GOD.
Pol
LIPANJ 1978
ZAGREB
XV
i
joprivre razgledaju jmu ci
stoku
o ženu
sa
u
Novom
na
Međunarodnom Sadu
Jjopr ivre dnom
pol
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R.J.STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR —
VIŠE,BOLJE I JEFTINIJEPROIZVODITI MLIJEKO?
KAKO Pravilan
odnos
uzgoju preduvjet je Još kod uspješne govedarske proizvodnje. uvijek velikog broja proizvođača stručno imamo ovog postoji nedovoljno poznavanje problema. Zbog toga velik teladi od časa do odbića postotak ugibanja poroda (10— Muška ili ženska telad bikovskih ili ostalih visoko majki, nadprosječnih 120/). našem osnova programu produktivnih krava, jedragocjena genetska gojidbene Hrvatske. izgradnje teladi velik i Uginuća gubitak uzgajače materijalnom proizvodnom smislu i držati moramo zbogtoga tehnološkopravilnog teladi. pristupauzgoju hranidbenog i
prema
hranidbi
teladi
osnovni
u
ove
su
za
u
se
u
DRŽANJA TELADI
UVJETI
Telad
držati
ne čistoj staji dovoljno stelje. Staja biti ali nužno da bude suha i bez pretopla,je zračna, propuha. Najpozatvorenim između 10—15%C vlažnost voljnija temperatura stajama j e zraka od 60—80%. nakon što treba su držati indivistajskog Telad, osušena, dulano boksovima. Boksove 'može načiniti sam od drveta proizvođač (letve i Oni imati rešetkasti tako da razmak između letava stupovi). moraju izgled bude do 6 i Na način zraka (zidovipod). taj omogućavamo s trujanje već rečeno da telad više i zraka nego staji, je potrebuje svježeg suhog topline. Rešetkasti drveni boksovi individualno teladi imati ove držanje moraju 130—150 širina 100 visina 90—100 cm, cm, cm, dimenzije: duljina podni dio boksa biti oko 30 mora od Boksove svake povišen stajskog poda. prije mlade nove treba očistiti i dezinficirali upotrebe (smještaj teladi) temeljito 1—2% lužinom NaOH i klornim kao halamidom. napr. natrijevom preparatima Na drveni rešetkasti boksu treba u staviti suhu od slame. pod prostirku Tako brzo suhe ekstremente slamom sa omogučava otjecanje mokraće, Na strani boksa nalazi hranilica i odstranjujemo.prednjoj napajalica ili od čvrste (limena plastike.) moramo
u
čiste i suhe
s
mora
u
uz
u
cm
u
a
za
a
cm
se
a
se
NAPAJANJE
Prije da puštamo
što kažem
nešto
ishrani
TELADI teladi
važno
je napomenuti sišu vime ne krave. teladi ekonomski Sisanje je neprihvatljivo, naročito tržno Takav može ne orijentiranog proizvođača mlijeka. proizvođač funkcionalno rad u organizirati staji, uznemiruje krave, i sporučuje smanjen» količine što takova telad mlijeka sabiralište, je najvažnije sporije Nakon telad kad volumena razvijajupreživača. prestanka sisanja prelazi krmiva zelena krmiva i težini i (sijeno, silaža, dr.) gubi uslijed nedotrakta i često ima voljno ršto azvijenog probavnog (bubregakapure) probavne manifestira slabom smetnje voljom uzimanjem h rane, p rolijevima, nadamom i dr. nego
o
da
telad
za
na
a
se
u
nozna
na
se
za
i
'
Napajanje boksu posudu Ovim (gumena sisa).
teladi
u
82
na
u
treba
organizirati mlijeko stavljamo završava »dudom« kojujeuronjena plastična koja cijev artiklima tržište dobro Telad se vrlo dobro je snabdjeveno. tako
da
namuzeno
privikne rastu napredovanju i odmah
na
u
pristup sisanja vime od i razvoju sisanja
ovakav
dudu
na
i nema
krave.
na
razlike u
svom ,
KOLOSTRUMOM ISHRANA netom Za nakon krava Kolostrum prvo poroda. daje kojeg mlijeko je tvari i imune sadrži hrana kolostrum telad rođenu hranjive jer jedijetalna života. danima život teladi u prvim neophodne TELADI
sve
za
_—_______—_—_____————————///—__—_—_———————
ČE
nakon poroda
tvar
suha
tvar
6,5
mast bjelančevine 23,1 kazein 5,6 i albumin globulini 16,9 šećer 2,1 mlječ. pepeo 1,4
mlijeko
24h
66,4 33,6
voda
normalno
nakon
87,2 12,8 3,1 3,5 2,8 0,7 4,8 0,8 =ppsaeaaaaaai
84,4 15,6 3,6 7,1 4,2 2,6 4, 1,0.a
ih
.
.
..—.....p
kolostrum
sadrži
normalizacije, vidimo, poroda njegove i albumina visok naročito koje bjelančevine) (specijalne globulina postotak da budući teladi, otpornosti s tvaranju imunizaciji tj. ulogu imajupresudnu zaštitila bi mehanizam obrambeni vlastiti telad nema rođena netom kojim dobiva što vidimo kao ga putem uzročnika od raznih bolesti, bakterijskih Kao
do
od
što
u
se
a
ovih
tvari
iz kolostruma.
telenja. davanjem postižemo imunizaciju Najbolju tele se ali tek izvršiti što teladi treba mahom oporavilo pošto prije, Napajanje hranom. i kad od pokažeprohtjev poroda kolostralnim telad Prvih 7 dana mlijekom. napaja(hrani) kolostruma
3—5
sati iza
PRVIH
7
za
samo
se
PLAN 1. dan 2—3
NAPAJANJA
U
KOLOSTRUMOM
TELADI
DANA
kolostruma 0,75 dnevno, puta napajamo 1 kolostruma obrok sadrži 3 telad dan 1— —1 putadnevno, napajamo kolostruma 2—3 1 sadrži obrok 2 telad dan putadnevno, napajamo 1,5 telad
obrok
3—4
1
sadrži
*
4—7
HRANIDBE
SISTEM
TELADI
donja je napomenuti primijenili, koji 2—3 starosti U 6 od dobi oko fiziološka tjedana. mlijekom napajanja granica ili teleće brakrmiva količina (starter krepkih manjih davanje moguće je tjedna mikro to dan. U 100 gr do ali razvijati p očinje vrijeme najviše šno), buraga. populacija mikro aktivnost znatna se dobi od 4—6 U tjedana buragu uspostavljaanatomski i fiziološdobi 3—4 a približno uspostavljaju mjeseca populacije, kod odraslih kao ki odnosi preživača. kao teladi hranidbe sistemima o bil će U govora opširno slijedećem broju obrocima. količini hrane i potrebnoj se) (nastavlja Ivica KATALINIĆ, dipl. ing. sistem
Bilo
teladi
ishrane
da
treba
se
na
'
u
se
u
'
u
sa
83
KARLOVAČKA MLJEKARA NOSILAC GOVEDARSTVU | UDRUŽIVANJU Na
ROBNE PROIZVODNJE POLJOPRIVREDNIKA
U
i području regije ( Kordun Pokuplje) Ogulina dijela BiH-a Velika Karlovačka 8 sa i Kladuša, gdje mljekara Polj. zadruga drugihorganizacija otkupljuje mlijeko, povećano j ebrojno s tanje rasplodnih krava i za zatim kvalitetna rasplod dospjelih junica, povećana j e oplodnja, kao i sa brojgriapod selekcijom, porastao jebroj proizvođača kooperanata 5—10 i više od 10 kao i onih 10.000 i više litara krava, isporučenih mlijeka. i veći i sa automatskim Izgrađen je adaptiran brojstajaopremljen vezovima, sistemom i muznim izđubrivanja, pojilicama uređajima. Nadalje, izgrađen je i veći silosa te mehanibroj silaže, spremanje ienabavljena odgovarajuća i stočne hrane. Osim velik zacija proizvodnju spremanje toga, i zgrađen je sabirnih laktofriza i dr. broj punktova Sve ovo i tom omogućijo je povećanje proizvodnje otkupa mlijeka Ovi rezultati su što ih području. postignuti zahvaljujući općim mjerama, naša stimulativnim i krezajednica poduzima, posebno cijenama, premijama i interesu radnih i stručnih pa ditnoj politici, proizvođača, organizacija. Vlastitim učešćem sredstvima lokalnih radnih orgaproizvođača, banaka, fonda i nizacija, općinskih fondova, Samoupravnog unapređenje razvoj stočarstva i sredstvima Međunarodne banke za SRH, zadnjevrijeme obnovu i više domaćinstava razvoj, opremljeno je mlijeka. proizvodnju
Karlovačke
i
—
sa
za
za
—
na
za
u
a
u
za
Pregled Izvori
iskorištenih
sredstava
namjeni
po
100
4,461.000
38
2,423.000 2,424.000
20,6
kredita
Namjena
20,7 20,7
2,423.000 :
4.200.000 7,000.000 531.000
1) objekti i mehanizacija 2) oprema 3) stoka 70 4) broj domaćinstava 5) broj stajališta 650 6) prosječno stajalište po
domaćinstvu
brojnog
goveđa
rasplodnih od
%/
11,731.000
banka 1) Međunarodna banka 2) Poslovna fond 3) Samoupravni 4) Vlastito učešće
stanja
izvorima
Dinara
sredstava
Ukupno:
Kretanje
i
1972—1977.
u
35,8 59,7 4,5
9,3
'
pod selekcijom kooperaciji
regiji Karlovac
na
2
ES
Red.
Općina
broj
Broj 1972.
— 1907.
žen.
Broj
krava
1972.
SELNIK EE Bf El 0.2 No SgoOoENE EVE poi ha BRE MRAE 4 EE
podml.
g
107
w
1.
Duga
Resa
2. Karlovac
Ozalj 4. Slunj 5. Vojnić 6. Vrginmost 3.
Ukupno: 84
98. 157. —
542.125. 320
302
272.444... 59 —
347.
TP
42
218.
13
19
322
65
157
302.
157
459
52
47
7
40 42.
10
57
7
15
39
7
25
24
18
21
370
6
157
349
151
500
59
301.
1630:
204.
829
1329
625
1954.
50
=
—
64
Kretanje
robne 10.000
Red.
br.
proizvodnje mlijeka litara po općinama
Općina
i broj
domaćinstava
razdoblje
za
od
više
isporukom 1971—1977. godine sa
od
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
2
4
3
2
4
8
8
10
16
17
20
20
36
58
3. Ozalj
2
4
5
8
13
13
20
Slunj 5. Vojnić 6. Vrginmost 7. Ogulin
2
1
1
1
2
2
6
2
4
4
4
6
6
4
1
2
5
2
6
8
11
1
6
10
37
52
79
117
184
195
274
416
616
1977.
gođini
1.
Duga
2.
Karlovac
Resa
4.
—
Ukupno: Index:
19
31
100
163
Rekorderi u
Red.
br. Prezime
isporuci
mlijeka
i ime
3.
Šegan Sopčić Franjo
4.
Vidak
6.
Mandić
6.
Dunduković
7.
Smenderovac
2.
broja
br.
—
Josip Petar
Uroš Tomo
isporučilaca
mlijeka
isporučio
litara
Karlovac
95.010
Ogulin Ozalj Vrginmost Vojnić Slvnj
40.877 22.009
Duga
15.941
1977.
23.665 20.015
18.073
Resa
i količine u
općinama
po
općina
i kravama
Red.
u
Križanić Ivan Ankica
1.
Kretanje
— _35
—
po
općinama
domaćinstvima
godini
Isporučeno domapo mlijeka ćinstava litrama ćinstvu
Broj
Općina
Isporučeno
doma-
u
1.
Duga
2.
Karlovac
1500
3.
Ozalj Slunj Vojnić Vrginmost
920
4. 5. 6.
Resa
770
2.996
372
3.590
515
3.359
682
2.098 1.752
367
2.862
488
20,073.396
2.754
491
1350 1590
7.290
kravi
po
2,306.564 5,358.104 3,090.000 2,517.681 2,365.222 4,435.825
1200
Ukupno:
Isporučeno
622
podaci pokazuju potencijalne mogućnostiproizvodnji mlijeka i Korduna i Problemi sada uzgojugoveda području Pokuplja. koji domene i Povećana pojavljuju proizvodnje prerade mlijeka. potrošnja i zabrana maslaca i u mlijekamlječnih proizvoda, mlijekaprahu, drugih osnov su mlječnih proizvoda, daljnje unapređivanje govedarske proizvodnje i proizvodnje mlijeka. različite oblike u kvaliUdruživanje proizvođača udruženog rada, v eća, i i mesa, tetnijajeftinija proizvodnja mlijeka, rasplodnog podmlatka daljnji gu rentabilnu i ekonomičnu osnov za i dohodovnih proizvodnjustvaranje i i odnosa, ostvarivanje zdravstvenog penzionog osiguranja poljoprivrednika svih sigurnosti partneraprocesu proizvodnje. Ovi
velike
u
na
van
se
su
uvoza
za
u
S. B.
85
PROIZVOĐAČA
ROBNIH
SAVJETOVANJE
robnihproizvođača je savjetovanje godine Ivanić Grad i Novi iz Jastrebarsko, Samobor, Kutina, mlijeka općina: Zagreb, »Dukat« više od 10.000 su poduzeću Mljekarskom isporučili koji pojedinačno doma održano 1977. litara prostorijama Savjetovanje godini. je Jastrebarsko. mlijeka Desincu Vinarske općina Savjetovanju zadruge Gornjem Sapredsjednik Zadružnog općina, spomenutih predstavnici prisustvovali veza SSRNH, predstavnik Hrvatske, direktan vrši Radna »Dukat« To otkup, organizacija gdje je područje i to mlijeka. organizaciju, dopremu isplatu jest količine ovim U mlijeotkupljeneslijedeće općinama godini prošloj ito: ka, 13.
Dana
IV.
održano
1978.
u
u
u
—
su
su
na
Zagreb Samobor Jastrebarsko
3.898.520
lit.
664.434
lit.
6.713.336
lit.
5.794.749
lit.
Kutina
4.228.257
lit.
427.579
lit.
Novi
Ivanić
Grad
i
Garešnica
=
području otkupamlijeka Ukupnopovećanje dva 22.78%. Već iznosilo 1976. odnosu prva mjeseca godine je: godinu imamo 18,50%/o. To za istome u odnosu razdoblju povećanje godinu prošlu biti kakovo će ljetnim mjepovećanje mjeseci godini, najsiromašniji može točno nitko ne to sada secima predvidjeti. 1977. količine Za isplaćeno je poljoprivrednicima mlijeka godini dinara: i saveznom premijom skupa republičkom na
direktnom
u
g.
u
ove
u
na
1977.
u
na
u
su
u
a
u
ove
sa
din
16.927.510,65 din 2.927.544,40 din 29.643.026,45 din 25.108.012,40 din 18.538.923,30 din 1.879.330,45
Zagreb Samobor Jastrebarsko Novi
Ivanić
Grad
“
Kutina Garešnica
S
prihoda velika svota siguran Ovo mlijeko je i troškova domaćinstava, jedini gospodarstva pojedina mnogih pokriće dio i važi naročito za Ovo izvor općine Žumberka jedan područje prihoda. novcadobivena
i
za
a
izvor
za
za
Kutina.
iznosi
otkupnompodručju junica Brojrasplodnih malo. što matičnih 1.059 imamo samo 40.350 kom. a od jako krava, je broja toga od 1.500—1.800 kravi kreće nekim po litara, mlijeka Proizvodnja kravi oni količine. po od ove imajuproizvodnju koji Rijetki krajevima manje litara. od: 4.000— sabirnih 166 imamo ovim Na sabirnih Prikaz mjesta 5.000 općinama mjesta. otkupmlijeka: krava
i
na
direktnom
a
se
su
:
:
za
86
u
Novi
Zagreb zdptrisdođte
33
sabirno
Samobor
16
sabirno
Jastrebarsko
43
sabirno
Ivanić
31
sabirno
41
sabirno
2
sabirno
Grad
Kutina Garešnica
mjesto mjesto mjesto mjesto mjesto mjesto
Najbolje mjestaimajuopćine: Novi i Samobor. Dnevno ovim sabiralištima najlošije Zagreb otkupi 300—400 litara Imamo sabirnih kao mlijeka. mjesta (općina DonjojKupčini dnevno 3.500—3.800 litara Jastrebarsko) gdje ljetnim mjesecima otkupimo dok Samobor imamo sabirališta 40 litara i mlijeka, području općine manje. iznosio ili 71.710 Brojproizvođača mlijeka prošloj godini prosječno je 5.970 27.37% Od imali ovog mjesečno proizvođača. broja prošloj godini do 5 litara Iz ovog vidi da troškovi dnevno. se koji predavali mlijeka kontrole vrlo i prevoza organizacije proizvodnje, kvalitete, otkupa visoki, i loše što mnogo i otežava mlijeko neujednačeno kvalitete, kontrolu, doradu, ali svaka nestašica da mlijeka,ranija tipizaciju otkupi mlijeka zahtijevala je litra terenu. na mlijeka R. O. »Dukat« Ovome i osobito danas Laktofrizacija. problemu je ranije, veliku Na čitavom direktnom 169 imamo posvećuje pažnju. otkupnompodručju litara. iznosi 69.740 laktofrizirane laktofriza, čiji kapacitet Najbolje općine: Kutina i Jastrebarsko. Ivanić R. O. »Dukat' elaborat za Grad, napravila je nabavu 92 rashladna direktni još uređaja otkup. nazivamo Robnim 1977. proizvođačima mlijeka proizvođače koji litara više od 10.000 »Dukat». mlijeka godini predali Radnojorganizaciji robnih 1976. i 1977. g. po u proizvođača mlijeka Broj općinama: uređena
sabirna
Ivanić
se
Grad
i Kutina
a
na
u
u
na
sa
:
u
u
smo
su
su
a
se
a
su
za
one
1976.
su
Predali
1977.
mlijeka
u
Prosjek lit.
z
Zagreb
Novi
Samobor Jastrebarsko Ivanić Grad Kutina Garešnica Okolica Zagreba
35
40
663.393
lit.
16.592
4
8
146.386
lit.
18.298
28
51
764.010
lit.
14.980
16
23 10
317.631
lit.
13.810
114.961
lit.
11.496
2.006.681
lit.
15.202
2 —
—
6
Ukupno:
—
132
91
mlijeka Brojproizvođača po
Općina N.
Zagreb
Samobor Jastrebarsko
10— 22 15.000 6
količinama
u
15— 20.000
20—20.000
1977.
preko
7 —
34
7
Grad
18
3
Kutina
10
Ukupno:
90
Ivanić
godini izgleda
ovako
—
17
30.000
Ukupno
2
40
1
8
2
51
—
—5
23 10 132
87
Najbolji
po proizvođači općinama
robni
1. Garašić
Franjo
Rakov
2.
Pavica
Domaslovec
Vilko
Klara Obrež
Potok
3.
Horvat Ladović
4.
Pršir
5.
Batošić
Mirko
249 Cvetković
6.
Zvonko
Kupinec
7.
Maretić Delinić
Josip
8.
Kamneščak
Matija
9. Movrić
10.
59.402
88
Slavko Antun
Radna
lit.
(Samoborlit. (Samobor-opc) lit. N. opc) Zagreb
17.471
4
50.169
32.892
lit. N.
49.070
lit. Jaska
31.578
Šarampovo Vinari 67 Janja
lit. Jaska
21.486
lit. Ivanić
Grad
20.161
lit. Ivanić
Grad
Lipa
13.764
lit. Kutina
Okoli
28
12.480
lit. Kutina
177
59
109
Ivan
Tesarek
195
Zagreb
organizacija taj isplatila je proizvođačima razliku dohotku iznosu dinara. 282.858,80 Najbolji proizvođač prošloj Garašić Rakov Potok dobio razliku dohotku godini Franjo je 17.826,60 dinara. »Dukat«
u
dan
robnim
u
u
u
—
Produktivnost.
Općaocjena proizvođača slijedeće: krava dosta ali po Prvo, broj jednomgospodarstvu jevelik, proizvodnja dosta po grlu niska, teško se da iz stada izbace određenu koDrugo, odlučuju grlakoja daju ličinu i masti, mlijekanemajuodgovorajući %/mliječne način ishrane ostao ishrana slaba naročito zimpo u Treće, je starome, je skim i ne visoku Ovo mjesecima garantira proizvodnju. jenajveći problem. kod većine ili Naš Četvrto, stajski kapaciteti dobri, zadovoljavajući. 1978. od 152 180 robnih plan godinu jepovećanje sadašnjih prcizvođača mlijeka. toku U 1977. izvršeni investicioni zahvati na godine usmjeravanju robnu na investirano po općinama: proizvođača proizvodnju mlijeka. Ukupnoje robnih
može
se
svesti
na
ne
su
za
na
su
Jastrebarsko Novi Zagreb
gospodarstava 11 gospodarstava 9 gospodarstava 13 gospodarstava 7 gospodarstava 35
Samobor Kutina Ivanić Grad U
toku
godine robne pravcu gospodarstava 1978.
investirat
6.510.000
din.
1.633.000
din.
1.600.000
din.
2.480.000
din.
1.446.000
din.
daljnja proizvodnje mlijeka.
u
će
sredstva
se
Petričević
za
usmjeravanje ing.
Petar
POSLA ZA SVE Iz svih
krajeva
zemlje ljudi poljoprivredni Novom Sadu u takove vrste u Susret sajam (najveći našojzemlji). poslovnih i ustanova. Nekoliko desetaka tisuća ljudi, predstavnika tvornica, poduzeća izloženih artikala interes. oko izložene se pobuđuju Poljoprivrednici okupljaju stoke. i utrke te izložbenih rasplodne Organizirane konjičke demonstracija rasnih i kornse grla(krava, bikova, konja živadi). Kupuju traktori, prikolice, kosilice. novim se i bajni, Uzimaju prospekti strojevima aparatima. Prodaju kvalitetni se Na svakom koraku nešto se pilići. trži, prodaje, kupuje, kapari ili Tu su i te oni zaduženi preporučuje. prodavači suvenira, koji »okrepu« I oni imadu ruke može pune posjetilaca. posla, jer nasjeći »janjetine= i koliki interes. ima A. T. »prasetine« je Uglavnomposla naše
došli
su
na
Međunarodni
su
o
su
se
ne
za
88
sve.
za
NEMA DOBRIH MLJEČNICA BEZ ČISTOKRVNIH I SELEKTIRANIH MLJEKARI DUBRAVE UDVOSTRUČILI PROIZVODNJU KRAVA —
vasa
o
=
"va
u Mnoge poljoprivredne zadruge posljeudvostručile dnjevrijeme mlječnu p roizvodnju. Među takove i Dubrava se ubraja (smještena cesti Vrbovec Evo što nam goČazma). vori Đuro referent obračun Horvat, i PZ Dubrava. otkupmlijeka pri Vi imate veliko otkupnopodručje? Tu 20 sela i zaselaka: jepreko Dubrava, Novaki, Podložar, Bađinec, Zetkan, Zvekovac, Ladina, Marinkovac, Mostari, Kortina, Kostanj, PaMarkovac Svinjarec, Vukšinac, Dubravski, ruževac Zabrđe, Dragičevac, Lipovčani, Cerina, i dr. Prnjavorac Proizvodnja mlijeka? tri oko Prije godine otkupljivali 2,5 litara vršili »Similijuna mlijeka (Otkup relu« dok smo već otkuBjelovar) prošle godine Ove mislimo otkupiti pili 4,4milijuna. godine Đuro referent Horvat, 100% 5 tržnih što oko viškova, milijuna je obračun i otkupmlijeka više nego 1975. godine. Kako mlijeka? proizvođačima stojite su
na
—
za
—
—
—
smo
—
smo
za
za
za
s
—
20%
propreko proizvodnji je Napredak mlječnoj 50 ima vrši a izvođača kojiproizmužnjuaparatima, preko poljoprivrednika, da tu nisu iskorištene! i više. No mislimo rezerve vode vagon mlijeka preko Ivan to ističu kao Posebno se proizvođači mlijeka: »vagonaši«,jestnajbolji iz Zvekovca Ivan Bukovac iz Markovca Barbir (17.000 1) Dubrovačkog (13.000 1), 16.000 Kišan iz Mostara i Zdravko (preko 1)
očit. Već
u
—
sada
sve
Ulogazadruge tojakciji? nabavku kreditira Naša rasplodne kooperante zadruga (PZDubrava) steone i sl. I prodaodvije zgrada ja gospodarskih stoke, izgradnju bez čistokrava dobrih nema d i 23.000 mliječnica d).Naime, junice (16.500 li Da i teško reći što krava. i selektiranih krvnih jevažnije: Zbog togaje Jedno bez To ili krava muzara. krava čistokrvnih povezano. drugog je uzgoj ne? Zar nejde! Đurom to kratak Bio razgovor kojemje »mljekarstvo« Horvatom, je a osim malom Dubrave PZ »v jerjepoljoprivrednik, toga prstu«, području narodu već kako to tom zadužen 12 »po popularno pitanju'... je godina govori. u
—
za
—
sam
za
sa
na
se
u
A.
T.
89
ROBNIH PROIZVOĐAČA XI ZBOROVANJE MLIJEKA MLJEKARSKE INDUSTRIJE »ZDENKA« ODRŽANOM U GRUBIŠNOM POLJU prisustvovalo proizvođača je proizvođača koji godini 10.000 litara 1977. više od MI te isporučili mlijeka »Zdenka«, predstavnici Hrvatske Privredne komore Fonda saveza Zadružnog regije Bjelovar, Bjelovar, kao i stočarstvo društveno za SRH, predstavnici političkih organizacija općine Grubišno te i veterinarski Polje, poljoprivrednici stručnjaci togpodručja. Osim krava 41009 sektoru na rasplodnih privatnom područja djelovanja MI »Zdenka« slijedeći brojrasplodnih postoji govedapodselekcijom. Saboru
220
su
u
ženskog podmlatka krava Red.
Općina
br.
Broj
=
Broj ženskog podmlatka Ukupno
krava
poveć.
100 Broj na
1972
1977
1972
1977
1. Daruvar
315
530
214
357
358
83
2. Garešnica
270
951
600
51
287
575
190
483 415
564 513
72
4. Pakrac
221
370
95
179
233
48
5. Virovitica
122
430
119
253
442
59
35
ll4
40
1722
2824
59
Polje
3. Grub.
6. Podr.
Slatina
79
—
Ukupno Index
1215
2935
1218
100
241,5
100
Kretanje
—
otkupa
mlijeka
20,291.212 24,478.073
100
26,215.862 29,129.945
129
35,544.225 44,7167.920
175
1975 1976
1977
Pregled
otkupa
Općina
Daruvar
3.
Garešnica
4.
Virovitica
5.
Pakrac
mlijeka
općinama
po
Otkupljeno
Otkupljeno
1978
1977
8,682.732 6,215.267
Polje
2.
.
7,663.270 4,197.026
6.
Podr.
7.
Bjelovar
8.
Sl. Orahovica
€.
1972
'
1. Grub
1972—1977.
godina 1974
br.
razdoblje
191,4
Otkupljeno
1973
Red.
za
141,4
3,187.049 3,365.151
Slatina
(dio)
Ukupno:
'
1,476.339 157.391
35,544.225
u
=
lit.
Index
121 147
1976.
i
221
godini
1977.
Struktura
Struktura
%/e
0/
24,4 17,4 19,9 13,5 10,7 9,5 4,2 0,4
10,087.328 8,126.474 8,081.935 6,554.364 5,454.588
22,5 18,1 18,0 14,2 12,2 10,6 3,6 0,8
100,0
44,767.920
.
4,162.7146 1,599.810 300.675
100,0
90
.
-.
“
.
--
Index “116
131 114 132 144 142
108
191
125,9
mlijeka području djelovanja isporuka mjeseca 1976. odnosu 25% u »Zdenke« godinu. povećana je i 2 6 sela 220 se bjelovarske području općina Mlijeko otkupljuje km. 1700 dnevno Kamioni prevoze prevale preko mlijeko koji osječke rcgije. din 1977. g. Preko proizvođačima mlijeka,proizje 19,500.000isplaćeno 10.000 litara i više vođačima isplaćene posebne mlijeka koji isporučili dinara. od iznosu tvorničke 547,481.55 premije Kolar 1977. i Josip godini postigao je isporuku Najvećuproizvodnju dinara. od iznosu tvorničke 547,481,00 premije korištena i Za mlijeka proizvodnje proizvodnje govedarske unapređivanje i fonda za domaćih sredstva su razvoj unapređivanje banaka, Samoupravnog i banke obnovu i Međunarodne stočarstva a razvoj. zadnje vrijeme SRH, 3 134 i nabava nastaviti će se i ugrađivanje laktofriza, dalje Kreditiranjem i oprekamiona adaptacija mljekare, izgradnja, opremanje daljnje cisterne, te i za oppodmlatka, njihovo mlijeka rasplodnog manjestaja proizvodnju robnih kod i nabava kao i junica organiziranih rasplodnih uzgoj remanje proizvođača. tekst Sabora Učesnici sporazuma primili prethodni Samoupravnog i Statut u suradnji Ugovor dugoročnoj udruživanjuOOURvrlo živa rasprava. vođena čemu OOUR-a je kooperanata, »Zdenka« Bora direktor MI su: Na odgovarali proizvođača brojna pitanja i Družinec Vlado saveza Bjelovar regije Zadružnog predsjednik Preradović, Klarić. Hrvatske Stjepan Zadružnog tajnik ovim izabrali Sabora Učesnici rasprave javne komisiju praćenje dokumenata. tekstova konačnih i izradu dokumentima predloženih će se Nakon :sporasprave potpisivanju Samoupravnog provedene prići Statuta OOUR-a i razuma suradnji, Ugovora dugoročnoj Bb. U
1978.
tri
prva
na
g.
na
za
na
u
a
su
su
u
u
u
za
u
u
o
su
o
o
saveza
o
za
su
-
|
o
S.
OTKUPLJENO
FINALNE
PROIZVODE: SIR,JOGURT, MLIJEKO U VRHNJE | KONZERVIRANO_ MLIJEKO!
otkupna organiziranija mlijeku, Boljecijene kreditiranje mlijeka, isplata mreža,redovitija manabavci stočnog rasplodnog proizvođača fakneki nabavka samo opreme... terijala, znatno u su mnogome uvjetovali koji tori, i Takova ću mlijeka. jesituacija proizvodnju Gradiške. Nove Petrovom Starom. Selu,kraj siroreferent što Evo Željko Ilić, govori iz službe vinske Starog Petrovog »Kooperacije« u
su
ve-
u
Željko Ilić,
referent
sirovinske
službe
»Kooperacije« Staro Selo. Petrovo
nam
Sela: 91
Samo
imademo 84 sabirališta mlipodručju općine dok ih 16 i na Slavonski Brod. jeka, sa je području općine Sakupiti mlijeko stotinu ni malen ni No mi to smo posao. sabirališta, nije lagan orgauspjeli nizirati. —
—
—
Gradiška
Laktofrizi? Na
oko
nastojat
ćemo
više
Nova
na
30
da
mjesta p ostavili i
laktofrize
smo
ostala
sva
sabirališta
olakšati
marke:
»Alfaistim ćemo time opskrbimo, jer još Laval«, više sve suvremenoj prehrani a
otkupmlijeka, kojem posvećivati potrebna pažnja. Kako kreće proizvodnja mlijeka? U 1974. smo litara dok 1977. godini otkupili 4,6milijuna mlijeka, To skoro dvostruko više. No to godini 8,3milijuna litara(!)je nijekrajnja mogućnost. Kuda tim mlijekom? U Starom Petrovom Selu redovito kvalitetu laboratorijski ispitujemo i te tako obračun. Gotovo svu količinu namirnica, mlijeko, pravimo otkupljenu vlastitim »finalne mlijeka pogonima p rerađujemo proizvode«: sir, jogurt, i konzervirano Isto tržište: na Nova Slavrhnje mlijeko. plasiramo Gradiška, vonski Slavonska i Potrošači navikli kvasu Brod, Požega drugegradove. litetu naših zasad velikih nemamo pa proizvoda, briga plasmanom. istaknute Spomenite proizvođače mlijeka? Ina našem ima zaslužile da su području mnogo »mljekara« koje više znade. Samo da spomenem neke: Milana Jelića iz Maru njima Tisovaca, Tomašević iz Visoke Ivana Pavića i Milana iz Grede, Bošnjaka Bodovaljaca, Kesera iz iz Seoca i Ivana Domazetovića iz Miju Bilog Briga, Franju M eglajca Ima ih No kada bi bilo tržište s mnogo. i Adjamovaca. još sređenije mlijekom tržište na i bilo bi promlječnim proizvodima (mislim našoj z emlji Evropi) izvođača znatno više. Ima ih mnogo, ići se veće mlijeka koji boje investicije oko ili novih modernih krave Bez muzare. uređenja izgradnje staja toga i nema To nažalost svi. industrijskih proizvođača. će
u
se
se
—
—
u
s
—
—
u
u
na
s
—
—
o
se
u
u
za
znamo
POVEZIVANJE Da
NAUKE
| PRAKSE
poljoprivrednici napredni primjer: svjedoči ovaj Već stočari Podravine vide »neiskorištene« rezerve u godinama poboljšanju ishrane krava dvokratnom u silosa. korištenju postojećih Znademo onu izreku: poznatu Krava kroz kaže Tomo doji usta, stočar iz Đurđevca. Kovačić, napredni O hrane krave muzare smo slušali stručna mnogo silosiranju čuli, čitali, ali li deset predavanja,ovak'je nego najbolje. Bolje jejednom vidjeti, puta čuti... su
naši
i
—
se
za
Podravine da Zbogtoga napredni poljoprivrednici odlučili, razgledaju silos u Križevcima. da se način može silirati jedan Uvjereni, taj hrana, kako se i kako kako se kombiprimjenjuje njihova mehanizacija hrani, pravi saznali na mnogo Zadružnom domu Đurnacija... ijoš toga predavanju su
i
na
a
se
su
92
u
Poljoprivrednici
Podravine
đevac.
Predavači
su
bili
mr.
Poljoprivrednom i praksa.
fakultetu
oteljena Bjelovar.
12.
Križevcima
i ing. Franjo To kako Zagreb. je primjer, Slamić
Varga, nauka se povezuje
Boris
asistenti
A.
DUNJA 31.
razgledaju
silos u
1965.
T.
mb 243 NE uzgajača
Brnić
Mate
iz
Nevinca
22,
uzgajaču, kazuju malo, zbogtoga treba kako nešto više ga reći, posebice Dunji. uzgajaču njegovoj Mata, simentalca Danas zovemo, čistokrvnog jedugogodišnji uzgajač svojoj staji. Na 4 i 6 komada rade 7 podmladka. gospodarstvu njegova uzgaja krava,junice dva kako bi oslobodili sina i Marko Drago kojiobavljaju poslove, teških poslova. danas baš već vrlo poDunje, Zbog čegapišemo njemu: zbognjegove kada raditi bikovske Od znate progprovedbi majke. počelo uzgojnog izabranim takođe kao izabrana rama, krava, usmjereno jeoplođivana Dunja, do 8. 04. bikovima. Od pa prvog jedanaestog telenja, kojejeuslijedilo 1968., 7 i ženskih 4 komada. 30. 04. 1974. Prvi muških otelila 11 teladi od je toga bikom izabranim bila po oplodnja uzgojnom (usmjerena jeosjemenjena puta kao te otelila muško iz C. U. O. Gilmarom —0—23 tele, Osijek, programu), ta Bene i Efeba. Sva i nakon 3 ali od drugih očeva, Mamuta, još puta, toga, do testnu stanicu telad Varaždin,kojoj odgajala godinu otkupljena je i kvalitetne tri teleta dana. rasplodnjake prodana odgojena Dosadašnja Ovi
o
osnovni
podaci
vlasništvo
na
o
kravi
vrlo
i
pa
o
a
u
sve
oca
o
se
na
u
za
.
su
se
u
93
nalaze
gdje iskorištavanju Zagreb, Križevci, središnjem mb. Mudri mb. 215 i Barok i to: Gustl mb. 242. kao kvalitetni 201, rasplodnjaci bikovska izabrana otelila 4 muška teleta danas majkakojaje jedina Dunjaje i svi odgoj. otkupljenidaljnji smotniz raznim naš Mata Za nagrada primio značajnih je svojrad, da tri danas i najveće priznanje je sigurno izložbama, nalazi četvrti Vaodgoju Dunje Križevcima, potomkanjegove C.
zavodu
O.
U.
se
u
za
su
na
su
mu
a
rama
a
u
se
mu
u
na
raždinu.
BOŽIDAR MAJHEN, dipl. ing R.J.STOČARSKI
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR —
rasplodnom
Promet
prezime proizvođača
Red.
Ime
1.
Drmenčić
br.
i
M.
2.
Ivurek
S.
3.
Hodalić
I.
4.
Vujčec
F.
5.
6.
Blažeković
A.
7.
Benković
8.
Štefun
9.
Mihajlić
M.
10.
Dolački
N.
li.
Rogić
12.
Kundakčić
13.
Vidić
D.
D. M.
M.
14.
Silović
15.
Domović
16.
Špoljar
17.
Virje
bik
Virje Đurđevac
bik
V.
13193
bik
9847
—
st. Varaždin
Bačić
Stjepan
Hladna
voda
.
junica
359
junica Ladinac junica Brezovljani junica Hrsovo junica bik Biškupci
24649
TP
Križevci
24431
TP
Križevci
24356
TP
Križevci
24407
TP
Križevci
2972
Vet.
st. SI.
468
—St.
Srbić
Ivan, Ploščica
—Ivančani Pipić
Mato, 15
Graberje
bik
2352
Vet.
st.
SI.
Bešinci
bik
2857.
Vet.
st.
SI.
junica
2137
Koler
|
Bistra
Žabno
A.
Ljudevit
s.
19.
Benak
A.
Ljudevit
s.
20.
Vašek
V,
Ljudevit
s.
21.
Vašek
V.
Ljudevit
s.
22.
Horak
J.
Ljudevit
s.
23.
Gašparević
24.
Žunac
25.
Kapka
26.
Jambrišak
J.
27.
Petričević
M.
28.
Taritaš
V.
Borna
D.
V.
Grđevac
V.
Daruvar Drnek Sop Paljevine
Đurđevac
Vet.
Bojana
Benak
N.
tele
O.
S.
Kraljevac
18.
D.
O.
krava
D. I.
S.
Fond
“9785
m.
.
Dežanovec
S.
Fond
Đurđevac
Graberje
P.
Tomičević
9793
Žabno
L.
godine.
1978.
Kategorija
Gola
G.
svibnju
mjesecu
u
pb.Kupac
Selo
3
Mijakić
kooperanata
proizvođača
stokom
Požega
Požega Požega
Petar
Zarile
m.
tele
4430.
Vet.
st.
Varaždin
m.
tele
402.
Vet.
st.
Varaždin
m.
tele
24861
Vet.
st.
Varaždin
junica krava krava junica junica krava krava
9898
TP
Križevci
1646
IP
Križevci
1645
IP
Križevci
9856
“TP
Križevci
9941
IP
Križevci
482.
"TP
Križevci
293
TP
Križevci
junica
9846
TP
Križevci
junica junica
6016
Slivak
Stj., Bukevje
6106
Slivak
Stj., Bukevje
10069
Vet.
bik
st. Čazma
:*
Red. br.
prezime proizvođača
Imei
=
Orle
29.
Piškor
M.
30.
Kuštan
I.
31.
Tomazović
32.
Galijan
33.
Blažević
34.
Kosijer
35.
Paljevine Narta
L. M.
pb.
junica
5998
Brezovac
ž. tele
10314
»Sirela«, Bjelovar
ž. tele
10281
»Sirela«, Bjelovar
J.
J.
S., Kutina
Mokrice
bik
896
__SIZ S.
O.
Utolica Novska
bik
535
SIZ
O., Kostajnica
Jabukovac
bik
D.
M.
Slavnić
25
— Kupac
Kategorija
Selo
junica
S.
Sisak
—
Harambašić
6301
M., Korita
:
—
M., Svinjica,
Zdjelar
879
Vojnić
36.
Slanec
M.
M.
37.
Košak
F.
38.
Krznar
Đ.
39.
Ožuva
A.
40.
Pintarić
41.
Baranašić
I.
41.
Baranašić
I.
43.
Baranašić
I.
44.
Baranašić
I.
Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan
M.
Žena
Gorica
O., Vrginmost
893
SIZ
S.
19511
TP
Križevci
18787
TP
Križevci
junica
18190
TP
Križevci
junica
18588
PŠIC
Križevci
20468.
PŠIC
Križevci
2883
PŠIC
Križevci
20461.
PŠIC
Križevci
2882
PŠIC
Križevci
bik
junica junica tele
m.
krava ž. tele
krava
i dom TRUDNICA
PREHRANA
majke. vrijeme Derad i žena uzimati hranu organa svojih razvoj ploda. dojenja, U ishrane dolazi do i šava da pobačaja ploda. nedovoljne zbognepravilne vezanih treba da soli, organski vapnenih trudnoće, jedovoljno hrani, vrijeme dolazi do kod trudnica propadanja kostiju ploda. Inače, potrebnihizgradnju hrani ima slabe mišići i u vapna Čim dovoljno ij. pojavljujugrčevi. zubi, vitamina uzima ako trudnica mlijeka, sira, C, stanje poboljšava. dovoljno dolazi do slabokrvnosti žena doba željeza, dovoljno Ako, trudnoće, Inače slaboi crni kruh zelenim lišćem Povrće imajuželjeza. (anemije). B12. vitamina i krvnost lijekovima injekcijama liječi rada Kod dolazi do brinuti sebe i Trudnica plod. nje povećanja hormon I organa lizlučuje većojmjeriposebni tijela.žlijezda štitnjača i tvari On tijelu izmjenu (tiroksin) kojije jod. utječe bolju može kobnih imati može hrani rast pa posljedica, ploda. Pomanjkanje joda ka i do sklonosti doći do gušavosti ploda,kasnije povećanja žlijezde štitnjače količini. U J od zaostalosti i djeleta. je potreban maloj kretenizmu, Pravilan
razvitak
djeteta počinje u
utrobi
i
za
za
mora
trudnoće
Za
se
za
za
se
se
nema
u
se
sa
se
za
mora
-
u
uz
u
na
vezan
na
u
a
umne
u
95
.-.
-.
=
krajevima, gdje tlu, vati sol. jodirana
vodi
u
Kod
trudnica
i
i hrani
ima
malo
dojilja
joda
mora
se
u
hrani
upotreblja-
vitamin manjkatipotrebni vitamini, najčešće A iC. Vitamina D nema osobito zimi i pa D, proljeće, jer prirodi sunčane vitamina ima Vitamina dovoljno svjetlosti. Ovog najvišeribljem ulju. A i C ima sirovom voću i te mrkvi. osobito dovoljno povrću, žutoj Trudnica, u treba da se hrani više nego ali hrana sadrmora početku, prije trudnoće, žavati krto meso, potrebne hranjive sastojke: bjelančevine (mlijeko, riba), crni već i (ugljikohidrate) kruh,tijesto, rižu, (masti) životinjsku,ulja soli i navedene. Hrana biti ukusna garin(mineralne vitamine, naprijed i lako da i da od probavljiva. Najbolje je jemješovita sastojimlijeka, jogurta i voća i zelene kefira, sirovog povrća(rajčice, mrkve,zelenog kupusa, salate, i 6 da trudnica uzima i krumpira dr.). Poslijemjeseci nijepreporučivo ta hrana sadrži holesterina i što znatno jajajer previše lecitina, opterećuje i a time tvari. Za vitaminom C bubrege, izmjenu podmirenje potrebe najsok od limuna ili ako tada bolji je narandže, njih svježih, isjeckani kupus. i
mogu
u
rano
u
nema
u
u
u
ne
sve
ne
mar-
mora
se
meso
za
a
Ukratko
rečeno,
trudnicama
nema
da
preporuča
se
troše:
kolimlijeko, mlijeko, jogurtkefir, vrhnje manjim činama masti i masti, umjesto svinjske biljna ulja margarin. krto meso tražiti od i trošiti (izbjegavati svinjsko), peradiribe, suho odnosno i kobasice. meso, konzervirano, i domaće južnovoće, kruh od crnog knedle ili količinama brašna, noklice, ograničenim začine: sol i biber izbjegavati od laki i voćne mineralne vode. Ne pića čaj kavu,limunadu, sokove, uzimati alkohol i preporuča jakukavu, pogotovo pušiti. —
kiselo
nemasno
i
s
a
meso
—
ne
—
—
u
—
—
se
a
ne
D.
a——a
.— ““<<S<\<X)jNkN+—_ aa —— —“ <
<<<
UREDNIČKI Uređuje ODBOR Glavni i odgovorni urednik Kaštelan dipl. inž. Dinko i izdavač: Udruženje SRH. mljekarskih radnika i uredništvo: Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476. Mjesečna pretplata za privredne d. 6.— organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d. 3.—
Vlasnik
Tisak:
Am
či
oi
K.
NIŠRO
s
o
»VJESNIK«
—
—
.
“u.
—
a
OOUR
.
TMG
.
—
—
s.
Zagreb
VS
POGON
=...
“
u
“
-