :
O
Postignuta cijena 8% selekciju Ukupnacijena: za
19.636
17.741
22.295
19.215
1.784
1.537
24.079
20.752
kupceprisustvovao brojpoljoprivrednih proizvođače stotina zainteresiranih i nekoliko i veterinarskih proizvođača. stručnjaka bržu davnu Oblačno i kišno proizvođača želju pokrenulo je vrijeme stoke dvorane za Bjelovaru. aukcijske prometrasplodne izgradnju S. B. Sajmuje
uz
i veći
i
za
u
DESET GODINA PROIZVODNJI
TAKMIČENJA U POLJOPRIVREDNOJ NA PODRUČJU OPĆINE ŽUPANJA šećerne
pšenice, kukuruza, proizvodnji proizvođača i te i repe, mlijekamesa, društvenopoljoprivrednih stručnjaka i i dnika Baranje, VojvoSlavonije Županja susjednih općina političkih područja općine MaCKSKH i član Drenovcima su u dine i prisustvovali zborovanju Zagreba, SSRNH i član sekr. oecc. žuran konferencije drug republičke Rudolf, dipl. Sohač. kod društvenom na te Na sektoru, poredmehanizacije njivama općine, ima 1400 traktora. individualnih proizvođača rekorU postignuti organiziranosti, zahvaljujući kukuruza, proizvodnji od rekord iz Strošinaca dni m tc/ha, 132,1 postigao je Filipović Ilija prinosi, čime pobjednik. republički jepostao Osim
450
takmičara
u
ra-
,
—
'
su
a
53
».d4
proizvodnji prosječni pšenice jenajveći prinos postigao od mtc/ha. Račinovaca 74,03 od mtc/ha šećerne U repe kroizvodnju733,3 najveću prosječnu proizvodnji iz Berač postigao je Josip Županje. U par godina. takmičenje jeorganizirano zadnjih proizvodnji stočarskoj i objekata proizvodnju izgradnji mlijeka, njihovom Zahvaljujući adaptaciji i nabave silosa za i rasplodnih uzgoja junica, izgradnji opremanjukreditiranju nabavi stočne za sa mehanizacijesjetvu, brojproizvođača hrane, spremanje 1 sto. 10.000 popeo preko mlijeka isporučenih Jakšić Adam od 32.681 1 iz Cerne količinu pa isporučio mlijeka Najveću je iz Babine 19.754 mesa. kojijeisporučio kg goveđeg Stojanović Alojz Grede, Veliki rekorderi, posebno brojproizvođača, nagrađeni vrijednim fond dale radne i institumnoge svoje priloge gradama čiji organizacije veći Osim novčanim i naturalnim cije. nagradama, brojproizvođača nagrađen i inozemstvu. po jenagradnim putovanjima zemlji i Na i govorio stručnjaka zborovanju jeporedvećegbrojaproizvođača Hrvatske. Rudolf Mažuran, predsjednik Zadružnog SSRNH Sohač Ivan uručio Članrepubličke konferencije jePovelju drug OOUR-a Žderić »Napredak« proizvođaču Andriji. Na i izveli vrlo domaćini su krajuzborovanja uspjeli kulturnozabavni program. umjetnički S. B. Johić
U
Martin
iz
u
za
se
na
su
a
u
na-
su
saveza
198.SAJAM RASPLODNIH
U OBERVARTU
GOVEDA
—
AUSTRIJA
pokrajine Burgeland, gdje Austrija jednom mjesta stočari živi veći su, par poljoprivrednici, posjetili koje navrata, brojHrvata, i veterinarski iz i kao i bjestručnjaci općina BjelovarVrbovec, poljoprivredni simentalske održan 21. lovarske paožujka rasplodnih goveda je sajam regije, smine. Za sajamjeponuđeno: U
Obervartu
—
od
—
u
proizvodnja Prosj. krava bikova —majki majkijunica u
Kategorija
broj
Bikovi Krave mliječ.
21 6
4481
Krave
bređe
19
4385
Junice
bređe
76
Junice
ml.
65
Dobar
4888
—
—
— _ —
—
—
—
kg
305
dana
—
—
—
4543 4448
propokazuje genetski potencijal goveda tojpokrajini prosječna 305 dana krava i standardne poizvodnja laktacije mlijeka majki ponuđenih nuđenih bikova i junica. u
u
S. B.
54
LAKTOFRIZI OLAKŠANJE
Milan
Bratić,
predsjednik
mjesne
zajednice
CAREVDAR
Carevdara, Bošnjaci, Donjara, Carevdar, mještani staokolnih Kostadinovac i Male mjesta, drugih Pobrđani, Bošnjaci, Sesvete, »do iako ih ima su novnici bave se podne« »polovnjaka«, koji poljoprivredom, Milan rekao što nam Evo radnici Bratić, je poslije podne»seljaci«. Carevdar: predsjednik mjesnezajednice Caotvorili u stočarima smo bi olakšali našim Da posao fitoapoteku stanicama se naše revdaru u prodavaonice. Postavljaju otkupnim sklopu Iako
su
Mali
Stari
Novi
a
—
na
59
laktofrizi, napajanje gorivom. U našim kao sve gospodarstvima traktori,više, vuča, konje. zamjenjuju Robni terenu? ovom proizvođači nestabilnosti Nažalost svaki čas zbog našegtržišta, gdje stoki, cijene i ostalim mesu poljoprivrednim proizvodima mijenjaju, sajmovi ukidaju, samo pa ukidaju, ukidaju... zbunjuju poljoprivredne proizvođače, boje ići iako im veće i krediti. da će se i tržište investicije, pružaju Vjerujemo će moći i iz ovih dobiti veći tržni pa jednomstabilizirati, krajeva viškovi, i kako tako i stoke mlijeka, proizvodnji svinja. a
treba
da
montira
se
i
rezervoar
traktora
za
na
—
se
—
se
ne
se
u
se
se
u
A.
ŠTO BO GRUNTIĆA
T.
OBDELAL?
godine godinuprosjek domaćinstava više sve pojedinih stari, Mladi što sve nas zabrinjava. pomalo odlaze neki i veća gradove mjesta, odlaze i rad inostranprivremeni malo onih stvo. Vrlo je koji opredjePosjetili ljuju poljoprivredu. Valenta bitelj Đuroci, poljoprivreIz
starosti
u
u
a
na
u
se
smo
za
dnika
o-
iz Đurđevca.
Marica
imali
ja Cilu i Sve (Maricu, Rozu). i odabrale zanimapoudale drugo ostala »starPoljoprivreda je nje. Valent. kaže u sjeti cima«, Moja
supruga tri kćeri
—
smo su
i
se
nama
li umorni?
Niste
—
A
—
kajpitate?
tića obdelal
Al'
što bo
i to živino
ranil?
penziju,
mo
a
—
od
nečesa često
se
Vidimo
vas
Nosimo
mlijeko
da
toga
grun-
Mi
nema-
živeti?
mora
idete
u
karu? —
u
tržni
višak
sabirnu
mlje-
stanicu
dođe
dobro
Taj kućne Poljoprivredna potrepštine. da možemo zadruga jeomogućila, boi ostalu robu i kruh tamo kupiti što ti bonovi žao Meni novima. je i vrijede drugimtrgovinama,bi PZ »dućanima« pa Đurđevac, veći izbor robe imali kupovanje. još Ledine.
nam
za
nam
sa
ne
a
u
Valent
Đuroci
vozi
mlijeko
ne
samo
za
Sve
više staračkih
je To tom »zaduženi točno. Tu budu trebali mnogo po pitanju« je toga kako mladem bi dobili mlade Imam da učiniti, lepojesti, dojam je grunt«. i zabavlati Malo štale baš puno i se, plesati posel polju —
domaćinstava?
—
»na
a
56
za
na
v
ne
mare.
se
jepod zadnje ih sada pa veseli, je i kaj mnogi vreme
kako
popravila,
stvar
su
»v
mode«
To
traktori.
mlade
poljoprivredi, je razlog, si Pak i dobro! To škole zaprav upisati. je dalje bo delal? bo onda biti »ministri«. grunta Što jelo? Em, kaj toga da sumrak Valenta Đuroci Ostavili spremao predkućom,gdje i svaki dan. Tako svako odnese 10 litara jutro mlijeka mljekaru. je imade i Ako svakoj Podravinom, starijih mljekaramljekarica prošetate stanici. otkupnoj malo
više
a
na
i
tomu
v
nemro
se
ostalo
se
nemremo
se
smo
u
u
na
A.
NOVA U
čast
GOVEDSKA
FARMA U MARTINSKOJ KOD SISKA
Republike prve izgradnju
Dana
temeljni
Vesi
u
na
za
Sisak.
VESI
jubilejaMartinskoj položen je farme području govedarske općine
i Titovih
kamen
T.
području kojagravitiraju Poljoprivrednoj Ves nosilac tisuće krava. kojaje investicije uzgaja preko4,5 Na i i 929 krava 492 komada imade i podSiska području Banije ženskog mlatka tretmanom pod selekcije. tov U fazi dva od prvoj izgradnje grade objekta čegajedan junadi 256 turnusu i također 256 za grla jedan uzgojrasplodnih junica grla, _.170 tona skladište 700 tona trenč silosi sjenik sijena, kukuruza, silaže kao 2.000 tona i ostala infrastruktura. potrebna Prema zaokruženi programu objekata zadrugeperspektivno kapaciteti iznose 1.500 i tov. grla uzgoj indivifarme Koncepcija kooperativnoj proizvodnji je dualnim udruženim proizvođačima kooperantima. zatim do 450 Telad kod će do 220 kilograma uzgajati kooperanata objektima zadruge. ženska U će telad od bređih bi objektu uzgojuzgajat junica čiju činila telad od krava i podselekcijom područja. toga šireg Bređe bi robnim proisporučivale proizvođačima mlijeka, junice čija već niz stalan ili bi se nakon bilježi porast, izvodnja području godina tovilištu. prvog telenja dotovljavale Za ovakovu Nakon proizvodnju pretpostavke. postoje objektivne 3.600 ha Save će što čini regulacije zadruga raspolagati zemljišta količina hrane. dovoljnih proizvodnju i U SIZ pomoćiučestvuju kreditiranju organizacionoj poljoprivredu stočarstvo Udružena udruženje Skupštine općine Sisak, Regionalno Sisak, fond i kreditna banka i stoZagreb, Samoupravni unapređivanje razvoj i čarstva SRH drugi. i U stručnjaka poslovnih prisustvu većegbrojapoljoprivrednih partnera Sisak kamen inž. Skupštine položio općine dipl. temeljac je predsjednik Na
20
sela
zadruzi
Martinska
se
se
u
za
za
za
za
za
zrna
:za
za
zasnovana
na
sa
—
se
a
u
za
se
osnovu
se
na
ovom
u
sve
sa
cca
osnov
za
za
za
za
u
Čavčić
Antun.
S.
B.
57
BOŠNJAK
ANTUN
IZ BODOVALJACA
koji Gradiške, posjetili Bošnjaka kraj Bodovaljcima, nekoliko teleta. Nedavno i dva ima 6 krava rasplodna jeprodao novojstaji litara dnevno. Krave 35 sada krava pa mlijeka potječu proizvodi iz Vinkovaca. Stoka i kombinata iz kondiciji, je izvanrednoj vlastitog uzgoja U
Antuna
smo
nove
u
mu
samo
u
Antun
Bošnjak
sa
suprugom
jutara dovoljne ukazuje jedrugBošnjak osigurao ima čak 5 travnim oranica godine pokrovomkojije jutara poddjetelinsko košen. bio četiri puta Kada sin Milan U suprugom. podjele poslovi poslovima pomažu bi uraditi i rekao što moglo postići gospodarstvu toga Antun na kraju Bošnjak. je a
to
količine
da
hrane.
16
Na
ove
mu
se
nema
u
IllZBOROVANJE
se
sa
ne
—
nam
KLUBA NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA OPĆINE GAREŠNICA Kluba
ponaprednih
krajGarešnice, je zborovanja Tomašica, Garešnica. ljoprivrednika općine 127 159 takmičara 1977. od Pored proizvodnji kukuruza, godini, čega takmičilo 17 15 u po mlijeka. proizvodnji pšenici,prviputa proizvođača domaćin
u
u
58
III
u
se
proizvođača Zborovanju jeprisustvovao brojpoljoprivrednih kombinata Garešnica. OOUR-om kooperacije 70 kukuruza Više odo 90 proizvođača proizvodnji postiglo jepreko mtc/ha, mtc/ha. 100 Novačić iz 10 je Mato, Kajgane, proizvođača preko postigao od 106 mtc/ha. prinos proizvodnju veću od 57 4 U su pšeniceproizvođača postigla proizvodnji mtce/ha. od Bosanac iz mtc/ha, postigao jeprinos 65,5 Joca, Hercegovca, U tri su proizvodnju postigla prosječnu proizvodnji mlijeka proizvođača veću od 4000 po po proizvodnjukravi, kg.Najvećuprosječnu mlijeka kravi, standardne 4957 305 dana Dvoršček iz sa Stjepan,Trnovitice, kg postigao je laktacije. 35% ima Na Mljekarkojiisporuče proizvođača mlijeka, području općine »Zdenka« litara više od 10.000 mlijeka. skojindustriji ih došto veći Na nagradama zborovanju jenagrađen brojproizvođača »Sinus« Institut bilja, oplemenjivanje organizacije (INA djelile pojedine idr). i veći
udruženih
s
u
a
a
u
su
za
—
S. B.
IZGRADNJA |
GOVEDARSKE FARME U KONAVOŠKOM POLJU KRAJ DUBROVNIKA
dokumentacijeizgradnju govedarske krajuje Gruda. PK što će od 360 farme mlijeka grla jegraditi »Agrum« proizvodnju Konavošfarma locirana što području poplavnom Zbogtoga jesadašnja nužno istu na novu lokaciju. preseliti kogpolja, je izrada
Pri
novčane
nove
za
za
na
Za
uvjeti: postoje objektivni izgradnju hrane stočne količina dovoljnih zemljišna površina proizvodnju dio goveda rasplodnih dio mehanizacije kadar i stručni radna snaga potrebna za mlijeka mljekare prihvat kapaciteti i dr. centar jakipotrošački farme
suvremene
svi
za
—
—
—
—
—
—
čijem 38,000.000. Ukupna Međunarodna učešća Agroindubanka, kreditiranju poredvlastitog učestvuju: — SamoFond za Dubrovnik, područja općine nerazvijena strijska zajednica SRH, SRH. fond stočarstvo upravni S. B. investiciona
sredstva
za
novu
farmu
dinara
iznose
u
za
POVOLJNIJI KREDITI,SIGURNIJE TRŽIŠTE
—
VIŠE MLIJEKA
ubraja zadruga Poljoprivredna Uz intenzivnu Podravini. se među proizvodpoljoprivrednu zadruge aktivnije više se 100 i Klub sve proizvodorijentiraju poljoprivrednici 50) nju(Klub udvostručio. unazad viškova par pa godina njumlijeka, otkup FERDINANDOVAC
u
—
Ferdinandovcu
u
na
se
59
kada
bi bilo
više
cijene tržištu, sajsigurnije bi dobiti kredit kada mogao uslovima, pod povoljnijim vjerujem movima, i mesnih rekao Ivan skladiviše da bi bilo mnogo Kolar, proizvoda, je mlijeka bi bile
Kada
—
na
reda
na
se
iz
štar
PZ
Ferdinandovac.
Članovi
zadruge poljoprivredne
organizirala jezadruga neke
Vaša
—
Ferdinandovac
ma?
izlete
s
kooperantipoljoprivredni
poljoSad, poljoprivredni sajam Križevci i sl. su kao što ili centar dobro uvijek zanimljivi privredno jeOsijek, i ove da ćemo naše Nadamo izleti jednu organizirati godine kooperante. i korisno«! po ekskurzijuonoj: »Ugodno zanimljivu zadružne kolektiva da Ostavili članove strojeve, pripremaju radnog ali tren uspomenu. skoknuli, »jeden kipec« A. T. Odlazak
—
u
na
odlazak
Novi
na
neko
se
za
zar
—
ne.
smo
su
na
za
za
BJESNOĆA kod virusna pasa najviše pojavljuje Bjesnoća bolest, koja je i domaće obole kod vuka i Od životinje životinja lisice, (oddivljih dr.). nje čovjek. Bolest se očituje napadajem bjesnila, napadnimponašanjem, promjenom do dovodi što konačno glasa, kljenuti mršavljenjem, stražnjeg dijela tijela, *
zarazna
se
:
smrti.
60
Bjesnoća
Pojavljujesvuda, ponajviše pojedinačno. 3—9 nakon sedmica slina zaražene može uzrokovati Međutim, životinje već 8—15 dana znakova psa prije pojave prvih bjesnoće. Ugriz bijesnog izazvati ako uzročnik bolesti Može uvijek bjesnoću, dospijetijelo. biti teče iz i ako nakon k rvlju k oja ispran čovjek, ugriza, ispeče kakvim ako pas kroz uzročnik pa raskužujućim sredstvom, ugrize odjeću, kožu ili ako koža debela. Ima da dospije ozlijediti je slučajeva jeugriženi ili zarazi virusom prema čovjek životinja otporna bjesnoće. Najopasniji blizini Iz virus živaca mozak i moždinu ugrizi glave. dospije putem umnožava i vraća živce. hrptenjače gdje površinske (periferne) pasa:
se
Bolest
a
bukne
zaraze.
zarazu ne
mora
u
ne
rane
samu
ranu ne
su
u
rane
u
se
u
Razlikujemo oblik jerjeđa pojava. dva
Početni
znaci
bjesnoće.
oblika
bolesti:
Prvi
Pas
tihi
očituje burnijim oblikom, a
se
jemrzovoljan, sklanja nerado odaziva kad nemiran ili netko ga pozove svjetla, poznati, gospodar i i hvata zrak bez Za kao da lovi je mijenja ležište, zalaje muhe,grebe razloga. hoće bolesti vrijeme daljnjeg napredovanja napada, postaje razdražljiviji, i vlastitu ali do kosti. hranom pa ugristi, smanjuje, gristi Prohtjev može i strane i vlastitu pa progutati predmete: (krpe, slamu, k amenje) balegu. Već da slabo Pokušava ali može Ne opaža guta. piti, zbog grča ždrijela. može ni mokriti. Nakon Liže i balegati toganastupa bjesnoća. zemljupredmete kida lanac luta bez kojenailazi, nastoji pobjeći, Uspije kojim l i, je često 50 km više. Obično pa ako po vrati i cilja, prevali vraća, i zguren. Zavlači kakav kutak. pas projerasčupan, uprljan Bijesan laje tuli i može ni vodu. Konačno muklo, zavija, hranu, piti gutati kljenut nastaje drži otvorenom. Ona pa donječeljusti. repa visi, ju Nastaje kljenut trupa, i nogu. Ne može ni hodati. Jako omršavi i Kod oblika ustajati ugine. takvog znaci Na bolesti bjesnoće izostaju pojedini bjesnoće. početku nastaje kljenut. Kod oblika bolesti pas pa je opasan. tog luta, manje Kod domaćih može kod koživotinja bjesnoća pojaviti mačaka, goveda, koza i Znakovi kod mačaka isti kao i ovaca, nja,svinja, junadi. bjesnoće kod pasa. zubima i panŽivotinjeskrivajukakav kut,mijauču, napadaju te teške Od domaćih ćemo navest džama, ozlijede. drugih životinja bjesnoću goveda. zavlači
u
se
zakutak
od
i
se
sve
ranu
se
za
se
ne
na
vezan.
se
se
ne
a
se
sav
u
ne
mu
ne
se
su
se
u
nanose
Govedo, ugriženo bijesne životinje,mjesto ugriza, Govedo stane bjesnoće dospijevatijelo. postaje nemirno, paši jedno bode riče i U po mjesto, rogovima zemlji, navaljuje drugeživotinje. staji, ako i te udara bez vezano, o zid, je grize jaslezid, nastojiotrgnuti, glavom iz tekućina. Ne prekida škripi riče, zubima, gubice cijedi pjenušava može ni Zatim znakovi Svi ti jesti, preživati, piti balegati. nastaju kljenuti. znaci nisu isti. Nakon uvijek grčevitih cijelog tijela ugiba. trzaja od
liže
tako
pa
u
na
virus
na
na
se
a
mu
Zaštitne
se
mjereprotiv bjesnoće: Postoje propisisuzbijanju Svi evidentirati i zaštitno bjesnoće. psi moraju jedanput godišnje. cijepiti li i pse Lutalice, životinjebjesnoću, valja potamaniti. Pojavi sumnjive Svaki zatvoreno. vezati ili držati svi igdje bjesnoća, psi moraju slučaj veterinaru će bjesnoće valja prijaviti koji preduzeti mjere njenosuzbijanje. veterinarski
o
se
.
na
sve
se
se
za
61
R. J. STOČARSKI
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR —
Ne diže 1.
proizvođača
stokom
rasplodnom
Promet
|
se M.
Janković
N.
Čiče
kooperanata
mjesecu
u
ožujku
mae
om
Koma
junica
6697
PK
godine.
1978.
»Mališgan«,
OOUR Kooperacija a
2. 3.
Mirenić
Rakovje Podotočje Bapče
S. M.
Peternac
junica junica junica junica junica bik
6982
7096 6856
4.
Huzjak
5.
Riđanec
6.
Kajpeš
7.
Margetić
8.
Golubić
L.
Novačka
krava
2145
9.
Grujac
N.
Cirkvena
junica
24663
10.
Kralj
Bregi
krava
Stanići
bik bik
I.
Eapče
I.
Lazina
B.
M.
Sasovac
Ć.
ll.
Velentić
S.
12.
Veličan
F.
Babotok
13.
Veličan
F.
Babotok
14.
Jambreković
15.
Smekal
16.
Domović
17.
18.
Međurača Predavac Dežanovci
L.
S.
Vučković
V.
19.
Udžbinac
20.
Došen
V.
Dapčevica
Pavlovac
M.
Udžbinac
bik
Žažina
V.
21.
Markulin
22.
Galijan
M.
23.
Bunčić
S.
24.
Dumbović
25.
Bodegrajac
J.
26.
Lončarević
M.
27.
Suknjaić
28.
Komljenović
29.
Vila
30.
Mužić
J.
Kr.
31.
Marić
I.
Gradusa
32.
Dragović
33.
Mirosavljević
34.
Dumbović
35.
Grubić
N.
36.
Uzelac
S.
D.
Šušnjar Brest Novska — V.
S.
Kr.
V.
Velika
Novska
M.
V.
Gradac
Strmer
J.
P. S.
na
6841 15614.
x:
Brkić
Mato, Škrabrnje.
Đuro, Repaš — Fruk Luka, — Ivančanin
Šađek
900 Bradić
Stjepan,
a
_ 3457 PZ — 3481 PZ _ 42864. PZ
Vojnić
PZ
3491
Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić
junica
4319
MI
»Zdenka«,
krava
465
krava
283
V.
»Zdenka«,
MI V.
2226
771.
—
Zdenci
Dragica,
Miloš
Ladislav
—
Mađerović Međurača SIZ SO
83
Zdenci
— SIZ —
SIZ
za
80
Ivan,
poljoprivredu Glina
SO
Sisak
SO
Petrinja
bik
820
bik
866
SIZ
SO
Petrirja
bik
864
SIZ
SO
Petrinja
bik
6284
SIZ
SO
Novska
bik
6276
SIZ
SO
Novska
SIZ
SO
Novska
SIZ
SO
Glna_
— _SIZ SIZ
SO
Sisak
— SIZ — _ SIZ
SO
Novska
SO
Sisak
SO
Sisak
SO
Novska
SO
Glina
— 377. _SIZ SO
Sisak
bik
6335
bik
3715
bik
249
bik
Velika
6465
PZ
bik
Mokrice
“
6760
Kraljevčani bik
M.
s
bik
junica
Pavlovac
M.
bik
>
Savibik
6293 509
—
Severovac
bik
528
Roždanik Brest
bik
6336
bik
— SIZ 871._
Sunja Dragotina
bik
502
bik
SIZ SIZ
SO
Glina
.
rasplodnom
Promet
Red. br.
37.
stokom
Ime
i prezime
Kozlović
M.
= proizvođača
proizvođača
Selo
Kategorija
Setuš
bik
38.
Barišić
S.
Bistrač
39.
Marusić
A.
Čepelovac
40.
Đeri
41.
Fusić
42.
Šoštarec
43.
Blaga
F.
44.
Cimaš
D.
bik *
L. L.
46.
Mikulaj
S.
47.
Mikulaj
S.
48.
Teritaš
49.
Šustić
50.
Paunović
I.
N.
L. J.
pb.
— Kupac
ll
_— SIZ SO
1978.
godine.
poljoprivredu
za
Sisak
— SO Sisak — Domijan Josip
507
junica
ožujku
SIZ
12916
za
poljoprivredu
junica
12911
bik
12867
bik bik junica
12854
Međunča
12876
Jozić
5224
TP
Marenić Žavnica Žavnica Paljevine
krava krava junica
1465
da
440
sd
3033
2
Dragotinci Joševica
bik
850
SIZ
SO
Kostajnica
bik
849
SIZ
SO
Kostajnica
Bolč
Šoda
mjesecu
u
Cabuna
Budrovac Đurđevac Đurđevac Đurđevac
S.
45.
hA
kooperanata
ž.
tele
—
Jurković
Zdenka,
Pčelic
Jurković
Zdenka,
Pčelić
A,
Branka,
—
Korija Dijelka
Križevci
Kooperac.
OOUR
10113
;
»Sirela«, Bjelovar
i dom
Zena
MANE
I HIGIJENA OKA
je ljudski njega jepotrebno ranoj obratiti pažnju. Svaka znati bi kako i bolestima majka najčešćim očiju, sačuvala očni vid i sebi. Potrebno da upozna djeci, svojoj je higijenu oka, kako bi eventualnu spriječila očiju. dalekovidnost kod i siva mrena, Najčešće očiju kratkovidnost, starijih ljudi. Kratkovidnost obično slabosti mišića je nasljedna. Nastaje zbogprirođene očne leće. rad kao npr. sitan slaba se pa Dugotrajan kojim naprežu tisak, oči, i držeći ili rasvjetačitanje, glavupreblizu knjige, bilježnice, pomaže razvoju kratkovidnosti. Kod kratkovidnih zrake dolaze iz dalekih svjetla koje predmeta, mrežnice stvara slika. Radi slika iz ispred sijeku kojoj toga udaljenosti vidi uočava sliku samo iz blizine. Kratkovidno nejasno tj. čovjek dijete, odnosno stiska oba kako bi nešto vidio. čovjek, nesvjesno žmirka, tj. kapka, bolje Kratkovidna crtati iz školske li mogu djeca table, sjede zadnjim klupama, što školi. Ako da nepovoljno utječe njihov uspjeh majkaopazi jenjezino obratiti očnom mora će naočale. dijete kratkovidno, specijalisti koji propisati Za kratkovidne leće Od do treba izdubljene (konkavne)). ju kontrolirati kratkovidnost može i ako pa, jer pogoršati, jepotrebno, izmijeniti leća. jakost Dalekovidnost kod češće kod rjeđa je pojava djece,pojavljuje odraslih, kod staraca Kod slika stvara dalekovidnih dalekovidnost). pogotovo (staračka Oko
važan
organ,
mora
već
pa
o
mladosti
u
na
manama
a
zarazu
mane
su:
se
na
se
se
ne
u
na
u
se
su
vremena
vremena
se
a
se
se
63
o
-e
-
_
iz bliza
predmete, udaljene jasno leća može Tome (ispupčene p osebnih upotrebom pomoći nejasno. do od vremena treba Naočale koji liječnik, propisati konveksne). Dalekovidnima 1li dalekovidnost li da kontrolirati treba povećala smanjila. izbliza kad naočale samo č itanje). (npr. predmet gledaju potrebne Razlikujemo potpuno je prirođena Slijepiloboje(Daltonizam) važno O tome i zelenu crvenu ili boju). je (samo djelomičnu boje sljepoću izbora kod voditi računa zvanja. oku zamuti. leća kad kod staraca Siva Operacijom javlja leća ili kontaktna tzv. mogu leća zamućena pa upotrijebiti stavlja izvadi, lećom. naočale ispupčenom odgovarajućom učiti čitati biti izazvana može moraju Slijepci povredom. sljepoća Potpuna tzv. specijalnih pomoću (sastavljeno p ismo Brajevo pisma pomoćuposebnog i rupa). ispupčenja oko poočne tlaka unutar Uz Zelena jabučice (glaukom).povišenje i može ima Bolesnik vid Liječi oslijepiti. glavobolju zamagljen. je tvrdo, staje mora po operirati. pilokarpinom, potrebi lijekom trahom i bolesti ostalih očnih Od kapavac. značajnijejoš može To očnim sluznice Trahom kapcima. oboljenje upala je i zamazanim vid. Prenosi rožnicu i zamutiti sluznica i prstima preći ali Trahom ručnika. jeizlječiv, liječenje poduzajedničkog upotrebom Dalekovidni
iza mrežnice.
ne
vide
a
samo
one
—
se
samo
vremena
se
su
mana.
za
za
za
mrena
se
se
u
se
se
se
s
mrena
se
a
se
su
na
zarazna
se
na
sa
mora
se
zeti
pravovremeno.
je prstima prljavim Kapavac(triper) prenosi može ruke. dobro nužde nakon sapunom Dijete oprati obavljene potrebno odmah Potrebno zaraziti i od bolesne lijepoduzeti je poroda. majkeprilikom čenje. rubu na Možemo lojnice upalažlijezde ječmenac gnojna jošspomenuti Ako istisnuti Kad oblozima. gnoj. puknevalja ječmenac kapka. Liječi toplim zahvat. stvrdne to činimo pa jepotreban pravovremeno, operativan oko Ako Da bi higijenske mjere. valja poduzeti spriječila oboljenja očiju ili ruke. rukama već čistim češati svrbi ga Najbolje rupčićem hrptom smijemo ručnikom. brisati vodi i svakako umivati i svojim prati tekućoj je vid: dobar nekoliko kako da sačuvamo Evo uputa trebamo boli slabo vidi ili ga kod učenika crtanja glava, koji ploču naočale. Naočale da očnom odgovarajuće pripiše liječniku uputiti dobro očistiti. svake treba upotrebe prije i titravo rad svaki Slabo, prejako svjetlo. .potrebno je prikladno mutnim staklom. Pri vid. svjetlo zaštićujemo oštećuje Prejako svjetlo Kod da strane. i treba pada lijeve crtanjapisanja svjetlo pisanju i od oka. Nakon 2—4 treba da dugogcrtanja bilježnica, jecrtanka, neko treba oči odmoriti. Najbolje vrijeme gledatidaljinu. je pisanja i to
se
obično
u
zahodu.
Zato
se
—
se
on
ne
se
se
ne
u
se
na
—
mu
—
za
s
cm
u
D.
Vlasnik
ODBOR Uređuje UREDNIČKI Glavni i odgovorni urednik Kaštelan dipl inž. Dinko i uredništvo: SRH. i izdavač: Uprava Udruženje mljekarskih radnika Ilica 31/III, telefon 440-476. "Tisak:
Mjesečna
NIŠRO
pretplata a
64
»VJESNIK«
za
—
privredne proizvođače
za
OOUR
TMG
—
POGON
VS
organizacije i ustanove mlijeka d. 3.—
d. 6.—
K.
Zagre!