Mljekarski list 6-1978

GOD.

Pol

LIPANJ 1978

ZAGREB

XV

i

joprivre razgledaju jmu ci

stoku

o ženu

sa

u

Novom

na

Međunarodnom Sadu

Jjopr ivre dnom

pol

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R.J.STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR —

VIŠE,BOLJE I JEFTINIJEPROIZVODITI MLIJEKO?

KAKO Pravilan

odnos

uzgoju preduvjet je Još kod uspješne govedarske proizvodnje. uvijek velikog broja proizvođača stručno imamo ovog postoji nedovoljno poznavanje problema.

Zbog toga velik teladi od časa do odbića postotak ugibanja poroda (10— Muška ili ženska telad bikovskih ili ostalih visoko majki, nadprosječnih 120/). našem osnova programu produktivnih krava, jedragocjena genetska gojidbene Hrvatske. izgradnje teladi velik i Uginuća gubitak uzgajače materijalnom proizvodnom smislu i držati moramo zbogtoga tehnološkopravilnog teladi. pristupauzgoju hranidbenog i

prema

hranidbi

teladi

osnovni

u

ove

su

za

u

se

u

DRŽANJA TELADI

UVJETI

Telad

držati

ne čistoj staji dovoljno stelje.

Staja biti ali nužno da bude suha i bez pretopla,je zračna, propuha.

Najpozatvorenim između 10—15%C vlažnost voljnija temperatura stajama j e zraka od 60—80%. nakon što treba su držati indivistajskog Telad, osušena, dulano boksovima.

Boksove 'može načiniti sam od drveta proizvođač (letve i Oni imati rešetkasti tako da razmak između letava stupovi). moraju izgled bude do 6 i Na način zraka (zidovipod). taj omogućavamo s trujanje već rečeno da telad više i zraka nego staji, je potrebuje svježeg suhog topline.

Rešetkasti drveni boksovi individualno teladi imati ove držanje moraju 130—150 širina 100 visina 90—100 cm, cm, cm, dimenzije: duljina podni dio boksa biti oko 30 mora od Boksove svake povišen stajskog poda. prije mlade nove treba očistiti i dezinficirali upotrebe (smještaj teladi) temeljito 1—2% lužinom NaOH i klornim kao halamidom. napr. natrijevom preparatima Na drveni rešetkasti boksu treba u staviti suhu od slame. pod prostirku Tako brzo suhe ekstremente slamom sa omogučava otjecanje mokraće, Na strani boksa nalazi hranilica i odstranjujemo.prednjoj napajalica ili od čvrste (limena plastike.) moramo

u

čiste i suhe

s

mora

u

uz

u

cm

u

a

za

a

cm

se

a

se

NAPAJANJE

Prije da puštamo

što kažem

nešto

ishrani

TELADI teladi

važno

je napomenuti sišu vime ne krave. teladi ekonomski Sisanje je neprihvatljivo, naročito tržno Takav može ne orijentiranog proizvođača mlijeka. proizvođač funkcionalno rad u organizirati staji, uznemiruje krave, i sporučuje smanjen» količine što takova telad mlijeka sabiralište, je najvažnije sporije Nakon telad kad volumena razvijajupreživača. prestanka sisanja prelazi krmiva zelena krmiva i težini i (sijeno, silaža, dr.) gubi uslijed nedotrakta i često ima voljno ršto azvijenog probavnog (bubregakapure) probavne manifestira slabom smetnje voljom uzimanjem h rane, p rolijevima, nadamom i dr. nego

o

da

telad

za

na

a

se

u

nozna

na

se

za

i

'

Napajanje boksu posudu Ovim (gumena sisa).

teladi

u

82

na

u

treba

organizirati mlijeko stavljamo završava »dudom« kojujeuronjena plastična koja cijev artiklima tržište dobro Telad se vrlo dobro je snabdjeveno. tako

da

namuzeno

privikne rastu napredovanju i odmah

na

u

pristup sisanja vime od i razvoju sisanja

ovakav

dudu

na

i nema

krave.

na

razlike u

svom ,

KOLOSTRUMOM ISHRANA netom Za nakon krava Kolostrum prvo poroda. daje kojeg mlijeko je tvari i imune sadrži hrana kolostrum telad rođenu hranjive jer jedijetalna života. danima život teladi u prvim neophodne TELADI

sve

za

_—_______—_—_____————————///—__—_—_———————

ČE

nakon poroda

tvar

suha

tvar

6,5

mast bjelančevine 23,1 kazein 5,6 i albumin globulini 16,9 šećer 2,1 mlječ. pepeo 1,4

mlijeko

24h

66,4 33,6

voda

normalno

nakon

87,2 12,8 3,1 3,5 2,8 0,7 4,8 0,8 =ppsaeaaaaaai

84,4 15,6 3,6 7,1 4,2 2,6 4, 1,0.a

ih

.

.

..—.....p

kolostrum

sadrži

normalizacije, vidimo, poroda njegove i albumina visok naročito koje bjelančevine) (specijalne globulina postotak da budući teladi, otpornosti s tvaranju imunizaciji tj. ulogu imajupresudnu zaštitila bi mehanizam obrambeni vlastiti telad nema rođena netom kojim dobiva što vidimo kao ga putem uzročnika od raznih bolesti, bakterijskih Kao

do

od

što

u

se

a

ovih

tvari

iz kolostruma.

telenja. davanjem postižemo imunizaciju Najbolju tele se ali tek izvršiti što teladi treba mahom oporavilo pošto prije, Napajanje hranom. i kad od pokažeprohtjev poroda kolostralnim telad Prvih 7 dana mlijekom. napaja(hrani) kolostruma

3—5

sati iza

PRVIH

7

za

samo

se

PLAN 1. dan 2—3

NAPAJANJA

U

KOLOSTRUMOM

TELADI

DANA

kolostruma 0,75 dnevno, puta napajamo 1 kolostruma obrok sadrži 3 telad dan 1— —1 putadnevno, napajamo kolostruma 2—3 1 sadrži obrok 2 telad dan putadnevno, napajamo 1,5 telad

obrok

3—4

1

sadrži

*

4—7

HRANIDBE

SISTEM

TELADI

donja je napomenuti primijenili, koji 2—3 starosti U 6 od dobi oko fiziološka tjedana. mlijekom napajanja granica ili teleće brakrmiva količina (starter krepkih manjih davanje moguće je tjedna mikro to dan.

U 100 gr do ali razvijati p očinje vrijeme najviše šno), buraga. populacija mikro aktivnost znatna se dobi od 4—6 U tjedana buragu uspostavljaanatomski i fiziološdobi 3—4 a približno uspostavljaju mjeseca populacije, kod odraslih kao ki odnosi preživača. kao teladi hranidbe sistemima o bil će U govora opširno slijedećem broju obrocima. količini hrane i potrebnoj se) (nastavlja Ivica KATALINIĆ, dipl. ing. sistem

Bilo

teladi

ishrane

da

treba

se

na

'

u

se

u

'

u

sa

83

KARLOVAČKA MLJEKARA NOSILAC GOVEDARSTVU | UDRUŽIVANJU Na

ROBNE PROIZVODNJE POLJOPRIVREDNIKA

U

i području regije ( Kordun Pokuplje) Ogulina dijela BiH-a Velika Karlovačka 8 sa i Kladuša, gdje mljekara Polj. zadruga drugihorganizacija otkupljuje mlijeko, povećano j ebrojno s tanje rasplodnih krava i za zatim kvalitetna rasplod dospjelih junica, povećana j e oplodnja, kao i sa brojgriapod selekcijom, porastao jebroj proizvođača kooperanata 5—10 i više od 10 kao i onih 10.000 i više litara krava, isporučenih mlijeka. i veći i sa automatskim Izgrađen je adaptiran brojstajaopremljen vezovima, sistemom i muznim izđubrivanja, pojilicama uređajima.

Nadalje, izgrađen je i veći silosa te mehanibroj silaže, spremanje ienabavljena odgovarajuća i stočne hrane.

Osim velik zacija proizvodnju spremanje toga, i zgrađen je sabirnih laktofriza i dr. broj punktova Sve ovo i tom omogućijo je povećanje proizvodnje otkupa mlijeka Ovi rezultati su što ih području. postignuti zahvaljujući općim mjerama, naša stimulativnim i krezajednica poduzima, posebno cijenama, premijama i interesu radnih i stručnih pa ditnoj politici, proizvođača, organizacija.

Vlastitim učešćem sredstvima lokalnih radnih orgaproizvođača, banaka, fonda i nizacija, općinskih fondova, Samoupravnog unapređenje razvoj stočarstva i sredstvima Međunarodne banke za SRH, zadnjevrijeme obnovu i više domaćinstava razvoj, opremljeno je mlijeka. proizvodnju

Karlovačke

i

—

sa

za

za

—

na

za

u

a

u

za

Pregled Izvori

iskorištenih

sredstava

namjeni

po

100

4,461.000

38

2,423.000 2,424.000

20,6

kredita

Namjena

20,7 20,7

2,423.000 :

4.200.000 7,000.000 531.000

1) objekti i mehanizacija 2) oprema 3) stoka 70 4) broj domaćinstava 5) broj stajališta 650 6) prosječno stajalište po

domaćinstvu

brojnog

goveđa

rasplodnih od

%/

11,731.000

banka 1) Međunarodna banka 2) Poslovna fond 3) Samoupravni 4) Vlastito učešće

stanja

izvorima

Dinara

sredstava

Ukupno:

Kretanje

i

1972—1977.

u

35,8 59,7 4,5

9,3

'

pod selekcijom kooperaciji

regiji Karlovac

na

2

ES

Red.

Općina

broj

Broj 1972.

— 1907.

žen.

Broj

krava

1972.

SELNIK EE Bf El 0.2 No SgoOoENE EVE poi ha BRE MRAE 4 EE

podml.

g

107

w

1.

Duga

Resa

2. Karlovac

Ozalj 4. Slunj 5. Vojnić 6. Vrginmost 3.

Ukupno: 84

98.

157.

—

542.125.

320

302

272.444...

59 —

347.

TP

42

218.

13

19

322

65

157

302.

157

459

52

47

7

40 42.

10

57

7

15

39

7

25

24

18

21

370

6

157

349

151

500

59

301.

1630:

204.

829

1329

625

1954.

50

=

—

64

Kretanje

robne 10.000

Red.

br.

proizvodnje mlijeka litara po općinama

Općina

i broj

domaćinstava

razdoblje

za

od

više

isporukom 1971—1977. godine sa

od

1971

1972

1973

1974

1975

1976

1977

2

4

3

2

4

8

8

10

16

17

20

20

36

58

3. Ozalj

2

4

5

8

13

13

20

Slunj 5. Vojnić 6. Vrginmost 7. Ogulin

2

1

1

1

2

2

6

2

4

4

4

6

6

4

1

2

5

2

6

8

11

1

6

10

37

52

79

117

184

195

274

416

616

1977.

gođini

1.

Duga

2.

Karlovac

Resa

4.

—

Ukupno: Index:

19

31

100

163

Rekorderi u

Red.

br. Prezime

isporuci

mlijeka

i ime

3.

Šegan Sopčić Franjo

4.

Vidak

6.

Mandić

6.

Dunduković

7.

Smenderovac

2.

broja

br.

—

Josip Petar

Uroš Tomo

isporučilaca

mlijeka

isporučio

litara

Karlovac

95.010

Ogulin Ozalj Vrginmost Vojnić Slvnj

40.877 22.009

Duga

15.941

1977.

23.665 20.015

18.073

Resa

i količine u

općinama

po

općina

i kravama

Red.

u

Križanić Ivan Ankica

1.

Kretanje

— _35

—

po

općinama

domaćinstvima

godini

Isporučeno domapo mlijeka ćinstava litrama ćinstvu

Broj

Općina

Isporučeno

doma-

u

1.

Duga

2.

Karlovac

1500

3.

Ozalj Slunj Vojnić Vrginmost

920

4.

5.

6.

Resa

770

2.996

372

3.590

515

3.359

682

2.098 1.752

367

2.862

488

20,073.396

2.754

491

1350 1590

7.290

kravi

po

2,306.564 5,358.104 3,090.000 2,517.681 2,365.222 4,435.825

1200

Ukupno:

Isporučeno

622

podaci pokazuju potencijalne mogućnostiproizvodnji mlijeka i Korduna i Problemi sada uzgojugoveda području Pokuplja. koji domene i Povećana pojavljuju proizvodnje prerade mlijeka. potrošnja i zabrana maslaca i u mlijekamlječnih proizvoda, mlijekaprahu, drugih osnov su mlječnih proizvoda, daljnje unapređivanje govedarske proizvodnje i proizvodnje mlijeka. različite oblike u kvaliUdruživanje proizvođača udruženog rada, v eća, i i mesa, tetnijajeftinija proizvodnja mlijeka, rasplodnog podmlatka daljnji gu rentabilnu i ekonomičnu osnov za i dohodovnih proizvodnjustvaranje i i odnosa, ostvarivanje zdravstvenog penzionog osiguranja poljoprivrednika svih sigurnosti partneraprocesu proizvodnje.

Ovi

velike

u

na

van

se

su

uvoza

za

u

S. B.

85

PROIZVOĐAČA

ROBNIH

SAVJETOVANJE

robnihproizvođača je savjetovanje godine Ivanić Grad i Novi iz Jastrebarsko, Samobor, Kutina, mlijeka općina: Zagreb, »Dukat« više od 10.000 su poduzeću Mljekarskom isporučili koji pojedinačno doma održano 1977. litara prostorijama Savjetovanje godini. je Jastrebarsko. mlijeka Desincu Vinarske općina Savjetovanju zadruge Gornjem Sapredsjednik Zadružnog općina, spomenutih predstavnici prisustvovali veza SSRNH, predstavnik Hrvatske, direktan vrši Radna »Dukat« To otkup, organizacija gdje je područje i to mlijeka. organizaciju, dopremu isplatu jest količine ovim U mlijeotkupljeneslijedeće općinama godini prošloj ito: ka, 13.

Dana

IV.

održano

1978.

u

u

u

—

su

su

na

Zagreb Samobor Jastrebarsko

3.898.520

lit.

664.434

lit.

6.713.336

lit.

5.794.749

lit.

Kutina

4.228.257

lit.

427.579

lit.

Novi

Ivanić

Grad

i

Garešnica

=

području otkupamlijeka Ukupnopovećanje dva 22.78%. Već iznosilo 1976. odnosu prva mjeseca godine je: godinu imamo 18,50%/o. To za istome u odnosu razdoblju povećanje godinu prošlu biti kakovo će ljetnim mjepovećanje mjeseci godini, najsiromašniji može točno nitko ne to sada secima predvidjeti.

1977. količine Za isplaćeno je poljoprivrednicima mlijeka godini dinara: i saveznom premijom skupa republičkom na

direktnom

u

g.

u

ove

u

na

1977.

u

na

u

su

u

a

u

ove

sa

din

16.927.510,65 din 2.927.544,40 din 29.643.026,45 din 25.108.012,40 din 18.538.923,30 din 1.879.330,45

Zagreb Samobor Jastrebarsko Novi

Ivanić

Grad

“

Kutina Garešnica

S

prihoda velika svota siguran Ovo mlijeko je i troškova domaćinstava, jedini gospodarstva pojedina mnogih pokriće dio i važi naročito za Ovo izvor općine Žumberka jedan područje prihoda. novcadobivena

i

za

a

izvor

za

za

Kutina.

iznosi

otkupnompodručju junica Brojrasplodnih malo. što matičnih 1.059 imamo samo 40.350 kom. a od jako krava, je broja toga od 1.500—1.800 kravi kreće nekim po litara, mlijeka Proizvodnja kravi oni količine. po od ove imajuproizvodnju koji Rijetki krajevima manje litara. od: 4.000— sabirnih 166 imamo ovim Na sabirnih Prikaz mjesta 5.000 općinama mjesta. otkupmlijeka: krava

i

na

direktnom

a

se

su

:

:

za

86

u

Novi

Zagreb zdptrisdođte

33

sabirno

Samobor

16

sabirno

Jastrebarsko

43

sabirno

Ivanić

31

sabirno

41

sabirno

2

sabirno

Grad

Kutina Garešnica

mjesto mjesto mjesto mjesto mjesto mjesto

Najbolje mjestaimajuopćine: Novi i Samobor.

Dnevno ovim sabiralištima najlošije Zagreb otkupi 300—400 litara Imamo sabirnih kao mlijeka. mjesta (općina DonjojKupčini dnevno 3.500—3.800 litara Jastrebarsko) gdje ljetnim mjesecima otkupimo dok Samobor imamo sabirališta 40 litara i mlijeka, području općine manje. iznosio ili 71.710 Brojproizvođača mlijeka prošloj godini prosječno je 5.970 27.37% Od imali ovog mjesečno proizvođača. broja prošloj godini do 5 litara Iz ovog vidi da troškovi dnevno. se koji predavali mlijeka kontrole vrlo i prevoza organizacije proizvodnje, kvalitete, otkupa visoki, i loše što mnogo i otežava mlijeko neujednačeno kvalitete, kontrolu, doradu, ali svaka nestašica da mlijeka,ranija tipizaciju otkupi mlijeka zahtijevala je litra terenu. na mlijeka R. O. »Dukat« Ovome i osobito danas Laktofrizacija. problemu je ranije, veliku Na čitavom direktnom 169 imamo posvećuje pažnju. otkupnompodručju litara. iznosi 69.740 laktofrizirane laktofriza, čiji kapacitet Najbolje općine: Kutina i Jastrebarsko.

Ivanić R. O. »Dukat' elaborat za Grad, napravila je nabavu 92 rashladna direktni još uređaja otkup. nazivamo Robnim 1977. proizvođačima mlijeka proizvođače koji litara više od 10.000 »Dukat». mlijeka godini predali Radnojorganizaciji robnih 1976. i 1977. g. po u proizvođača mlijeka Broj općinama: uređena

sabirna

Ivanić

se

Grad

i Kutina

a

na

u

u

na

sa

:

u

u

smo

su

su

a

se

a

su

za

one

1976.

su

Predali

1977.

mlijeka

u

Prosjek lit.

z

Zagreb

Novi

Samobor Jastrebarsko Ivanić Grad Kutina Garešnica Okolica Zagreba

35

40

663.393

lit.

16.592

4

8

146.386

lit.

18.298

28

51

764.010

lit.

14.980

16

23 10

317.631

lit.

13.810

114.961

lit.

11.496

2.006.681

lit.

15.202

2 —

—

6

Ukupno:

—

132

91

mlijeka Brojproizvođača po

Općina N.

Zagreb

Samobor Jastrebarsko

10— 22 15.000 6

količinama

u

15— 20.000

20—20.000

1977.

preko

7 —

34

7

Grad

18

3

Kutina

10

Ukupno:

90

Ivanić

godini izgleda

ovako

—

17

30.000

Ukupno

2

40

1

8

2

51

—

—5

23 10 132

87

Najbolji

po proizvođači općinama

robni

1. Garašić

Franjo

Rakov

2.

Pavica

Domaslovec

Vilko

Klara Obrež

Potok

3.

Horvat Ladović

4.

Pršir

5.

Batošić

Mirko

249 Cvetković

6.

Zvonko

Kupinec

7.

Maretić Delinić

Josip

8.

Kamneščak

Matija

9. Movrić

10.

59.402

88

Slavko Antun

Radna

lit.

(Samoborlit. (Samobor-opc) lit. N. opc) Zagreb

17.471

4

50.169

32.892

lit. N.

49.070

lit. Jaska

31.578

Šarampovo Vinari 67 Janja

lit. Jaska

21.486

lit. Ivanić

Grad

20.161

lit. Ivanić

Grad

Lipa

13.764

lit. Kutina

Okoli

28

12.480

lit. Kutina

177

59

109

Ivan

Tesarek

195

Zagreb

organizacija taj isplatila je proizvođačima razliku dohotku iznosu dinara.

282.858,80 Najbolji proizvođač prošloj Garašić Rakov Potok dobio razliku dohotku godini Franjo je 17.826,60 dinara. »Dukat«

u

dan

robnim

u

u

u

—

Produktivnost.

Općaocjena proizvođača slijedeće: krava dosta ali po Prvo, broj jednomgospodarstvu jevelik, proizvodnja dosta po grlu niska, teško se da iz stada izbace određenu koDrugo, odlučuju grlakoja daju ličinu i masti, mlijekanemajuodgovorajući %/mliječne način ishrane ostao ishrana slaba naročito zimpo u Treće, je starome, je skim i ne visoku Ovo mjesecima garantira proizvodnju. jenajveći problem. kod većine ili Naš Četvrto, stajski kapaciteti dobri, zadovoljavajući.

1978. od 152 180 robnih plan godinu jepovećanje sadašnjih prcizvođača mlijeka. toku U 1977. izvršeni investicioni zahvati na godine usmjeravanju robnu na investirano po općinama: proizvođača proizvodnju mlijeka.

Ukupnoje robnih

može

se

svesti

na

ne

su

za

na

su

Jastrebarsko Novi Zagreb

gospodarstava 11 gospodarstava 9 gospodarstava 13 gospodarstava 7 gospodarstava 35

Samobor Kutina Ivanić Grad U

toku

godine robne pravcu gospodarstava 1978.

investirat

6.510.000

din.

1.633.000

din.

1.600.000

din.

2.480.000

din.

1.446.000

din.

daljnja proizvodnje mlijeka.

u

će

sredstva

se

Petričević

za

usmjeravanje ing.

Petar

POSLA ZA SVE Iz svih

krajeva

zemlje ljudi poljoprivredni Novom Sadu u takove vrste u Susret sajam (najveći našojzemlji). poslovnih i ustanova.

Nekoliko desetaka tisuća ljudi, predstavnika tvornica, poduzeća izloženih artikala interes. oko izložene se pobuđuju Poljoprivrednici okupljaju stoke. i utrke te izložbenih rasplodne Organizirane konjičke demonstracija rasnih i kornse grla(krava, bikova, konja živadi).

Kupuju traktori, prikolice, kosilice. novim se i bajni, Uzimaju prospekti strojevima aparatima.

Prodaju kvalitetni se Na svakom koraku nešto se pilići. trži, prodaje, kupuje, kapari ili Tu su i te oni zaduženi preporučuje. prodavači suvenira, koji »okrepu« I oni imadu ruke može pune posjetilaca. posla, jer nasjeći »janjetine= i koliki interes. ima A. T. »prasetine« je Uglavnomposla naše

došli

su

na

Međunarodni

su

o

su

se

ne

za

88

sve.

za

NEMA DOBRIH MLJEČNICA BEZ ČISTOKRVNIH I SELEKTIRANIH MLJEKARI DUBRAVE UDVOSTRUČILI PROIZVODNJU KRAVA —

vasa

o

=

"va

u Mnoge poljoprivredne zadruge posljeudvostručile dnjevrijeme mlječnu p roizvodnju.

Među takove i Dubrava se ubraja (smještena cesti Vrbovec Evo što nam goČazma). vori Đuro referent obračun Horvat, i PZ Dubrava. otkupmlijeka pri Vi imate veliko otkupnopodručje?

Tu 20 sela i zaselaka: jepreko Dubrava, Novaki, Podložar, Bađinec, Zetkan, Zvekovac, Ladina, Marinkovac, Mostari, Kortina, Kostanj, PaMarkovac Svinjarec, Vukšinac, Dubravski, ruževac Zabrđe, Dragičevac, Lipovčani, Cerina, i dr.

Prnjavorac Proizvodnja mlijeka? tri oko Prije godine otkupljivali 2,5 litara vršili »Similijuna mlijeka (Otkup relu« dok smo već otkuBjelovar) prošle godine Ove mislimo otkupiti pili 4,4milijuna. godine Đuro referent Horvat, 100% 5 tržnih što oko viškova, milijuna je obračun i otkupmlijeka više nego 1975. godine.

Kako mlijeka? proizvođačima stojite su

na

—

za

—

—

—

smo

—

smo

za

za

za

s

—

20%

propreko proizvodnji je Napredak mlječnoj 50 ima vrši a izvođača kojiproizmužnjuaparatima, preko poljoprivrednika, da tu nisu iskorištene! i više. No mislimo rezerve vode vagon mlijeka preko Ivan to ističu kao Posebno se proizvođači mlijeka: »vagonaši«,jestnajbolji iz Zvekovca Ivan Bukovac iz Markovca Barbir (17.000 1) Dubrovačkog (13.000 1), 16.000 Kišan iz Mostara i Zdravko (preko 1)

očit. Već

u

—

sada

sve

Ulogazadruge tojakciji? nabavku kreditira Naša rasplodne kooperante zadruga (PZDubrava) steone i sl. I prodaodvije zgrada ja gospodarskih stoke, izgradnju bez čistokrava dobrih nema d i 23.000 mliječnica d).Naime, junice (16.500 li Da i teško reći što krava. i selektiranih krvnih jevažnije: Zbog togaje Jedno bez To ili krava muzara. krava čistokrvnih povezano. drugog je uzgoj ne?

Zar nejde! Đurom to kratak Bio razgovor kojemje »mljekarstvo« Horvatom, je a osim malom Dubrave PZ »v jerjepoljoprivrednik, toga prstu«, području narodu već kako to tom zadužen 12 »po popularno pitanju'... je godina govori. u

—

za

—

sam

za

sa

na

se

u

A.

T.

89

ROBNIH PROIZVOĐAČA XI ZBOROVANJE MLIJEKA MLJEKARSKE INDUSTRIJE »ZDENKA« ODRŽANOM U GRUBIŠNOM POLJU prisustvovalo proizvođača je proizvođača koji godini 10.000 litara 1977. više od MI te isporučili mlijeka »Zdenka«, predstavnici Hrvatske Privredne komore Fonda saveza Zadružnog regije Bjelovar, Bjelovar, kao i stočarstvo društveno za SRH, predstavnici političkih organizacija općine Grubišno te i veterinarski Polje, poljoprivrednici stručnjaci togpodručja.

Osim krava 41009 sektoru na rasplodnih privatnom područja djelovanja MI »Zdenka« slijedeći brojrasplodnih postoji govedapodselekcijom.

Saboru

220

su

u

ženskog podmlatka krava Red.

Općina

br.

Broj

=

Broj ženskog podmlatka Ukupno

krava

poveć.

100 Broj na

1972

1977

1972

1977

1. Daruvar

315

530

214

357

358

83

2. Garešnica

270

951

600

51

287

575

190

483 415

564 513

72

4. Pakrac

221

370

95

179

233

48

5. Virovitica

122

430

119

253

442

59

35

ll4

40

1722

2824

59

Polje

3. Grub.

6. Podr.

Slatina

79

—

Ukupno Index

1215

2935

1218

100

241,5

100

Kretanje

—

otkupa

mlijeka

20,291.212 24,478.073

100

26,215.862 29,129.945

129

35,544.225 44,7167.920

175

1975 1976

1977

Pregled

otkupa

Općina

Daruvar

3.

Garešnica

4.

Virovitica

5.

Pakrac

mlijeka

općinama

po

Otkupljeno

Otkupljeno

1978

1977

8,682.732 6,215.267

Polje

2.

.

7,663.270 4,197.026

6.

Podr.

7.

Bjelovar

8.

Sl. Orahovica

€.

1972

'

1. Grub

1972—1977.

godina 1974

br.

razdoblje

191,4

Otkupljeno

1973

Red.

za

141,4

3,187.049 3,365.151

Slatina

(dio)

Ukupno:

'

1,476.339 157.391

35,544.225

u

=

lit.

Index

121 147

1976.

i

221

godini

1977.

Struktura

Struktura

%/e

0/

24,4 17,4 19,9 13,5 10,7 9,5 4,2 0,4

10,087.328 8,126.474 8,081.935 6,554.364 5,454.588

22,5 18,1 18,0 14,2 12,2 10,6 3,6 0,8

100,0

44,767.920

.

4,162.7146 1,599.810 300.675

100,0

90

.

-.

“

.

--

Index “116

131 114 132 144 142

108

191

125,9

mlijeka području djelovanja isporuka mjeseca 1976. odnosu 25% u »Zdenke« godinu. povećana je i 2 6 sela 220 se bjelovarske području općina Mlijeko otkupljuje km.

1700 dnevno Kamioni prevoze prevale preko mlijeko koji osječke rcgije. din 1977. g.

Preko proizvođačima mlijeka,proizje 19,500.000isplaćeno 10.000 litara i više vođačima isplaćene posebne mlijeka koji isporučili dinara. od iznosu tvorničke 547,481.55 premije Kolar 1977. i Josip godini postigao je isporuku Najvećuproizvodnju dinara. od iznosu tvorničke 547,481,00 premije korištena i Za mlijeka proizvodnje proizvodnje govedarske unapređivanje i fonda za domaćih sredstva su razvoj unapređivanje banaka, Samoupravnog i banke obnovu i Međunarodne stočarstva a razvoj. zadnje vrijeme SRH, 3 134 i nabava nastaviti će se i ugrađivanje laktofriza, dalje Kreditiranjem i oprekamiona adaptacija mljekare, izgradnja, opremanje daljnje cisterne, te i za oppodmlatka, njihovo mlijeka rasplodnog manjestaja proizvodnju robnih kod i nabava kao i junica organiziranih rasplodnih uzgoj remanje proizvođača. tekst Sabora Učesnici sporazuma primili prethodni Samoupravnog i Statut u suradnji Ugovor dugoročnoj udruživanjuOOURvrlo živa rasprava. vođena čemu OOUR-a je kooperanata, »Zdenka« Bora direktor MI su: Na odgovarali proizvođača brojna pitanja i Družinec Vlado saveza Bjelovar regije Zadružnog predsjednik Preradović, Klarić.

Hrvatske Stjepan Zadružnog tajnik ovim izabrali Sabora Učesnici rasprave javne komisiju praćenje dokumenata. tekstova konačnih i izradu dokumentima predloženih će se Nakon :sporasprave potpisivanju Samoupravnog provedene prići Statuta OOUR-a i razuma suradnji, Ugovora dugoročnoj Bb. U

1978.

tri

prva

na

g.

na

za

na

u

a

su

su

u

u

u

za

u

u

o

su

o

o

saveza

o

za

su

-

|

o

S.

OTKUPLJENO

FINALNE

PROIZVODE: SIR,JOGURT, MLIJEKO U VRHNJE | KONZERVIRANO_ MLIJEKO!

otkupna organiziranija mlijeku, Boljecijene kreditiranje mlijeka, isplata mreža,redovitija manabavci stočnog rasplodnog proizvođača fakneki nabavka samo opreme... terijala, znatno u su mnogome uvjetovali koji tori, i Takova ću mlijeka. jesituacija proizvodnju Gradiške.

Nove Petrovom Starom.

Selu,kraj siroreferent što Evo Željko Ilić, govori iz službe vinske Starog Petrovog »Kooperacije« u

su

ve-

u

Željko Ilić,

referent

sirovinske

službe

»Kooperacije« Staro Selo.

Petrovo

nam

Sela: 91

Samo

imademo 84 sabirališta mlipodručju općine dok ih 16 i na Slavonski Brod. jeka, sa je području općine Sakupiti mlijeko stotinu ni malen ni No mi to smo posao. sabirališta, nije lagan orgauspjeli nizirati.

—

—

—

Gradiška

Laktofrizi?

Na

oko

nastojat

ćemo

više

Nova

na

30

da

mjesta p ostavili i

laktofrize

smo

ostala

sva

sabirališta

olakšati

marke:

»Alfaistim ćemo time opskrbimo, jer još Laval«, više sve suvremenoj prehrani a

otkupmlijeka, kojem posvećivati potrebna pažnja.

Kako kreće proizvodnja mlijeka?

U 1974. smo litara dok 1977. godini otkupili 4,6milijuna mlijeka, To skoro dvostruko više.

No to godini 8,3milijuna litara(!)je nijekrajnja mogućnost.

Kuda tim mlijekom?

U Starom Petrovom Selu redovito kvalitetu laboratorijski ispitujemo i te tako obračun.

Gotovo svu količinu namirnica, mlijeko, pravimo otkupljenu vlastitim »finalne mlijeka pogonima p rerađujemo proizvode«: sir, jogurt, i konzervirano Isto tržište: na Nova Slavrhnje mlijeko. plasiramo Gradiška, vonski Slavonska i Potrošači navikli kvasu Brod, Požega drugegradove. litetu naših zasad velikih nemamo pa proizvoda, briga plasmanom. istaknute Spomenite proizvođače mlijeka?

Ina našem ima zaslužile da su području mnogo »mljekara« koje više znade.

Samo da spomenem neke: Milana Jelića iz Maru njima Tisovaca, Tomašević iz Visoke Ivana Pavića i Milana iz Grede, Bošnjaka Bodovaljaca, Kesera iz iz Seoca i Ivana Domazetovića iz Miju Bilog Briga, Franju M eglajca Ima ih No kada bi bilo tržište s mnogo. i Adjamovaca. još sređenije mlijekom tržište na i bilo bi promlječnim proizvodima (mislim našoj z emlji Evropi) izvođača znatno više. Ima ih mnogo, ići se veće mlijeka koji boje investicije oko ili novih modernih krave Bez muzare. uređenja izgradnje staja toga i nema To nažalost svi. industrijskih proizvođača. će

u

se

se

—

—

u

s

—

—

u

u

na

s

—

—

o

se

u

u

za

znamo

POVEZIVANJE Da

NAUKE

| PRAKSE

poljoprivrednici napredni primjer: svjedoči ovaj Već stočari Podravine vide »neiskorištene« rezerve u godinama poboljšanju ishrane krava dvokratnom u silosa. korištenju postojećih Znademo onu izreku: poznatu Krava kroz kaže Tomo doji usta, stočar iz Đurđevca.

Kovačić, napredni O hrane krave muzare smo slušali stručna mnogo silosiranju čuli, čitali, ali li deset predavanja,ovak'je nego najbolje.

Bolje jejednom vidjeti, puta čuti... su

naši

i

—

se

za

Podravine da Zbogtoga napredni poljoprivrednici odlučili, razgledaju silos u Križevcima. da se način može silirati jedan Uvjereni, taj hrana, kako se i kako kako se kombiprimjenjuje njihova mehanizacija hrani, pravi saznali na mnogo Zadružnom domu Đurnacija... ijoš toga predavanju su

i

na

a

se

su

92

u

Poljoprivrednici

Podravine

đevac.

Predavači

su

bili

mr.

Poljoprivrednom i praksa.

fakultetu

oteljena Bjelovar.

12.

Križevcima

i ing.

Franjo To kako Zagreb. je primjer, Slamić

Varga, nauka se povezuje

Boris

asistenti

A.

DUNJA 31.

razgledaju

silos u

1965.

T.

mb 243 NE uzgajača

Brnić

Mate

iz

Nevinca

22,

uzgajaču, kazuju malo, zbogtoga treba kako nešto više ga reći, posebice Dunji. uzgajaču njegovoj Mata, simentalca Danas zovemo, čistokrvnog jedugogodišnji uzgajač svojoj staji.

Na 4 i 6 komada rade 7 podmladka. gospodarstvu njegova uzgaja krava,junice dva kako bi oslobodili sina i Marko Drago kojiobavljaju poslove, teških poslova. danas baš već vrlo poDunje, Zbog čegapišemo njemu: zbognjegove kada raditi bikovske Od znate progprovedbi majke. počelo uzgojnog izabranim takođe kao izabrana rama, krava, usmjereno jeoplođivana Dunja, do 8. 04. bikovima.

Od pa prvog jedanaestog telenja, kojejeuslijedilo 1968., 7 i ženskih 4 komada.

30. 04. 1974. Prvi muških otelila 11 teladi od je toga bikom izabranim bila po oplodnja uzgojnom (usmjerena jeosjemenjena puta kao te otelila muško iz C. U. O. Gilmarom —0—23 tele, Osijek, programu), ta Bene i Efeba.

Sva i nakon 3 ali od drugih očeva, Mamuta, još puta, toga, do testnu stanicu telad Varaždin,kojoj odgajala godinu otkupljena je i kvalitetne tri teleta dana. rasplodnjake prodana odgojena Dosadašnja Ovi

o

osnovni

podaci

vlasništvo

na

o

kravi

vrlo

i

pa

o

a

u

sve

oca

o

se

na

u

za

.

su

se

u

93

nalaze

gdje iskorištavanju Zagreb, Križevci, središnjem mb.

Mudri mb.

215 i Barok i to: Gustl mb. 242. kao kvalitetni 201, rasplodnjaci bikovska izabrana otelila 4 muška teleta danas majkakojaje jedina Dunjaje i svi odgoj. otkupljenidaljnji smotniz raznim naš Mata Za nagrada primio značajnih je svojrad, da tri danas i najveće priznanje je sigurno izložbama, nalazi četvrti Vaodgoju Dunje Križevcima, potomkanjegove C.

zavodu

O.

U.

se

u

za

su

na

su

mu

a

rama

a

u

se

mu

u

na

raždinu.

BOŽIDAR MAJHEN, dipl. ing R.J.STOČARSKI

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR —

rasplodnom

Promet

prezime proizvođača

Red.

Ime

1.

Drmenčić

br.

i

M.

2.

Ivurek

S.

3.

Hodalić

I.

4.

Vujčec

F.

5.

6.

Blažeković

A.

7.

Benković

8.

Štefun

9.

Mihajlić

M.

10.

Dolački

N.

li.

Rogić

12.

Kundakčić

13.

Vidić

D.

D. M.

M.

14.

Silović

15.

Domović

16.

Špoljar

17.

Virje

bik

Virje Đurđevac

bik

V.

13193

bik

9847

—

st. Varaždin

Bačić

Stjepan

Hladna

voda

.

junica

359

junica Ladinac junica Brezovljani junica Hrsovo junica bik Biškupci

24649

TP

Križevci

24431

TP

Križevci

24356

TP

Križevci

24407

TP

Križevci

2972

Vet.

st. SI.

468

—St.

Srbić

Ivan, Ploščica

—Ivančani Pipić

Mato, 15

Graberje

bik

2352

Vet.

st.

SI.

Bešinci

bik

2857.

Vet.

st.

SI.

junica

2137

Koler

|

Bistra

Žabno

A.

Ljudevit

s.

19.

Benak

A.

Ljudevit

s.

20.

Vašek

V,

Ljudevit

s.

21.

Vašek

V.

Ljudevit

s.

22.

Horak

J.

Ljudevit

s.

23.

Gašparević

24.

Žunac

25.

Kapka

26.

Jambrišak

J.

27.

Petričević

M.

28.

Taritaš

V.

Borna

D.

V.

Grđevac

V.

Daruvar Drnek Sop Paljevine

Đurđevac

Vet.

Bojana

Benak

N.

tele

O.

S.

Kraljevac

18.

D.

O.

krava

D. I.

S.

Fond

“9785

m.

.

Dežanovec

S.

Fond

Đurđevac

Graberje

P.

Tomičević

9793

Žabno

L.

godine.

1978.

Kategorija

Gola

G.

svibnju

mjesecu

u

pb.Kupac

Selo

3

Mijakić

kooperanata

proizvođača

stokom

Požega

Požega Požega

Petar

Zarile

m.

tele

4430.

Vet.

st.

Varaždin

m.

tele

402.

Vet.

st.

Varaždin

m.

tele

24861

Vet.

st.

Varaždin

junica krava krava junica junica krava krava

9898

TP

Križevci

1646

IP

Križevci

1645

IP

Križevci

9856

“TP

Križevci

9941

IP

Križevci

482.

"TP

Križevci

293

TP

Križevci

junica

9846

TP

Križevci

junica junica

6016

Slivak

Stj., Bukevje

6106

Slivak

Stj., Bukevje

10069

Vet.

bik

st. Čazma

:*

Red. br.

prezime proizvođača

Imei

=

Orle

29.

Piškor

M.

30.

Kuštan

I.

31.

Tomazović

32.

Galijan

33.

Blažević

34.

Kosijer

35.

Paljevine Narta

L. M.

pb.

junica

5998

Brezovac

ž. tele

10314

»Sirela«, Bjelovar

ž. tele

10281

»Sirela«, Bjelovar

J.

J.

S., Kutina

Mokrice

bik

896

__SIZ S.

O.

Utolica Novska

bik

535

SIZ

O., Kostajnica

Jabukovac

bik

D.

M.

Slavnić

25

— Kupac

Kategorija

Selo

junica

S.

Sisak

—

Harambašić

6301

M., Korita

:

—

M., Svinjica,

Zdjelar

879

Vojnić

36.

Slanec

M.

M.

37.

Košak

F.

38.

Krznar

Đ.

39.

Ožuva

A.

40.

Pintarić

41.

Baranašić

I.

41.

Baranašić

I.

43.

Baranašić

I.

44.

Baranašić

I.

Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan

M.

Žena

Gorica

O., Vrginmost

893

SIZ

S.

19511

TP

Križevci

18787

TP

Križevci

junica

18190

TP

Križevci

junica

18588

PŠIC

Križevci

20468.

PŠIC

Križevci

2883

PŠIC

Križevci

20461.

PŠIC

Križevci

2882

PŠIC

Križevci

bik

junica junica tele

m.

krava ž. tele

krava

i dom TRUDNICA

PREHRANA

majke. vrijeme Derad i žena uzimati hranu organa svojih razvoj ploda. dojenja, U ishrane dolazi do i šava da pobačaja ploda. nedovoljne zbognepravilne vezanih treba da soli, organski vapnenih trudnoće, jedovoljno hrani, vrijeme dolazi do kod trudnica propadanja kostiju ploda.

Inače, potrebnihizgradnju hrani ima slabe mišići i u vapna Čim dovoljno ij. pojavljujugrčevi. zubi, vitamina uzima ako trudnica mlijeka, sira, C, stanje poboljšava. dovoljno dolazi do slabokrvnosti žena doba željeza, dovoljno Ako, trudnoće, Inače slaboi crni kruh zelenim lišćem Povrće imajuželjeza. (anemije).

B12. vitamina i krvnost lijekovima injekcijama liječi rada Kod dolazi do brinuti sebe i Trudnica plod. nje povećanja hormon I organa lizlučuje većojmjeriposebni tijela.žlijezda štitnjača i tvari On tijelu izmjenu (tiroksin) kojije jod. utječe bolju može kobnih imati može hrani rast pa posljedica, ploda.

Pomanjkanje joda ka i do sklonosti doći do gušavosti ploda,kasnije povećanja žlijezde štitnjače količini. U J od zaostalosti i djeleta. je potreban maloj kretenizmu, Pravilan

razvitak

djeteta počinje u

utrobi

i

za

za

mora

trudnoće

Za

se

za

za

se

se

nema

u

se

sa

se

za

mora

-

u

uz

u

na

vezan

na

u

a

umne

u

95

.-.

-.

=

krajevima, gdje tlu, vati sol. jodirana

vodi

u

Kod

trudnica

i

i hrani

ima

malo

dojilja

joda

mora

se

u

hrani

upotreblja-

vitamin manjkatipotrebni vitamini, najčešće A iC. Vitamina D nema osobito zimi i pa D, proljeće, jer prirodi sunčane vitamina ima Vitamina dovoljno svjetlosti.

Ovog najvišeribljem ulju.

A i C ima sirovom voću i te mrkvi. osobito dovoljno povrću, žutoj Trudnica, u treba da se hrani više nego ali hrana sadrmora početku, prije trudnoće, žavati krto meso, potrebne hranjive sastojke: bjelančevine (mlijeko, riba), crni već i (ugljikohidrate) kruh,tijesto, rižu, (masti) životinjsku,ulja soli i navedene.

Hrana biti ukusna garin(mineralne vitamine, naprijed i lako da i da od probavljiva.

Najbolje je jemješovita sastojimlijeka, jogurta i voća i zelene kefira, sirovog povrća(rajčice, mrkve,zelenog kupusa, salate, i 6 da trudnica uzima i krumpira dr.).

Poslijemjeseci nijepreporučivo ta hrana sadrži holesterina i što znatno jajajer previše lecitina, opterećuje i a time tvari.

Za vitaminom C bubrege, izmjenu podmirenje potrebe najsok od limuna ili ako tada bolji je narandže, njih svježih, isjeckani kupus. i

mogu

u

rano

u

nema

u

u

u

ne

sve

ne

mar-

mora

se

meso

za

a

Ukratko

rečeno,

trudnicama

nema

da

preporuča

se

troše:

kolimlijeko, mlijeko, jogurtkefir, vrhnje manjim činama masti i masti, umjesto svinjske biljna ulja margarin. krto meso tražiti od i trošiti (izbjegavati svinjsko), peradiribe, suho odnosno i kobasice. meso, konzervirano, i domaće južnovoće, kruh od crnog knedle ili količinama brašna, noklice, ograničenim začine: sol i biber izbjegavati od laki i voćne mineralne vode.

Ne pića čaj kavu,limunadu, sokove, uzimati alkohol i preporuča jakukavu, pogotovo pušiti.

—

kiselo

nemasno

i

s

a

meso

—

ne

—

—

u

—

—

se

a

ne

D.

a——a

.— ““<<S<\<X)jNkN+—_ aa —— —“ <

<<<

UREDNIČKI Uređuje ODBOR Glavni i odgovorni urednik Kaštelan dipl. inž. Dinko i izdavač: Udruženje SRH. mljekarskih radnika i uredništvo: Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476.

Mjesečna pretplata za privredne d. 6.— organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d. 3.—

Vlasnik

Tisak:

Am

či

oi

K.

NIŠRO

s

o

»VJESNIK«

—

—

.

“u.

—

a

OOUR

.

TMG

.

—

—

s.

Zagreb

VS

POGON

=...

“

u

“

-