GOD.
—
.
-
o.
XVI
.
ZAGREB
D
-
-
.-
PROSINAC
.-
“.
-
.
pa
sam
1979.
ma
u
IZLOŽBA STOKE U OZLJU
IV REGIONALNA
godine, Regionalna je Ozlju, rujna i područja općina: Vojnić Vrginmost. Slunj, Ozalj, Duga Resa,Karlovac, bila izložbe zajednice općinaKarlovac, je Skupština Pokrovitelj bila izložbi Na 4. izložbe domaćin Ozalj. ovoj regionalnoj općine Skupština i kunići i izložena ovce, svinje, konji, goveda(krave junice), rasplodna Kao i te odnosno oprema prethodproizvodi. uzgojpčela, njihovi pčele, zaštitnim sredstvibio izložbama nim upotpunjenmehanizacijom, sadržaj je literaturom. i poljoprivrednom poljoprivredu, sjemenarstvom i vodi kod bila Izložena evidencija. rasplodnaproizvodna grla kojih kao domaćin. S sudjelovala Ozalj, jeopćina brojemeksponata najvećim izložba
stoke
održana
9.
u
za
ove
a
ove
su
na
za
s
ma
za
se
su
Ozalj
sa
20
krava
i 12
junica
10
krava
i_6
junica
krava
i
Resa_sa
Duga
Karlovac
_—sa1l
Slunj
sa
4
Vojnić
sa
4kravei
Vrginmost
sa
8
2
kravei
krava
_ junica 17
junice
6 junica i
_7
junica
kravu
primjercima spomenuti Ista iz Pravutine Ozalj. je 10,općina Alojza Gojmerac Prema
izloženim
treba
u
178
»Plivu«, II proizvela laktaciji vlasništvo
3926
litara
mlijeka, novčanu jeprimio
vlasnik
Zatim
te
na
navedenoj ponijela od dinara. nagradu 5.000,00 izložbi
šampionke. Njen
naslov
od slijedile pratilje šampionke: proizvodnjom 6.019 litara Vlasništvo Bedeniković Pere iz mlijeka. je DonjegMekušja, općiKarlovac. na krava od Drugapratilja šampionke je »Jula«,proizvodnjom 3.000 litara vlasnika Križanić Karlovac. Vlaspreko mlijeka, Ivana, Turanj9, nici dobili novčanu svaki dinara. po dvije pratilje nagradu, 4.500,00 krava
su
»Ruda«
sa
s
ove
su
Interes
posjetioca ove
slijedi: krava
»Zeka«
krava
»Jasminka«
krava
»Ševa«
krava
izložbe
pobudile su
prvo
nagrađene
krave
— Ozalj 3731 1 vlasnik = Maks proizvodnja Jukljević Ozalj 4510 1 vlasnik Bedeniković Ivan D. Resa — proizvodnja proizvodnja
1 vlasnik
»Beta«
proizvodnja
1
krava
»Beba«
4217
proizvodnja
1 vlasnik
krava
»Beba«
3105
proizvodnja 3677 »Ljubova«proizvodnja »Vezava« 3362 — proizvodnja
1 II lak.
Todor
1
Eror
1 I lak.
Miščević
krava krava
Osim
II i III
kako
3110
1085
navedenih
nagradom.
bilo
u
60
Klemenčić
dana
HercegJosip Mile — Kartalija
je lijepih primjeraka i
Antun
krava
Lović Mile
i
Karlovac Karlovac
Slunj Vojnić
Miloš
— Vrginmost
junica nagrađenih s
kretale
nagrade
Novčane
I
nagrada
I
junice nagrada
II
nagrada
krave
——
—
krave
—
su
se
4.000.00
od:
dinara dinara
3.000,00
dinara
3.000,00
dinara
nagrada junice 2.000,00 dinara krave III 2.000,00 nagrada
II
—
-—
junice 1.500,00 nagrada dinara krave 1.500,00 IV nagrada III
dinara
—
—-
IV
Za
dinara
junice 1.000,00 nagrada —
ostale
sudionike
izložbe
nagrade
se
su
od
kretale
|
dinara
500,00— 1.000,00 KRAVA
POSTELJICE KOD
POSLJEDICE ZAOSTAJANJA
ovojnice plodne (placenta, razumijevamo posteljicom da i raste maternici, opskrbplodkoji razvija kovinu), kojimajezadaća, Kad štetnih različitih od i da ga tvarima utjecaja. zaštićuju hranjivim ljuju tada i se pa dozri i izađe iz maternice, nepotrebna, posteljica postaje plod malih kod 3—8 a kod izlazi ona i izlazi. Normalno sati, govečeta izdvaja od li 4 sata. Zaostane naprijed dulje najdulje preživača 1— kako ili tu tada posteljice« vremena, »zaostajanje nazivljemo pojavu denog 2, kod očistila. krava narod preživača. posteljica zaostaje Najčešće nije veli, mehaleži Kadšto različiti zadržava zašto Uzroci razlog posteljica materkadšto maternice prerano pak zatvara), g rljak (npr. ničkoj zapreci nisu a ne ili nica odlupiti mogle ovojnice najčešće steže, uopće preslabo kakove nakon sraštene ako su od maternice upale). (npr. i stidšto iz rodnice tome, Znakovi očituju posteljice zadržavanja katkad no dio ili ili obično nice posteljice, tanji deblji kraći, dulji izviruju biti pomora ne zdravstveno ništa. početku iz ne stanje Opće nje izviruje kad ozliili nisu bio pa To se remećeno. gnječeni težak, porođaj nije dešava, bi Jedino ili zaraženi. onečišćeni nisu odnosno, putovi, porođajni jeđeni i da krava povremeno da iscjetnapinje zgrbljena je mogloprimijetiti slabo ne No stežu, kom. podželuci preživaju, tek, gube životinje poslije Postekoličina i i do smanjuje. te dolazi katkad mlijeka proljevagroznice, i brže zbiva to jače, stane ljeti bakterija, pod djelovanjem gnjiti ljica miris. odvratan širi boju, prljavu poprima pak se Posteljica po staji cijeloj sluznicu Ona kida. krhka i lako koja je rodnice, podražuje nadalje postaje može izazvati i često u obamrla, ponekad upaljena, jako dijelu stoga donjem obrambeni ako to Naročito organizma procesi i teže događa, posljedice. do 3% Tom i u životinja zahvate ugiba prilikom mjeri. pravodobno potrebnoj te ih treba od priklati. krvi, otrovanja Pod
i pup-
organe
u
se
ona
za
za
a
za
nave-
se
u
su.
se
se
se
se
se
u
u
se
s
se
se
se
a
a
se
se
a
se
130
ne
bolesti, trajanje žava da li kanal zaražena odi maternica tome, pa posteljica, jeporođajni oštećena. Tako izađe li sebi već tri sama npr. po prva posteljica dana, dosta kao što lakše maternice komplikacije rijetko, nastaju (katari). upale Izbaci li tek nakon 4—9 tada se obično posteljica dana, razvije dugotrajni katar ili maternice, dapačegnojnaupala, praćena probavnih p oremećajima dolazi do ili organa, smanjenommuznošću, ponekad prolazne trajne jalovosti. ako zadržava redovito teži No, posteljica preko9 dana,nastaju Osim i teže maternice. poremećaji općegzdravstvenog stanja, upale toga krave mršave unatoč često jako dobroj hrani, povrhtogadulje v rijeme ili trajno neplodne. Da te treba uzeti da od predočimo gospodarsko značenje bolesti, obzir, krava zadržava 3—5%. možemo oteljenih posteljicu njih Nadalje poslužiti i statističkim neki istaknuti i su podacima, koje prikupili siručnjaci procida od tih bolesti 3% ili bude zaklano jenili, ugiba prisilno životinja, daljih 20% i i 50—60%o oteboluje duljevrijeme ostaje neplodno nerentabilno, kraće ljenih boluje vrijeme prolazne smetnje proizvodnosti (npr. slabija i povremeno 15—20"% krava teli muznost) neplodne; preostalih pak bez ikakvih štetnih posljedica. Kod i znakovi ovaca i koza, zadržavanja posleljica, posljedice jednake onima kod No kod treba to kao težu ako goveda. njih prosuđivati bolest, to ili bolesti ishrane. je posljedica omekšanja kostiju kojih d rugih nedovoljne Osobito kao oni pak prosuđuju nepovoljni slučajevi, koji praćeni kljenutima Povrh treba da zadržanom (uzetostima). toga znati, posteljicom često od rošca i od edema. stradaju (tetanusa) plinovitih Kad zadržali služimo različitim liječimo preživače, koji posteljicu, osnovi idu da u uklone ili da metodama, koje tim, posteljicu, suzbiju maternice ili da razu i klicama, pospješe uvlačenje normaliziranje maternice, i konačno da zdravstveno No kako su poboljšaju opće stanje životinje. metode čisto medicinski treba ih i zahvati, prepustiti stručnjaku prizvati ga što prije. I sami stočari ili mogu zadržapripomoći suzbijanjusprečavaii pojavu Tako steonosti da steone vanjaposteljice. valja potkraj dopustiti životinje rade ili da U hrani naporno im treba preseljavaju drugekrajeve. dovoljsoli. Bređe treba hraniti. davati im vapnenih životinje ispravno tj. količine silosne ili sladnih nego prevelike hrane, pivskog tropa klica, hranu. Steone treba što više punovrijednu životinje puštati slobodu, tj. ih držati stalno Kako do mnogo, valja popogotovo staji. zadržavanja dolazi i i maternice zaraze zaraznim klicama steljice zbog ovojnica vrijeme to dešava a naročito ako teško i ono treba teljenja je dugotrajno što što čišćim i što Ne diljama pomagati prije, uvjetima, stručnije.valja da Ne isto tako smetnuti dopuštati nestručnjacima predugo pomažu. smijemo ni tzv. s bolesti rodnih zarazne Svaorgana specifične (npr. brucelozu). kako ne da zaraziti i kod pomogu smijemozaboraviti, ljudi, koji pomažu ili kod ako Ovi rođaja vađenjaposteljice, naročito, je nagnjila. pomagači zaraziti se samo mogu po i nego mogu rukama, svojunepažnju platiti glavom. Znaci
i završetak
zavise
o
tome
koliko
se
zadr-
vremena
o
nosno
u
su
se
sa
a
se
a
a
su
u
se
a
uz
u
su
se
a
su
se
su
ove
sa
su
se
za
za-
sve
ove
ne
se
u
no
ne
samo
na
a
ne
u
za
—
se
—
ro-
u
uma
se
ne
181
PRELJE | ČEHALJE kasnu
rade.
To
poljoprivrednici jesen ćete se kuću selu zimsko bilo li koju doba, uvjerit mota Otac da radi staro i mlado. poljoprivredne majka popravlja strojeve, drve»kak i smočnici zupce pokidane šmrčkovica«, djedpopravlja kuhinji nešto hranu i purana. dok baka nim kokoši, guski Djeca grabljama, priprema ili dvorištu ili su oko prema (već sokaku, gdje igraju knjige motaju filma No Tarzan modi. gledali!) jejošuvijek kauboje tome,kakvog rođacima i zimske večeri korištene Nekada prijateljima. Orgaposjet kod kod tebe. Nažalost TV-emisutra Danas nizirana i mene, prela čejalci. uhodani seoski ritam. nekada mnogome poremetile sije da do kasno bi mi televizor« Puno noć, bolje bilo, puta»zempim Radman trudno rekao iz i si telo, jeFranjo legel postelpočinol Mnogi Dođete točno. nije misle
da
u
na
u
i zimu
ništa
ne
u
se
na
u
za
se
u
se
uz
su
u
za
su
su
su
u
a
u
v
nam
v
sem
Ledina.
okupljaju ukućani, rođaci susjedi. Dekle čehanje se Dečki i pomalo mrmlaju. ogovaraju čehaju, popevaju, pripoveđaju, sviraju, plešu i zađirkivaju.
Na
slici: Na
od
7
se
pak
77
do
let
kartaju,
Podravini.
mjestima moglipokupitimnogim mišljenje u čehalci Još narodni obnašaju prela zaboravljaju. običaji Ipak selo selima. Jugonajveće Virje (nekada posjetili Zbogtoga podravskim slaviji). bi
Slično
se
u
u
se
ne
smo
182
našim
u
Na
slici: Na
kodela
se
prelu kolovrati kodeli, a prele muko
momlajo,
preslice se sline, vitla cvile, naredi točo, slinom »Em bi govorile, em i jezikom: bi pređo
muče
slinile«.
A.
IZLOŽBA STOKE VARAŽDIN Varaždin
Turković
1979.
je godine regije, stočari te i iz kojoj sudjelovali područja regijegosti svojim grlima područja općine Bjelovar. Izložbe domaćin a svakedrugegodine, području organiziraju te Marof i Novi jeuvijek drugaopćina regije (Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Varaždin). Na imade oko 63.000 nalazi tojregiji krava, pod selekcijom preko 3.700 krava ili 1978. 5,8%, čija jeprosječna proizvodnja zaključenih laktacija iznosila 3.685 305 dana dok progodini kg mlijeka laktacije,jeprosječna izloženih krava iznosila 4.112 izloženih 3.723 izvodnja kg, majki junica kg. Od oko 12.000 domaćinstava oko područja otkupljeno toga je 20,000.000 litara ili 1.666 litara po domaćinstvu. Preko 40 1978. mlijeka proizvođača više od 10.000 litara 54.000 litara godini isporučilo je mlijeka (maksimalno Uručene im Srpak). posebne premije. Na izložbi bilo izloženo: je 54 krave + 4 krave iz 40 + 4 iz veći Bjelovara,junica junite Bjelovara, i št» ovaca nerastova, izložili brojrasplodnih krmača, rasplodnih konja je udruženi KPD i Veterinarska stanica Varaždin. pojedini kooperanti, Lepoglava Izloženo i nekoliko zatim izložba je konja, prigodna nerčeva, akvarijskih riba, krmnih ukrasne smjesa, peradi, golubova, zečeva, poljoprivredne mehanizacije idr. na
ove
bio
domaćin
7. redionalne
su
izložbe
stoke
te
sa
se
na
ovom
a
se
u
za
a
u
—
su
su
183
šampionkom proglašena jeTisa, oteljena godine, pet teladi i III laktaciji 4.891 305 dana vlasniproizvela kg mlijeka laktacije, Pintarić štvo Mladena Ivanec. dinara iz od 10.000.— Grede, općina Nagradu vlasniku krave dodijelila je »Vindija« mljekarska industrija, šampionsko Stočarski svečano uručio Mirko centar, dodijelio selekcijski je ing. Hrvatske. Čuruvija, podpredsjednik Zadružnog Kravom
1971.
u
otelila
u
a
zvono
a
saveza
primili Proglašeno pratilja čiji je i 60 krmne kg. smjese. vla1977. j unicom Šampionskom oteljena godine, proglašena je Plava, sništvo iz kojemje dodijeljen Trstenjak općinaVaraždin, Stjepana Vinice, 7.000.— dinara. i 3 pra»Tajfun« vrijedan transporter Proglašene junice vlasnici od 2.000.— dinara i 50 po tilje, čiji primli nagrade kg smjese. Vlasnici ostalih dobili od po 800.— grla nagrade dinara, prigodne svi diplome primili izlagači. Tim rad stočarstva toga popovodom, višegodišnji unapređenju Hrvatske od centra diplome: primili prigodne dručja, Selekcijskog vet. Varaždin Mr. Franjo dipl. Premuž, Klir vet. Edo,dipl. Lepoglava Jambrešić inž. Varaždin Franjo, dipl. kontrolni asistent Čakovec. MezgaMijo, i 7 krava
su
vlasnici
po
3.009.—
dinara
su
su
su
a
su
a
za
na
su
S.
184
B.
UZGOJ
RASPLODNIH
BIKOVA DOMAĆE (SIMENTALCA)
|
Uzgojeno U domaće šarene cilju paunapređenja govedarske proizvodnje, posebno se na naše od 1974. smine, koja uzgaja najvećem p odručju republike, godine rad i počeoje ispitivanju proizvodnih svojstava goveda uzgoju rasplodnih bikova. obuhvaćeno društvena Programomgojidbene izgradnje govedarstvu, je sektoru i 300 krava cca čine osnov kooperaciji (bikovskih majki) k oje svake odabire programa, i 7 bikova iz uzgojnog godine najkvalitetnijih centara UO Hrvatske i kao i vrhunskih bisperme drugih r epublika, kova spermom bikovske Evrope, čijom planski osjemenjuju majke. telad testnu stanicu do Najkvalitetnija doprema Varaždin, uzgoja 365 cca i centre UO ili dana,ocijenjuje plasira prirodni pripust. U programa bikovskih provođenju učestvuju: proizvođačimajki, centri služba veterinarska te stručne i UO, selekcijska Hrvatske, služba, vlasnici naučne Hrvatske. institucije Do sada stanice 150 od UO je dopremljeno preko bičića, čegaje 75 40 ostali izlučeni. uzgojeno bikova, prirodni pripust bikova, Ovih dana stanici Varaždin četrnaesta upravo u testnoj grupa je ocijenjena od 15 bikova. Bičići od 30. 6. do 31. 8. 1978. oteljeni razdoblju godine, stanicu od 24. 8. do 3. 11. 1978. dopremljeni godine. 9 bikova
.
ŠARENE PASMINE
za
centre
UO.
za
na
u
nom
a
se
za
uvoz
se
se
u
u
za
za
u
za
za
su
su
u
a
u
Osnovni
podaci uzgojene (testirane) bičiće
za
—
prosječna
kod
prosječna
težina
132
kg
120
195
kg
dana
599
kg
1.656
gr
129
cm
starost
ulazna
—
prosječna
u
prosječna
sa
prosječni
prirast
prosječna
grebena
prosječna
trupa
težina
—
težina
—
—
dnevni visina
—
dužina
—
—
—
—
—
—
—
—
dolaska
prosječna prosječna
prosječna
dužina
365
sa
prsa
dubina
stanici
u
prosječna
širina
dana
365
bokova
širina
prsa
dana
153
cm
sa
365
dana
52
cm
52
cm
67
cm
dana
51
cm
dana
201
cm
23
cm
dana
365
sa
dana 365
sa
sa
prosječan
cjevanica
prosječna
4. 9. 1979.
težina
dana
365
365
sa
dana
64
sa
zdjelice 365 prosječan obujamgrudi opseg
stanicu
u
sa
365
dana
632
kg 185
vrijednosti indexa, ocjene tipa uzgojne I i Ila će centrima klasom, koji prodati jenjeno je umjetnoosjemenjiII klasom 3 bika 3 bika će i prirodni ocijenjena prodat pripust, vanje, izlužena iz uzgoja. Na
i oblika
osnovu
9 bikova
i
se
oci-
za
su
se
za
su
EFE
za
OPBo
ocijenjene
I i IIa
bikove
podaci
Osnovni
TEŽINA
klasom
Otac
Mati
Oteljeni,
Luna
1. 7. 1978.
669
I
3. 7. 1978.
709
I
662
IIa
617
IIa
1.
3211
Efeb
2.
13454.
Mons
3.
13455
4.
5147
5
4278
6.
7540.
_— Efeb Šerif
7.
25163
8.
9.
— Mons Milova __ Rojal_ _ Fana
Jelenka
IIa
VinkovićĐurđevac Magdić Đurđevac Frtalić Koprivnica Dlaka N. Gradiška Rosić Vrbovec Hunjet Žabno Cesar Kundakčić Graberje
IIa
Car
10.
7. 1978.
27.
7.
Beba
26.
7. 1978.
623
IIa
8. 1978.
10.
8. 1978.
2873
Pronco
Basna
19.
8.
7485.
Šerif
— 629 —608 - 661 —
IIa
Rojal
—Jasenka
10.
Koka
_ —
Dika
1978...
2. 7. 1978.
Trojstvo
.
614
1978.
mara
Vlasnik
Klasa
IIa
Vrbovec
dodijelit posebne premije skladu 10.000.— što ih po programa goprovedbom dinara, gojidbenog fond i vedarstvu stočarstva dodijeljuje Samoupravni unapređivanje razvoj Hrvatskoj. Vlasnicima
navedenih
bikova
će
u
se
u
s
iznosu
od
u
za
u
S.
KUKURUŽNJAKA
UMJESTO DUBRAVA
DONJA
kuružnjake, virjane
i slične
SILIRANJE
godina je izgrađivati pred kukuruz. se pospremao ambare, gdje
Još
—
B.
bilo
par
u
ku-
modi
Najnerentabilnijiiskorištavanja drugač: agronomi i do 40% time kukuruz kukuruza u pohranjen kukuružnjaku, jer gubi je Poiz Kloštra kaže Ivan nam poljoprivrednik Krupski, napredni vrijednosti, dravskog. Denes
način
vele
nam
se
—
Sada
je
u
modi
kukuruza?
siliranje
praktično, boljerentabilnije. je jemoda, dozrio. iskoristi iako vremenu, Poljoprivrednik dobije nijepotpuno Siliranu hranu vrlo rado iskoristi i kukuruzovina (stabljika kukuruza). veći. znatno i krave a i mlijeka je jedu, prinos —
ruz
Ne
samo
da
to
i
Kuku-
i
na
se
a
se
Ukratko
sve
će više kukuruza i sličnim
kukuružnjacima 106
nego
završiti
u
spremištima.
silosima, manje virjanima, a
sve
u
Na
slici: Poljoprivrednici
Dubravi,
Donjoj
gdje
Kloštra
Podravskog
promatraju
silirani
u
posjetu kojim
kukuruz,
tovilištu
modernom se
u
junad.
tovi
A.
Turković
TRAKTORI | NA SVADBI Dalmaciji lipe« ružne«, i Podravini svatovski i Prigorju, Bilogori, Prekcdravlju, Međimurju običaji naših doba. Dan zimsko imade svatova poljoprivrednika obnašaju Najviše Dan žena Novu rada. Naime i Praznik tada može Republike, godinu, obitelj, rođaci i vrši »po starinski« ili »po prijatelji najlakše sakupiti. Obnašanje Po svadba mladenci odu i kumovi novom obavlja jednostavno: k zatim čitava svita ode nekud hotel večeru i matičaru, zajedno gotovo. No starinski« naši svadbeni »po poljoprivrednici obnašaju jošuvijek običaj. »Kak mi nebi i oni pri nam« stara smo zakaj je pridrugemgostili, uzrečica. podravska kada Podravini mladenko Zato sretnete u iznenaditi, postelare, nemojte i slične svatovske No i tu vode po povorke. venčanje, zdencu, cvrtju Kako
imademo
u
svadbu
i svadbu
»na
tako
»na
se
u
u
za
se
se
novom«.
se
u
se
na
se
se
na
na
se
187
i traktorskim
traktora Zlo
ne
svita Donjim Zdjelicama u (čitava svatovska na povorka par biti »bez Jasno, da traktoristi moraju maligana«. prikolicama).
spi!
Nekada
promjenila. traktori. konjezamijenili
malo su
Svatovska
slici:
Na
stvar
se
svatovi
prevozili konjskom
spregom,
s
A.
sada
Turković
KKKKKKKKKKKKRKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK
UDRUŽENJE
ZAGREB MLJEKARSKIH RADNIKA SRH MLJEKARSKOG LISTA | UREDNIŠTVO
—
—
proizvođačima mlijeka —
suradnicima i pretplatnicimalista
—
ŽELI SRETNU
I USPJEŠNU
NOVU
1980 GODINU
kE>H>H>E>E>xH>E>E>E >E>E>>R>R>E >E>xH>H>E>E>E>H>R>b 3E>E>E>E>H>HHR>H>E HDR >H >b>R>E2E>E>P>H>E>E>E bb
188
E EH
EE
2
ED
POLJOPRIVREDNI Promet
Red. br.
—
rasplodnom
proizvođača kooperanata
stokom
prezime = proizvođača Ime
R. J. STOČARSKI
CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR
i
Kamenar
N.
Selo
Kategorija pb. ž. tele
Trema
24958
I.
Đurđevac
krava
2310
J.
Tomica
F.
bik
"n
om onogŠuliček S.
Konak
S.
Poštić
Lazina
Ivančević
I.
S.
Vrček
Krivaj Svibovec
Šarko
I. Z.
Poljanec
Vađunec
I.
Sesvete
Z.
Struga »
Kosir
Đ.
3
Čukolin Kotiščak J. I.
I.
Jantol
Mrežnica
Sesvete
Kapela
Vrtulek
F.
Vađunec
P.
Sesvete
Vucković
ĐD.
Apatija
Magić
I.
Pozder Kišić
Z.
M.
iLi
junica
ž. tele
Nedeljanec Strmec
Bačić
Stevo
Hladne
Vode
7378
Vet.
pre
j
Varaždin
st.
4022
EL)
ZK
Marof
Novi
»Sloga«,
3194
m
vStočar«, Zagreb :
3196
1"
S
3197
ELI
>
3202
EL]
>
3179
PLI
3151
EL
3186
ELI
3190
3191
bi
JR
1?
13041
3193
bj
1"
RengelJosip V. Črešnjevica
4024
ELI
Jalžabet
'
13036
3322
"n
[7
Trnovitica
8170
1
Vahtarić
Bremec
tele
m.
Fodrovec
Kulijaš Josip M.
Barusić
Stjepan
Matoić G.
'
Hodalić
Kupac
3189 4685 4678 46830
:
Vet.
st.
Zelina
<
a,
"
>
>
»
i"
189
----4
Red.
prezime Selo — proizvođača
br.
24.
25.
26. 27. 28.
29.
30. 31.
i
Ime
— Z. Pozder = Hladnić < M. I. Čukolin A. — Kalajković Petrović M. — —Drkulec S. M. Kundakčić — Kolarek
32. 33. 34.
—
41. 42.
43.
M.
— Golštajn —ŽugecM. Marković Đ. — V. <Bregovac Severović F. — Linskil.
49.
M.
>
»
:
Dubrava
junica
_
a
Polje
Žavnica Lovinac
Šijušić M. —Popović F. Bobovec — —Rumek
51.
(Černi
52.
Bašek
F.
53.
Beneš
S.
54.
—Kalinski
53.
—Kapka
J.
F.
F.
S
4707
2673
,»
Vet.
st. Zelina
3180 2673
3081
2
Đuro, Graberje st. SI. Vet. Požega Bilim
3071
m
3080
»
2494 2388
13592
»
B Zagreb »Gruda«,
13701
ž. tele
1300
6044
1
»
2
S
Virje
.
Mlinska
PIK
Aleksinac
Kooperacija
538
»
152
»
m
.
»
ž. tele
4459
»
krava
486
»
9786
"
»
>
s.
Mala
687
junica
Gola Novigrad
Stevo,
>»
5519
Sredice
Pucarin
999
Cirkvena
Rovišće
»
OOUR
1021
Ivanovo
M.
4709
Ivanska
i
F.
Kupac
3094 krava
Grub.
V.
50.
190
,
S
»
45.
48.
Krivaj Graberje
krava
Bražinčić
47.
bik
Tekić
Luka
V.
44.
46.
3,
Preščevac
JambračP.
39. 40.
»
S.
Bukovac Bohec
=
.
>Matijević F. Bukovac S. —
37.
38.
Donje Nedeljanec Karlovac junica ž. tele Mrežnica Graberje Vratno
=
35.
36.
M.
Kategorija pb.
=
o
,
S
9810
»
9877
»
5012
»
2671
i
2681
»
V.
Zdenci
5681
»
M.
Zdenci
5526
»
5674
»
Daruvar
.
»
IN MEMORIAM U
96.
godini prestalo je dr VINKA MANDEKIĆA jedprof. od članova Savenog najzaslužnijih i tehnipoljoprivrednih inženjera čara biprvog Hrvatske, profesora i člana linogojstva osnivačkog vijeća fakulteta GospodarskoZagrebu. šumarskog kucati
srce
za
u
Poljoprivredna gubijedod istraživača nog prvih samooplodnih i hibrida kukuruza Evlinija naša ropi, poljoprivreda najpoznaagronoma tijeg popularizatora ke i autora naše prve tehnike, knjii osnivača ge o umjetnimgnojivima Mandekićevog gospodarskog priručnika 53 u selima širom od Dravopo koji je proteklegodine sijao znanje Jugoslavije do 1/2 grada Bitoljapreko milijuna primjeraka. VINKO rođen 3. 1884. Nakon MANDEKIĆ je listopada godine Kraljevici. mature završio Više učilište Križevcima. sušačkoj gimnaziji je gospodarsko U Križevcima livadarstvo i predaje bilinogojstvo, fitopatologiju, nastavlja rad na vrlo rani ozimi ozima selekciji (pšenica Prolifik, ječam, zob, provodi i crnozrnom Križevčani kao pokuse krumpirom sojomkoju prže nadomjestak Još 1908. proveo kave). godine j euspješno pokuse umjetnim g nojivima Otočcu i društvo 5 vagona. Godine 1913. gospodarsko jeraspačalo prvih našu ili prvu izdaje knjigu umjetnim (Gnojidba uputa upotrebi g nojivima i gnojiva gnojidba livada). Kao član osnivača dva Visoke asistenta škole vijeća poljoprivredne Beču fakulteta i pripremaotvaranje GospodarskoTvorničkoj ulici br. 10 1919. Kod (danas Klaićeva) godine počinje prvimpredavanjima. šumarskog nastavnom semestre slaže velikim rasprave programu kasnije sati teoretskih da za našu važni brojem predmeta, poljoprivredu predmeti kao voćarstvo i budu neobavezni. Prof Mandekić ostavvinogradarstvo podnosi ku i kao i zatim šef zapošljava županijski gospodarski izvjestitelj odjeljenja oblasti. Zadatak s primorskojeprovedba pokusa umjetnim g nojisredstvima novih ratarskih sorata i voćarskih vima, zaštite, širenje kultura, krajiške novih stoke i i opreme pasmina suvremenije (željezni plugovi, sijačice dr.) tzv. uzornih ratara O selima. tih putom stanju p oljoprivrede godina Mandekić veli: »Vrlo drveni ili Tim mnogo jeupotrebljavan poludrveni plug. tlo. samo vidio drvenim sam ore plugom pročeprkalo Često gdje plugom 4 vola ili 2 2 vola ili 2 krave i 1 oko te stoke 2 do 4 konja, konj, čovjeka. mislio da kod i stoka što će Uvijek takvogoranja p ojedoše ljudi i posijati požeti.« U selu Gline Mandekić 1926. budućem Bačugakraj godine dobavlja rataru Stevanu U Čorkoviću željezni plug. nedjelju okupljeni seljaci kako vučen volovima treba ga držati), oduševljeno gledali plug (ne Stevan kukuruza Hrvatica dobio kao nikada jezasijanim sjemenom prirod znanost
u
a
nau-
“
u
u
u
u
a
a
s
s
u
o
o
uz
u
u
o
za
ne
se
s
a
se
mu
u
sam
se
se
s
a
sam
sve
ono
uzor-
nom
su
sam
ore
a
prije.
191
_—-—
Njegovi brojni pisani dovoljni popunu jedne poljoprivredne 20 znanstvenih 40 i knjižnice. Napisao jepreko radova, preko knjiga brošura, slovenskom, velikom izašle i (latinicom koje brojuizdanja ćirilicom, listovima i mađarskom U dnevnim i stručnim njemačkom jeziku). je napisao tisuće uredio stotine listova članaka, je brojeva poljoprivrednih (Gospodarski Mali Bio stručni Jutarnjeg prilog lista, stočar). je savjetnik Seljačkih novina, kola i urednik Ratarske Narodnog knjižnice. Prof. Mandekić fakultetske udžbenike i Bilinoprve jenapisao (Ratarstvo svom kalendaru. po gojstvo), najpoznatiji džepnomGospodarskom je Od 1926. do 1979. 53 uredio godišta Mandekićevog godine je gospogarskog kalendara 1/2 sa preko milijuna primjeraka, koji jesvojim uputama, savjetima i iz svih grana stručni podacima poljoprivrede glavni postao savjetnik poljoi koristan privrednicima podsjetnik agronomima. Za velike dr Vindko Mandekić izabran svoje zasluge prof. je počasnog člana Saveza i tehničara Povodom 50 inženjera Jugoslavije. godišnjice Poljofakulteta i 300 sveučilišta proprivrednog Zagrebu godišnjice zagrebačkog moviran doktora. SRH naučni rad je počasnog Savjet dodijelio je životno za nagradu djelo. vedrom i 1 Svojomljubavi poljoprivredu, marljivošću upornošću, lom naročito dobrim kardiolozi 1926. srcem maravi, (zakoje još godine rekli da dr Mandekić 70 neumorno slabi) prof. jepreko godina sijao z nanje širom Jugoslavije. Počeo kad dobar rukom bio je vrijeme drvenog pluga je sijač najveći neizbrisivo naše proizvodnje, majstor njegovo djelo je ugrađeno povijest vrhunske i rezultate poljoprivredne znanosti, obrazovanjadanašnje poljoprivrede Jugoslavije. Neka slava dr Vinku Mandekiću! prof. jevječna radovi
su
su
za
u
na
a
za
u
za
za
mu
za
vese-
a
su
u
a
u
OBAVIJEST O NOVOJ izmjeni
Odluke
CIJENI MLIJEKA
prodajnoj cijeni mlijeka, kojaje objavljena listu SFRJ br. 60 od 23. Službenom 1979. studenog godine, povišena jeotkupna od do dinara po masnoj (prodajna) mlijeka 1,18 1,67 cijena jedinici. Nova će od 24. 1979. otkupnacijena mlijeka primjenjivat studenog godine. Prema
o
u
se
Uređuje Glavni Vlasnik
i izdavač:
i odgovorni
Udruženje
pretplata a
Tisak:
192
.
NIŠRO
urednik
za
za
dipl. inž. Dinko
31/III,
telefon
privredne proizvođače
»VJESNIK«
ODBOR
radnika
mljekarskih Ilica
Mjesečna
UREDNIČKI
—
SRH.
Kaštelan
Uprava
440-476.
organizacije i ustanove 3 dinara. mlijeka OOUR
TMG
—
POGON
i
uredništvo: Zagreb
6
dinara.
VŠ