a
ia
urda
rai
RAKA
tina
prama
S
gas
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR
R. J. STOČARSKI
—
BOLJE, VIŠE I JEFTINIJEPROIZVODITI MLIJEKO?
KAKO
Hibrid
Sirka
i Sudanske
trave
jeftinije proizvodili mlijeko orijentirani proizvođači krmnu bazu U na trebaju proizvoditi svojim površinama.nastojanju da dođe do dva bilo u najoptimalnijih rješenjaprošla broja je govora silaži i silaže. pripremanju U ovom interesa što već broju, zbog proizvođača, ujedno je pred bit će govora kulturi vašu o proljetna sjetva, krmnoj jednoj kojazaslužuje i će brzo naći vašem pažnju koja svoje mjesto plodoredu. Radi križancu između hibrida sirka i sudanske trave tzv. krmnog Svit Siuks iz SAD-a. (SweetSioux),porijeklom je Poneki će klimati stariji proizvođač, čitajući retke, sumnjičavo glavom kad sirak. ima Stoka tome istine! nerado uzimala se u spomene i Vjerujte, je te sorte sirka. što imale tvrdu tome nekadašnje Razlog je(vjerojatno) sirak stabljiku vrijeme metličenja kada, uzgredrečeno, dajenajveći prirod. Osim te sorte imale i veliku količinu HCN toga, (cijanovodična kiselina) kao što ima Moranu toksično Prema koja, ie poznato. (otrovno) djelovanje. minimalna letalna doza HCN I ovce mg mg je: 2,04 goveda, 2,32 (po kg žive U tim sortama sirka nosilac HCN vage). starijim toksičnog je glikozid sadrže mlade ga durin, najviše biljke. biljke, nagloopada. Starenjem Naročito neke sorte hibrida sadrže To Siloking, ovajglikozid. Soave, Atlas, 92F i 101F. Beefbuilder, Lindsey Svit Siuks i sudanska krmna nami(sirak trava) jejednogodišnja biljka ishranu stoke zelenom sočnom u Osim jenjena stanju ljetnim mjesecima. što može koristiti u od možemo i spremati svježem stanju, njega sijeno silažu. Svit Siuks kosimo kad visinu 80—120 Ako kocm. ga biljka dosegne ristimo biti visok 120—150 dok cm, sijeno, vrijeme košnje, kosimo tek kad fazu biljku silažu, stigne zametanja sjemena. Siuks Svit visoke zelene od 500—900 Vrlo mase daje mte/ha. prinose brzo se može koristiti 3—5 toku se Da u se pa regenerira, ljeta. dobije puta visoki i što veći otkosa držati ovih prinos broj potrebno je uputa: treba duboko zaorati zatim Prijesjetve zemljište srednje (20— cm), da usitni i i konačno ga tanjirati zemljište slegne drljačom pripremiti 30 sjetvu. treba obzirom da su to veliki punu Gnojenju pokloniti pažnju, prinosi zelene iz tla količine velike mineralnih tvari mase, jer biljke uzimaju ireba i mineralnim gnoZemljište gnojiti organskim (stajskim) gnojivom Zaorava oko 300 mtc/ha kultura vrlo rado gnoja ga jivima. stajskog jer 30% dodatak Treba za iskorištava, ujednosmanjujemo mineralnog gnoja. da Svit Siuks sirka i sudanske troši velike napomenuti (križanac trave) Da
bi
i meso,
tržno
robni
se
o
nama
a
u
se
o
a
ove
u
su
one
u
su
za
za
a
on
su:
za
u
se
za
mora
u
za
u
to
se
se
za
s
se
a
——
66
Šarić, kg/ha dušika, jezbogtogapotrebno, dušika oko 400 KAN-a. kg/ha čistog tj. treba dodati i 30 Prijeoranja zemlji kg/hačistog stajski gnoj dušika, 40 60 kg/hačistog fosfora,kg/hačistog kalija. Neposredno predsjetvuzemlju treba 40 40 fosfora i 60 zadrljati još kg čistog dušika, kg čistog kg čistog S ostalim hektar. dušika na 30 trebamo kalija dijelom čistog (oko kg/ha) 30 dana nakon Da bismo ostvarili veće zemljište prihranjivati sjetve. prinose zelene krmne Svit Siuksa čistim poželjno jeprihranjivati zemlju dušikom odmah II i eventualno III da ne dođe do poslije I, košnje ugrijavanja. Ova istovremeno kad i kukuruz ili dan biljka sije koji poslije njega. Kad to 10— jetemperatura zemljišta jepotkraj travnja (15— IV). Količina američkim ove prema sjemena sjetvu15"C, biljke, preporukama, je 25. 25—30 Neki naši iz veću kokg/ha. stručnjaci, vlastitog iskustva, preporučuju ličinu do 20 za sjemena sjetvu tj. kg sjemena/ha. Svit Siuks razmake od 30 cm se u Gušća sije (25— cm). daje sjetva ali bokori. Dubina treba biti 3—4 cm." nježniju stabljiku, slabije sjetve 40 križanac sirka i sudanske se trave dobro bokori i vrlo brzo Ovaj regenerira nakon Iz nakon otkosa 3—5 prvog košnje. jednog sjemena razvije biljaka, i 10 u i intenzitet ovisi drugom preko biljaka. Bokorenje biljke porasta visini kad kosimo. o treba kositi visini od 15—20 će cm, biljku Biljku jer iz strni dati izdanke. Ako kultura pravovremeno preostalih kosi, daje sočnu krmu i dosta lista. nježnomstabljikom tada sadrži oko kukuruz samo 2— Biljka 1— (zeleni proteina dosta šećera i vitamina stoka rado i a pa ju jede, povećavasekreciju mlijeka. 2,5% 1,5%) Da bi se naročito toku 40 dana, spriječila pojavakorova, poslije sjetve, kada herbicide. Herbicidi sporo biljke razvijaju, potrebno je primjeniti koriste i korova kukuruzu koristiti. Na mogu koji uništavanje ovdje ili 2—3 2—3 sl. kg/ha, kg/hai primjer Gesaprim(50, 80, 1802) Agelon Ovi herbicidi 500—1000 1 vode i nakon do rastvaraju prskaju sjetve nicanja Svit Siuks nakon hibrida sirka i sudanske vrlo sporog biljke. (križanac trave) brzo Dobra kratku i ima se početnog vegetaciju. razvoja, počinje razvijati što kao naknadni i svojstva podnosi toplinusušu, dajesigurne usjev visoke prinose (500— mtc/ha). Ako ili ako normalno 900 postoji mogućnost navodnjavanja jegodina vlažna, otkos kulture stiže te se za ishranu krava koristi tokom prvi početkom lipnja, kolovoza i Kravama obroku može davati oko 50—60 se u lipnja, srpnja, rujna. zelene sočne krmne Svit Siuksa. Za kravu treba h kg jednu osigurati 0,1 ili za 10 krava 1 hektar. m?) (1000 Već kad neke sirak mogu spominjem proširiti spoznajenjemu:Uglav-
količine
kako
pa
navodi
dr
O.
100
u
mase
samo
se
a
za
se
se
a
u
nove
se
sa
u
se
za
se
u
se
—
u
se
su
mu
a
mase
o
nom
se
svrstava
Sirak
u
ove
grupe:
proizvodnju Zrno sirka slično kukuruzu. nešto sastavu zrna. Sadrži više po je proteina U zrnima nalazi škroba. 72—76% (8— manjeulja. njegovim Kemijski sastav škroba različit fazama Prinos i 12%), vrijedje pojedinim razvoja. hranjiva nost krmnih sirkova ovisi fazi i zahvatima. sorti, razvojaagrotehničkim za
zrno.
spadaju
Ovamo
sorte
i hibridi
koje
koristimo
za
se
a
u
o
67
izrađuju metle, sirak). (tehnički i ishranu za četke i dr. Zrno goveda, svinjaperadi. jecijenjeno sorte i po tome što neke od sirak Šećerni razlikujemo drugihpodvrsta zatim i Kini. visine. i do 4 narastu Indiji Najrasprostranjeniji je SADi naročito u širi i Sve više Španjolskoj, Italiji Francuskoj, SSSREvropi, u, interes veliki I klime. aridne sjetvu postoji našojzemlji zbog ponajviše u, na Prema križanaca. sirka i Zagreba području brojnim ispitivanjima njegovih K. Šoštarići po bilja Zagreb) oplemenjivanje (Institutproizvodnju krme više 15% zelene sirka dali hibridi Gikiću M. sačiću i Pišećernog najbolji kukuruza tvari. Prema suhe više 12% odnosno zeleni nego usporedbi kukuruz, voštane i u sirka za i zriobe) mlječne početku (dakle potkraj siliranje šećernog tvari suhe dao silažni kukuruz prosjeku 13,5%manje sedmogodišnjem je Sirak
siraka
tih
metlica
Od
krmu
za
se
u
u
m
u
se
za
u
za
—
su
za
u
po
1/ha.
preširok, je Omjerproteina lucerkom. i to zeleni sirak krave obrok kombinirani pomiješan poručuje već i zelene 35 sirka dnevni obrok mase, je kg šećernog dopušteni Najveći kukuruzom da se Dobra HCN. da jepreporuka trovanje izbjegne stoga i veći način sirak šećerac. Na silažu sigurniji prirod. dobijemo taj pomiješa 30 kukuruza količinu nešto Tako pomiješa (oko kg sjemena/ha) smanjenu od dodati možemo sirka šećerca. U tu oko 4—5 jedno leguminoznih smjesu kg/ha zečak ući može krmivo krmiva. Kao grah smjesujesoja, koje leguminozno izrazito i sirak šećerac kukuruz itd. Kako ugljikohidratno je sinensis) (Vigina silažnu masu dodatkom bjelančeviobogaćujemo leguminoza sjemena krmivo, silažne mase takve da navodi Dr J. (kukuruz, Čižek smjesi sijanje biti: treba sirak i grahzečak) + zečak 45—55 30—40 kukuruz kg/ha kg/ha grah + zečak 45—55 sirak 10.—12 kg/ha kg/ha grah kukuruza i to vrši fazi sirka, siliranje najpodesnijoj Košnja zriobe. faza voštane je dušika količina ovih da kod svih Treba koji čistog smjesa naglasiti biti niža od 80—100 bi kg/ha. smjela dodaje gnojenjem iz Uvoznik uvozi iz inostranstva. Svit Siuksa je»Poljooprema« Sjeme obratite Svit ako ste zainteresirani Siuks, Dragiproizvođači, Sarajeva. da na će se inž. Ivici Kataliniću članaka ovih autoru pobrinuti vrijeme koji od uvoznika. količine dovoljne sjemena osigura može racionalnim Kako osigurati vašegzemljišla korištenjem vidite, a sušnim ishrana krava i mjesecima, ljetnim podmlatka starijeg sigurna zimu! misli silaže. Jer zimi i kvalitetna ishrana proljeće sigurna putem Ivica KATALINIĆ, dipl. ing.
sirka
ekvivalenata
i škrobnih
sa
za
s
sa
se
se
pa
veoma
za
se
u
u
u
nama.
a
za
u
se
za
se
ne
se
se
za
za
vas
se
u
u
NAPREDNI
POLJOPRIVREDNIK
MORA
se
na
UVIJEK DA UČI
grunt« zaljubljeni je poznato 1900. i stočarstvo. Iz godine kojaje još »Marvogojske udruge«Đurđevac, stelnih 10 komada uvezla iz Baden-Badena prodani junica, Njemačka) (Zapadna KRIŽEVCI
68
—
Već
odavno
da
su
Podravci
»v
su
rasplodni
bikovi
u
i naziv
Odatle
Jugoslavije. krajeve
sve
naš
za
simentalac
jenapredno, Klubovi To i lakše ponaprednih mnogi najbolje svjedoče rentabilnije. bolje, mladih i školske zadrugara Klubovi- Klubovi- Sekcije ljoprivrednika, Kloštar Novigrad P odravski, Kalinovac, Virje, Podravski, (Đuđevac, zadruge 50, 100, i Gola Ferdinandovac, drugamjesta). od čestih Naučne kojenapredni oblika, poljoprijedan ekskurzije iz Đurđevca Tako i Klub koriste. vrednici pod poljoprivrednika naprednih je KriKlosa vodstvom stručnim ekskurziju zanimljivu ing. organizirao Drage I danas
»bađenke«.
zainteresirani
Podravine
stočari
su
za
što
sve
su
u
ževce
i Kalnik.
upoznavaju gdje agronomi stajaizgleda kako 1.000 kom tovilište kako turnusu, izgleda blaga jednom izgleda učilište, stvom, kako izmoderni kako moderni plantažni vinograd, postavlja peradarnik, kako vinarski sperma umjetnoosjemenjivanje priprema podrum, gleda to sve i ostalih domaćih krava životinja...je privuklo 31- poljoprivrednika, i istaknuti većinom od Čepalovcu, proizvođači mlijekaog Đurđevcu, kojih i Severovcima na Poljoprivredne drugimmjestima području Virju, Budrovcu, Đurđevac. zadruge Ivanu Nikoli Koliko upućenih pitanja Novosel, ing. Gašparu je ing. Pavunu stručno te dr su iz grupu Zagreba) koji (iz (ona Križevaca) Hrvoju i izletu. vodili jednodnevnom zanimljivom, poučnom lijepom Kako
mladi
se
sa
stočar-
u
za
se
za
se
u
su
samo
ovu
na
A.
SASTANAK
T.
U VUKOVINI »Dukat«
»Turopolje« mljekare Svrha sastanka bila Velika Gorica. Vukovini, jeupoznati proizvođačima i krmnogbilja drugih najnovijim dostignućimaproizvodnji proizvođače kao i ratarskih proizvodnji mlijeka. kultura, Stručne
službe
i
OPZ
održale
su
sastanak
u
s
u
s
u
Stručni
sastanak
u
OPZ
»Turopolje« —
Vukovina
69
SABIRAČ MLIJEKA U GORNJEM
DRAGANCU
MODRIĆ
—
mlijeko godina(od sabirala kante u onda Kata je mlijeko dvorištu, kućicu dvorištu. u svom napravili Modrić
Kata
sabire
već
10
u
1972. u
g.
njega.
1968.
a
postavljen je
laktofriz
»Alfa
su
Laval«
—
od
KATA
g.).
4
i suprug
Ivan
Prve
220
1 i od
tada
Savjesna je poslu, stroga specifičnu 3 krave i kroz mlijeka. Posjeduje predaje mlijeko cijelu godinu. Kućica i i bit će uređena do roka. opločujeuređuje navedenog u
i borac
svom
za
dobru
godine
težinu
sami
sabire
i čistoću
se
To
je kroz mlijeko
mali
punkt čitavu godinu.
Inače, krava. ispaša
mali
sa
laktofriz
oko
dvadesetak
proizvođača,
jedovoljan,
sasvim
desetak
a
a
bit
će
najpuniji počne Ing.
U
3.53%
godini otkupljeno je masti. mlječne 1977.
Moramo i bave
i
se,
odmah između
Štefanje.
nosi
kad
Plevnik
VIJESTIIZ OTKUPNOG OOUR-a »KOOPERACIJA
ih
Roman
PODRUČJA MLIJEKA PIK ČAZMA | TRGOVINA« —
litara
5.072.279
mlijeka prosječne
masnoće
naglasiti godine djeluju i Ivanska ostalog, otkupommlijeka Poljoprivredne zadruge da
od
1. 7. odnosno
1. 8.
1977.
području cijele općine otkupljeno je mlijeka. ml. baš međutim treba na mlijeka 3,53% masti) (prosjek nije zavidnoj visini, konstatirati da svake ona tako da svake je ipak godine blagomporastu, 6 otkad OOUR-a vrši stoti godine (unazad godina otkup) poraste koji dio. 1972. masnoća iznosila godineprosječna je 3,46%mlječne masti, 1977. masti. 3,53%mlječne godini Na
cca
7.000.000
1
Masnoća
u
ova
za
a
Sva 3
OOUR-a
ova
količina odlazi
u
ove Č azma mlijeka koju području općine otkupljuju »Sirelu« Bjelovar. na
Ing.
Plevnik
70
u
Roman,
POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA NA SELU U STRUKTURI UDRUŽENOG ODNOSA RADA UVOD
cjelokupna Koncepcija je njeudruženi rad radi zini dohodovnih u uključe činitelji stvaranja samoupravnih odnosa će predstavljati temelje kojima počivati kojitrebaju socijalistički i društveni odnosi. samoupravni proizvodni drugi bitni Kako to oni poljoprivrednicičiniteljdruštvenoj zajednici udruženi rad. Bez bili bi to i njihovog uključivanja krnji morajuuključiti dohodovni kao takovi bi egodnosi, koji nepotpuni samoupravni mogli Iz zistirati kao društveni odnosi. da se poljoprivrednici nužnost, togaslijedi bi istakli i udruženi rad. uključe Ovdje nužnost, jer potpuno pravilno selu. Doradi revolucionarnim promjenama poljoprivredne proizvodnje selu odnosi više se pokušavali rješavati manjeorganizacijskim sadašnji odnosima formama i građanskopravnim (kooperacijskim ugovornim odnosima). odnosi odnosa doveo dotle da kooperacijski Razvojsamoupravnih je ugovorni udrunisu više adekvatni uključivanje poljoprivrednika jer omogućuju ženi rad niti ga i društves po izjednačavajupoložajudrugimčiniteljima nojzajednici. rad i mikro i u makro Udruženi smislu. U jereprodukcijski reprodukod faze cijskom kompleksumljekarstva polazište je primarne proizvodnje čine 94% Sirovinska baza mlijeka, koju preko poljoprivrednici. mljekarske leži dakle seoskim Iz ovog u industrije poljoprivrednim gazdinstvima. slijedi da ako si želi nužno udrumljekarska industrija osigurati temelje, trajne žiti rad i sredstva radi poljoprivrednicima zajedničke proizvodnje. udruženi kako vidi društvena Uključivanje poljoprivrednika rad; je i nužnost. reprodukcijska da
i ZUR-a
Ustava
društvena
se
svruktura
1
na
su
u
se
u
ne
u
se
na
o
na
su
|
ne
u
a
u
mora
s
u
se
uključivanja poljoprivrednika
Problematika
u
udruženi
rad
uključivanja poljoprivrednika je složena, niz iz Ti da se jerpostavlja zahtjeva.zahtjevi proizlazepotrebe poljoprivredniku isti kao i radniku udruženom da u radu, osigura potpuno položaj i ne okrnji poljoprivrednog kompleksnost gazdinstva. njegova supstancija Problematika
u
udruženi
rad
a
ZAJEDNIČKA PROIZV. REPROU PROCESU
EPRO-PROIZVODNJA
DUKCIJE
(proizvodnja
sa
=
<
ki
s A
PROIZVODNJA VLAS= TITU POTROŠNJU (mješovita proizvodnja so om= me E ZA
emljišta) ===
se
=m
m
===
o
oo
=
oma
===
=.
=
-
oda
|
--------------o
-3ORGANIZIRANI OTKUP T1
poljoprivredne proizvodnje, koja problemje kompleksnost rad. može ako treba udruženi u ukupnost uključiti Ovajproblem riješiti strukturu Struktura malo uđe proizvodnje poljoprivrednog gazdinstva. dublje bila bi: poljoprivrednog gazdinstva proizvodnje treba imati robnu da svako Iz ovog poljoprivredno gazdinstvo slijedi može Viškovi u se procese. reprodukcijske uključiti proizvodnju, jer prekonje bi zbirno bi robne ne otkupom, koji proizvodnje rješavali organiziranim predstavljao prometu. selo kao urbana da se očuva iz zajednica proizlazi zahtjeva Drugiproblem odvertikalne Dok života i rada. za (reprodukcijske) jeprviproblem oko selu. na u izgleda jednostavan, poljoprivrednika Ovajproblem što ovi horizontalni težak radi On i težak. međutim je toga je ozbiljan funkcionalne već odnosi tj. (odnosi mjesta) smijusputavati, stimulirati, rada interesnim odnose. Radi temelju udruživanja tj. reprodukcijske sferama. (vrijednosnim) interesnih sfera. sukob ćemo Da bude stvar na prikazat primjeru jasnija čine poljoprivrednici, prerađivači Reprodukcijski kompleks mljekarstva kojeg interes i i nemajuneposredni prerađevina, mlijeka mlječnih prometnici istu razinu selu hoće i sl. Svaki u proizvodnosti poljoprivrednik svinjogojstvo odnosno stočar. Ovu kao i po mljekar (dohodak proizvodu) poljoprivrednik i sl. može bavi razinu se koji svinjogojstvom proizvodnosti poljoprivredniku dati samo po proizvodu kojeg reprodukcijski kompleks organiziranprimarnom ima samo neposrekompleks poljoprivrednik proizvodi, jer tajreprodukcijski Prvi
se
kao
se
se
u
se
se
u
vezan
no
nose
on
ne
se
o
za
—
dni
interes.
da
selo
Postavljapitanje jeispravno skupina organizira formi će od neku pravnu pravnokoja predstavljati sposobselu i kao nost u se u poljoprivrednike ukupnost uključivati pojedine organizacijskih tokove Ovo reprodukcijske (mljekarstvo, stočarstvo, svinjogojstvo itd.). je zamisliti i ali tu što pa lagano organizirati, je problem presjeca neposredni radnik udruženom radu odnos odnos poljoprivrednik preradi. Ovaj čini rada. rada ne temelj udruženog smijepresjeći, Temeljudruženog jer čine horizontalni već odnosi. reprodukcijski Stogajeprimarno poljoprivrednika i u ga reproosposobitirobnogproizvođačauključiti organiziranu robni kao Bilo dukciju, primarnog proizvoda kojeg proizvođač proizvodi. bi selo uviti neku formu takvo i kao pravno pogrešno organizacijsku predradu. selo staviti ga udruženom već Nije jedinica poljoprivrednik. temeljna On dohodovna i Od se proizvodna, organizacijska jetemeljna jedinica.njega horizonpolazi organiziranju, primarnoreprodukcijskih odnosa, potom da
se
li
se
ili
sela
u
za
sve
se
u
—
u
se
on
ne
za
on
u
u
talnih
a
odnosa.
polazi poljoprivrednika interesa. Interes horizontalne odnose njegovog zajedničke posloi dobra interese. formu dati ovim ve, zajednička pravnu drugezajedničke Koju odnosima stvar konrkretnosti. dobro Ni u zajedničkim kojemslučaju je nije krenuti horizontalnih i šablonski. Za nisu odnosa globalno dovoljni uređivanje kao što motivi već i stvarna to i kod samo politički polreba reprodukcijskih je odnosa. I ovi odnosi izvirati iz stvarne nužnosti. U odnosu trebaju poljobitni i odnosi privrednika, je činitelj, jedni drugi trebaju nadopunjavati i čini u u kompaktnucjelinukojoj poljoprivrednik pronalazi potpunosti interes. svoj Za
uređivanje
horizontalnih za
odnosa
isto
od
se
su
vezane
i
za
na
a
72
on
se
gazshvaćanje poljoprivredno problem, kojije najteži jeste ima da dinstvo kao u ono gospokomplektnosti trajni karakter, svojoj tj. i da darstvena prema opstoji razvija zahtjevima jedinica reprodukcije. bi niz danas kao što ovog riješilo gorućih Rješavanjem problema pitanja ostanak mladih i matesela, selu, urbanizacija sela, socijalna razvoj itd. starih ovog poljoprivrednika Rješavanje problema rijalna sigurnost kao i funkciolazimo u poljoprivrednog gazdinstva trajne jedino shvaćanju Vlasnički odnosi nalne proizvodne jedinice. ovdjeigraju sporednu ulogu. kao i dohodovna Poljoprivredno gazdinstvo proizvodna jedinica temelji niz Možemo si zamisliti radu i tekućim sredstvima rada. živom situacija nekom kao pr: da stari poljoprivrednik sposobnom svoje gazdinstvo povjeri da iz će voditi mlađem poljoprivrednik čovjekukoji gazdinstvo, stariji konta rada naknadu odnosno dohodak svog. tekućeg prima ostvarenja rada. će biti da prepusti minulog Najlogičnije poljoprivrednik gospodarenje bližem Kad bi se i pravni potomku. riješili predrasuda današnji prošlosti ovih instrumenti za dovoljni ostvarivanje postavki. Jedno da treba gazdinstvo trajnije jesigurno jednomutemeljeno postaiz i To kojiproizlazishvaćanja jati razvijati jezahtjev poljoprivrednog. kao fazi gazdinstva trajne proizvodne jedinice primarne proizvodnje se proces kojoj temelji daljnji reprodukcije. Treći
i
a
da
se
se
na
su:
na-
se
na
na
a
s
svom
su
se.
u
na
Udruživanje poljoprivrednika organizirane reprodukcijske odnose
u
Poljoprivrednik svojim svojim dira u tekućim sredstvima čemu i vlasništva se ne pravo rada, pri njegovo i sredstva rada. prava druganepokretna druga zemljište (osnovna) ulazi udruženi rad kao takav tretira kao Prema tome pa kompleksno i dohodovna proproizvodna organizacijska jedinicazajedničkoj temeljna odnosno reprodukciji. izvodnji fizičku Udruženi rad vezan cjelinu,jefunkcionalno, nijeorganski udružen odnosno interesno vezan. zajedničku Poljoprivrednik vrijednosno nekim rukovodnim i sličnim determinentama. ograničen proizvodnjupostaje radnicima udruženom ima obvezu U on proizvodnji proizvodnje zajedničkoj Determiniran međusobnim radu istom sporaprocesu reprodukcije. je radi međusobnim rada procesu reprodukcije dogovorima podjeli odnosima. nim i poslovnim udruženi rad treba ušao biti robni Da bi poljoprivrednik proizvođač U bar komreprodukcijskom jednomprimarnomproizvodu.mljekarskom i sekundarno može on mlijeka pleksu poredproizvodnje je proizvođač teladi, itd. Svaki baviti i tovom smislu se pravom poljoprivrednik teladi, junica bavi može robni riječi, tj.onajkoji isključivo poljoprivredom, postati robnu ako se proizvodnju, jednu druguproizvodnju proizvođač specijalizira Istina neće moći robni robnoj proizvodnji. mnogi najedanput podredi postati sredstava. Takvi isto poljoprivrednici proizvođači, jernemajuinvesticijskih ali tokom međusobnih rad odnosa proizvodnjom kojuimaju udružuju razvijajurobnogproizvođača. rada od Struktura proizvodnje tj.udruživanja sastoji podzajedničke rađa i opsega vrijednosti utvrđivanja zajedničke jele rada, utvrđivanja zajedničke proizvodnje. udruženi
u
vezana
rad
ulazi
radom
živim
sa
i
za
on
se
u
u
u
on
u
ne
s
samo
u
zumom
u
o
o
u
u
on
u
a
u
se
za
s
a
se
onom
u
se
713
a
a
i
o
—
——
zadataka
proposlovnih zajedničkoj Podjela jepodjela rada već Načelno ta nepoPolioprivrednik preuzima podjela izvodnji. radu udruženom radnici srednu propreuzimaju organizaciju proizvodnju ratarskih i tehničkih veterinarskih stočarskih, usluga, pružanje izvodnje, i svi oko te repromaterijalom, konzalting poslovi razvoja,prijem opskrbu luga, načelna To rada i proces reprodukcije. podjela je proizvodadaljnji isporuka robnim Ona će odnosima se proizvođačima. koja temelji dosadašnjim usavršavati. vremena sigurno tijekom rada obuhvaća utvrđivanje vrijednosti vrijednosti zajedničke Utvrđivanje U do franko rada rampa pogona preradu.tojzajedproizvodnje zajedničke radnika i rada i poljoprivrednika vrijednost vrijednosti je vrijednost ničkoj danas neke rada udruženom radu. Vrijednost poljoprivrednika proizvode mi kod Ovo određena odnosa, propisom uređivanja propisom. određivanje je Po rada kao društveno shvaćamo svojoj vrijednost poljoprivrednika. priznatu rada će biti društvenovrijednost poljoprivredprilici uvijek poznata SRH. razini SFRJ odnosno formirati kao će ona jedinstvena nika, jer priznata rada odnosno struktura društvenovrijednosti vrijednosti Kojaje trebamo Mi tu strukturu stvar samoupravnog sporazuma. poljoprivrednikaje priznate iz ZUR-a kako to onako vrijednosti pogledu utvrđivanja proizlazi postaviti osobnih od: bi rada. Struktura amortizacije, troškova, sastojalamaterijalnih naknade udruženo naknade za i dohodaka za zemljište, zajedničke potrošnje, bi bila načelna To sredstva. rada i udružena udružena sredstva zajednička analitički imala više a bi fazama odnosa karakter, prvim koja struktura, smisao. bi poprimila pravni kasnije propisno rada poprema proizvodnje mogućnostima utvrđuje planiranim Opseg pravo poljoprivredniku proizvodnja daje ljoprivrednika. Utemeljena zajednička tim ali bez da mogućnosti ograničenja,je planira svojeproizvođačke vezan. planom rada dobiva: Udruživanjem poljoprivrednik rizike i elementa proizvodnjetrajnoj osnovi, b) proizvodnje a)sigurnost i snosi više sam, stručne i ne c)siguranpermanentni proizvodnje razvoj, d) u suvremenu reproproizvodnji, tehnologiju, usluge e) e)opskrbu i društvene faktore i dr. materijalom £f) uključivanje reprodukcijske Prerađivačka rada dobiva sirovinu za industrija udruživanjem preradu kontinuirana i kojajetrajna, sigurna. kao i svako izvršit će Utemeljenje zajedničke proizvodnje udruživanje sporazum sporazumom. rada,samoupravnim Samoupravni trajnoj zajedakt bitni odnosi. ničkoj proizvodnji opći kojem uređuju je temeljni Tim udruženi rad. o se sporazumom sporazumom utemeljuje Godišnjim rada i opsegu uređivat će se tekući zajedničkim vrijednostima proizvodnje i
radnih
rada
u
zna.
se
u
a
us-
u
se
s
na
za
za
u
na
se
u
se
u
se
s
sve
na
suvremene
u
se
o
u
se
samo
odnosi
i konkretna
prava
i obveze.
izlaganjem pokušali presijekom iznijeti od da do i s pa počev problematike postavkipojedinih rješenjanamjerom bar donekle slika udruženi rad. u dobije uključivanja poljoprivrednika Ovaj ima i aktivda neki način to prikaz jednuparalelnu pridonese svrhu, je, nosti oko sporazuma proizvodnji razmatranja samoupravnih zajedničkoj će ovih dana biti uručeni robnim koji proizvođačima mlijeka proizvodnom radne »Dukat« OOUR području Zagreb. organizacije »Kooperant« Kartel Josip Ovim
kratkim
smo
samo
bitnosti se
a
na
o
na
14
NAGRADE
MLJEKARE »DUKAT«
mlijeka, koji prošle godine isporučili »Dukat« iznosi litara, mljekara dodjeljuje nagradnupremiju. Premija 0,10 dinara kod od 10.000 do 20.000 dinara po litri mlijeka proizvodnje litara, 0,20 20.000 do 30.000 litara i dinara i iznad 0,30 proizvedenih isporučenih 30.000 litara toku godine. Proizvođačim
za
su
u
toku
više
od
10.000
za
u
Dodjela nagradne premije DragiRunjajić 75
obilježje. proizvođača jedno Nagrada dijeli i na unanađu Tako kojidjeluju proizvođači stručnjaci najbolji okupu mlijeka. proizvodnje pređivanju čak 41. Gorica Velika PIK Tako podijelio proizvođaču »Sljeme«-Orle, je iz 25. bio Ličko i tu Sopgodine Stjepan Najbolji je premiju. nagradnu r.j. radne litara. Robni 28.439 On jedinice proizvođači logpodručja već je,isporučio a litara to 568.440 1977. su g. jedna mlijeka, je isporučili »Sljeme« robnih količina. mlijekapovećava proizvođača Taj broj petinaukupnih iz godine godinu. i poljoprivredne zadruge podijeljena je proizvođačima Nagradnapremija Marofa. iz »Sloga« Novog se
se
i ima
sastancima
na
svečano
na
ove
a
u
u
se
Robni
proizvođači mlijeka području Novog s
»MILKO TESTER MK
Marofa
Ili«
ilinajnoviji napisalinaslovu, jedan aparat i već rade nabavile s ga mljekare njime mlječne masti, određivanje radi vrlo brzo i točno To savršen i u BjelovaruZagrebu. je aparat, Karlovcu, rad uzoraka. olakšava i prilikom ispitivanja Taj aparat znatnoj mjeri »Foss-electric« iz Danske. tvrtka proizvela je oko minute. masti Uzorak za pola mlječne postotak mlijeka ispita biti može elektronskom Rezultat brojčaniku, spojen je vidljiv traci. i na pa jerezultat zapisan njegovoj računar, i Ista tvrtka masti, proizvodijedandrugiaparat ispitivanje mlječne »Minor«. O nazivom već i smo pod njemu pisali. manjije prenosiv To
što
smo
novi
znači
u
a
za
su
u
se
na
a
na
za
76
on
na
Novi
aparat
»Milko-tester
ispitivanje mlječne
masti
za
SABIRAČ MLIJEKA IZ PALJEVINA Selo
radom
je i Paljevine.
Počeo
sa
1. IV
mlijekom
s
“.
SABOL ĐURO
—
g. i to
1968.
III«
MK
kao
vozar
za
Kolarevo
Selu.
punkt jerje je od 16. VII kante kod do 15. VII 1977. Otada g. sakuplja pa kuće, mlijeko kućicu 540 laktofriz selo kojujeizgradilo koji litre, jesmješten jestigao isticao. Sabol naročito Đuro selo i izgradnje akciji čijoj teško da kade 2 ovakove sada Već to laktofriz premalog kapaciteta, je iz »Sida bi stale kućicu. Međutim drugovi odgovorni krajnje jevrijeme i do 1.000 litara veće rele« jer dnevnogkapaizrađuju kade, pobrinu laktofrizi većin (a citeta ili da odvoze sa punktova gdje premali mlijeko prema svakogsabiranja (2putadnevno). potrebi) poslije stvarnoj Kade mogu Zagrebačke vidjeti otkupnompodručju većegkapaciteta kadama većim nego rješenje, trgati bezbolnije manjih mljekare, jerjezamjena »male kao i kućica uređenih već i zidove opločenih temelje gotovih proširivati apoteke«. kaže da Većina strog, Đuro svom proizvođača je poslu. jesavjestan ali i pravedan. i Đuro III u g. ga mlijeka sabiranja je vrijeme mjesecu Posjetili 40 litara 5 kanti od 540 litara i laktofriz dan po mlijeka, još napunio taj laktofrizu. kantama skoro koliko i će biti mlijeka koji mjesec Darinka i to 4 krave. sabirač i Đuro supruga mlijeka,doji proizvođač je škole dobar učenik i vrlo »Sirele« Sin mljekarske je Bjelovar jestipendista Kranju. Godine
1974.
otvoren
voziti
prestao
u
a
u
u
Kolarevom
u
—
se
u
a
se
u
se
za
one
su
na
se
na
smo
o.
u
a
za
u
u
a
u
17
podne kupljenemajstor jeotpočeo Izvršen krava bila uređena. selu i ustado 1. kućica jepopis maja potpuno kravi bio 140 domaćinstva din. po grla, je doprinos novljeno je 160,00 od između Da i punktova ostalog jedan najjačih podatak Paljevine govori Čazma količini da i po predanoj mlijeka općini prvi drugiproizvođač, baš iz sela. radi 1. Taritaš Nikoli 23.165 litara i predanih Naime, tog litara. 2. 22.693 Vladi predanih Strajnić Treba i ove po mlijeka, još istaći,proizvodnji jačeproizvođače: Rajčević, Lebinca i Čerkez, Senković, Imbrišake, Kuštana, druge. Tokom 50 domaćinstava i to 35 domaćinstva godinemlijeko predaje kroz cijelu godinu. Od 140 krava 40-setak čistokrvnih. ukupnopopisanih je zidne
Pločice
i
i
su
radom
sa
da
bi
u
a
su
u
su
se
o
s
s
POLJOPRIVREDNI Promet
Red.
Ime
br.“
proizvođača
Selo
— 2. J. Margetić — 3. N. ŠtogI 4. I. Španić 5. Župić. 6. M. Marlesina —
Draganić
V.
Križevci
Sasovac
.
15325
PPK
Tuzla
Rovišće
Z
6340
»
15322
.
4129
Nevinac
»
4138
Orovac
gd
3053
»
2916.
vis
3495
»
3057
z
Međurača
Hajtić
8.
Kutanek
B.
M.
9.
Popović
J.
Prespa Severin
11.
—
Jakopović
Mati
J.
N.
12.
Horvat
13.
Blahal.
14.
Dolački
Tomaš Gudovac
N.
— 16. Francisković — 15.
Frljanović
S. I.
17.
Oslovac
18.
Fabijanec
19.
Herl
20.
Brkić
21.
Smesl.
22.
Mati
23.
Mrzlečki
J.
24.
Mitrović
N.
25.
Vojtek
26.
—Brodanić
27.
Veličan
28.
78
—
Trojstvo
Potok
M.
J. F.
M. N.
Kraljevac Prgomelj
F. F.
Predojević
T.
»
ud
Podbrežnički TP
—
Križevci
Tuzla TP
Križevci
PTK
Tuzla
Križevci
3494
»Sirela«, Bjelovar
»
4144.
»Sirela«, Bjelovar
»
6348
o
4146
.
15382
Jabučeta
»
3362
Predavac Kašljavac
,
6673
os ed vd
3069
2940. 3534
u
2945
u
3078
ud
4351
Orlovac
»
15416
Babotok
"
3380
u
3092
Križ
Bjel.
.
Sasovac
Kašljavac
Andrija
TP
2158
Kupinovac Severin Bulinac
—
Huvjak
3520
_
Potok
V.
junica
V. Pisanica
Kegljevac N.
Kupac
pb.
TP
7.
10.
Kategorija
6328
Sasovac
M.
R. J. STOČARSKI
stokom kooperanata proizvođača rasplođnom u mjesecu travnju 1978. godine
i prezime
Frković
1.
CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR
—
—
»Stočar«, Boričevac
TP
Križevci za
Tuzla
PPK
— »Sirela«, Bjelovar. Tuzla
PPK
—
»Sirela«, Bjelovar PPK
Tuzla
TP
Križevci :
—
»Sirela«, Bjelovar sd
—
PPK
Tuzla
»Sirela«, Bjelovar
PPK
Tuzla
Red.
i prezime
Ime
Selo
proizvođača
br.
Pršir
29.
S.
— 31. Marosović — Krušići. 32.
B.
Poturica
30.
M.
Šutić
M.
34.
Bakić
Đ.
35.
Cug
—
4053
Prgomelj Duratić Narta
sd
4149
ad
9910
.
9940
e
9853
»
ia
9939
id
sd
9922
38.
Babec
M.
39.
Šveda
S.
zd
2303
"
»
2282
TP
V. Grđevac
a
2295
»
z
2308
»Stočar«, Zagreb »Sirela«,Bjelovar
—Mogneš
43.
Kočić
Đ.
V.
44.
Bašek
F.
Ivanovo
45.
Per
46.
Hanzl
47.
Pelikand.
48.
>?
M.
ed
Barna
—
TP
2645
id
2638 9890 PPK
G. Daruvar
aj
9909
n
dd
9910
TP
sd
»
9720
»
6996
—PK
s.
Ljudevit
sek
D.
»
s.
Jagodno
S.
.
Križevci
— 56578 »Stočar«
u
p
— 50. Bogdan <
9888
—
A
A.
Novotni
—
Križevci
9954
42.
49.
TP
vs
Žunac
A.
ad
9947
41.
D.
=
»Sirela«, Bjelovar
vd
2
40.
Kupac
»Sirela«,Bjelovar »Stočar«, Zagreb »Sirela«,Bjelovar »Stočar«, Zagreb »Sirela«, Bjelovar »Stočar«, Zagreb »Sirela«,Bjelovar »Stočar«, Zagreb
:
Paljevine ui Srijecka D. Kovačica
N.
Strojnić V.
37.
“i
L
Taritaš
36.
pb.
Gudovac
,
33.
Kategorija
Zagreb
Križevci »
Tuzla vi
Križevci
»Sirela«,Bjelovar »Mališgan«
OOU:.
Kooperacija Klina
s e
dom i
Zena
TAMANJENJE
GLODAVACA
Uništavanje glodavaca velikog je značenja. glodavci i crni šumski i miš. Osim i ekonomski štakor, domaći, zdravstvenih, prugasti razlozi stalnu borbu Glodavci prenose zahtijevaju glodavaca. protiv i bolesti. Tako kod tifus druge kugu,dizenteriju ljudi (grižu), koleru, i kod itd. Od imamo paratifus životinja bedrenicu, bjesnilo glodavaca ekonomske hrane štete. zalihe i ogromne Uništavaju grizu predmete: drvene električne često mogu izazpa predmete, kanalizaciju, kablove, vati Radi gospožar. togajepotrebno poduzeti preventivne mjere, pogotovo tovi stoka. Svuda kapodarstvima gdje jepotrebno provesti odgovarajuću Otvori biti rešetkama. nalizaciju. kanalizacije snabdjeveni željeznim moraju Skladišta hrane biti zaštičena tako da doći do hrane. mogu glodavci moraju U većim betonski gospodarstvima gdje spremaju silosi, grade usjevi što Teže zaštita od ogromna glodavaca. je manjimgospodarstvima gdje je i hrana i Glodavce po šupama usjevi čuvaju tavanima, samojstaji. biološkim raznim sredstvima: uništavamo prirodnim, mehaničkim, kemijskirn, od
Glavni
su
sivi
razne
zarazne
a
razne
razne
u
se
ne
se
se
na
u
se
i bakteriološkin.
uništavanje glodavaca. glavnom pojedinačno Kad meka. konstruirane u se, naprave glokoje stavlja Izrađuju posebno ili meku zatvori istovremeno davac naprava ponekad glouništi zagrize ofuriti i davca. Iza ulova napravu plamenom glodavca opržiti svakog zaziru od meke. da odstrani miris inače glodavci jer nisu toliko količine tamane Kemijska sredstva, glodavce, koja manje unisredstvo i domaće opasna kemijsko životinje. Najstarije čovjeka Mehanička
sredstva
služe
za
u
se
se
moramo
se
uz
za
a
za
79
*
kg (smrtonosna je1g štavanje je atoksičan. i domaće životinje je težine),čovjeka tjelesne treba karbonat Barium ga pa pomiješati prirodnom je gorkogokusa, Kod 1 doza ukus da tvari g (1,5 je kg). popravi jestivom To sredstvo tomorin rabi mnogo stavlja puteve stavljamo pšenicu. koji Sredstvo štakori to sredstvo kreću. Jedući štakori truju. postepeno kojim U količinama krvi. i izaziva grušanje manjim krvarenjesprečava unutarnje i neotrovno sredstvo ljude životinje. praktički je fosfati cinkovi sredstva Vrlo otrovna pa otrovi). (želučano crijevni i domaće živosredstva otrovna i obliku Ova fosforni čovjeka paste. i veterinarskom štakora treba Kod poljoposavjetovati tinje. tamanjenja te apoteci (tamogdje privrednom službom, stručnjakom poljoprivrednoj ili možemo mjestimičnonajedanput glodavaca provoditi Tamanjenje postoji). više kad više provodi putagcdišnje Najdjelotvornije je gospodarstava. sele iz Inače širem glodavci jednoggospodarstvadrugo, području. hranu uzeti treba Za pa uništavanje uspjeha. pripremu treba Tako polju gospodarstvima tamanjenja. mjestu koje žitarski klaonicama u i meso uzeti kao proizvodi. prerađevine, bez otrova stavi tako da ga djelotvornost Najbolje jeisprobati troše. Ako da li ga i kreću ga kuda glodavci glodavcipromatrati mjesta treba i otrov. uginule životinje Nepotrošene stavlja troše, i uništiti ukloniti spaliti). (najbolje D. K. luk
morski
štakora
i to
doza
crveni
1
na
za
s
mu
nas
na
se
na
se
na
se
se
se
za
su
za
su
u
s
se
u
se
na
na
se
na
na
na
na
nema
onu
mamaca
nema
a
mesne
mamac
na
se
mamca
se
se
u
mamice
mamac
IN
me
a
nA
o
o
MEMOFIAM
vihor ali istinita vijest, prohujala je kao Tužna, i sumorno kišno veče, da je iz naše sresubotnje u otišao naš drug, nesretnim slučajem dine zauvijek dogoDa, nažalost kolega i prijatelj Vojislav Cuk. satima na poslijepodnevnim dilo se to u subotu u njegovoj rodnoj Herskliskoj cesti na putu prema
o
cegovini.
Posušje, je 9. VII 1944. godine u Bročancu, Preškolu. osmogodišnju SR BiH, gdje je i završio školovanje selivši SJavonski nastavlja Brod, u se završava školi koju poljoprivrednoj srednjoj na tadašnjem Odmah 1962. se zapošljava na godine. »Dolci« dobru kasnije u P. K. Poljoprivrednom pa »Jasinje«, »Brod« Agrokombinata da bi, stvaranjem stočarstvo rad 1. IV 1964. prešao u na u pogonu 13. do svoje tragične smrti tađa pa sve Poljanci. Od proizvodnji V 1978. radi stočarskoj neposrednoj u nekoliko Zadnjih godina specijalno na mljekarstvu. tako da isključivo je na posvetio mljekarstvu se Svi smo tom vremena. poslu radio najduže pozga i baš tom navali poštivali na poslu, i svi smo ga naša srca zbog voljeli. Plijenio je i ođuševljavao tim To i neposrednosti. nam je svoje srđačnosti teže jer je naša zajednica izgubila vrijednog člana i uzornog čovjeka. Neka mu je vječna slava i velika hvala! Rođen
_
Vlasnik
ODBOR UREDNIČKI Uređuje Kaštelan Glavni i odgovorni urednik dipl. inž. Dinko i izdavač: i uredništvo: SRH. Udruženje mljekarskih radnika Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476. Tisak:
Mjesečna
NIŠRO
»VJESNIK«
pretplata a
za
za
—
privredne proizvođače
OOUR
TMG
—
POGON
VS
organizacije i ustanove mlijeka d. 3.—
d.
6.—
Zagreb