o
o
i
i
i
ah
i
i
HIGIJENA
RUČNE MUŽNJE kontakt U neposredni mliproizvodnji mlijeka, mužnjapredstavlja prvi okolicom. Zavisno od sa se jeka higijenskih prilika kojima odvija m užnja, dobiva određene bakteriološke i se odnosno mlijeko higijenske kvalitete, zahvat zdramužnjapredstavlja odlučujući proizvodnji kvalitetnog mlijeka, i i stručno izvođevog za prehranu prikladnogpreradu. Stoga pravilno dio njemužnje, održavanje higijenskih prilika predstavlja neodvojivi poslova Kod zdravih luči bez bakvimenu se proizvodnji mlijeka: grla, mlijeko Prvo cisterni sise. Izsa u terija. onečišćenje mlijeka bakterijama događa bakterioloških i mehaničkih, daljnih onečišćenja, predstavlja vime,staja, vrši muzač i smisao svih i se posude koje mužnja. Stoga higijenskih mjera zahvata smanjenje jest onečišćenja mlijeka najmanjumogućumjeru. T o i redovnim postiže pravilnim postupcima održavanja higijene mužnje. obuhvaća: Higijena mužnje 1)higijenu staje vimena i 2)higijenu muzača 3)higijenu muzlice 4)higijenu 1)Higijena staje treba obratiti naročitu pogone. prve Staje predstavljaju mljekarske Stoga i čistoći budući da u dolazi do prvog kontakta pažnjuhigijeni staja, njima sredinom. Osnovni sa čistoće mlijeka vanjskom zahtjev je. održavanje stajališta redovnim i mokraće odstranjenjem Dugo zadržavanje gnoja. gnoja Osim mise gućavazaprljanje životinje. togapojavljujuplinovi neugodnog treba risa. Zidovi imati dobro izvedenu Zbogtogastaja ventilaciju. staje biti uredno okrečeni. Muhe Krečenje obavlja raju najmanje dvaput godišnje. redovni Osim što stanovnici su staja. uznemiruju životinje, prenosioci raznih štetnih i treba Zato bakterija. opasnih onemogućiti njihovo prisustvo mrežica To raznih i sredprozoreupotrebom staji. postiže postavljanjem muha. stava sredinom onečisti muzlici sestajskom uništavanje Mlijeko nalazi i obilno prekozraka, kojem djelići stelje, gnoja prašina, bogati U naravi. tom mehaničke i bakteriološke bakterijama. slučaju onečišćenje je i čistiti nastirati Stoga vrijeme mužnje prije mužnje smije staja, stelja krmiva. i davati prašna vimena i 2)Higijena može i iz vimena. Onečišćenje mlijeka dogoditipovršine unutrašnjosti vimena i mehaničke naravi: sa Onečišćenjepovršine životinje, prvenstveno je onda bakteriološko. čestice treba vime i dlake, stelje, gnoja, Stoga tijelo održavati čistim i urednim. To se redovnim domuzare postiže izđubrivanjem, količinom čiste i kvalitetne te redovnim muvoljnom stelje, četkanjem tijela Dlake vimenu biti vime treba obvezno zare. trebaju ošišane, prije mužnje nalazi Nakon treba vime dezificijens. pranja, prati mlakojvodi, kojoj U čistim ručnikom. vrši posušiti posude,kojima vimena, smije pranje musti. nakon Kod vimena i muzare bolesnog pranja mogućejeonečišćenje raznim štetnim Takva mlijeka bakterijama. grlamoraju posebno musti, koristiti tek nakon obrade. mlijeko smije prehranu posebne muzača 3)Higijena zdrave osobe. Za samo Mužnjusmijuobavljati obavljanje mužnje obično od posebna odjeća, bijele boje. Odjeća sastoji prikladnih postojati kombinezona svake treba obvezno Prije mužnje i pokrivala glavu. oprati u
u
za
uz
u
u
se
vore
u
na
se
-
g
muzare
omo-
mo-
se
one
u
na
se
za
u
u
se
su
se
za
ne
muzare
se
sa
a
na
u
a
u
se
u
se
ne
se
a
se
se
za
mora
*
se
za
2
vodi.
Nakon
ruke
u
na
čistim
toploj, tekućoj posušiti pranja, rukama ručnikom. Mokrim musti. Isto tako nijedozvoljeno nijedozvoljeno ruke način. Za nakvašavati neki ili prstiju mlijeko uranjanjem drugi ruku i olakšavanje omekšavanje mužnjedozvoljeno je upotrebljavati odgokreme. bezmirisne varajuće muzlica 4)Higijena Posude vrši biti čiste. S obzirom koje mužnjamoraju bezprijekorno biti izrađene lako čisti i od materijal, trebaju materijala koji nijeosjetsredstva Treba pranje. izbjegavati emajlirane ljiv muzlice, jerjeemajl nastati može osjetljivudarce, prilikom čega odlupljivanje emajla, oštećenim mlidolazi do sastav na mjestima korozije, kojanegativno utječe Za izradu muzlica čelični lim ili eloksirani najprikladniji jeka. jenehrđajući Izvedba muzlica da biti takva laku i upopraktičnu omogućava aluminij. da maksimalno iz strane irebu, druge sprečava zagađenje mlijeka vanjske sredine. U tom smislu muzlice natkrivenim otvosa najprikladnije plosnate muzlice biti bez kako bi Unutrašnje površine glatke, šavova, moraju i i olakšalo nakupljanje zadržavanje spriječilo mlijeka čišćenje. Mjesta nezahvaćena izvor baklici, čišćenjem, predstavljaju trajan zagađenja mlijeka Musti treba čiste muzlice. muzlice samo terijama. smije Prije mužnje, vrelom ili vodom. Nakon i završene isplahnuti hladnom, jošbolje, mužnje muzlice hladnom vodom. se isplahuju ispražnjenja, Isplahivanje smije vršiti vrućom način i minerali se bjelančevine vodom,jer taj mast, mlijeka obliku muzlice. Nakon muzlice na zadržavaju naslage površini isplahivanja, četkom deterdženta. i peru Četkanjepranje vrućoj otopini odgovarajućeg obuhvatiti muzlice. muzlice isplahuju površine pranja Poslije ruke
u
sapunom
u
treba
se
na
se
na
za
na
na
a
mora
a
s
su
rom.
se
u
se
muz-
u
ne
se
na
u
u
se
mora
sve
vrelom
čistom
se
vodom.
Gdjeje
moguće, poželjno jeisparivanje muzlice odlažu stalaže otvorom kako bi oprane prema obješene dolje, Muzlice nakon ni kom omogućilo ocjeđivanje. pranja slučaju smiju brisati Vrlo muzlice da sunčanim krpom. jepoželjno ocjeđuju mjestima. Muzlice i čiZa smijuupotrebljavati mužnju. održavanje higijene stoće svako treba biti mužnje gospodarstvo opskrbljeno odgovarajućim priboi isto tako i količinom čiste i sanitarno alatom, dovoljnom ispravne vode. Sav alat i treba redovito održavati čisi priručni pribor upotrebljivom kako tom bi bila svedena mogućnost zagađenja stanju, mlijeka najmanju ili Samo i stručnim moguću mjeru, potpunoodstranjena. ispravnim pristunavika i dio pom higijene održavanju mužnje, kojipostaje neodvojivi poslova dobiti bakteriološki mlikvalitetu savjesnog mogućeje muzača, besprijekornu Time jeka. neposredno utječe preradbenu prikladnost, kojaosmišljava trud i i sav ulaganjaracionalnoj ekonomičnoj proizvodnji mlijeka. Slavko Kirin Dipl. ing. NOVI VETERINARSKO-SANITARNI PRAVILNIK U »Službenom listu« SFRJ br. 47 od 25. kolovoza 1978. g. objavljen je »Pravilnik načinu živoobavljanja stalnog veterinarskopregleda i Za tinja klanje proizvoda životinjskog podrijetla«. stočaresanitarnog i mlijekamljekare kojemlijeko prerađujumnogobrojne mlječne proizvode proizvođače Pravilnik od VII i članovima 99 i 113 velikog tajje značaja jerje glavi obuhvaćen od i pregled mlijekaproizvoda mlijeka. Pravilnik novih ima i načina veterinarsko-samnogo kojima propisa nitarna služba rad. Može da Pravilnik obuhvaća protemelji ustvrditi, svoj muzlica
to
se
vrelom
na
se
se
u
se
se
a
ne
na
samo
rom
Ovako
parom.
za
sa
u
na
se
na
u
o
za
u
u
na
se
3
ki -
.
a.
ok
ji
lj a
0
in
la
ii
o
an
zad
dk
i
il
ian
i
ind
"mlijeka izvodnju staji gospodarstva, transporta do i pa prerade mljekarama skladištenja prodaje trgovinama. 99. Tako član od i mogu upopropisuje: »Mlijekoproizvodi mlijeka ako od zdravih ako trebljavati prehranu ljudi potječu životinja, higii toku i ako transporta uskladištenja jenski dobivanja, prerade, ispravni je ovim udovoljeno uvjetima predviđenim pravilnikom«. uskladištava i Prostorije prerađuje, hladi, kojima mlijeko dobiva, toku dodir dolazi i oprema dobivanja, prerade posude koja mlijekom članu i 100. prema higijenskim propisanim morajuudovoljavati transporta 'nadležna veterinarsko-sanitarna služba: Zato uvjetima. dva li 1. higijenskim provjerava najmanje putagodišnje je udovoljeno uvjei toku tima preradetransporta mlijeka. dobivanja, radi 2. po bakterija uzorke.mlijekautvrđivanja ukupnogbroja uzima, potrebi, 1 ml. kontaminenata mlijeka. radi 3. uzima uzorke mlijeka utvrđivanja prisutjednomgodišnje najmanje metala. nosti i soli teških pesticida 101. način Član metilenskog pokusredukcije propisuje kojiseSmatra da modrila. ako bakterijama zagađeno prekomjerno jemlijeko obavlja uzoraka roka od dva sata. četiri mlijeka petine obojene prije članu izvršit će veterinarskoNadležna služba, 102., najprema mljekovoda, kantica i ambasanitarna pregled kanti, cisterni, mjesečno manjejedanput i po i uzeti laže drugeopreme mlijeko potrebi ispirke bakteriološki pregled. cisterni da i površina opreme jeunutrašnja Smatra kantica, kanti, druge mikro1 ml. više od 5 čista ako kolonija obujmaposude dovoljno organizama. mikrobiološke U i opsega prekoračenja slučajevima kontaminacije posuda iznad nadležna opreme propisanim mlijeko granica ovimpravilnikom, služba će i naredit terinarsko-sanitarna pozabranit upotrebu poduzimanje radi trebnih kontaminacije. smanjenja mjera način i radi 105. Član propisuje. skladištenja higitransporta očuvanja ako U 4 sata, čuva od jenske ispravnosti. gospodarstvima, mlijeko dulje ohlađeno i do 10"C. Isto tako mora mlijekamlječpropisujehlađenje biti nih i proizvodamljekaramatrgovinama. 106. i osnovi Prema članu orgaproizvodi ocjenjujemlijekomlječni kao: i laboratorijskog noleptičkog ispitivanja 1. upotrebljivo prehranu ljudi 2. prehranu ljudi neupotrebljivo 3. upotrebljivo prehranu ljudi. uvjetno od kao 107,: ,i Član Mlijekoproizvodi mlijeka ocjenjuju upotrebljivi i ako od zdravih akopotječu životinja higijenski ljudi prehranu ispravni. članu kao 108. prema neupotrebljivo prehranu Mlijeko ocjenjuje ako od ljudi potječe da tuberkuloze ili 1. kojeboluju, sumnja boluju.od zaražene brucelama 2. koje od 3. zaraze, plućne slinavke, bedrenice, šapa, kojeboluju goveđekuge, i dr. ovčjih.boginja bjesnoće, šuštavca, salmonelama inficirane 4. koje od
same
muzare
zatim
u
sve
u
i
u
se
su
za
u
u
a
se
s
u
u
u
u
na
su
se
'
za
za
se
nema
na
ra
za
ve-
se
se
u
na
se
za
za
za
se
za
su
se
za
muzara: se
su
h
su
————.—.—.—.>.
eneo
5.
“*
od
kojeboluju kroničnog zapaljenja kojeboluju akutnog sadrži St. ili agalactie Staphylococcus zapaljenja vimena, mlijeko vimena
od
ili
a
aureus
poremećeno stanje je Gjinikojih iz organa gnoj spolnih kojeizlučuju služe proizvodnju cjepiva koje kojiprelazemlijeko lijekovima koje liječe teško
zdravstveno
kod
za
u
se
ljudi: prehranu Mlijeko ocjenjuje neupotrebljivo bolesti zaraznih uzročnicima kontaminirano 1. ako je zaraznih bolesti uzročnicima kontaminirano 2. ako ljudi je isbakteriološkim minimalnim 3. ako kojemoraju odgovara namirnice prometu punjavati stanica više od 1 ml. sadrži 4. ako 500.000 metala i soli teških ostatke sadrži 5. ako lijekova važeći većih od onih količinama sadrži 6. ako kojedopuštaju pesticide kao
se
za
normama
ne
u
u
u
propisi
mehanički
7. ako 8. ako
tive 9. ako *
10.
je konzervirano je
i biostimulatore
kontaminirano
je
po zdravlje ljudsko p rimjesama, zagađeno adisadrži odnosno druge kemijskim sredstvima,
štetnim
radioaktivnim
tvarima toliko
organoleptička svojstva njegova ljudi. trebljivoprehranu ako
su
da
promjenjena nije
upo-
za
VIŠE MLIJEKA U ŠKOLSKIM
KUHINJAMA stanovniku
je proizvodanašojzemlji mlijeka mlječnih Potrošnja od tri to i Posebno mala i starije djece nezadovoljavajuća. prehrana još do onih pa školovanja. koji prikrajusvojeg godine želi Zato prehrana poboljšati uvođenjem našeg mladog naraštaja, i redovite obroke dječjih mlijeka Za školskih koje kuhinja. mlijeko naša kuhinjama potrošispomenutim društvena ga nadoknađuje zajednica litri. Time dinara od po cijeni 0,94 i veća želi popostići sniženje cijena koTako i stvaraju mlijeka. trošnja da navike i risne je prehrani, namirnica jer mlijeko najpotpunija mlatvari drži potrebne hranjive dom organizmu. će koristi i takve imat Od Proizvodnja mlijeka. stočariakcije donosi Višak lii treba biti usklađena manjakmlijeka potrošnjom. mlijeka proizvođači Zato štete stočarima i mlijeka potrošnje _mljekarama. povećanje goleme školskim daljnjem unapređenju našegmljekarstva. kuhinjama doprinosi i
u
po
one
,
su
sve
se
u
se
u
u
se
se
u
znamo
sa-
sve
s
u
Be
=
OBRAZOVANJE UZ RAD STOČARA-KOOPERANATA MLJEKARE Ove zime OOUR kao i radne mljekara »Dukat«, »Kooperant«, druge će školskim centrima Novi ganizacije organizirat Zajednici poljoprivrednim Dvori i Križevci stočara skladu obrazovanje svojih kooperanata reformom obrazovanja. 624 Obrazovanje jestupnjevito. Započinjedrugimstupnjem kojitraje školska sata. Nakon obranastaviti mogu drugogstupnja završenog polaznici III ima 530 nakon školskih sati. Polaznici zovanje stupnju koji završenog II i III stiču naziv uzgajatelja stupnja, goveda. IV završen III Nastava IV u Uvjet upis stupnj je stupanj. stupnju 852 sata i stiču naziv što završetak traje polaznici stočara, predstavlja srednjoSa IV mogu, školskog obrazovanja. polaznici svjedodžbom završenog stupnja se ako više škole i fakultete. žele, upisati poljoprivredne i će blizini boravka što Obrazovanje jebesplatno organizirat mjesta će olakšati nastave. Polaznici dužni propohađanje obrazovanja osigurati nastavu koristeći učionički zadružnom storiju najprikladniji prostorškoli, stanici i dr. Obrazovna grupa domu,mjesnoj zajednici, poljoprivrednoj započet će radom kad 20 prijavi polaznika. Predavači školskih stručnjaci poljoprivrednih centara, poljoprivrednih i veterinarskih i dr. će stanica, profesori, liječnici Predavanja organizirati satima ili prema vodeći računa uglavnom večernjim zajedničkom dogovoru svakodnevnom radu stočara gospodarstvu. završena škola. Polaznici Uvjet upisje osmogodišnja koji nemaju vršenu završena četiri razreda mogu osmogodišnju školu, imajunajmanje završiti po programu, je posebnom uporedo obrazovanjem. Ovakav način u stoobrazovanjapotpunosti jeprilagođen mnogobrojnim čarima da svakodnevni rad steknu obragospodarstvu svoj stupnjevitim zovanjem najviša zvanja. Oni završenu žele niti a polaznici kojinemaju osmogodišnju školu, ju savladati dio iz stručni samo II mogu programa završiti, nastavnog stupnja stoke 434 sata. i obrazouzgajatelja trajanju Njima omogućuje daljnje i dr. ali iz II progrma vanje ratara, povrtlara, peradara nastavnog stupnja. Tako će i ovi stočari savladati stočarske i kooperanti znanja tarske proizvodnje. Sve vezi dat će referenti i informacije obrazovanja proizvodnju otkup ili referent kadrova. mlijeka obrazovanje U listu širu smo individualnih štampali informaciju obrazovanju i omladine redovitim i da proizvođača školovanjem rad,smatrajući je mogućnosti sve omlapoljoprivrednike interesantna, jerprikazuje obrazovanja dine i reformiranom sistemu i poljoprivrednika odgoja obrazovanja. Sistemsko kadrova može obrazovanje proizvodnih poljoprivredi pomoći da otklone elementi da negativni obrazovanjaprošlosti podigne i obrazovni stručni stanovništva lako stupanj cjelokupnog poljoprivrednog brži i veći rezultati poljoprivredi. postignu proizvodni or-
u
s
u
—
novom
s
s
na
za
na
na
se
u
su
za
u
se
su
se
u
o
u
za
za-
a
s
uz
u
ne
—
u
se
za
osnovna
—
u
ra-
za
za
ovom
o
uz
u
za
novom
u
se
u
—
se
—
u
OBRAZOVANJE
UZ
RAD
INDIVIDUALNIH
POLJOPRIVREDNIH
PROIZVOĐAČA rad sada sistemski po Obrazovanje poljoprivrednika je prviputa riješeno sistem i obrazovanjegovom ugradnjom jedinstveni odgoja usmjerenog Tako svi radnici radnim i indinja. poljoprivredi (radnici organizacijama uz
u
u
6
a
u
poljoprivrednici) imaju mogućnostiobrazovanje i radnici u drugimdjelatnostima. i samoupravnog organiziranja razvojasocijalističkog potrebe Uvažavajući razrađeni i različite te interese poljoprivrednika, sposobnosti poljoprivrede i dinamičnost karakterizira sistem organiziranost. stupnjevita elastičnost, rad svim Razrađeni sistem | poljoprivrednika pruža polazobrazovanja sredi nicima pa osposobljavanja završavanja stupnjevitog stručnog mogućnost Srednastavka daljnjeg obrazovanja. obrazovanjamogućnost njegstručnog tako da rad je je poljoprivrednika programirano njeobrazovanje IV sa završenim srednjeg stupnjem izjednačeno sadržajnopotpunosti stupnju omladine. obrazovanja usmjerenog Sistem zasniva obrazovanja poljoprivrednika usmjerenog izgrađivaskladu rada maki obrazovanja potrebama nastojeći nju razvijanju postići rada skladu simalnu individualnim obrazovanja potrebama prilagođenost razlikama obzirom sklonosti i interese. polaznika njihove sposobnosti, načelo uvaženo svakome prema kojemuje Potpunoje osigurano postizanje da svakom dometa i to tako omogumaksimalnog obrazovanju pojedincu do od zavisno ćava sposobnostinajviše njegovih mjere, njegovog razvijanje i rada. rezultata i procesu obrazovanja postignutih zalaganja sistem i poljoprivrednika nije, obrazovanja Stupnjeviti odgojausmjerenog odnosno kao sistem razrađen po napredovanja vertikali, isključivo međutim, On više kao sistem iz nižih pokvalifikacije. pruža stupnjeve napredovanja horizontalno horizontali. Takvo stručnosti i sebne širenje širenja mogućnosti svim razrađeno kao stvarna i potreba obrazovanja stalnog usavršavanja je kao II poljoprivrednog stupnju početnomstupnju posebno stupnjevima, stručno Horizontalno i stalno usavršavanje obrazovanja širenje obrazovanja. stručnosti svim razinama rada, tehnologije potrebno jezbogusavršavanja i interesi ali isto tako i kojih potrebe poljoprivrednika, zbogopćegpoložaja to Posebno rada. svesti samo mogu funkcije ograničene ostvarenje svih što odnosi funkcija samoupravljanjejezajednička osposobljavanje radnih ljudi. obraRazrada uvažila da stručno zavisi i od sistema i općeg je činjenicu između više Zato i i jednog drugog zbogčega granice nestaju. zovanja iako radi sistem osposobljapoljoprivrednika, stupnjeviti obrazovanja složeno različitim složenosti i rad ugradilo širine, stupnjevima vanju cjelovito obrazovanje. rad i Pri razradi sistema poljoprivrednika posebno odgoja obrazovanja obraomladine iz sistem vodilo računa prijelaza redovnog mogućnosti shematskim ilustrirano što prikazom: posebnim zovanja rad, je niti dio niti poljoprivreda,onaj poljoprivrede Naravno, cjelovita kojega je može obuhvatiti u proizvodnom regionu realizirati, moguće pojedinom Zato obrazovnim razrađeno dvadesetak profilom. je poljoprivredi jednim II III i deset četvrtom. Budući obrazovnih profila stupnju, petnaestak rad niti može i ostvariti da pa jednoj najmanjoj cjelini proizvodni kao redovni i jednostavnih radnjipokreta,poljoprivredi je vladavanjem prvi II pa poljoprivrednici osposobljavaju pravilu stupnju profil onaj I stručnosti. stupnju rad će Sistem poljoprivrednika najbolje obrazovanja stupnjevitog Na i III uzgajatelj goveda(II stupanj) sagledati jednomprofilu. primjer odnosno stočar (IVstupanj):
vidualni
iste
kao
za
svi
ostali
uz
i
uz
ono
uz
na
u
na
se
u
s
.
u
s
s
na
u
se
u
u
u
na
na
na
se
se
na
ne
za
na
sve
se
o
se
u
za
na
uz
u
o
se
uz
a
ne
se
u
na
na
u
na
se
ne
sa-
ne
na
u
na
se
u
uz
.
na
N
se
SHEMATSKI STUPNJEVITIM OMLADINE
POVEZANOSTI
PRIKAZ
REDOVNOG
OBRAZOVANJEM 17..REDOVNOG
UZ
U
RAD
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJA |
SA
PRELASKA MOGUĆNOSTI RAD
UZ
VF:ukulte4 #
STUPANJ
V
|
fo
z
10 obrazovnih
OL
<
DFOofilG
= Završni ===| FEzavršni === [ry STUPANJ E zajednički == =zajednički = programza==| program ooperante == za
godina
h
IGLA stpl piprennog
ZT
e 15
20 HŠO obrazovnih sU profila
tupnjaj pripremnog
Va Osnovna
s
49)
STRUKA |
&
_ \25
|
1385 NEPOTPUNA
.
OSNOVNA
HŠO
obrazovnih sU
TUFAN
razred FEBEXE
bs
ŠKOLA
“širenje obrazovanja “= usavršavavanje stalno =:
Horizontalno
|
'
SU
redovnoškolovanje =
=
obrazovanjekooperante za
-
obrazovanje uz
rad
-
nastava
nastava
_u
obavezna
u
školi
mjestustanovanja
i na »
terenu, +
se u osmogodišnjom uključuje 1. poljoprivrednik isto tako ali se može i direktno obrazovanje drugomstupnju uključiti (a) direktno isto tako četvrti i stupanj (c). treći, (b) nakon savladana 624 poljoprivrednik drugistupanj a)uključivanjem nivou nastavnih sata drugog osposobljavauzgajatelja goveda sadržaja horizontalno može toga stupnja. upotpunjavati Nakon svojuosposobljenost nakon 252 sata i nivu i osposobivši primjer drugogstupnja dalje može hrane itd. On isto tako te stočne uzgajatelja peradi proizvodnju 530 sati vertikali i staviti goveda uzgajatelja osposobiti napredovanje horizontali na trećem Uz stručnosti trećem po širenja stupnju. mogućnost nakon 852 stočara sata također može (IVstupanj) osposobiti stupnju, završivši takopotpuno srednjoškolsko obrazovanje. osmozavršenom treći direktnim polaznik uključivanjem stupanj b) školom se nakon 1124 sata goveda uzgajatelja trećeg osposobljava godišnjom vertikalno ili horizontalno stručnost širiti te može pak nastaviti svoju stupnja, stočara. nakon 852 sata četvrtom osposobivši stupnju obrazovanje završenom školom se može osmogodišnjom c)konačnopoljoprivrednik četvrtom direktno uključitiobrazovanje stupnju osposobivšinakon nastavni radnika 1932 sata stočara. moplanpružaposebnu stručnog Ovaj raznih onima mladim gućnost poljoprivrednicima, kojimajezbog posebno redovno bilo da srednjoškolsko uključe obrazovanje. loga nemoguće Polaznici razredom završenim jednim uključuju pripremnog stupnja 2. sata 874 nakon treći pa direktno obrazovanja usmjerenog postaju stupanj I oni mogu stručnost horizontalno širiti: uzgajatelji svoju govedatrećeg stupnja. i savladanih 252 sata nakon programa pa osposobljavaju primjer vertikalno te i itd. mogu peradi Međutim, oni dalje napredovati gajatelja četvrnakon od 852 sata osposobljavaju svladanog trajanju programa tom i tako stočara srednjoškisko obrazovanje. završavaju stupnju 3. Polaznici završenim uključivati mogu stupnjem pripremnim dva načina: obrazovanje treći svlate mogu uključiti stupanj obrazovanjanakon a) stručnog od 654 sata programa danog trajanju postati uzgajatelji goveda(III stupnja). I ovi tako direktno četvrti moguisto polaznici b) uključivati stupanj će svladavši razrađenom programu prema obrazovanja gdje sadržaj stručnog od 960 sati stočara Ova variosposobiti (IVstupanj). trajanju ukupno će nakon omladini, koja planaposebno omogućiti završenog jantanastavnog raditi da rad ostane završi poljoprivredi, pr:premnog stupnja potpuno visoko zatim i više odnosno srednje usmjereno obrazovanje, obrazovanje. 4. Razrađeni velikom naših sistem pažnjuposvetio broju jeposebnu školu. Za završenu poljoprivrednika kojinemaju osmogodišnju njihje đen i osnovnog program osposobljaposeban zajedničkog obrazovanja stručnog nakon završena četiri razreda pa škole, primjer polaznici vanja od 1258 programa stječu svladanog takvog zajedničkog trajanju sati, uspješno i osposobljavanja stručnog obrazovanje drugistupanj potpuno Ovi budući da sada i završenu gajatelja goveda. poljoprivrednici, imaju horizontalno stručnosti također i mogu godišnju školu, širenje napredovati završenom
sa
školom
na
na
a
na
u
se
na
za
on
se
na
za
na
na-
za
se
u
za
za
na
za
se
sa
u
za
za
se
na
sa
u
na
se
za
raz-
u
se
sa
u
se
se
za
na
na
u
se
uz-
za
u
se
sa
na
se
u
u
se
u
u
se
za
u
uz
a
onom
razra-
na
osnovne
sa
u
za
osnovno
uz-
osmo-
uz
po
vertikali.
kojinemaju osmogodišnju školu, ukljućiti u zajednički mogućnost program,,preostaje osposobljavanja stručnog stručni i ne (dasavladavaju dio, sadržaje zajedničkih nastavnog 95. Polaznicima
završenu
a
neće
se
samo
samo
a
osnova
9
plana srednjoškolsko obrazovanje (na drugogstupnja), od 434 Oni nakon sata. mogu primjer uzgajatelja goveda, .trajanju toga horizontalno stručnost bez da vertikalno jedino proširivati svoju mogučnosti dok završe napreduju školovanje. potpuno U sistemu razrađen stoprimjer tako pa 6. jeposebno peti s tupanj je čarstvu sada deset Peti za definirano profila.tog stupnja. stupanj jezamišljen dva obrazovna dvojako pa se,na osnovna javljaju.pretežno njemu, profila: specijalisti višem stručposlova proizvodnih obavljanje, stupnju, i... nosti, obavljanje, kontrole, specijalisti pripreme, organitehničke poslova i drugih poslova. zacijerazličitih, Tako stupanj) goveda program tov na (V realizira primjer specijalist 910 sati. obrazovanjatrajanju od Razradom ovi nastavni daljnjih kvalifikacijskih stupnjeva programi višim školama tako i fakultetima i pa vezuju sposobnimmarljivim je ustavno i pravo poljoprivrednicima osigurano postizanjanajvišeg stupnja obrazovanja. realizira boravka rada <Obrazovanje .i mjestu poljoprivrednika koristeći učionički programa realizaciju informativnog dijela najprikladniji zadružni stanica i dio za (škola, prostor dom,poljoprivredna sl.), praktični i sredstva rada samih odnosno predmeta obrazovnog centra, polaznika najsektora. bližeg društvenog obrazovnih vode i programa Realizaciju organiziraju, obavljaju poljoprivredni školski centri nakon radom stručnih kadrova verifikacije dijelom svojih i radom iz rada dijelom područnih stručnjakaudruženog (agronoma, strojara, i profesora, veterinara, ekonomista, liječnika, saobraćajnih stručnjaka drugih). Zato rada pojedinim područnim organizacijama udruženog posebnim kako obrazovnih moupravnimsporazumima regulira vođenje broja m anjeg užem tako isto i grupa području, realizacija određenog dijela obrazovnog i programa
nivou
za
za
na
u
sve
ne
osnovno
A
a
na
.
za
—
u
na
NEE
ra
'
>
nokie
ga
za
—
;
;
za
u
se
..
za
one
na
:
se
u
samom
.
za
a
se
s
sa-
na
programa. Svi realizatori
obrazovanja završavaju najprije andragoški oni i rad stalno nar, ali dalje andragoški usavršavaju. Obrazovna radom kada dvagrupa počima prihvati prijava najmanje deset isti obrazovni za ili viće program poljoprivrednika jednom obližnjih naselja. U uvršteni i osiprofile poljoprivrednih zanimanja sadržaji koji i i guravaju stjecanje znanja vještina potrebnih osposobljavanje polaznika kao vozača traktora. se
uvodni
semi-
uz
se
u
sve
su
za
OPET SMO ZAPAZILI Na stočarskim ponovo prošlogodišnjim izložbama lošu zapazili jednu naviku naših da ta dan izložbe ili smotre »zaborave« stočara, je, podojiti krave. da će time Takovo vime doprinjeti Misle, boljemuspjehu s vojeg g rla. bit će veće i možda će time puno kod stručne mlijeka postići bolja o cjena izloženu stoku. baš suprotno komisije kojaocjenjuje Međutim, p ostiže jer time može ne dovodi kod do i komisiju utjecati, grla pojedinih teških tada stočari više štete nego koristi! pa upalavimena, imaju Ta navika iz onih »dana« kada stočari krave potiče još svoje prodavali stočnim Da bi se krava trebala sajmovima. štobržepridobio je kupac, imati što veće na vime,a tosepostiže jutarnje izostankom redovite mužnje dan prodaje. smo
a
na
se
se
se
na
a
|
su
na
10
“
Na
slici:
Priređivački
dobre
stočara
Primjer
stočarske
odbor
=
brige izložbe
svoju
muzaru
za
da
upozorava
stočare,
se
krave
tre-
predvesti napojiti podojiti, baju kao i prave stočari Ali ta »gluhi« ostaju upozorenja mnogi ocjenu. nitko to da ništa nisu čuli i da ih upozorio! nije prije i nagraizložbi slika Mučna stočarskoj nastaje prikrajupredvođenja kreotežava muzari Vime već vremenski to puno mlijeka podne. đivanja, je mlazovima iz sisa izlazi koraku svakom tanje krugu ocjenu, pri i teške može imati i kao To može ocijeniti mučenježivotinje, mlijeko. već kao što smo po spomenuli. vimena, posljedicezdravlje ukloniti! nahraniti
redovito
te
i
čiste
i uredne
treba
se
na
na
na
na
a
u
a
za
u
a
se
Takvu
naših
naviku
treba
stočara
što
brže
ZDRAVO I DOBRO MLIJEKO i od da uzrečica samo Naša stara dobrog zdravog mljekarska govori dobre A te dobri mogu proizmlječne proizvodi. napraviti mlječni mlijeka ti što Time i vrlo dobro vode mlječni poznaju kupuju. kupcirado dobrih i dobrih i maju kupuju, proizvođača njihovih mljekara proizvodi potrošači Nas do samih od svi velike pa potrošača. najviše proizvođača koristi, zaliha i koristi Mljekara koja kojeimajuproizvođači. zanimaju redovito može dobro loših preproizvođače isplaćivati proizvoda posluje, i mnogo uzeto nema mlijeko, poteškoćaproizvodnji togadrugog. kod i Zato svi mlijeka isporuke svojoj trebaju proizvođači proizvodnje kvamisliti i »stranu« to ona neophodna medalje, je mljekari drugu liteta ./ mlijeka. se
se
sve
nema
nema
za
u
na
>
a
onu
Krist
ui
fre:
li
JE NAJVREDNIJI! ::SADA
:
Martineka kraj Posjetili Stjepana Upravoje S tim stočarom i uzornim na branju kelja. stočnog naprednim zadovoljstvo je Smatra da ni naše može i bi razgovarati. jedno gospodarstvo smjelo biti bez nekoliko što stočnog kelja. Potvrđuje prije govorili godina naročito od to izmljekare, stručnjaci jedan prvihkoji je ing. Željko Magdić. zimske Stočni keljje zelen izvrsna dane hrana, je, uroda. čan i krepak. Odličnog je već nekoliko i Bere ga mjeseci će brati nada da do ga još i i možda dalje krajaprosinca bude pod snijekad siječnju Ako malo zamrznut, pogom. je totrebno da malo odstoji je rado i stoka tada ga plojstaji kao jede, poslasticu. Njegova vrlo slatka i čika stabljici je da ga i to razlog vjerojatno je pojedu. potpunosti U = Stjepana gospodarstvu smo
.
u
Prevlaci
Oborova.
bio
ne
sve
ono
ne
su
a
uveo
mr.
—
.
u
ove
so-
se
u
u
sr-
u
.muzare
u
Martineka
nalazi
se
goveda.
komada
više
Obično
30
toga
i telad.
a
muzara,
ostalo
od
40
od
je junice
zimsku vito silažu i to od djepriprema telinsko-travnih i kukusmjesa TUZA.. Treba da jošspomenuti je mlinjegovasuprugasabiračica selu i svakodnevni jeka taj rad izvršava veseljem naporan i velikom struč mljekarskom Za
ishranu
redo-
.
'
u
s
šću.
Poželimo
da
kom
selu
u
našem
sva-
Martineka Na SuprugaStjepana kao što proizvođača obitelj je _ sabiračica mlijeka Martinek! — S Talanom iz PZK smo Čakovec drugom posjetili gospodarstvo Ivana Belici. i Verone, urednošću gospou Klasić selu Ostali iznenađeni darstva i krumusmjerilo specijaliziranu koje je proizvodnju mlijeka pira. Za 9. krava. U proizvodnju .mlijeka modernojstaji posjeduju prošloj imali krava i zato zadružnom komgodini manji.broj isporučili odnosno 18.000 litara binatu, mljekari »Vindiji« mlijeka. Posjeduju jednorednu rešetkastim i muznim staju podom,napajalicama uređajem. Sadašnja slici:
imamo
tako
dobrih
uzorno
smo
u
se
,
igor
u
su
su
svom
s
12
li
slici: Ivan
Na
i
VeronaKlasić
:
ni
mli40 do:50 litara "Mo
dnevno. mlijeka je proizvodnja krava. bređosti To i zbog jeka. je razumljivo stručna“ umatičene stoSve osim u' selekcijske knjige i jedne krave, ih redovito PZK služba čarska Čakovca kontrolira. KTUTDDITA. od i Znatan Klasića proizvodnje gospodarstvo prihod ostvaruje i postupku agrotehničkom podvrgnuta je idealnom proizvodnja Cjelokupna od učinak zato poljoprivrednih nabavlja gospodarski Redovito, izostaje. tako vrlo što.smatra jer dozvoljava da njevažnim; sjeme organizacija bili mali. bi i reklo bi pa govo prinosi izrodi, sjeme oko 6 silosa ima ishranu Za muzara "koje 2 Bena sprema svojih silaže. kukuruzne gona gešpodarstvo, Klasića. Ivana posjetite Kada blizini Čakovca prolazite mala
zimska
oko
i iznosi
“
su
ne
se
ne
se
va-
u:
u
DJED MRAZ
NEGDJE
POŽURIO A NEGDJE ZAKASNIO, ALI SVI SU GA RADO DOČEKALI
JE
|
gdjenije PrigorjuMoslavini, Podravini, mjesta Slavoniji, budući zakasnio. No malo malo Mraz. gao Djed Negdjeje požurio,negdje zaslužene dobili i paketiće. mljekarimljekarice svoje ikao Vam neka našim selima bilo Kakvo posluži djece raspoloženje je iz poi i budućih lica naših radosna mljekaramljekarica mljekarica prilog Petra Grabrovnica Preradovića, poznatog (rodnog mjesta mjesta dravskog ilirskog pjesnika) A. T. Nema
sti-
i
u
a
su
u
_
13
oem
moa
«sh
Na
slici: Pred
Djeda
Mraza
u
Grabrovnicu
kari
mljekarice i mljekarice. došle
mlje-
i budući
su
SAJMOVI RASPLODNE
STOKE
Dosadašnji tjedni sajmovi SR Hrvatske mjestima doživjeli liku načinu i stoke izmjenu prodaje i drugihpoljoprivrednih proizvodajoš dok stosu razdoblju »uhodavanja«, čni stoke bosajmovi rasplodne ljeorganiziranizadovoljstvo kupau
raznim su
ve-
u
u
su
sve
na
ca
i samih
Na.
stočara.
sajmurasplodne ništa ima Sve nije prepušteno slučaju. od stočara svojredosljed, prijave —stočarsko= službi, svojoj provjera rodoslovlja, upisivanja podaselekcijskoj taka listu karasplodnom grlu dan do načina pasve talog koji izdaje prodaje prodaje koja temelji to znači »tko da više«!To način aukciji, jenajbolji prodaje rasplodne nikome stoka može već može onog stoke, rezervirati, jedino kupiti trenutka kada određenom od vlasnika. je kruguipredvedena Evo stočnih stoke: rasporeda sajmovarasplodne 14. II 6. VI Koprivnica Bjelovar II 27. Velika Gorica 12 IX Bjelovar 6. III Prelog X 2. Prelog 21. III Bjelovar X 9. Velika Gorica 9. V Koprivnica 8. XI 22. V Velika Gorica Koprivnica 29. V 5. XII Prelog Bjelovar stočnom
stoke
same
o
se
na
u
za
se
a
se
ne
se
u
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
14
—
—
—
.POLJOPRIVREDNI stokom Promet kooperanata rasplodnom proizvođača HRVATSKE
CENTAR
— 1. .Šojat I. <
proizvođača
broj
*
Šojat
3 "o
4
iPažeke
Kupac
3537
Margeta
Šojat Francikovac
A
3553
s
.
:
Šojat
'
dol
3490
Z
.
=
kal
Crni
Blaž,
Krasno Nekić
21
3581
"
Prpić
Krivi
M.
put
3456
m
Krivi
D.
put
3405
hd
Prpić
M.
M.
dol
3420
=
Kal
120
Krivi
Put
Nekić
Drago,
Crni 9
Mile,
Prpić Vlado,
.
:
“Vrzić
Mato,
Katalinić Crni
7
8
Devčić
,
Vratnik
t+t
M.
Put
Marko,
3421
.
,#
Katalinić
Marko
Prpić Vlado, Krivi
Šojat
I. Krmpotić
Db
3600
_
dol
<
6.
CENTAR
Stolac
Nikolić Francikovac .
5
bik
dol
.
M. Sojat M. Šojat I.
Ad
Kategorija
Selo
Prpič
2
SELEKCIJSKI
R. J. STOČARSKI
i prezime
Ime
Red.
—
Kal
Nekić
p
Mato,
Vratnik
Butković
ll.
Prpić A. Mrak
12.
Alan
I.
10.
V.
Krmpotić
>"
3402
Devčić
krava
607
i
put
Krivi
Đ.
3400
;
Ciglana,
Srbljanović
14.
Kolar
J.
15.
Kolar
J.
16.
**
Čižmar
PKB
Stražanac
B.
11. Ferenčina 18. — Grotić A. 19. 21.
— Imbrišak
A.
22.
Veličan
23.
Troglić
24.
Kobasica
25. 28.
27. 28.
Jelinek
35.
Imbrišak
F.
Paljevine
36. D. 37. Sever Malauš D. 28. 39. I. Grčević | 40. I. Topolčić
Milaš
45.
Horvat
16.
.
"
pm
D.
M. F.
M.
s.
Đurđić V.
S.
Grđevac
.
Ladislav Đurđevac M.
Drumenčić
44.
>
_
.
— Vrbovec Virie
=
ba
Trema
»"
Žabno
Predavac .
fm
krava m.
tele
Aleksinac
k
15581 3568
i
6774 “
6769
“
3487
"
S
15654
a.
3713
=>
;
<
3488
"
PR
N.
6689... 6739
.
.
Pisanica
V.
<.
41. Budić 49. 43. Maksić
"
Ž
A.
.
:3440
s
Patkovac
S.
-
FA KA
Sasovac
I.
Taritaš
10081
ra H
.
Šoanić
a
PIK
Predavac Predavac Steščevljani
_
>
2719
m
Šiptari Podgorci N. Rača
Z.
24618
3
I. M.
a
10030
.
.
đ
515
a
Babotok
J.
:
330
a.
F.
32. 33. Potkovčić 34.
krava
s.
,
10012
tele
"
Kopričanec
Relić
=
Ivanska
— Remenarić M. — Pikirača I. — Fridrih M.
29. 20. 31.
Gola Ivanovo
=
95
junica
Cirkvena
K.
F.
Škoje
Polje
Grub.
*
OOUR
Sopot
504
m.
=
A.
Niče
20.
Dautan St. Štefanje
J.
Blaž,
Krasno
:
13.
Mile
2253
=:
>
10082 101144 10097
10065 2438 8862 12944 9834 6999
24558 24870 964
.
-
.
>
a
za
=
:
_
.
:
m
7027
15
IMPULSA
—
STROJEVI
MUŽNJU
ZA
KRAVA
»IMPULSA« STROJEVI ZA MUŽNJE KRAVA
SU RENTABILNI
JER SU IZRAĐENI
—
KON.
STRUIRANI PREMA NAJNOVI. JIM TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA —
STROJEVI ZA MUIMPULSA ŽNJU KRAVA U SVAKOM GOSPODARSTVU za gospodarstvood 10 do 120 krava s mužnjom u kantu za gospodarstvood 50 do mljekovodom 420 krava s rashladnog uod krave do ređaja u obliku izmuzište riblje kostiza mužnju do 1200 kra-
IMPULSA mlijeka
—
siguranprotok
—
IMPULSA rukovanje —
jednostavno
IMPULSA najnovijatehnološkarješenja
—
—
|
IMPULSA uštedena nu i novcu —
—
vreme-
va
kružno, karusel,izmuzište za 2000 krava IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM IMPULSA osigurani rezervni dijelovi
—
Ga
—
—
Izvoznik: Transportmaschinnen Export Import —
Glavnizastupnikza SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE Vlasnik
UREDNIČKI ODBOR Uređuje i odgovorni Glavni urednik Kaštelan dipl. inž. Dinko i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476. d. 6.— Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove d. 3.— proizvođače a za mlijeka Tisak:
16
108 BERLIN NJEMAČKA DEMOKRATSKA «REPUBLIKA
NIŠRO
»VJESNIK«
—
OOUR
TMG
—
POGON
VS
Zagrer