Mljekarski list 5-1978

a

ia

urda

rai

RAKA

tina

prama

S

gas

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR

R. J. STOČARSKI

—

BOLJE, VIŠE I JEFTINIJEPROIZVODITI MLIJEKO?

KAKO

Hibrid

Sirka

i Sudanske

trave

jeftinije proizvodili mlijeko orijentirani proizvođači krmnu bazu U na trebaju proizvoditi svojim površinama.nastojanju da dođe do dva bilo u najoptimalnijih rješenjaprošla broja je govora silaži i silaže. pripremanju U ovom interesa što već broju, zbog proizvođača, ujedno je pred bit će govora kulturi vašu o proljetna sjetva, krmnoj jednoj kojazaslužuje i će brzo naći vašem pažnju koja svoje mjesto plodoredu.

Radi križancu između hibrida sirka i sudanske trave tzv. krmnog Svit Siuks iz SAD-a.

(SweetSioux),porijeklom je Poneki će klimati stariji proizvođač, čitajući retke, sumnjičavo glavom kad sirak. ima Stoka tome istine! nerado uzimala se u spomene i Vjerujte, je te sorte sirka. što imale tvrdu tome nekadašnje Razlog je(vjerojatno) sirak stabljiku vrijeme metličenja kada, uzgredrečeno, dajenajveći prirod.

Osim te sorte imale i veliku količinu HCN toga, (cijanovodična kiselina) kao što ima Moranu toksično Prema koja, ie poznato. (otrovno) djelovanje. minimalna letalna doza HCN I ovce mg mg je: 2,04 goveda, 2,32 (po kg žive U tim sortama sirka nosilac HCN vage). starijim toksičnog je glikozid sadrže mlade ga durin, najviše biljke. biljke, nagloopada.

Starenjem Naročito neke sorte hibrida sadrže To Siloking, ovajglikozid. Soave, Atlas, 92F i 101F. Beefbuilder, Lindsey Svit Siuks i sudanska krmna nami(sirak trava) jejednogodišnja biljka ishranu stoke zelenom sočnom u Osim jenjena stanju ljetnim mjesecima. što može koristiti u od možemo i spremati svježem stanju, njega sijeno silažu. Svit Siuks kosimo kad visinu 80—120 Ako kocm. ga biljka dosegne ristimo biti visok 120—150 dok cm, sijeno, vrijeme košnje, kosimo tek kad fazu biljku silažu, stigne zametanja sjemena.

Siuks Svit visoke zelene od 500—900 Vrlo mase daje mte/ha. prinose brzo se može koristiti 3—5 toku se Da u se pa regenerira, ljeta. dobije puta visoki i što veći otkosa držati ovih prinos broj potrebno je uputa: treba duboko zaorati zatim Prijesjetve zemljište srednje (20— cm), da usitni i i konačno ga tanjirati zemljište slegne drljačom pripremiti 30 sjetvu. treba obzirom da su to veliki punu Gnojenju pokloniti pažnju, prinosi zelene iz tla količine velike mineralnih tvari mase, jer biljke uzimaju ireba i mineralnim gnoZemljište gnojiti organskim (stajskim) gnojivom Zaorava oko 300 mtc/ha kultura vrlo rado gnoja ga jivima. stajskog jer 30% dodatak Treba za iskorištava, ujednosmanjujemo mineralnog gnoja. da Svit Siuks sirka i sudanske troši velike napomenuti (križanac trave) Da

bi

i meso,

tržno

robni

se

o

nama

a

u

se

o

a

ove

u

su

one

u

su

za

za

a

on

su:

za

u

se

za

mora

u

za

u

to

se

se

za

s

se

a

——

66

Šarić, kg/ha dušika, jezbogtogapotrebno, dušika oko 400 KAN-a. kg/ha čistog tj. treba dodati i 30 Prijeoranja zemlji kg/hačistog stajski gnoj dušika, 40 60 kg/hačistog fosfora,kg/hačistog kalija.

Neposredno predsjetvuzemlju treba 40 40 fosfora i 60 zadrljati još kg čistog dušika, kg čistog kg čistog S ostalim hektar. dušika na 30 trebamo kalija dijelom čistog (oko kg/ha) 30 dana nakon Da bismo ostvarili veće zemljište prihranjivati sjetve. prinose zelene krmne Svit Siuksa čistim poželjno jeprihranjivati zemlju dušikom odmah II i eventualno III da ne dođe do poslije I, košnje ugrijavanja.

Ova istovremeno kad i kukuruz ili dan biljka sije koji poslije njega.

Kad to 10— jetemperatura zemljišta jepotkraj travnja (15— IV).

Količina američkim ove prema sjemena sjetvu15"C, biljke, preporukama, je 25.

25—30 Neki naši iz veću kokg/ha. stručnjaci, vlastitog iskustva, preporučuju ličinu do 20 za sjemena sjetvu tj. kg sjemena/ha.

Svit Siuks razmake od 30 cm se u Gušća sije (25— cm). daje sjetva ali bokori.

Dubina treba biti 3—4 cm." nježniju stabljiku, slabije sjetve 40 križanac sirka i sudanske se trave dobro bokori i vrlo brzo Ovaj regenerira nakon Iz nakon otkosa 3—5 prvog košnje. jednog sjemena razvije biljaka, i 10 u i intenzitet ovisi drugom preko biljaka.

Bokorenje biljke porasta visini kad kosimo. o treba kositi visini od 15—20 će cm, biljku Biljku jer iz strni dati izdanke.

Ako kultura pravovremeno preostalih kosi, daje sočnu krmu i dosta lista. nježnomstabljikom tada sadrži oko kukuruz samo 2— Biljka 1— (zeleni proteina dosta šećera i vitamina stoka rado i a pa ju jede, povećavasekreciju mlijeka.

2,5% 1,5%) Da bi se naročito toku 40 dana, spriječila pojavakorova, poslije sjetve, kada herbicide.

Herbicidi sporo biljke razvijaju, potrebno je primjeniti koriste i korova kukuruzu koristiti. Na mogu koji uništavanje ovdje ili 2—3 2—3 sl. kg/ha, kg/hai primjer Gesaprim(50, 80, 1802) Agelon Ovi herbicidi 500—1000 1 vode i nakon do rastvaraju prskaju sjetve nicanja Svit Siuks nakon hibrida sirka i sudanske vrlo sporog biljke. (križanac trave) brzo Dobra kratku i ima se početnog vegetaciju. razvoja, počinje razvijati što kao naknadni i svojstva podnosi toplinusušu, dajesigurne usjev visoke prinose (500— mtc/ha).

Ako ili ako normalno 900 postoji mogućnost navodnjavanja jegodina vlažna, otkos kulture stiže te se za ishranu krava koristi tokom prvi početkom lipnja, kolovoza i Kravama obroku može davati oko 50—60 se u lipnja, srpnja, rujna. zelene sočne krmne Svit Siuksa.

Za kravu treba h kg jednu osigurati 0,1 ili za 10 krava 1 hektar. m?)

(1000 Već kad neke sirak mogu spominjem proširiti spoznajenjemu:Uglav-

količine

kako

pa

navodi

dr

O.

100

u

mase

samo

se

a

za

se

se

a

u

nove

se

sa

u

se

za

se

u

se

—

u

se

su

mu

a

mase

o

nom

se

svrstava

Sirak

u

ove

grupe:

proizvodnju Zrno sirka slično kukuruzu. nešto sastavu zrna.

Sadrži više po je proteina U zrnima nalazi škroba.

72—76% (8— manjeulja. njegovim Kemijski sastav škroba različit fazama Prinos i 12%), vrijedje pojedinim razvoja. hranjiva nost krmnih sirkova ovisi fazi i zahvatima. sorti, razvojaagrotehničkim za

zrno.

spadaju

Ovamo

sorte

i hibridi

koje

koristimo

za

se

a

u

o

67

izrađuju metle, sirak). (tehnički i ishranu za četke i dr. Zrno goveda, svinjaperadi. jecijenjeno sorte i po tome što neke od sirak Šećerni razlikujemo drugihpodvrsta zatim i Kini. visine. i do 4 narastu Indiji Najrasprostranjeniji je SADi naročito u širi i Sve više Španjolskoj, Italiji Francuskoj, SSSREvropi, u, interes veliki I klime. aridne sjetvu postoji našojzemlji zbog ponajviše u, na Prema križanaca. sirka i Zagreba području brojnim ispitivanjima njegovih K. Šoštarići po bilja Zagreb) oplemenjivanje (Institutproizvodnju krme više 15% zelene sirka dali hibridi Gikiću M. sačiću i Pišećernog najbolji kukuruza tvari. Prema suhe više 12% odnosno zeleni nego usporedbi kukuruz, voštane i u sirka za i zriobe) mlječne početku (dakle potkraj siliranje šećernog tvari suhe dao silažni kukuruz prosjeku 13,5%manje sedmogodišnjem je Sirak

siraka

tih

metlica

Od

krmu

za

se

u

u

m

u

se

za

u

za

—

su

za

u

po

1/ha.

preširok, je Omjerproteina lucerkom. i to zeleni sirak krave obrok kombinirani pomiješan poručuje već i zelene 35 sirka dnevni obrok mase, je kg šećernog dopušteni Najveći kukuruzom da se Dobra HCN. da jepreporuka trovanje izbjegne stoga i veći način sirak šećerac. Na silažu sigurniji prirod. dobijemo taj pomiješa 30 kukuruza količinu nešto Tako pomiješa (oko kg sjemena/ha) smanjenu od dodati možemo sirka šećerca. U tu oko 4—5 jedno leguminoznih smjesu kg/ha zečak ući može krmivo krmiva.

Kao grah smjesujesoja, koje leguminozno izrazito i sirak šećerac kukuruz itd. Kako ugljikohidratno je sinensis) (Vigina silažnu masu dodatkom bjelančeviobogaćujemo leguminoza sjemena krmivo, silažne mase takve da navodi Dr J. (kukuruz, Čižek smjesi sijanje biti: treba sirak i grahzečak) + zečak 45—55 30—40 kukuruz kg/ha kg/ha grah + zečak 45—55 sirak 10.—12 kg/ha kg/ha grah kukuruza i to vrši fazi sirka, siliranje najpodesnijoj Košnja zriobe. faza voštane je dušika količina ovih da kod svih Treba koji čistog smjesa naglasiti biti niža od 80—100 bi kg/ha. smjela dodaje gnojenjem iz Uvoznik uvozi iz inostranstva.

Svit Siuksa je»Poljooprema« Sjeme obratite Svit ako ste zainteresirani Siuks, Dragiproizvođači, Sarajeva. da na će se inž. Ivici Kataliniću članaka ovih autoru pobrinuti vrijeme koji od uvoznika. količine dovoljne sjemena osigura može racionalnim Kako osigurati vašegzemljišla korištenjem vidite, a sušnim ishrana krava i mjesecima, ljetnim podmlatka starijeg sigurna zimu! misli silaže. Jer zimi i kvalitetna ishrana proljeće sigurna putem Ivica KATALINIĆ, dipl. ing.

sirka

ekvivalenata

i škrobnih

sa

za

s

sa

se

se

pa

veoma

za

se

u

u

u

nama.

a

za

u

se

za

se

ne

se

se

za

za

vas

se

u

u

NAPREDNI

POLJOPRIVREDNIK

MORA

se

na

UVIJEK DA UČI

grunt« zaljubljeni je poznato 1900. i stočarstvo.

Iz godine kojaje još »Marvogojske udruge«Đurđevac, stelnih 10 komada uvezla iz Baden-Badena prodani junica, Njemačka) (Zapadna KRIŽEVCI

68

—

Već

odavno

da

su

Podravci

»v

su

rasplodni

bikovi

u

i naziv

Odatle

Jugoslavije. krajeve

sve

naš

za

simentalac

jenapredno, Klubovi To i lakše ponaprednih mnogi najbolje svjedoče rentabilnije. bolje, mladih i školske zadrugara Klubovi- Klubovi- Sekcije ljoprivrednika, Kloštar Novigrad P odravski, Kalinovac, Virje, Podravski, (Đuđevac, zadruge 50, 100, i Gola Ferdinandovac, drugamjesta). od čestih Naučne kojenapredni oblika, poljoprijedan ekskurzije iz Đurđevca Tako i Klub koriste. vrednici pod poljoprivrednika naprednih je KriKlosa vodstvom stručnim ekskurziju zanimljivu ing. organizirao Drage I danas

»bađenke«.

zainteresirani

Podravine

stočari

su

za

što

sve

su

u

ževce

i Kalnik.

upoznavaju gdje agronomi stajaizgleda kako 1.000 kom tovilište kako turnusu, izgleda blaga jednom izgleda učilište, stvom, kako izmoderni kako moderni plantažni vinograd, postavlja peradarnik, kako vinarski sperma umjetnoosjemenjivanje priprema podrum, gleda to sve i ostalih domaćih krava životinja...je privuklo 31- poljoprivrednika, i istaknuti većinom od Čepalovcu, proizvođači mlijekaog Đurđevcu, kojih i Severovcima na Poljoprivredne drugimmjestima području Virju, Budrovcu, Đurđevac. zadruge Ivanu Nikoli Koliko upućenih pitanja Novosel, ing.

Gašparu je ing.

Pavunu stručno te dr su iz grupu Zagreba) koji (iz (ona Križevaca) Hrvoju i izletu. vodili jednodnevnom zanimljivom, poučnom lijepom Kako

mladi

se

sa

stočar-

u

za

se

za

se

u

su

samo

ovu

na

A.

SASTANAK

T.

U VUKOVINI »Dukat«

»Turopolje« mljekare Svrha sastanka bila Velika Gorica.

Vukovini, jeupoznati proizvođačima i krmnogbilja drugih najnovijim dostignućimaproizvodnji proizvođače kao i ratarskih proizvodnji mlijeka. kultura, Stručne

službe

i

OPZ

održale

su

sastanak

u

s

u

s

u

Stručni

sastanak

u

OPZ

»Turopolje« —

Vukovina

69

SABIRAČ MLIJEKA U GORNJEM

DRAGANCU

MODRIĆ

—

mlijeko godina(od sabirala kante u onda Kata je mlijeko dvorištu, kućicu dvorištu. u svom napravili Modrić

Kata

sabire

već

10

u

1972. u

g.

njega.

1968.

a

postavljen je

laktofriz

»Alfa

su

Laval«

—

od

KATA

g.).

4

i suprug

Ivan

Prve

220

1 i od

tada

Savjesna je poslu, stroga specifičnu 3 krave i kroz mlijeka.

Posjeduje predaje mlijeko cijelu godinu.

Kućica i i bit će uređena do roka. opločujeuređuje navedenog u

i borac

svom

za

dobru

godine

težinu

sami

sabire

i čistoću

se

To

je kroz mlijeko

mali

punkt čitavu godinu.

Inače, krava. ispaša

mali

sa

laktofriz

oko

dvadesetak

proizvođača,

jedovoljan,

sasvim

desetak

a

a

bit

će

najpuniji počne Ing.

U

3.53%

godini otkupljeno je masti. mlječne 1977.

Moramo i bave

i

se,

odmah između

Štefanje.

nosi

kad

Plevnik

VIJESTIIZ OTKUPNOG OOUR-a »KOOPERACIJA

ih

Roman

PODRUČJA MLIJEKA PIK ČAZMA | TRGOVINA« —

litara

5.072.279

mlijeka prosječne

masnoće

naglasiti godine djeluju i Ivanska ostalog, otkupommlijeka Poljoprivredne zadruge da

od

1. 7. odnosno

1. 8.

1977.

području cijele općine otkupljeno je mlijeka. ml. baš međutim treba na mlijeka 3,53% masti) (prosjek nije zavidnoj visini, konstatirati da svake ona tako da svake je ipak godine blagomporastu, 6 otkad OOUR-a vrši stoti godine (unazad godina otkup) poraste koji dio. 1972. masnoća iznosila godineprosječna je 3,46%mlječne masti, 1977. masti.

3,53%mlječne godini Na

cca

7.000.000

1

Masnoća

u

ova

za

a

Sva 3

OOUR-a

ova

količina odlazi

u

ove Č azma mlijeka koju području općine otkupljuju »Sirelu« Bjelovar. na

Ing.

Plevnik

70

u

Roman,

POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA NA SELU U STRUKTURI UDRUŽENOG ODNOSA RADA UVOD

cjelokupna Koncepcija je njeudruženi rad radi zini dohodovnih u uključe činitelji stvaranja samoupravnih odnosa će predstavljati temelje kojima počivati kojitrebaju socijalistički i društveni odnosi. samoupravni proizvodni drugi bitni Kako to oni poljoprivrednicičiniteljdruštvenoj zajednici udruženi rad. Bez bili bi to i njihovog uključivanja krnji morajuuključiti dohodovni kao takovi bi egodnosi, koji nepotpuni samoupravni mogli Iz zistirati kao društveni odnosi. da se poljoprivrednici nužnost, togaslijedi bi istakli i udruženi rad. uključe Ovdje nužnost, jer potpuno pravilno selu. Doradi revolucionarnim promjenama poljoprivredne proizvodnje selu odnosi više se pokušavali rješavati manjeorganizacijskim sadašnji odnosima formama i građanskopravnim (kooperacijskim ugovornim odnosima). odnosi odnosa doveo dotle da kooperacijski Razvojsamoupravnih je ugovorni udrunisu više adekvatni uključivanje poljoprivrednika jer omogućuju ženi rad niti ga i društves po izjednačavajupoložajudrugimčiniteljima nojzajednici. rad i mikro i u makro Udruženi smislu. U jereprodukcijski reprodukod faze cijskom kompleksumljekarstva polazište je primarne proizvodnje čine 94% Sirovinska baza mlijeka, koju preko poljoprivrednici. mljekarske leži dakle seoskim Iz ovog u industrije poljoprivrednim gazdinstvima. slijedi da ako si želi nužno udrumljekarska industrija osigurati temelje, trajne žiti rad i sredstva radi poljoprivrednicima zajedničke proizvodnje. udruženi kako vidi društvena Uključivanje poljoprivrednika rad; je i nužnost. reprodukcijska da

i ZUR-a

Ustava

društvena

se

svruktura

1

na

su

u

se

u

ne

u

se

na

o

na

su

|

ne

u

a

u

mora

s

u

se

uključivanja poljoprivrednika

Problematika

u

udruženi

rad

uključivanja poljoprivrednika je složena, niz iz Ti da se jerpostavlja zahtjeva.zahtjevi proizlazepotrebe poljoprivredniku isti kao i radniku udruženom da u radu, osigura potpuno položaj i ne okrnji poljoprivrednog kompleksnost gazdinstva. njegova supstancija Problematika

u

udruženi

rad

a

ZAJEDNIČKA PROIZV. REPROU PROCESU

EPRO-PROIZVODNJA

DUKCIJE

(proizvodnja

sa

=

<

ki

s A

PROIZVODNJA VLAS= TITU POTROŠNJU (mješovita proizvodnja so om= me E ZA

emljišta) ===

se

=m

m

===

o

oo

=

oma

===

=.

=

-

oda

|

--------------o

-3ORGANIZIRANI OTKUP T1

poljoprivredne proizvodnje, koja problemje kompleksnost rad. može ako treba udruženi u ukupnost uključiti Ovajproblem riješiti strukturu Struktura malo uđe proizvodnje poljoprivrednog gazdinstva. dublje bila bi: poljoprivrednog gazdinstva proizvodnje treba imati robnu da svako Iz ovog poljoprivredno gazdinstvo slijedi može Viškovi u se procese. reprodukcijske uključiti proizvodnju, jer prekonje bi zbirno bi robne ne otkupom, koji proizvodnje rješavali organiziranim predstavljao prometu. selo kao urbana da se očuva iz zajednica proizlazi zahtjeva Drugiproblem odvertikalne Dok života i rada. za (reprodukcijske) jeprviproblem oko selu. na u izgleda jednostavan, poljoprivrednika Ovajproblem što ovi horizontalni težak radi On i težak. međutim je toga je ozbiljan funkcionalne već odnosi tj. (odnosi mjesta) smijusputavati, stimulirati, rada interesnim odnose.

Radi temelju udruživanja tj. reprodukcijske sferama. (vrijednosnim) interesnih sfera. sukob ćemo Da bude stvar na prikazat primjeru jasnija čine poljoprivrednici, prerađivači Reprodukcijski kompleks mljekarstva kojeg interes i i nemajuneposredni prerađevina, mlijeka mlječnih prometnici istu razinu selu hoće i sl. Svaki u proizvodnosti poljoprivrednik svinjogojstvo odnosno stočar. Ovu kao i po mljekar (dohodak proizvodu) poljoprivrednik i sl. može bavi razinu se koji svinjogojstvom proizvodnosti poljoprivredniku dati samo po proizvodu kojeg reprodukcijski kompleks organiziranprimarnom ima samo neposrekompleks poljoprivrednik proizvodi, jer tajreprodukcijski Prvi

se

kao

se

se

u

se

se

u

vezan

no

nose

on

ne

se

o

za

—

dni

interes.

da

selo

Postavljapitanje jeispravno skupina organizira formi će od neku pravnu pravnokoja predstavljati sposobselu i kao nost u se u poljoprivrednike ukupnost uključivati pojedine organizacijskih tokove Ovo reprodukcijske (mljekarstvo, stočarstvo, svinjogojstvo itd.). je zamisliti i ali tu što pa lagano organizirati, je problem presjeca neposredni radnik udruženom radu odnos odnos poljoprivrednik preradi.

Ovaj čini rada. rada ne temelj udruženog smijepresjeći, Temeljudruženog jer čine horizontalni već odnosi. reprodukcijski Stogajeprimarno poljoprivrednika i u ga reproosposobitirobnogproizvođačauključiti organiziranu robni kao Bilo dukciju, primarnog proizvoda kojeg proizvođač proizvodi. bi selo uviti neku formu takvo i kao pravno pogrešno organizacijsku predradu. selo staviti ga udruženom već Nije jedinica poljoprivrednik. temeljna On dohodovna i Od se proizvodna, organizacijska jetemeljna jedinica.njega horizonpolazi organiziranju, primarnoreprodukcijskih odnosa, potom da

se

li

se

ili

sela

u

za

sve

se

u

—

u

se

on

ne

za

on

u

u

talnih

a

odnosa.

polazi poljoprivrednika interesa. Interes horizontalne odnose njegovog zajedničke posloi dobra interese. formu dati ovim ve, zajednička pravnu drugezajedničke Koju odnosima stvar konrkretnosti. dobro Ni u zajedničkim kojemslučaju je nije krenuti horizontalnih i šablonski.

Za nisu odnosa globalno dovoljni uređivanje kao što motivi već i stvarna to i kod samo politički polreba reprodukcijskih je odnosa.

I ovi odnosi izvirati iz stvarne nužnosti.

U odnosu trebaju poljobitni i odnosi privrednika, je činitelj, jedni drugi trebaju nadopunjavati i čini u u kompaktnucjelinukojoj poljoprivrednik pronalazi potpunosti interes. svoj Za

uređivanje

horizontalnih za

odnosa

isto

od

se

su

vezane

i

za

na

a

72

on

se

gazshvaćanje poljoprivredno problem, kojije najteži jeste ima da dinstvo kao u ono gospokomplektnosti trajni karakter, svojoj tj. i da darstvena prema opstoji razvija zahtjevima jedinica reprodukcije. bi niz danas kao što ovog riješilo gorućih Rješavanjem problema pitanja ostanak mladih i matesela, selu, urbanizacija sela, socijalna razvoj itd. starih ovog poljoprivrednika Rješavanje problema rijalna sigurnost kao i funkciolazimo u poljoprivrednog gazdinstva trajne jedino shvaćanju Vlasnički odnosi nalne proizvodne jedinice. ovdjeigraju sporednu ulogu. kao i dohodovna Poljoprivredno gazdinstvo proizvodna jedinica temelji niz Možemo si zamisliti radu i tekućim sredstvima rada. živom situacija nekom kao pr: da stari poljoprivrednik sposobnom svoje gazdinstvo povjeri da iz će voditi mlađem poljoprivrednik čovjekukoji gazdinstvo, stariji konta rada naknadu odnosno dohodak svog. tekućeg prima ostvarenja rada. će biti da prepusti minulog Najlogičnije poljoprivrednik gospodarenje bližem Kad bi se i pravni potomku. riješili predrasuda današnji prošlosti ovih instrumenti za dovoljni ostvarivanje postavki.

Jedno da treba gazdinstvo trajnije jesigurno jednomutemeljeno postaiz i To kojiproizlazishvaćanja jati razvijati jezahtjev poljoprivrednog. kao fazi gazdinstva trajne proizvodne jedinice primarne proizvodnje se proces kojoj temelji daljnji reprodukcije.

Treći

i

a

da

se

se

na

su:

na-

se

na

na

a

s

svom

su

se.

u

na

Udruživanje poljoprivrednika organizirane reprodukcijske odnose

u

Poljoprivrednik svojim svojim dira u tekućim sredstvima čemu i vlasništva se ne pravo rada, pri njegovo i sredstva rada. prava druganepokretna druga zemljište (osnovna) ulazi udruženi rad kao takav tretira kao Prema tome pa kompleksno i dohodovna proproizvodna organizacijska jedinicazajedničkoj temeljna odnosno reprodukciji. izvodnji fizičku Udruženi rad vezan cjelinu,jefunkcionalno, nijeorganski udružen odnosno interesno vezan. zajedničku Poljoprivrednik vrijednosno nekim rukovodnim i sličnim determinentama. ograničen proizvodnjupostaje radnicima udruženom ima obvezu U on proizvodnji proizvodnje zajedničkoj Determiniran međusobnim radu istom sporaprocesu reprodukcije. je radi međusobnim rada procesu reprodukcije dogovorima podjeli odnosima. nim i poslovnim udruženi rad treba ušao biti robni Da bi poljoprivrednik proizvođač U bar komreprodukcijskom jednomprimarnomproizvodu.mljekarskom i sekundarno može on mlijeka pleksu poredproizvodnje je proizvođač teladi, itd. Svaki baviti i tovom smislu se pravom poljoprivrednik teladi, junica bavi može robni riječi, tj.onajkoji isključivo poljoprivredom, postati robnu ako se proizvodnju, jednu druguproizvodnju proizvođač specijalizira Istina neće moći robni robnoj proizvodnji. mnogi najedanput podredi postati sredstava.

Takvi isto poljoprivrednici proizvođači, jernemajuinvesticijskih ali tokom međusobnih rad odnosa proizvodnjom kojuimaju udružuju razvijajurobnogproizvođača. rada od Struktura proizvodnje tj.udruživanja sastoji podzajedničke rađa i opsega vrijednosti utvrđivanja zajedničke jele rada, utvrđivanja zajedničke proizvodnje. udruženi

u

vezana

rad

ulazi

radom

živim

sa

i

za

on

se

u

u

u

on

u

ne

s

samo

u

zumom

u

o

o

u

u

on

u

a

u

se

za

s

a

se

onom

u

se

713

a

a

i

o

—

——

zadataka

proposlovnih zajedničkoj Podjela jepodjela rada već Načelno ta nepoPolioprivrednik preuzima podjela izvodnji. radu udruženom radnici srednu propreuzimaju organizaciju proizvodnju ratarskih i tehničkih veterinarskih stočarskih, usluga, pružanje izvodnje, i svi oko te repromaterijalom, konzalting poslovi razvoja,prijem opskrbu luga, načelna To rada i proces reprodukcije. podjela je proizvodadaljnji isporuka robnim Ona će odnosima se proizvođačima. koja temelji dosadašnjim usavršavati. vremena sigurno tijekom rada obuhvaća utvrđivanje vrijednosti vrijednosti zajedničke Utvrđivanje U do franko rada rampa pogona preradu.tojzajedproizvodnje zajedničke radnika i rada i poljoprivrednika vrijednost vrijednosti je vrijednost ničkoj danas neke rada udruženom radu.

Vrijednost poljoprivrednika proizvode mi kod Ovo određena odnosa, propisom uređivanja propisom. određivanje je Po rada kao društveno shvaćamo svojoj vrijednost poljoprivrednika. priznatu rada će biti društvenovrijednost poljoprivredprilici uvijek poznata SRH. razini SFRJ odnosno formirati kao će ona jedinstvena nika, jer priznata rada odnosno struktura društvenovrijednosti vrijednosti Kojaje trebamo Mi tu strukturu stvar samoupravnog sporazuma. poljoprivrednikaje priznate iz ZUR-a kako to onako vrijednosti pogledu utvrđivanja proizlazi postaviti osobnih od: bi rada. Struktura amortizacije, troškova, sastojalamaterijalnih naknade udruženo naknade za i dohodaka za zemljište, zajedničke potrošnje, bi bila načelna To sredstva. rada i udružena udružena sredstva zajednička analitički imala više a bi fazama odnosa karakter, prvim koja struktura, smisao. bi poprimila pravni kasnije propisno rada poprema proizvodnje mogućnostima utvrđuje planiranim Opseg pravo poljoprivredniku proizvodnja daje ljoprivrednika.

Utemeljena zajednička tim ali bez da mogućnosti ograničenja,je planira svojeproizvođačke vezan. planom rada dobiva: Udruživanjem poljoprivrednik rizike i elementa proizvodnjetrajnoj osnovi, b) proizvodnje a)sigurnost i snosi više sam, stručne i ne c)siguranpermanentni proizvodnje razvoj, d) u suvremenu reproproizvodnji, tehnologiju, usluge e) e)opskrbu i društvene faktore i dr. materijalom £f) uključivanje reprodukcijske Prerađivačka rada dobiva sirovinu za industrija udruživanjem preradu kontinuirana i kojajetrajna, sigurna. kao i svako izvršit će Utemeljenje zajedničke proizvodnje udruživanje sporazum sporazumom. rada,samoupravnim Samoupravni trajnoj zajedakt bitni odnosi. ničkoj proizvodnji opći kojem uređuju je temeljni Tim udruženi rad. o se sporazumom sporazumom utemeljuje Godišnjim rada i opsegu uređivat će se tekući zajedničkim vrijednostima proizvodnje i

radnih

rada

u

zna.

se

u

a

us-

u

se

s

na

za

za

u

na

se

u

se

u

se

s

sve

na

suvremene

u

se

o

u

se

samo

odnosi

i konkretna

prava

i obveze.

izlaganjem pokušali presijekom iznijeti od da do i s pa počev problematike postavkipojedinih rješenjanamjerom bar donekle slika udruženi rad. u dobije uključivanja poljoprivrednika Ovaj ima i aktivda neki način to prikaz jednuparalelnu pridonese svrhu, je, nosti oko sporazuma proizvodnji razmatranja samoupravnih zajedničkoj će ovih dana biti uručeni robnim koji proizvođačima mlijeka proizvodnom radne »Dukat« OOUR području Zagreb. organizacije »Kooperant« Kartel Josip Ovim

kratkim

smo

samo

bitnosti se

a

na

o

na

14

NAGRADE

MLJEKARE »DUKAT«

mlijeka, koji prošle godine isporučili »Dukat« iznosi litara, mljekara dodjeljuje nagradnupremiju.

Premija 0,10 dinara kod od 10.000 do 20.000 dinara po litri mlijeka proizvodnje litara, 0,20 20.000 do 30.000 litara i dinara i iznad 0,30 proizvedenih isporučenih 30.000 litara toku godine.

Proizvođačim

za

su

u

toku

više

od

10.000

za

u

Dodjela nagradne premije DragiRunjajić 75

obilježje. proizvođača jedno Nagrada dijeli i na unanađu Tako kojidjeluju proizvođači stručnjaci najbolji okupu mlijeka. proizvodnje pređivanju čak 41.

Gorica Velika PIK Tako podijelio proizvođaču »Sljeme«-Orle, je iz 25. bio Ličko i tu Sopgodine Stjepan Najbolji je premiju. nagradnu r.j. radne litara. Robni 28.439 On jedinice proizvođači logpodručja već je,isporučio a litara to 568.440 1977. su g. jedna mlijeka, je isporučili »Sljeme« robnih količina. mlijekapovećava proizvođača Taj broj petinaukupnih iz godine godinu. i poljoprivredne zadruge podijeljena je proizvođačima Nagradnapremija Marofa. iz »Sloga« Novog se

se

i ima

sastancima

na

svečano

na

ove

a

u

u

se

Robni

proizvođači mlijeka području Novog s

»MILKO TESTER MK

Marofa

Ili«

ilinajnoviji napisalinaslovu, jedan aparat i već rade nabavile s ga mljekare njime mlječne masti, određivanje radi vrlo brzo i točno To savršen i u BjelovaruZagrebu. je aparat, Karlovcu, rad uzoraka. olakšava i prilikom ispitivanja Taj aparat znatnoj mjeri »Foss-electric« iz Danske. tvrtka proizvela je oko minute. masti Uzorak za pola mlječne postotak mlijeka ispita biti može elektronskom Rezultat brojčaniku, spojen je vidljiv traci. i na pa jerezultat zapisan njegovoj računar, i Ista tvrtka masti, proizvodijedandrugiaparat ispitivanje mlječne »Minor«.

O nazivom već i smo pod njemu pisali. manjije prenosiv To

što

smo

novi

znači

u

a

za

su

u

se

na

a

na

za

76

on

na

Novi

aparat

»Milko-tester

ispitivanje mlječne

masti

za

SABIRAČ MLIJEKA IZ PALJEVINA Selo

radom

je i Paljevine.

Počeo

sa

1. IV

mlijekom

s

“.

SABOL ĐURO

—

g. i to

1968.

III«

MK

kao

vozar

za

Kolarevo

Selu.

punkt jerje je od 16.

VII kante kod do 15.

VII 1977.

Otada g. sakuplja pa kuće, mlijeko kućicu 540 laktofriz selo kojujeizgradilo koji litre, jesmješten jestigao isticao.

Sabol naročito Đuro selo i izgradnje akciji čijoj teško da kade 2 ovakove sada Već to laktofriz premalog kapaciteta, je iz »Sida bi stale kućicu.

Međutim drugovi odgovorni krajnje jevrijeme i do 1.000 litara veće rele« jer dnevnogkapaizrađuju kade, pobrinu laktofrizi većin (a citeta ili da odvoze sa punktova gdje premali mlijeko prema svakogsabiranja (2putadnevno). potrebi) poslije stvarnoj Kade mogu Zagrebačke vidjeti otkupnompodručju većegkapaciteta kadama većim nego rješenje, trgati bezbolnije manjih mljekare, jerjezamjena »male kao i kućica uređenih već i zidove opločenih temelje gotovih proširivati apoteke«. kaže da Većina strog, Đuro svom proizvođača je poslu. jesavjestan ali i pravedan. i Đuro III u g. ga mlijeka sabiranja je vrijeme mjesecu Posjetili 40 litara 5 kanti od 540 litara i laktofriz dan po mlijeka, još napunio taj laktofrizu. kantama skoro koliko i će biti mlijeka koji mjesec Darinka i to 4 krave. sabirač i Đuro supruga mlijeka,doji proizvođač je škole dobar učenik i vrlo »Sirele« Sin mljekarske je Bjelovar jestipendista Kranju.

Godine

1974.

otvoren

voziti

prestao

u

a

u

u

Kolarevom

u

—

se

u

a

se

u

se

za

one

su

na

se

na

smo

o.

u

a

za

u

u

a

u

17

podne kupljenemajstor jeotpočeo Izvršen krava bila uređena. selu i ustado 1. kućica jepopis maja potpuno kravi bio 140 domaćinstva din. po grla, je doprinos novljeno je 160,00 od između Da i punktova ostalog jedan najjačih podatak Paljevine govori Čazma količini da i po predanoj mlijeka općini prvi drugiproizvođač, baš iz sela. radi 1. Taritaš Nikoli 23.165 litara i predanih Naime, tog litara.

2.

22.693 Vladi predanih Strajnić Treba i ove po mlijeka, još istaći,proizvodnji jačeproizvođače: Rajčević, Lebinca i Čerkez, Senković, Imbrišake, Kuštana, druge.

Tokom 50 domaćinstava i to 35 domaćinstva godinemlijeko predaje kroz cijelu godinu.

Od 140 krava 40-setak čistokrvnih. ukupnopopisanih je zidne

Pločice

i

i

su

radom

sa

da

bi

u

a

su

u

su

se

o

s

s

POLJOPRIVREDNI Promet

Red.

Ime

br.“

proizvođača

Selo

— 2.

J. Margetić — 3.

N. ŠtogI 4.

I. Španić 5. Župić.

6.

M. Marlesina —

Draganić

V.

Križevci

Sasovac

.

15325

PPK

Tuzla

Rovišće

Z

6340

»

15322

.

4129

Nevinac

»

4138

Orovac

gd

3053

»

2916.

vis

3495

»

3057

z

Međurača

Hajtić

8.

Kutanek

B.

M.

9.

Popović

J.

Prespa Severin

11.

—

Jakopović

Mati

J.

N.

12.

Horvat

13.

Blahal.

14.

Dolački

Tomaš Gudovac

N.

— 16.

Francisković — 15.

Frljanović

S. I.

17.

Oslovac

18.

Fabijanec

19.

Herl

20.

Brkić

21.

Smesl.

22.

Mati

23.

Mrzlečki

J.

24.

Mitrović

N.

25.

Vojtek

26.

—Brodanić

27.

Veličan

28.

78

—

Trojstvo

Potok

M.

J. F.

M. N.

Kraljevac Prgomelj

F. F.

Predojević

T.

»

ud

Podbrežnički TP

—

Križevci

Tuzla TP

Križevci

PTK

Tuzla

Križevci

3494

»Sirela«, Bjelovar

»

4144.

»Sirela«, Bjelovar

»

6348

o

4146

.

15382

Jabučeta

»

3362

Predavac Kašljavac

,

6673

os ed vd

3069

2940.

3534

u

2945

u

3078

ud

4351

Orlovac

»

15416

Babotok

"

3380

u

3092

Križ

Bjel.

.

Sasovac

Kašljavac

Andrija

TP

2158

Kupinovac Severin Bulinac

—

Huvjak

3520

_

Potok

V.

junica

V. Pisanica

Kegljevac N.

Kupac

pb.

TP

7.

10.

Kategorija

6328

Sasovac

M.

R. J. STOČARSKI

stokom kooperanata proizvođača rasplođnom u mjesecu travnju 1978. godine

i prezime

Frković

1.

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

—

—

»Stočar«, Boričevac

TP

Križevci za

Tuzla

PPK

— »Sirela«, Bjelovar.

Tuzla

PPK

—

»Sirela«, Bjelovar PPK

Tuzla

TP

Križevci :

—

»Sirela«, Bjelovar sd

—

PPK

Tuzla

»Sirela«, Bjelovar

PPK

Tuzla

Red.

i prezime

Ime

Selo

proizvođača

br.

Pršir

29.

S.

— 31.

Marosović — Krušići.

32.

B.

Poturica

30.

M.

Šutić

M.

34.

Bakić

Đ.

35.

Cug

—

4053

Prgomelj Duratić Narta

sd

4149

ad

9910

.

9940

e

9853

»

ia

9939

id

sd

9922

38.

Babec

M.

39.

Šveda

S.

zd

2303

"

»

2282

TP

V. Grđevac

a

2295

»

z

2308

»Stočar«, Zagreb »Sirela«,Bjelovar

—Mogneš

43.

Kočić

Đ.

V.

44.

Bašek

F.

Ivanovo

45.

Per

46.

Hanzl

47.

Pelikand.

48.

>?

M.

ed

Barna

—

TP

2645

id

2638 9890 PPK

G. Daruvar

aj

9909

n

dd

9910

TP

sd

»

9720

»

6996

—PK

s.

Ljudevit

sek

D.

»

s.

Jagodno

S.

.

Križevci

— 56578 »Stočar«

u

p

— 50.

Bogdan <

9888

—

A

A.

Novotni

—

Križevci

9954

42.

49.

TP

vs

Žunac

A.

ad

9947

41.

D.

=

»Sirela«, Bjelovar

vd

2

40.

Kupac

»Sirela«,Bjelovar »Stočar«, Zagreb »Sirela«,Bjelovar »Stočar«, Zagreb »Sirela«, Bjelovar »Stočar«, Zagreb »Sirela«,Bjelovar »Stočar«, Zagreb

:

Paljevine ui Srijecka D. Kovačica

N.

Strojnić V.

37.

“i

L

Taritaš

36.

pb.

Gudovac

,

33.

Kategorija

Zagreb

Križevci »

Tuzla vi

Križevci

»Sirela«,Bjelovar »Mališgan«

OOU:.

Kooperacija Klina

s e

dom i

Zena

TAMANJENJE

GLODAVACA

Uništavanje glodavaca velikog je značenja. glodavci i crni šumski i miš. Osim i ekonomski štakor, domaći, zdravstvenih, prugasti razlozi stalnu borbu Glodavci prenose zahtijevaju glodavaca. protiv i bolesti. Tako kod tifus druge kugu,dizenteriju ljudi (grižu), koleru, i kod itd. Od imamo paratifus životinja bedrenicu, bjesnilo glodavaca ekonomske hrane štete. zalihe i ogromne Uništavaju grizu predmete: drvene električne često mogu izazpa predmete, kanalizaciju, kablove, vati Radi gospožar. togajepotrebno poduzeti preventivne mjere, pogotovo tovi stoka. Svuda kapodarstvima gdje jepotrebno provesti odgovarajuću Otvori biti rešetkama. nalizaciju. kanalizacije snabdjeveni željeznim moraju Skladišta hrane biti zaštičena tako da doći do hrane. mogu glodavci moraju U većim betonski gospodarstvima gdje spremaju silosi, grade usjevi što Teže zaštita od ogromna glodavaca. je manjimgospodarstvima gdje je i hrana i Glodavce po šupama usjevi čuvaju tavanima, samojstaji. biološkim raznim sredstvima: uništavamo prirodnim, mehaničkim, kemijskirn, od

Glavni

su

sivi

razne

zarazne

a

razne

razne

u

se

ne

se

se

na

u

se

i bakteriološkin.

uništavanje glodavaca. glavnom pojedinačno Kad meka. konstruirane u se, naprave glokoje stavlja Izrađuju posebno ili meku zatvori istovremeno davac naprava ponekad glouništi zagrize ofuriti i davca.

Iza ulova napravu plamenom glodavca opržiti svakog zaziru od meke. da odstrani miris inače glodavci jer nisu toliko količine tamane Kemijska sredstva, glodavce, koja manje unisredstvo i domaće opasna kemijsko životinje.

Najstarije čovjeka Mehanička

sredstva

služe

za

u

se

se

moramo

se

uz

za

a

za

79

*

kg (smrtonosna je1g štavanje je atoksičan. i domaće životinje je težine),čovjeka tjelesne treba karbonat Barium ga pa pomiješati prirodnom je gorkogokusa, Kod 1 doza ukus da tvari g (1,5 je kg). popravi jestivom To sredstvo tomorin rabi mnogo stavlja puteve stavljamo pšenicu. koji Sredstvo štakori to sredstvo kreću. Jedući štakori truju. postepeno kojim U količinama krvi. i izaziva grušanje manjim krvarenjesprečava unutarnje i neotrovno sredstvo ljude životinje. praktički je fosfati cinkovi sredstva Vrlo otrovna pa otrovi). (želučano crijevni i domaće živosredstva otrovna i obliku Ova fosforni čovjeka paste. i veterinarskom štakora treba Kod poljoposavjetovati tinje. tamanjenja te apoteci (tamogdje privrednom službom, stručnjakom poljoprivrednoj ili možemo mjestimičnonajedanput glodavaca provoditi Tamanjenje postoji). više kad više provodi putagcdišnje Najdjelotvornije je gospodarstava. sele iz Inače širem glodavci jednoggospodarstvadrugo, području. hranu uzeti treba Za pa uništavanje uspjeha. pripremu treba Tako polju gospodarstvima tamanjenja. mjestu koje žitarski klaonicama u i meso uzeti kao proizvodi. prerađevine, bez otrova stavi tako da ga djelotvornost Najbolje jeisprobati troše. Ako da li ga i kreću ga kuda glodavci glodavcipromatrati mjesta treba i otrov. uginule životinje Nepotrošene stavlja troše, i uništiti ukloniti spaliti). (najbolje D. K. luk

morski

štakora

i to

doza

crveni

1

na

za

s

mu

nas

na

se

na

se

na

se

se

se

za

su

za

su

u

s

se

u

se

na

na

se

na

na

na

na

nema

onu

mamaca

nema

a

mesne

mamac

na

se

mamca

se

se

u

mamice

mamac

IN

me

a

nA

o

o

MEMOFIAM

vihor ali istinita vijest, prohujala je kao Tužna, i sumorno kišno veče, da je iz naše sresubotnje u otišao naš drug, nesretnim slučajem dine zauvijek dogoDa, nažalost kolega i prijatelj Vojislav Cuk. satima na poslijepodnevnim dilo se to u subotu u njegovoj rodnoj Herskliskoj cesti na putu prema

o

cegovini.

Posušje, je 9. VII 1944. godine u Bročancu, Preškolu. osmogodišnju SR BiH, gdje je i završio školovanje selivši SJavonski nastavlja Brod, u se završava školi koju poljoprivrednoj srednjoj na tadašnjem Odmah 1962. se zapošljava na godine. »Dolci« dobru kasnije u P. K. Poljoprivrednom pa »Jasinje«, »Brod« Agrokombinata da bi, stvaranjem stočarstvo rad 1. IV 1964. prešao u na u pogonu 13. do svoje tragične smrti tađa pa sve Poljanci. Od proizvodnji V 1978. radi stočarskoj neposrednoj u nekoliko Zadnjih godina specijalno na mljekarstvu. tako da isključivo je na posvetio mljekarstvu se Svi smo tom vremena. poslu radio najduže pozga i baš tom navali poštivali na poslu, i svi smo ga naša srca zbog voljeli. Plijenio je i ođuševljavao tim To i neposrednosti. nam je svoje srđačnosti teže jer je naša zajednica izgubila vrijednog člana i uzornog čovjeka.

Neka mu je vječna slava i velika hvala!

Rođen

_

Vlasnik

ODBOR UREDNIČKI Uređuje Kaštelan Glavni i odgovorni urednik dipl. inž. Dinko i izdavač: i uredništvo: SRH. Udruženje mljekarskih radnika Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476.

Tisak:

Mjesečna

NIŠRO

»VJESNIK«

pretplata a

za

za

—

privredne proizvođače

OOUR

TMG

—

POGON

VS

organizacije i ustanove mlijeka d. 3.—

d.

6.—

Zagreb