Mljekarski list 10-1979

16. regionalna

izložba

IZLOŽBA

STOKE

U HERCEGOVCU

početkom U održana stoke izložba Hercegovcu je rujna 16- regionalna i Vrbovec. bjelovarske regijeopćine ta Već 11-tu 11 te na sporazuma, godinu općina regije Samoupravnog izložbenom početku dva, zadnjevrijeme jedinstvenom području, izložbu što stočari organiziraju stoke, jeuzgajaju vrijedni togapodručja.

Na imade 135.000 ili 23% krava ovom rasplodnih područja području osnovu

u

na

u

a

na

cca

Hrvatske.

Pod SRH

selekcije

tretmanom

5,2%)

37%

odnosno

nalaze

i

se

163

bikovske

svih

cca

11.300

krava

ili

nalazi

se

krava

pod selekcijom

SRH.

u

majke,

što

74%

čini

8,5% Na

svih

ovom

majki

bikovskih

krava

(u području

simentalske

pasmine zaključile krava Prosječna proizvodnja Jaktaciju pod selekcijom koje 305 dok iznosi dana 1978.

3.751 kg mlijeka godini laktacije, jeprosječna krava izloženih izloženih iznosila 4.479 a proizvodnja kg, proizvodnja majki 4.434 junica kg. u

SRH.

su

u

m

u

|

:

:

a va

aaa aa

aaa

da

aaa aa

dada da

daa ad

aaa ta

)a a a

aa a

nad aa

a o

a

—— o a o

oo

Stočari

s

područja

Bjelovara

područja otkupilo togaizložbenog je litara ili 3.300 litara po domaćinmlijeka

preko 1978.

130 miliona preko godini odnosno 970 litara po kravi. stvu, robne zakona udruproizvodnje, kreditiranjem, Razvojem primjenom i ženom 1978. tom cijenama dr., godini području radu,stimulativnijim domaćinstava 800 10.000 litara od po više preko isporučilo je mljekarama mlijeka. održana | Na nekoliko izložbi što 8. i 9. tisuove je rujna godine prisustvu ća posjetioca, izloženo 107 128 7 krava životnom krava, junica, proizvodje 9 i veći nerastova bikova, brojrasplodnih krmača, nazimadi, njom, rasplodnih tovne i te kolekcije junadisvinja.

Od

39.000

domaćinstava

cca

o

u

na

.

u

sa

146

u

“veći društva iz »Maliuzgajač« su Članovi peradi, izložili Bjelovara broj kunića i golubova. junicu za Balerinu Komisija ocjenu grlapredložila šampionku je pb 20. 6. 1977. vlasništvo Fridrih iz 6861, o teljenu godine, Marije Predovca, općiBjelovar, muznim kojajenagrađena kojijedodijelila aparatom »Kooperativa« iz Virovitice.

—

na

pratilje 2. vlasništvo 6987 4.

Bosanac Vlade iz Jasminka, pb oteljena 1978., Predavca Bjelovar. Đurđevca.

13147 4. 8. vlasništvo Hodalić Ivana iz Riba, pb oteljena 1977., 7243 1. 8.

Soda Ivana iz Suza, vlasništvo pb oteljena 1977., općina Marenića, Vrbovec. sr Sve odnosno vlasnici 2.000.— dinara. sa po pratilje, njihovi su Kravom Jadranka mb 456 25.

7.

1974. šampionkom' proglašena je oteljena Otelila 3 II 5.046 sa godine. je teladi, laktaciji proizvela kgmlijeka 3,76% je vlasništvo Miličević Jerka iz Velikih Grubišno masti, Zdenaca, općina Polje.

Vlasnik krave dobio od 10 kramuzne jenagradu kompletnih stajališta kao i tradicionalno ve, koju zvojedodijelila Mljekarska industrija »Zdenka«, stočarski dr uručio no, što ga dodijeljuje a ga selekcijski centar, je Marijan sekretar SRH. Strbašić, poljoprivredu Junice

su:

—

—

—

—

a

u

za

za

Članovi

komisije

za

ocjenu

stoke

krave: proglašene Pratiljama mb 894 5. 12. 1973.

Otelila 4 teleta I Beba, oteljena godine. laktaciji 6.205 sa vlasništvo iz proizvela kg mlijeka 3,93%masti, Salapek Dragana Kapele, Bjelovar, mb 1049 13. 11. 1975. godine, Otelila 2 I lakMirna, oteljena teladi, 5.380 vlasništvo Taritaš taciji proizvela kg mlijeka 3,77%mlječne m asti, Nikole iz Čazma.

Pavljevina, općina su

—

u

*

—

a

u

sa

147

IV

teladi, godine. oteljena Beba, iz Barušić vlasništvo 4.931 Mije 3,81% masti, proizvela kg mlijeka laktaciji Đurđevac. Čepelovca, općina I 6. 7. 1976. Otelila 2 teleta i 919 mb laktaciji proizoteljena Gondola, Fariz Slavka Kos vlasništvo vela 4.369 sa masti, kg mlijeka 3,95%mlječne Vrbovec. općina kaševca, II i 3 teladi Otelila 1975.

3.

5. mb 586 Dana, laktaciji godine. oteljena Marković vlasništvo Vinka 5.398 masti, proizvela kg mlijeka 3,8%mlječne Vrbovec. iz općina Praščevca, od po 3.000.— dobili svih Vlasnici dinara. nagradu pratilja su odnosno i sve vlasnici, primili poklon njihovi pratilje, Obješampionke a ostala Sva »Sirele« grlanagrađena manjimnagradama, Bjelovar. pakete dobili su vlasnici svih diplome. grla stočarske rad Za proizvodnje unapređivanju uspješan višegodišnji centra od dobili su tom prigodne Stočarskog selekcijskog Hrvatske, području Nikšić vet. iz Marošević dipl.

Nebojša, Polja, Grubičnog dipl.

Stjepan, diplome: Zelić inž. iz Velikih vet. iz dipl.

Zdenaca, Matko, dipl.

Garešnice, CapanNikola, mb

—

12.

24.

2477

Otelila

1971.

5

u

a

sa

u

—

i

u

—

sa

zoni

su

su

na

na

inž. iz Garešnice.

-

S. B:.

KUHINJSKA

— SOL

MUZARA

DIO OBROKA

SASTAVNI

kuhinjsku daju štedljivosti neznanja Mnogi ili vrlo štetne biti ishrane takve za mogu životinjanjihovu zdravlje Posljedice ili mesa mlijeka. proizvodnju raznim sol stočna u Zato se prikladnim oblicima, najčešće poput proizvodi živostoke ili na stočari pa mjesto ju drugodostupno ispred stavljaju koju cigle stočnu sol stočari ne mogu Ako takvu i ližu prema kupiti željipotrebi. tinje tada trezadružnim ili prodavaonama apoteci drugim poljoprivrednoj svojoj dnevna soli običnu davati potreba kuhinjske Najviša kuhinjsku. baju dnevno. do 100 grama iznosi po obrocima muzare životinji iz Križevaca dr od »Govedarstvo« U poje opisana prof. Gjurašina knjizi obroku. tvarima muzara treba za dnevnom hranjivim 600 teške krave tvarima dnevne kg, 3,7%/o potrebe hranjivim Ukupne masti mlječne stočari

ili

iz

ne

sol.

muzarama

u

u

onu

u

—

za

u

s

za

cs .=> g g SŠ > oB ART g

5 10

lit. ,,

15,

20 25

30

,, ,, ,,

S>. Eg

ta

Ki iz Ro

CI

A

N37

10— 11—15 14

12—17.

13— 14— 18 15— 19 20

KA

no

gg EH < M S

&

7,4 9,7 1200 14,3 16,6 18,9

sE: HELL DVt0 o Mt)

ZAto

g

g

Fe

E

NE

"obo M 3

Q fu 5

g2 M2

570

55

33

40

850

80

50

50

1115

105

68

60

1.410

130

1.690

155

103

80

1.970.

180

120

90

'

to

70

85

Potrebnu

količinu

kuhinjske —

dodatkom

podmiruje kalcija šnu količine ima dovoljne fosforom posije. se

stočne

dodati

Od

obroku.

Nedostatak

koštanom

U

a

S

BITIĆE KRUMPIRA

bra-

koštanog krmiva kalcijem jebogata lucerna brašna.

ili

vapnenca

i fosfora.

soli treba

Z.

M.

I ZA NAS I ZA KRAVE

po U vrijeme podravskim uvijek mehanizacije poljoprivredi još domaćinstva ili kravsku vuču.

To su većinom sresti sa manjim konjsku poljima Đakovec iz domačinstvo obradive smo Andrije brojemjutara zemlje.

Posjetili Kalinovca.

Bili'su na vadili su krmpir; polju, možemo

u

Kakav

—

je urod?

ali domaćinstvo, godine jekrumpir Time će krave. ću rado i na a krave ovajsitniji pojesti uštedjetižitu, krumpir jedu.

Ove

—

dobro

Obitelj Andrije

Đakovec

vađi

urodio.

krumpir

Bit

na

će ga

polju

naše

za

kraj

Kalinovca

i plug?

Glavnu obradu vršim dok ove si mogu zemlje traktorom, manje poslove i obraditi. Evo i danas.

Sa kravama Sekom i Pisom iskokravama primjer je mi sada sortiramo i na pao (isplužio) krumpir, koji pobiremo, prikolicu slažemo.

Imate tu i pomoć? pomežema kako je. Dobar Znate Mi oni je susjed najveća familija. njima, i tako raditi. Uz nama nam ženu nam jelijepše moju Marijupomažu iskapati i Nada i Lakuš. krumpirsusjeda Marija Vidimo

—

tu

—

s

sam

—

i

—

149

sadza krumpir obitelj krumpir jelo, sortiraju ići po i će stoku ni neće hraniti. Ukratko: kojim jedankrumpir nju krumpir, tako se može dobro i nešto kvaru, Samo u gospodariti poljoprivredi uštedjeti.

Ostavili

Đakovec

smo

da

za

A. BOLESTI VIMENA

| NJIHOVO

Turković

SUZBIJANJE

besprijekornu vodu, Kakogod čistogbesprijekornog možemo dobiti- samo od zdrave i čiste krave. isto tako i besprijekorno mlijeko što nam o tome potrebno znati, govori higijena.

Sve, je i kao vremena s utroškom Provođenje higijenskih mjeraskopčano je kod zato donosi osobito troškovima. predvidivim No, koristi, uspjehe suzkizaraznih nakon što ih krave ili budu koje prebole, izlijejanja upalavimana, zaraznih bolesti. kao kod tzv. imunitet ne čene, ostavljaju mnogihdrugih bez učešća zaraznih vrlo bolesti vimena i sisa no klica, Inače, nastaju dolazi do zaraze.

Radi ćemo često i učešće, provodeći mjere njihovo toga žaraznih bolesti. Da oko morati slično kao i kod njihova suzbijanja postupiti nekim dobiti dobro trebamo bismo i zdravo mlijeko, udovoljiti zahtjemogli od osobite vima, među kojima važnosti: i. da su kao i osoblje, koje njimabavi, zdrave, i

iz

izvora

dobivamo

ne-

ono

uz

*

su

muzare

2. da

se

muzare

se

drže

i

ishranjujuodgovarajući

način.

na

bole-

Nesumnjivo je, moraju zdrave, te bolesti i to ako su pluća, koža, spolni vimena, crijeva, organi naročito, bolesti od zaraznih nekim iscjedkom.

Nadalje, smijupoboljevati bolest svakako sušica zarazna zaraznog Opasnija itd.). sušice, (npr. pobačaja je i to bilo vimena ili Osim zarazno opasno pluća. presušenje vimena, togaje ekonomske štete narodnom Ovu bolest nanosi se ogromne gospodarstvu. koje treba li U tu svrhu naime lakše može mnogo nego propredusresti, juliječiti. dobro i krave i čisto zatim izmuzivati vime temeljito njegovati. pisno musti, također tada velike količine zarazni se Ozbiljan pobačaj krave, jer izlučuje je radi uzročnika od ostalih i to bar se klica, čega morajuodvajati goveda tako dok se očiste. ne dugo potpuno bismo i očistili treba Da smijes higijenski zidove, podove predmete staju štene redovito čistiti i raskuživati. u staji odnosno S obzirom vime na su ili i ukoliko ozlijeđeneosipane, pak sise, također treba koža i držati da im njih promjene čiste, jer je ispucana, svake treba zarazi. vime i sise otrti smo krpom,koje pogoduju Prije mužnje raskužila namočili i istisnuli. prethodno Raskužila, kojima služimo, neki niti kožu dražiti ili imati obojiti.

Najbolje neugodanmiris, smiju smiju tada to svako ali ako imati vime nijemoguće, posebnu krpu, valja je da si muzač nakon i raskužiti. Isto tako i nakon i brisanja oprati prije jevažno, kvasiti sise dobro raskuži opere gvakemužnje ruke.

Opasnojeprije mužnje j Nakon može time zaraza. a se mlijekom,pogotovo slinom, jer prenijeti mužnje kako i čistom bi se uklonile treba sise dobro otrti suhom | krpom, preostale kapimlijeka. da

biti

muzare

a

naročito

im

da

nisu

=

sna

vezane

s

ne

—

*

ove

.

u

za

.

150

se

ne

ovu

a

sL

treba .naročito pomno koje upala vimena, očistiti i raskužiti i zidove kao i i stojnice, jošbolje p od staje, pribor odjeću kravu treba od i odrediti ljudi.

Oboljelu smjesta odvojiti ostalih, posebnog ili da tek nakon ostalih. Od se muzača, ako 1o nijemoguće, pomuze ju nje izmuzeno izmusti ne već neku to mlijeko smije pod, posudu mlijeko treba da unište zarazne klice. Osim treba raskužiti i očistiti prokuhati toga vime sa također čitav krave. nego i sisama, stražnji Nadalje trup nije zaraženim telad da zdrave uputno treba ih stajama p uštati siše bolesne pogotovo krave, samo iz tj. umjetno napajati mlijekom posuda.

Da vimena također vrlo važan i riačin spriječi širenje upale je odnosno tehnika naime treba ne punom mužnje.

Musti, propisno šakom, sisa ili sl. npr. natezanjem Osim da se iz toga preporuča isključe daljnjeg rasploda krave, kakove vimenu ili sisama ili sise kojeimaju nepravilnosti (npr. pssise, vrhom ili širokim i kratkim više sklone su ove nepravilnim kanalom), jer bolestima. *

Pojavi

li

kod

se

krave

tada

a

se

na

u

a

se

ne

samo

u

a

se

sam

s

a

se

sve

one

na

s

VIJESTI IZ ČAZME U

O

OTKUPU

MLIJEKA

prvih mjeseci otkupnom području »Čazma«OOUR-a i 2.426.865 1 Čazma »Kooperacija trgovina« otkupljeno je mlijeka p rosječne masnoće ml. što količina kao i lani ista 9.800 3,54% masti, jegotovo (više l).

33 od 5 nema Otkupnopodručje broji punkta(sabirališta) kojih laktofriza, iako sabirne stanice uređene da ga momentalno Isto tako mogu prihvatiti.

9 sabirnih laktofriz zadovopostojeći mjesta (odnosno njegov k apacitet) imamo kao selima u i Narta i npr. ljava, jer slučaj Paljevine (Donji srednji trebali bi biti veći laktofrizi dnevni kreće od 700—800 punkt) jer otkup 1,/a stacionirane kade od 5001.

8.

1979.

g.

PIK

na

za

su

na

ne

_.

se

-

su

'

23 1978. na g.

Broj proizvođača mlijeka povećao g.

OOUR-a »Sireli« više od (to proizvođači koji prekonašeg isporučili 10.000 1 i oni su ostvarili tvorničku dok četvorica mlijeka) premiju, prešla od 15.000 I i na od 7. VIII 1979. g. pravo brojku imaju povećanu premiju Taritaš Nikola iz 30.069 mlijeka Najviše isporučuje Pavljevina ukupno 1, što odnosu 1977. g.

6.900 1 ili 29%.

U o. g. jepovećanje prvih 8.mjeseci 24.000 1 što znači da dnevno 100 1 oko isporučio je predaje mlijeka punkt.

On takmičar imao kravi po jeujedno kojije najbolju proizvodnju mlijeka i zasluženo dobio odnosno I Č azma području općine na-(5.850 1) je priznanje među takmičarima. u tojdisciplini gradu da količini spomenuti p o Vrijedno je jedrugi isporučenoj mlijeka Strajnić Vlado iz 23.204 treći sa Edo iz Sela sa 18.340.1 Pavljevina 1, Cipriš Kolarevog Milan iz Zdenčeca litara. ičetvrti Šegović 15.127 isporučenih ćemo oko 4.000.000 1 Uvjereni da kraju godine otkupiti mlijeka (sve »Sirelu« i da više od 10.000 i 15.000 1 se sa Bjelovar) će. brojproizvođača predanog mlijeka jošpovećati.

robnih

se

su

sa

13

u

1977.

u

su

su

'

u

na

za

cca

na

na

sa

smo

na

za

P.R.

151

.

SAMARICA

SABIRALIŠTE MLIJEKA

ČA. 58.

—

.

punktupočeo tj. mlijeka Nakon 5 do 6 kante 1970. g. sabirati mjeseci (mljekarske). dakako mlijeko je stanica sabirna od (prvaizgrađena otkupnom izgrađena je sabiranja početka i OOUR-a PIK trgovina«). »Kooperacija području »Čazma« bila završena. kućica čim 500 I Prodic sabiranje je stigao je “Laktofriz od 18 sabrao kante 9 sabiranju jutarnjem je Tada,prije godinaTonković do 150 1 sabrao dok sezoni u u do 30 1 Sadaje mlijeka. ispaše mlijeka zimi, je Zimi se i nose više mnogo koji mlijeko tajpunkt. mlijeka proizvođača ta količina sezoni dok 1 350 u od 300 do 2 bere ispaše mlijeka sabiranja dnevno.

500 do 600 1 mlijeka mlijeka poveća Tonković

sabirač

Antun

u

selu

ovom

ovom

na

u

na

za

na

u

sa-

na

a

se

u

s

na

di

on i

o nn o

on

o

a i, o

ov

se sabirne još prije postojeće adaptacije najnovije i i od zainteresirani bili vrlo ista je akcije uređenje gradila proizvođači keramiči zidnim Kućica išlo bez podnim popločena uređena, jelijepo zastoja.

Dakako i sanitarno. tehnički i kim zasluge najveće pločicamazadovoljava dobar Tonković Antun Uz to što prosabirač. to ima i stočar je jesabirač, i presa Ima 5. krava suprugom izvođač Dragicom kojedojizajedno mlijeka. i kao uredan Antun sabiralište. apotekar bijel punktu mlijeko je.na daje težinu što veću bori svih se od traži urednost specifičnu čistoću, proizvođača, i biti da može i i masnoću još bolje. mlijeko mlijeka uvijekvjeruje sabranog od što treba on i na biti sabirači i Takovi zahtjeva tom, mlijekanjemu trebaju čestitati. i od samo proizvođača, sebe, >

kućice

Kod

kao

i

dok

su

za

sam

na

—

za

a

—— ri

KAKO

SVRHU

| U KOJU

SE SIJE LUCERNA

upotrijebiti biljka krma. zelena lucerna da Već 1. Zelena krma. prva spomenuli,je prije stoci. krme zime i suhe nakon zelena krma Prva prava jeposlastica duge nalazimo odraz te hrane i Ona pronjezinoj jede, jepožudno pohlepno Postoke kod u što naročito muzrie mlijeka. očitujepovišici duktivnosti, i da krme za nažalost da nikada nemamo znata stoku, činjenica, dovoljno je očekuju radošću zima ako naročito gladuje.

Zatogospodari dulja, stoka, je U često hranu ona zelenu tu prvu stoci, spašava. najjerje biljku svojoj da se stoci može to kosi i samo se preporučuje, negoli prija gorem slučaju stoka. stara Jede i mlada rado I stoka to dati krma. u vrijeme jede. je je i Jedu prasad, ždrijebad jedejetelad, volovi, konji. svinjeperad, jekrave, ubrzava rast mišića. itd. Lucerna jačakosti, zelenom krma osobito vrlo dobra za krave, stanju, jer Lucerna je hrane više od više više a tek pa uzimaju mlijeka. daju hrane, daje kravama, krma i izvrsna kao zelena Lucerna konje, dajeukusnu, jerkonjima je zelene lucerne dnevno obrok krmu. i kojidobivaju punu probavljivu Konji, im kad naročito u mnogo dajemo negoli ljetnim mjesecima zdraviji ostaju kada zelenu treba Za suho i tvrdo samo upotrijebiti lucernu, sijeno. konje već kada već malo cvatu, jerkada punom bolje tvrđa, je ostarila, tj. je je košena lucerna bi često i mogla kojima nježna predcvatnju konjima, prija redovnu probavu. poremetiti lucernom I ako odlična krma Lucerna mogu svinje. zelenom je krmača kod lucerna baš povoljno pospješuje tek, utječe ipak svinje toviti, mlijeka, dobro da radi na mogu proizvodnju prehranjuju prasad, a čega i brže raste. dakako bolje kuniće. tako dobra Isto za ovce, perad, pa i lucerna je budemo da odlično ali treba može 2. Lucerna kao paša poslužiti stoci, teške stoke ne radi da se lucernište vrlo hodanjem ugazi Prvo, oprezni. toga, mlado da što naročito i to za lucernište, drugo jejošvažnije, utapka, vrijedi nisu lucerište nađune. a stoka se Mlado,naime, jenježno,biljke spustile lako mlade bi stoka kod duboko pa mogla žderanja korjenje, jošdovoljno svoje lucerna izvući iz tla. Mlada razvila, nije dovoljno biljke nije jošdovoljno bi do bi ima i kad izgrizla kojagrize tla, stabljiku, jestoka, ojačala, nježnu vratu nalaze samom sasvim i mlade pupove, pa na korjena koji dok neka stoka bi dakako ono se propala.

Stoga goniprije lucernište, na Da bi bar 3—4 stoka staro se nadula, valja godine. jepustiti pašu nije da do lucerne dobro tek kad rosa vremena prošla je onda, je tog će ili livadi. U tom bilo ne stoka pase slučaju pašnjaku negdjedrugdje, naškoditi.

Stoka kad ocvala i kasno ova lucerna se pušta pašu lucernu, je na jesen. zfE naročito i od lucerne Za nema mlade kobile njihovu konje bolje duše dakako i kobile zato i i pa mogu_ konji, Žždrebad, ždrebad, mirne im ova jer jakoprija. pustitipašulucerne, One naročito lucerna tako izvrsna Isto pasu paša svinje. požudno je im vrlo dobro prija. lucernu, koja uzeti obzir kao ostalu ali tiče i ovaca za se Što pak stoku, valja vrijedi ih tek krme kod kuće i onda da ovcama dati treba i još to, ujutro dovoljno vode biti na mora dovoljno napajanje. pustitipašuluceme, paši uvijek tamo ostati naučile Kad na one se mogu su jednom trajno. lucernu, naša

Ova

krmna

najbolja

može

kao:

se

smo

a

u

se

s

za

se

sva

ona

u

za

u

|

ne

se

za

a

za

a

ne

se

se

se

—

—

ona

na

ne

ne

sa

se

a

—

na

u

u

a

za

a

se

na

za

u

a

na

za

ovce

153

vrlo Pčele, nalaze koje posjećuju oplodnje, njoj dobru pašu.

3. Lucerna odlična suha krma.

Sva stoka rado suhu lucernu.

Ona je jede sadrži velike količine lucerna zauzima pa hranjivih sastojaka, stoga dostojno među krmnim vrlo razmjesto biljkama.

Njezini sastojci povoljno djeluju vitak krvi i dok.na samo Ona nemavećeg kostiju, mišića, debljanje utjecaja. sredstvo suha sa kao i zelena kukurunije ali tov, zgodnimprimjesama, kukuruznim ili zom, brašnom, krumpirom drugomkojomkrepkomkrmom,a naročito obliku vrlo rezultate. lucerninog brašna, daje povoljne Lucerna, sadrži hidrata i to sredstva naime, dovoljno ugljičnih masti, potrebna hidrati kao slador i celuloza služe jerugljični tov, škrob, proizvodnju toplii masti hrani u ne, snage u životinjskom grade tijelu bjelančevine opet mast, hrani služe za i životinjskom tijelu gradnju krvi, m lijeka mišićja, isto tako kao mozga i a dlake, živaca, ugljikohidrati stvaraju toplinu, energiju.

I upravo što lucerna zato sadrži ima veliku dovoljno probavljivih bjelančevina Za sve vrste lucerna kao suha krma odlično hranjivu vrijednost. preživača je bi ne Lucerna krmivo, kaje na-. smjelo manjkati nijednom g ospodarstvu. je ročito za krave muzare izvrsna suha kako već i krma,jer spomenuli, prije osobito Isto tako može se lucema utječe povoljno izlučivanje mlijeka. kao suha krma za i ovce brašno. upotrijebiti konje, svinje, samljevena Kako vidimo lucerna svestrana krmna svu pa je biljka stoku, joj stoga moramo osobitu posvetiti pažnju.

Iz Mandekiće vog priručnika UZIMANJA .VIŠE TRUDA KOD UZORAKA MLIJEKA

lucernu

radi

također

na

na

za

'

s

u

a

su

za

za

u

u

mesa

u

smo

ona

na

za

za

u

za

Sabirači

mlijeka

dužni

u proizvođačima isporuke mlijeka seoskom sabiralištu 3 do 4 uzorak putamjesečno vjerodostojan mlijeka kojeg u za %% masti. upućujulaboratorij ispitivanje mlječne analize tih uzoraka da se sabirači mliDosadašnje laboratorijske ukazuju trude tih mnogo Evo jeka prilikom uzimanja pogreuzoraka, najčešćih šaka: su

uzeti

kod

:

ne

i ne može mlijeka se pa stignelaboratorij upopotpuno z grušan, za analizu.

To da trijebiti laboratorijsku potvrđuje mlijeka je proizvođač već donio nakiselo ili sabirač ostavio uzorak ili na suncu mlijeko, jepak u nekoj toploj prostoriji.

2.

Uzorak sadrži visok % masti što da mlijeka promlječne ukazuje mlijeko izvođača bilo Sabirač nije promješano prije uzimanja. mlijeka jednostavno iz vrha takvo a sadrži veliku količinu jezagrabio mlijeko kantice, mlijeko masti. uzorka sabirač treba mlječne Znači, prije uzimanja mlijeko preliti i nakon u uzeti uzorak.

Takav uzorak mljekomjer mješanjamljekomjeru tada i točan. je vjerodostojan 3.

Na bočici uzorka redni za nije se nezna pa čitljiv broj dotičnog proizvođača, na se odnosi. koga Sabirači dužni su uzorak više i onim mlijeka uzeti mlijeka proizvoputa đačima donose sa kakvoćom to a koji mlijeko »sumnjivom« je patvorenje, bilo da dodana voda ili oduzeta mast.

Pakvim sabije mlječna proizvođačima rač treba obavezno uzeti uzorak i dostaviti ga mlijeka mlijeka najbržim putem u zašto se napomenom a laboratorij dostavlja, proizvođaču odbija preuzimanjemlijeka.

Z. M.

1.

"Uzorak

u

u

;

.

on

—

s

'

:

154

DOVOLJAN

JE I MALI NEOPREZ

ima i To se ne bi reći za vlasnike vragima pekla, brigo njega. moglo bile drvene su na koje »parkirane« junica, dvijurasplodnih stupove Evo čemu splodnom sajmu Hercegovcu. jeriječ: Jedna zaskočila tereta i iznenađena junica je drugujunicu, kojajezbog velika drvenu nogama preskočila gredu. vjerovatnoća, njaprvim Postojala je da stelna vime ili učini junica povrijedi, ozlijedi prisilni pobačaj.

Sretna što su se tu našli poljoprivrednici, izložbe rajeokolnost, posjetioci brzinu odvalili drvenu od betonskih i tapa splodne stoke, gredu stupova ko oslobodili od svih junicu postojećih opasnosti.

Dok

na

uz

u

ra-

u

se

.

su

na

.

Na

slici: Rasplodna

junica

»zarobljena«

na

drvenoj

gredi

u

Hercegovcu.

primjer, ragdjejekravanijedogodio sajmu i krave Gorici slomila kičmu krava zbogzaskakivanja Velikoj druge pratilja splodnih morala završiti na klaonici (!). krave, da bezbrižno ostave bičudi, stočari i nas mnogi junice, Zbogtoga šok za stoke i onako kovesame razne njih, privezane.

Transport je stupove često i do nepotrebnih što dovodi i pa oštećenja, ugiplašljive, razdražljive i slično. prisilnih pobačaja banja, uzgoja .se trud I mali da neoprez kvalitetnog može dovesti, višegodišnji iz čas Neka i nam ovajprimjer Hercegovca materijala upropasti, rasplodnog Zar

sličan

se

na

u

uz

su

.

za

bude

mala

opomena.

A.

TURKOVIĆ 155

PERIODU

RADOVI

Nakon na

BERBE

vinou se vegetacijeposlovi koji obavljaju ekonomska berbom završava berbe. godina slijedeće Dakle,

i završetka

berbe

gradu vinogradara. idu

OD

U U VINOGRADU DO CVATNJE

račun

svi

lišće, koje dalje prestaje radom, i rozgvu. škrob i vrši ga To stvara prebacuje korjen funkciju asimilacije, ovisi o vremenskim što kada drvo intenzivno svega sazrijeva,prije jerazdoblje lišće i loza Kada proces prelazi prilikama. je sazrijevanja završen, doodbacuje do faze fazu sve proljeća, tj. zimskog mirovanja, kojatraje potpunog i do 90 vinove loze. Faza ili ponekad mirovanja zimskog traje suzenja plača i odnosno dana.

Faza dana, suzenja počimaporastom buđenja temperature kada To ili znak loze opazi buđenja novojvegetaciji jesuzenje plač.

U izlaziti sok iz suza. rano mladića, počme proljeće prereže poput i našim faza ova polovini ožujka traje krajevima uglavnompočima drugoj nabubreli nešto višu 10—20 dana.

Nakon faze suzenja temperaturu, do faza rasta i i time kojatraje razvoja loze, pupoviotvaraju, počima završava našim to Cvatnja početka krajevima konacsvibnja. cvatnje, je polovini lipnja. drugoj berbe nakon poslovi su: Prvi vinogradu Loza

berbe

nakon

ne

sa

ona

zadržava

i

u

u

a

se

se

u

rane

u

u

se

uz

ove

sve

a

u

u

u

1. obrada 2.

tla tla

gnojidba

3. rezidba

Jesenska

loze

duboka

tla

obrada

razragli preko surovoj količinu zimskih oborina brazdi. tlo i zaTakvo veliku jesposobno primiti Istovremeno iduću držati ih u dubljim prilikom vegetaciju. slojevima štetnike. i razne obrade vrlo niske uništavaju uništavaju korovi, temperature što vrlo niskih tlo i Nadalje, raspada usitnjava djelovanjem temperatura i minerežim vodo-zračni na u tlu, istovremenoraspadaju povoljno utječe ralne te tlo tvari, plodnije. postaje U i hladDubina obrade ovisi o ekološkim jesenske uvjetima.sjevernim 15—25 obrada od vrši na dubinu cm, jer korjenova nijimkrajevima U suhim od 20 cm. vršiti obradu masa nema pa dublje razvija potrebe pliće, i oko 25—35 tla vrši nešto obrada i cm, jesenska dublje toplim krajevima to iz što pa u razrahljen korjen dublje zemlju, jedublji razloga razvija radi rezervne potreban čuvanja vlage. zemlje sloj tako da u sredini reda Jesenska obrada vrši k tla se ostaje uvijek čokotu, niskih zaštiti od donekle da iz čokot i to razor, utjecaja razloga temperatura. kao i fosfortla obrade se gnojem, stajskim vinograd gnoji jesenske Prije nisu dok dušična mogu nim i kalijevim potrebna, ere gnojivima, gnojiva \biti i vrlo štetna lozu Ovom

obradom

tlo

i tako

duboko

se

ostavi

zime

u

se

za

a

se

a

se

'

se

se

se

se

se

za

156

tla

gnojidba

2. Jesenska

Gnojidbu vinogradajesen poželjno tla, jer jeuvijek što da tlo. Obzirom gnojepoželjno dublje unijeti gnojivo je jesensku dušično i fosforno niti kalijevo jidbupotrebno kojemslučaju gnojivo, možemo koristiti da namirimo količine fosforne suprfosfat, gnojivo, potrebne kao sol i kalijevu 40%/okomponente, kalijevo gnojivo.

Ukoliko može nabaviti u ova upravo tnu,mogućnosti vinogradar nije gnojiva, koristiti i ali sa malom količinom unokompleksno dušika, gnojivo, jerje čisti šenje dušičnog gnojivajesen gubitak.

Kao 8-16-22. koristiti: NPK 17-14-21 ili NPK kompleksno gnojivo može velike količine dušika kao što. sadrže IKorištenje kompleksnih koja gnojiva već može biti štetno život loze. Ako veoma napomenuli blaga jejesen i vlažna loza će količinu naročito dušika i primiti izvjesnu gnojiva, potrošiti zelene što će biti nove ga za mase, stvaranje prekinuto padom temperature, zelena više velika pa stigne sazrijetizadrveniti,prijeti od niskih zbogutjecaja temperatura. opasnost pozebe vezati

u

.

sa

u

obradom

za

a

u

se

u

se

smo

a

za

nova

masa

3. Rezidba

Rezidba

ne

vinove

—

loze

agrotehnici jejedan najvažnijih rodnog To obavezan posao vinograda. je vinogradu vrijeme z imskog m irovanja.

Prerana rezidba vrlo štetna normalno drva je jeronemogućava dozrijevanje i lozu lozu Zato treba rezati rano potiče uvijek tjeranje. vrijeme poti to kada U našim od leda punog opasnost krajevima mirovanja, je prošla. je to obično rezidba može obaviti mjesecožujak, primorskim krajevima i Za rezidbu loze se bira suho većkrajemsiječnja obično početkom veljače. i suho tlo da tla.

Ivrijeme izbjegne gaženje Jedino rezidbom može rodnost i kvalitetu se na pravilnom utjecati rast, vinove kao i oblika. loze, održavanje željenog uzgojnog Vera inž.

Volarić, dipl. vinove

loze

radova

od

u

u

za

na

za

a

u

se

se

KATALOG U

BIKOVA

rujnu godine je bikova« i crno-šare smeđe simentalske, zajednički: dali izašla

ove

Središnji

zavod

Križevcima

Centar

za

Centar

za

Stočarsko Veterinarska

za '

iz tiska

vrijedna knjiga »Katalog SR izpasmine Hrvatskoj.

Knjigu stočarska

u

su

razmnožavanje uzgoj

domaćih

i

životinja Zagrebu i

u

:

unapređenje

stočarstva

stočarstvo

Slavonski

Osijek

Brod

selekcijski Zagreb centar

stanica

Varaždin-testna

stanica

dijelu knjige »Katalog. spomenute Komisija provedbu SR Hrvatske Programagojidbene izgradnjegovedarstvu napominje svrha da dođe te to bikova ruke izdavanja knjižice, je ovajkatalog se svakom stočarskom radniku i i izboru bika uzgajačuposluži najprikladnijeg i u stadu. poboljšanje proizvodnih drugih svojstava U

uvodnom

bikova«

za

u

_

a

u

u

|

157.

Hrvatskoj Katalog obavijesti pasminakoji uskladišteno centrima «ili smrznuto za umjetnoosjemenjisjeme je njihovo vanje.

Podaci biku sadrže o o tjelevlastitom informacijeporijeklu, pojedinom i testovima za meso, mlijeko nasljednim svojstvima, razvoju, progenim biološka Zato svojstva. podaci bikovimadajumogućnostsvakomuzgajivaču će radniku da izabere i stručnom bika onog koji goveda govedarstvu dati rezultate. njegovompotomstvu najbolje našeg Većina i su bikovasimentalske su pasmine domaćeguzgoja djelo SR Hrvatuspješne provedbeProgramagojidbene izgradnje govedarstva Proizvedeni odnosno od krava su, skoj. uzgojeni najboljih simentalske pasmine bikova. od .u i najboljih Hrvatskoj Mladi bikovi Veterinarsu uspješno prošli ispitivanje posebnomodjelu ske stanice ili to dovršeno čeka se pa rezultat nije Varaždin, ispitivanje još i ispitivanja odobrenje upotrebu njihovog sjemena.

Stanica Varaždinu ispitivanje proizvodnih goveda svojstava prihvaća teladi iz dobi Bičići od 120 godišnje usmjerene oplodnje, 70 grlamuške do dana života 1.587 od i dnevniprirast 365postižu kg tjeleprosječni težinu dana života od 588 Od tih 70 bičića u centre snu tog 365kg. umjetno 16 do 20 ostali se odlazi a u za tog. osjemenjivanje bikova, upućuju područja prirodni ostali u osjemenjivanja a pripust kojima klanje. umjetnog dnevni bikova centre Prosječni prirast upućenih umjetnoosjemenjibila 1.627 težina života 599 365-ti dan kg, tjelesna kg. vanjeiznosio je je 5 do 6 bikova testom se mesa Godišnje ispita progenim proizvodnju i U bika. muške tovu. tov uzima 12 komada teladi od prirast pokusni svakog dnevni testu iznosio od 1.300 do 1.470 meso Dosadašnji prosječni prirast je randman bio do toplih klanja je58,50 61,50%. kg, polutki liniji bik Prvi simentalsko domaće kojije opisan katalogu govedoje »NIMBUS« HB-2912 vlasnik zavod U Središnji ZagrebispitiKdao rezultate: ove Križevci. vanju je130, NR: da jetoliki nakon ostao to znači gravidan a 66,2% plodkinja postotak prvogosjemenjivanja. toliki teladi B: 88 da je nakon to teladiLET broj naj e i odličan! odličan, dobilo ocjenu Me: 12 imada test sinova to i znači meso 12-1470je je ispitanih dnevni od od i radman 1.470 na 59,00,a lo kg klanja 59,00%/o. prosječni liniji prirast MI: kćeri ti koje 46-3099podaciobilježavaju ispitivanje 46 od 3.099 s prosjekom imale prosječnu 3,78-117 mijene masti mlječnostlaktaciji litara od masti. i 117 3,78% kg mlječne kod vrlo dobar kćeri Preporuka korištenje: pogledu mlijeko živ ali Vime i dobro formirano.

Bik vrlo u majke polusestara skromniji. nije ima sjemena. njegovog zida ZM sadrži

bikovima

o

se

nalaze

u

u

snom

o

.

u

u

:

u

u

za

i

:

za

u

u

za

nema

za

u

za

a

za

u

se

u

a

na

na

u

za

a

.

na

a

su

u

za

u

mesa

,

:

a

za

nt

ob

—; — aB

-

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR

X

Promet

rasplodnom

stokom

—_a_ Red. br.

Imei

prezime proizvođača

1.

Kategorija pb.

Selo 1

LL

—_ma_—

Jurišić D.

Preko

.

proizvođača kooperanata Kupac

ZŽ.j>

Brdo

krava

886

AIPK

i

OOUR

Poljopromet Omarska

;

2.

OskorušL.

3.

Pavković

4.

5.

6.

7.

V. Pisanica

S.

.

junica

= Kupinovac

DentĐ.

:

N. Pisanica

Boltižar

Severin

KrapecM. Obračević

D.

=

-

4221

m

krava tele

m.

-

2947

2211

:

Prgomelj

M.

2171

324

*

—

Radičević

Stevan

Prgomelj

3284.

Korifela

Veno

Pakračka *

.

8.

9.

10.

>

Borbaš

krava

,

L.

Ivković

.

V. Pisanica

Poljančani

E.

junica

5

2149

Jambri

Ivan

Gradec

Jambrečak

Stj.

Gradec

e

ll.

Poljana

325

3393

2.»

ŠkojeM.

N. Rača

=

_:

15520

Kuzmek

Nikola

Vrbovec '

12.

-Uzorinac

N.

Daskatica

+

9705

Jambri

Ivan

Gradec 13.

14.

15.

16.

17.

Holeček

R.

Ljudevit s.

HašpI

M.

G. Daruvar

Petronički

Robić

V.

Lj.

V.

Poljani

V. Zdenci

Kozarevac

Dautanaci.

Vuković

J.

Rovišće

19.

Ledinski

O.

Kovačevac

20.

BašnecM:

18.

Krivaja

>

10001

—

Bedeković

Đuro.

Pitomača

-

=

9893

Jambriček

5555

Malounek

|

Stj.

Gradec

Zdravko

Grub.Polje m

::

2

=

5580 15482

6463 6484 3563

m

—

UPI OOUR

Majevica »Voćar«

m

>

>

159

kooperanata proizvođača

stokom

rasplodnom

Promet

va WwWAaoaaoaa—o_r_r_r_r_r_——————————————————————————_

=

=:

21.

Kategorij pb.

Selo

|

br. da

prezime proizvođača

Imei

Red.

<go————a—————————

—<

ĐurićS.

<X <

a

Kupac

<3>_>_—

==

UPI

9979

junica

Utiskani

OOUR

Majevica »Voćar«

Srebrenik V. Trnovitica

22.

Oračl.

23.

Panić

M.

Majur

24.

Bukal

T.

Praščevac

25.

Jaklinović

-

"n

LL

"

5242

nn

3095

1

1314

krava

Ladin

S.

8544

»Podravka«

Koprivnica “

26.

-

27.

"n

Kostiha

Dubrava

M.

28.

29.

Šofić

Rovišće

30.

Kozlik

S.

Predavac

81.

Švecan

S.

32.

Vinković

Ždralovi Grginac

33.

Đ.

S.

M.

Škoje

N. Rača

34.

Putić

I.

Lomnica

35.

Vondra

36.

Ivanovo

F.

krava

1233

ž. tele

13783

37.

Gredelj

Cirkvena

38.

Mati

Potok

N.

N.

TJ

IT)

7)

6648

3,

2

3489

»

2

2920

»

DI)

15480

»

UJ

9724

»

s.

3"

6305

junica

H,

2648

»

ž. tele

ELI

»

13784

tele

m.

DJ

2785

.

I)

24515

junica

3539

RO

AIPK

Knežica

»Knežica«, +

39.

Kralik

O.

40.

Pekar

J.

41.

KosJ.

42.

Grkečević

43.

Lončar

44.

Dinjak

Novoseljani Tuciljevac

Glavni

.

i odgovorni

LL

bj

UREDNIČKI urednik

ODBOR

dipl inž. Dinko radnika

mljekarskih

Tisak:

160

NIŠRO

za

proizvođače

»VJESNIK«

»

7027

Kaštelan

SRH.

Uprava

za

a

»

8623

izdavač: 440-476. telefon Ilica 31/III, Mjesečna privredne organizacije i ustanove pretplata Udruženje

i

EL)

8590

Garešnica

I.“

3

3121

EL

N. Trnovitica

I.

93

15459

i

Ladislav

Uređuje Vlasnik

EL)

Orovac

L.

3619

—

mlijeka

3

OOUR

TMG

i uredništvo: 6

dinara.

dinara.

—

POGON

VŠ

Zagreb