Mljekarski list 3-1979

..

.

-

--

.

-

>

.

.

.

*

-..—aA

BOLJE, VIŠE | JEFTINIJEPROIZVODITI

KAKO

SIUKS

SVIT

BILJE

KRMNO

NOVO

—

i sudanske

(hibrid

sirka

MLIJEKO? NAS

KOD

trave)

pred ujedno je proizvođača, zbog broju, vašu kulturi bit će govora pažkoja zaslužuje krmnoj jednoj proljetna sjetva, naći u vašem će brzo i plodoredu. mjesto svoje nju koja Svit trave tzv. sudanske i hibrida sirka između Radi o križancu krmnog iz SAD-a.

Siuks je Sioux),porijeklom (Sweet će klimati Poneki glavom sumnjičavo čatajući retke, proizvođač, striji te uzimala nerado Stoka istine! tome ima sirak. kad i spomene je Vjerujte, imale što tome sirka. sorte tvrdu (vjerojatno) Razlogje nekadašnje sirak prirod. najveći daje rečeno, kada, uzgred metličenja stabljiku vrijemeimale i veliku količinu HCN Osim te sorte koja, kiselina) (cijanovodična toga, minimalMoranu Prema toksično ima kao što djelovanje. (otrovno) jepoznato, žive 1 HCN letalna doza mg mg vage). kg 2,32 (po goveda, 2,04 je: sadrže HCN nosilac sirka sortama U tim durin, toksičnog jeglikozid starijim neke sorte Naročito mlade ga najviše biljke,nagloopada.

Starenjem biljke.

To su: hirbida sadrže Lindsey Beefbuilder, Siloking, Atlas, Soave, glikozid. ovaj U

interesa

ovom

već

što

a

nama

o

|

se

a

ove

u

se

su

u

one

u

su

za

za

na

ovce

a

on

i 10IF.

92F

namijetrava) jejednogodišnja biljka što Osim sočnom zelenom stoke ishranu mjesecima. ljetnim stanju njena koristiti silažu. i možemo od može sijeno stanju, njega80-120 spremati svježem Ako visinu kad ga koristimo kosimo Svit Siuks biljka dosegne kodok 120-150 visok biti cm, biljku silažu, košnje, vrijeme sijeno, fazu tek kad simo sjemena. 500-900 mtc/ha. Vrlo brzo zametanja stigne od zelene visoke Svit Siuks prinose daje visoki Da toku 3-5 koristiti može se se pa dobije priljeta. puta regenerira, otkosa ovih držati ii što veći uputa: potrebno je broj tazatim zaorati duboko treba (20- cm), srednje zemljište Prije sjetve i konačno usitni i ga da sjetpripremiti drljačom slegne zemljište njurati 30 Svit

Siuks

krmna

i sudanska

(sirak

u

u

za

u

se

za

cm.

za

u

mora

u

mase

se

u

se

nos

.

za

se

vu.

veliki

prinosi pokloniti pažnju, Gnojenju tla mineralnih tvari. količine velike iz zelene mase, biljke uzimaju jer i mineralnim treba gno(stajskim) gnojivom vrlo dobro isorganskim Zemljište gnojiti kultura oko 300 mtc/ha Zaorava ga stajskog gnojajer jivima.

Treba 30% dodatak mineralnog gnoja. smanjujemo ujedno korištava, kolitroši velike sirka i sudanske da Svit Siuks trave) (križanac pomenuti či100 O. dr kako navodi čine dušika ,pa jezbogtoga Šarić, kg/ha potrebno, KAN-a.

400 oko dušika kg/ha tj. skog i 30 dodati kg/hačistog dušika, stajski gnoj zemlji Prijeoranja.treba fosfora i 60 40 Neposredno predsjetvu kg/hačistog kalija. .kg/ha čistog fosfora i 60 40 40 treba kg čistog dušika, kgčistog zadrljati još kg čistog zemlju trebamo 30 dušika ostalim hektar..S na (oko kg/ha) dijelom čistog kalija dana nakon 30 sjetve. prihranjivati ljište Svit Siuksa zelene krmne veće mase ostvarili bismo Da poželjno prinose II i eventualno odmah dušikom čistim samo poslije I, zemlju jeprihranjivati do da ne HI dođe ugrijavanja. košnje dan ili i kukuruz kad istovremeno Ova poslije njega. koji biljka sije Koto Kad 10travnja (15- IV). zemljišta jepotkraj temperatura je 15C, 25. treba

s

punu

obzirom

da

su

to

se

na-

za

a

—

u.

.

zem-

dak

se

a

*

34

<

25-30

preporukama, je sjemena sjetvu biljke, Neki naši iz preporučuju. veću. količinu kg/ha. vlastitog iskustva, stručnjaci, do 20 kg sjemena/ha.s:. tj. sjemena sjetvu dale Gušća njeSvit Siuks razmake od 30 cm sjetva (25- cm). sije bokori.

Dubina treba biti 3-4 ali stabljiku, slabije sjetve Ovaj žniju 40 koš+ nakon trave dobro bokori križanac sirka i sudanske i vrlo brzo regenerira 3-5 Iz nakon otkosa prvog biljaka, drugom sjemena razvije nje. jednog 10 visini kad ovisi i i intenzitet preko biljaka.

Bokorenje bilje biljke porasta strni daće iz ku kosimo. treba kositi visini od 15-20 cm, Biljku preostalih jer u izdanke. Ako sočnu krmu ti nove pravovremeno kosi, nježkultura daje i dosta lista. stabljikom kukuruz 1-1 dosta tada sadrži oko samo proteina 15%/0) 2Biljka (zeleni Da bi šećera rado i i vitamina pa justoka mlijeka. jede, povećavasekreciju 2,5%o kada 40 toku naročito spriječila pojava dana, korova, poslije sjetve, koherbicide.

Herbicidi se sporo biljke potrebno koji razvijaju, jeprimjeniti korova kukuruzu koristiti. Na riste mogu 1primjer uništavanje ili 2-3 sl. Ovi herbicidi 2-3 i kg/ha Gesaprim (50, 80, 1802) kg/ha, Agelon ovdje 500-1000 1 vode nakon do Svit Siuks i se prskaju biljke. tvaraju sjetve nicanja hibrida sirka i sudanske nakon vrlo sporog (križanac trave) početnog razvoja, kratku što brzo Dobra i ima svojstva počinje razvijati vegetaciju. kao visoke i naknadni podnosi toplinusušu, dajesigurne prinose (500usjev -900 mtc/ha).

Ako ili ako normalno mogućnost postoji navodnjavanja jegodina vlažna, otkos kulture stiže te ishranu krava koristi tokom početkom lipnja, prvi kolovoza Kravama i obroku može davati oko 50-60 hipnja, srpnja, rujna. zelene sočne krmne Svit Siuksa.

Za kravu treba mase ha kg osigurati jednu 0,1 ili 10 krava 1 hektar. m?)

(1006 Uglavnom Već kad sirak mogu neke emu: spominjem proširiti spoznajenji

ličina

.za

američkim

prema

ove

za

.

se

u

se

cm.

se

a u

se

o

sa

se

=:

nom

a

se

se

u

za

u

se

ras-

—

u

mu

su

se

a

se

se

za

u

za

o

še

svrstava Sirak

u

ove

grupe:

ž

i hibridi

spadaju

Ovamo

koristimo

koje

proizvodnju Zrno sirka slično kukuruzu. sastavu Sadrži nešto više po je proteina 72-76% U zrnima nalazi a škroba. se (8manjeulja. njegovim Kemijski škroba sastav različit fazama Prinos i je pojedinim razvoja. hranjiva 12%e), vrijedkrmnih sirkova nost ovisi fazi i zahvatima. sorti, razvojaagrotehničkim Sirak krmu Od metlica tih siraka čet(tehnički sirak) izrađujumetle, ke i dr. Zrno ishranu i jecijenjeno goveda, svinjaperadi. sirak od i po tome što neke sorte 'Šećerni razlikujemo drugihpodvrsta i do narastu visine. zatim i Kini.

4 Najrasprostranjeniji SADje Indiji Sve više širi i naročito i ŠpanjolEvropi, Francuskoj, SSSR- Italiji u, aridne klime.

I veliki interes skoj, ponajviše zbog našoj zemlji postoji sjetu, sirka i križanaca.

Prema njegovih brojnim i spitivanjima području Zagreba i K. Šoštarićpo (Institut proizvodnju oplemenjivanje bilja.Zagreb) -Pisačiću i M. Gikiću hibrid sirka 15% zelene dali najbolji šećernog krme više nego zeleni 12% odnosno više suhe tvari.

Prema uspokukuruz, redbi kukuruza i sirka i šećernog siliranje (dakle potkraj mlječne početku voštane dao silažni kukuruz mazriobe) je 13,5% sedmogodišnjem prosjeku suhe tvari po 1/ha. nje i škrobnih ekvivalenata sirka pa prepoOmjerproteina je širok, kombinirani obrok krave i to zeleni sirak lucerkom. ručuje pomješan Najveći dnevni obrok sirka 35 zelene već i da mase, šećernog je kg dopušteni stoga za

zrno

sorte

zrna.

za

u

o

za

se

za

m

se

u

u

u

u

u

u

za

vu

na

za

—

su

za

u

u

za

veoma

za

se

sa

33.

kukuruzom

silažu

jepreporuka izbjegne trovanje Tako način i veći sirak šećerac. Na dobijemo sigurniji prirod. taj pomješa oko 4-5 kukuruza 30 količinu nešto (oko kg sjemena/ha) pomiješa smanjenu krmiod U tu možemo dodati sirka šećerca. jedno leguminoznih kg/ha smjesu zečak može ući krmivo Kao (Vigina grah jesoja, smjesu koje leguminozno izrazito i sirak šećerac krmivo, kukuruz i td. Kako ugljikohidratno sinensis) je Dr silažnu dodatkom bjelančevinama. obogaćujemo leguminoza sjemena sirak i takve silažne navodi da J. Čižek (kukuruz, grah smjesi sijanje treba biti: zečak) + 45-55 zečak kukuruz 30-40 kg/ha kg/ha grah + zečak 45-55 sirak 10-12 kg/ha kg/ha grah to kukuruza fazi vrši i sirka, je siliranje najpodesnijoj Košnja HCN.

sa

se

da

Dobra

se

s

za

u

se

u

va.

masu

voštane

a

za

u

se

faza

mase

za

u

zriobe.

koji smjesa čistog naglasiti biti niža od 80-100 bi kg/ha. dajegnojenjem smjela iz Uvoznik iz inostranstva.

Siuksa Svit uvozi je »Poljooprema« Sjeme Svit obratite ako ste zainteresirani Siuks, Dragiproizvođači, Sarajeva.

14.

44000 adresu: Kranjčevićeva »Kooperativa« Sisak, simože racionalnim Kako vašegzemljišta osigurati korištenjem vidite, zimi sušnim krava i ishrana gurna ljetnim podmlatka mjesecima, starijeg zimu! misli silaže. Jer ishrana i kvalitetna proljeće putem sigurna Ivica KATALINIĆ,dipl. ing. da

Treba

kod

svih

ovih

dušika

količina

se

do-

ne

se

se

za

na

se

a

u

u

se

na

100.500LITARA MLIJEKA Križanić

proizvodnju godini mlijeka postigao je prošloj Želimo li to 100.500 litara prikazati mlijeka. proizveo je krajKarlovca, Turnja količinama dnevnim mljekari isporučio proizvođač kojejetajpoznati mlijeka treba spoSvakako 273 litre tada moramo »KIM« mlijeka. napisati Karlovcu, i brata i od veliku ima Ivan menuti da Drage njihovih svojega pomoć drug Rekordnu

u

Ivan

iz

a

u

u

su-

36

Treba

pretek, predaha.

26 i k tome 21 nahraniti i i nego junica još grlo proizvesti toliku hranu goveda koja u staji. službe Veliku »KIM« iz stručne pomoćpružaju mljekare Karlovca, obroka izboru treba pomuzare, sastavljanju pravilnog najbolje smjese koja dići količinu masti i mlječne mlijekujošmnogo togadrugog.

Ivana da i i Križanić i naše čestitke Gospodarstvu godiDrage željom bude tisuća litara više! koja mlijeka Posla

pruga. dnevno

tu

ima

bez

na

odmora

i

muzara

ne

za

nahraniti

svako-

samo

su

mu

u

za

u

s

ove

ne

|

ZM

NOVOJ

OBAVIJEST O 1. 1 DO

CIJENI MLIJEKA 31. XI 1979. do»Uredbi Prema i o mlijeko« kojaje premijama kravljeovčje novoj nešena »Narodnim novinama« ind. br. 9 od 27. II. 1979. g. određuje proizvood osnovi đačima od dinara litru u iznosu premija 0,20 isporučenu mlijeka masti. Ako dinara iznos od 3,2%mlječne jedinicu preračuna taj 0,20 tada iznosi dinara. premija 0,0625 Od 1. II. do 31. XII. 1979. g. obračunavati će ciproizvođačima od dinara od dinara i jena 1,18 jedinicu premija 0,0625 jedito iznaša dinara nicu, zajedno 1,2425 jedinicu.

1 litru Za će niže navedena mlijeka proizvođačima isplaćivati cijena količini masti: prema mlječne za

se

u

na

za

u

se

masnu

se

za

osnovna

masnu

za

za

a

masnu

masnu

se

*%y

mlječne

masti

3,2% 3,3% 3,4% 3,5% 3,6% 3,7% 3,8% 3,9% 4,0% 4,1% 4,2% 4,3%

premija

cijena

osnovna

3,776 3,894 4,012 4,13 4,248 4,366 4,484 4,602 4,72 4,838 4,956 5,074

UKUPNO

0,20 0,20625 0,2125 0,21875 0,225 0,23125 0,2375 0,24375 0,25 0,25625 0,2625 0,2625

DINARA

3,976 4,10025 4,2245 4,34875 4,473 4,59725 4,71215 4,84575 4,97 5,09425 5,2185 5,3365 :

ZM

SLINAVKA | šAP Slinavka Obavezno i bolest virusom. šapje papkara prouzrokovana te bolesti odmah veterinaru. jepojavu javiti Ova bolest širi dodirom bolesnih Sirenje pretežno životinja iako sami nisu tu zdravima, dalje koji putemprenosioca, prijemljivi bolest, virus virus prenose prenašaju jepasivno, jer tijelu.

Nadalje, prenosi onečišćenim tako ili predmetima virusom, hranom, priborom čišćenjenapavozilom itd. Važnu kod slinavke i janjem, ulogu prijenosa šapa igra č ovjek koji dolazeći dodir bolesnom onečisti obuću i pa ga životinjom, odijelo virusom, daleke To tim što virus naročito prenosi krajeve.je lakše, je krpiotporan, od stijenkemjehura. zarazna

zaraze

—

se

sa

za

'

na

svom

se

za

u

na

sa

u

cama

37

stotine kilometara:

prenio Ustanovljeno je ječovjek ili stoke uz širi /Slinavka i kojimprolazi prevozi puteve, šap prometom bolesna pa zajedničkim napasivala bolesna Bora gdje stoka, pašnjacima, bolesna stoka. gdje napajala zdencima, javnmi lapa stokom, pretršci i važnu ulogu sa Od nlae stinavke ljudi igraju da

<.

na

zarazu

se

se

/

se

na

se

za

.

skitnice

itd.

ograničiti možemo bolesti te rijetko širenja Radi slinavku i.šap brzog čitavih država obično širi i kontinenata. i Ona dvorište se preko jedno mjesto. razliDanas ima Uzročnik tzv, imunobiološka razna svojstva. koji jevirus, tiB i C. izazvane virusa slinavke: tri zaraze, jednim Preboljenje A, kujemo tipa može kratkom te ista od ne pa pom životinja jedna drugog, oboljenja zaštićuje oblika ima i Osim tri vremenu prelaznih virusa,vjerojatno oboljetiputa. toga može da zaraze drugi. pretvoriti tijekom jedan tip je Na zaražene hrane i Način Zaraza pića. mjestiuslijedi primanjem biti i malene, ma mogu mikroskopski kojepovrede povrijeđene sluznice, crvenilo uslijed najprije Nastaje »aphta« mjehur. razvijeprimarna viruVeć onda virusa tom umnažanja vrijeme mjehur. mjestu, žavanja odakle raznosi po virus cijelom »aphtae« prodre krv, primarne mjestu sekundarne nekim pa Ta mjesta »aphtae«. razvijaju mjestima tijelu, koža stidnica i tanka koža krune sluznica mošnja, papaka, vime, ustiju, butova. stranama tarnjim dadva do sedam do bolesti Znakovi: Od (inkubacija) traje pojave Uz i jesti.groznicupojave prestaju dobiju groznicu Poslije togaživotinje slinavci da li tome i ostali znakovi prema oboljela ježivotinja bolesti, što istodobno slinavci i ili ili uvijek slučaj. šapu, jegotovo šapu pak obično koze i slinavci i Goveda obole obično ovce, šapu. svinje šapu, Dok i slinavci obole Životinje jestipreživati.jošživotinje koje prestanu i žvaču i oprezno, malo hranu mogu polako je gubicu, jepolako jesti, uzimaju otvanerado drže Kada već zatvorenu, pa je gutaju. zalogaj progutnu, gubicu nakon znakova dana tri sline.

Dva do Iz se pomnogo prvih raju. gubice cijedi zatim bez+tnom naročito kažu se na čeljusti, dijelu gornje strani, unutarnjoj :ziku i ostalim zubnom dijelovima ustiju, donjeusnice, prednjem sadrž i žućkaveličine. Ti na bjelkastu mjehurići aju početku mjehurići Ovakav sivo :ane stu vodenastu r mjehur, bijela. koja tekućinu, Tada nakon što se ili na, prvog prsne pojavio. drugog, najkasnije trećeg bio tamo brzo od kožica iz gdjeje optadne, mjehura mjehuraizlije sadržina, Nakon rubovima. neravnim ili crvenosmeđe ostane boje mjehur već i tada dana 1—2 rane počinju životinje opetpolagano počinju zacijelivati da se Više hranu. uzimati nego najedamput mjehuri vide, puta dogodi velike ili i čitave kože pa gubici jezika odlupe odpadnu, zaostaju hrpe Ovakvi i ranice često žućkasto mjehuri putapojave vanjskoj biti želucu i zatim strani ili mogu pjevne gdje ždrijelu, nozdravama, sluznice. uzrokomžestokoj upali ako oboili bolesti da Kod znak noge životinja je šepa, šapajeprvi tako kadkada Ti su bolovi korača ukočeno. bolova papcima ljela, zbogjakih da Kod možemo leži i da jenatjerati digne. žestoki,životinja neprestano ili naročito nalazimo kožu krune papaka upaljenu, rascjepu točnijeg pregleda sadržina Kad onim već i u ustima. puknumjehurići njihova jednake mjehure kraste smeđe nastanu kad se ili pa osuši, nečisti, pomiješaprašinom stajskom Kad zacidolazi do tih krasta komplikacija, polako zacijele. boje.

Ispod ,

na

u

a

u

se

zaraze:

usne

se

za

a

na

sa

umno-

—

se

u

na

se

su

na

na

unu-

zaraze

se

na.

na

samo

samo

na

na

samo

na

na

na

u

na

na

mesu

na

razne

vremenom

se

«

a

rana

se

crvene

sa

na

crvene

se

ne

se

na

se

rane.

u

u

na

na

sve

u

ne

se

u

se

s

rane

38

ne

upalapređe kruna, cijela mesnate dešava dio se da mesnati papka stijene uslijed upale papka, stijene dok stari tako U tom papak slučaju traje šepanje dugo, papak. izuje kod izraste novi. Osim i pojavljujumjehuri gubici ipapcima otpadne ili žućkasto sisama. vimenu i krava bijelo, Mlijeko jeplavkasto, Katkada usiri. Tek teško lako upala prijeđe mljejegorak. zgruša, u slinavke i Od doći i do može i čni kanal šapa pravimena. upale cisternu, želudac bolest kada onda vilu nego i ne samo crijeprijeđe ugibaju, životinje do redovito dolazi bolesnih od siše teladi Kod i va. majki, prasadi, koja mlijeko do komdolazi i onda sva želuca i Često izgine. gotovo upale crijeva, specijalne Sliili nekroza mesnate kostiju). papka, zgloba stijenke upala plikacija (gnojna ozdrave. i obično blaže naravi navka i životinje šapje slinavka i oblik slinavke i opaki šappoprimi šapa Mnogo puta Opaki slabost do sedmi bolesti oblik. Za dan) (obično peti nastupi vrijeme (maligni) odmah virusa virulence naročite slinavka Kadkad i srca, početku šapuslijed izaziva velike i oblik slinavke obliku. povlada gubitke, šapa Opaki opakom jele

do

osam

za

dana,

četrnaest

Kad

i ako

oboli

na

se

sasma

se

na

ne

musavo

na

na

na

mu

se

se

ne

a

u

—

u

u

nekad

50—800/.

provodimo liječenje Specifično simptomatično.

Liječenje je specifično histada ali Zdrava cijepimo ugrožena hiperimunskim cijepljenjem serum serumom. ili rekonvalescentnim dobijemo Hiperimunski perimunskim krvi dobivamo rekonvalescentni tri vađenjem tipa, hiperimunizacijom dana nekoliko krv vadimo tom U od poslije slučaju životinja. prekuženih već tako već bolesnih kod dobar, grlanije Uspjeh ozdravljenja. i

serumom.

sa

sa

može

ublažiti

samo

a

sva

serumom

tok bolesti.

mladunčadi, gdje uspjeh eventualno sasma znatno izbjeći. smanjiti, gubitke ishranu da davanjem tako, reguliramo liječenje provodimo Simptomatsko zelena mekana može uzimati hrane Nadalje, hrana). (juha, napoj, kojuživotinja vodom kao hladnom sa raskužnim usta lakim često sredstvima, ispirati obroka. usta nešto dodatkom svakog valja poslije Isprati hipermanganom. octa, tako da S obzirom stelju stoje životinjama prostrti papakavalja oboljenje 5%/o-tni što češće držati čisto i raskuživati što mekšem. jod. pio(tet.

Papkevalja oviti ih eventualno opraili Preporuča papke ovojem. ktanin, tripapflavin), oksida i zinci cinkova od namazati ti, 01, 60, 0, ribljeg ulja (rp. p asta pastomoviti kad skidamo katranom. namažemo ih Jecoris pa Ovaj ovojemkoji 60,0 g) normalno nogu. optereti životinja Prvenstveno Zaštita: prenosom moramo spriječiti širenje nastojati obuće raskužbom i to zatvorom iz virusa kopita, ljudi, mjesta, zaraženog mjesta izlaze iz spriječiti Nadalje nastojimo mjesta. zaraženog kola, koja konja, kotača, okolišnih serumom cijeplje(kružna mjesta papkara, cijepljenjem širenje nja). imamo

dobar

Naročito

možemo

kod

serumom

sa

moramo

na

na

se

zaraze

zaraze

PROTIV NAJBOLJI LIJEK DRUŠTVIMA, AMATERSKIM RAD U TELEVIZIJSKIHEMISIJA DOSADNIH poljoprivrednici doba, je (A.T.) PODRAVSKE židruštveni i tu se nađe kućnih Osim poslova, svojih miruju. uče treći neki kazališni vot. Jedni pjevati komad, uvježbavaju drugi sviraju, Sesveiz Podravskih »Mladost« i folklornu i slično. Tako skupinu posjetili KoŠto rekao šmrčkovice«. »kak ruke imađu Željko ta, koji pune je posla nastavnik: vačić, SESVETE

—

zimsko

I dok

vremena

ne

za

se

smo

nam

iv

39

Sada

treba

program, duge televizijski te pa nešto uvježbatiorganizirati ponekogostovanje susjedna mjesta, treba našem i zabavu Tu programom. pokoju mjestuorganizirati sada i folklorna dramska, pjevačka sekcija.

A proljeće!

Uz posao i oko ćemo da polju gospodarstva opet nastojatiuvježbanarodne već iz Brođanaca smo po sportske igre, kojima poznati, jer nekoliko desetaka seniorskih i srebrnih i brončanih pokupili juniorskih zlatnih, medalja.

—

iskoristiti

zimske

dane

i dosadan

novo

u

u

a

s

su

za

—

na

—

vamo

smo

Na

slici: »Mladostaši«

pred

odlazak

u

susjedno Dinjevac. selo

Bilogore, Podravine, Slavonije, je drugimmjestima tko ih znade naše tamo ima onog Prigorja.

Uglavnom selo, jasno gdje povede, itekako zabaviti i bez i i još dosadnog mučnog dugotrajnog sjedenjabuljenja Slično

i u

i

Moslavine

se

u

mali

ekran.

A.T.

KREDITIRANJE STOČARSKE PROIZVODNJE MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU

IZ SREDSTAVA | RAZVOJ

proizvodnje, posebno govedarstva (mlječcilju unapređivanja četiri i i nabava poprotekle godine, farme, grla dr.) uzgoj sredstavarasplodnih i domaće banke red domaćih izvora (v.astito učešće, kreditiranja fond i kreditiranje stočarstva) unapređivanje Samoupravni razvoj obnovu banke i i sredstva Međunarodne razvoj. uključena i i korištena Sredstva opremobjekatanjihovo adaptaciju izgradnju i stočne te nabavu spremanje potrebne mehanizacijepoljoprivredu ljenje, stočarske

U

a

u

ne

u

za

za

su

za

za

40

su

organizirane goveda rasplodnih hrane, robne mlijeka. proizvođače kredita bilo U I Međunarodnog pod liniji jemogućekorištenje kreditnoj sljedećim uvjetima: i nabavu

kao

i za

farme

društvene

za

'

Međunarodna banka

sektor

društveni kooperacija

vlastito

učešće

ostali

40%

25%

35%

40%

20%

40%/o

fond

unapređenje uključenSamoupravni kreditiranje je Fonda Učešće nekim 20% stočarstva, slučajeviukupneinvesticije. vojtretirano društveni dok kod učešća dio i kao sektor, je privlastitog je snazi i matebilo učešće sektora vatnog dijelu građevnog djelomičnoradnoj rijala. farme i kreditirane U s.ijedeće organizacije: periodu proteklom i

bio

U

sa

i raz-

za

u

cca

ma

—

u

su

Društveni

si.

Red. broj —Organizacija IPK Osijek PBa

800

mlječne

—

farme

————__— Fond Međ.

Vlast.

Lok. banka banka = učešć.

4,210 3,864 10,490 17,893

000

din.

Ukupno 26,457

33

izgr.

26,000

4,000

5,140

9,160

7,700

500

Rabac

UTTP

A

kapacitet grla

sektor

52

izgr.

3.

PIK

1200

Vinkovci

68,711

10,000

17,804

29,800

11,107

57

izgr.

4.

IPK

Osijek

5,500

7,874

3,322

9,550

500

52

26,246

proj.

u

Ukupno: 9%/

3.000

26,4

Društveni __--..jj....j.j.......X.X/X/XX—

i

PZ

Martinska

sektor

34.682

23.710.

147,417

34

23,6

16,00

100

junica

uzgoj

—

Međ.

6,453 —“Č

Ves

Lok. banka

1,652

4,686

49

i tov

Vlast. banka učešć.

— Č Č —“___“__ “ČČ“Č“Č—Č Č“ČČ ZČČČČ PERE EEEEEE

kapacitet grla

Red. broj —Organizacija _— = — EPP 5.

38.847

50.175

Fond

3,200

000 i

din.

Ukupno 16,173

——

u

750:250

22,5 izgr.

..X.X.XQX.....

Sveukupno: %/

4.000

45,300

21,7

55,043

36,334.

22,2

33,6

..._.:—R—:—BX]Q<W——.—.—..—...T Privatni

sektor

163,587

.26,910

100 16,5 =-=-=o=-sssaaaaaRaSaaaaai

kooperacija

—

000

Red. broj —Organizacija »Dukat«

1.

MP

2.

»Sirela«

3.

KIM

Bjelovar

Karlovac

domć.

Međ. banka

banka

304

28,963

14,481

broj

64

160

7,067 11,571

lok.

3,867

5,978

=

VI. učešće

Fond

14,521

14,481

3,866

6,030

3,700 5,924

din.

—

Ukupno

P

238,3

12,446

18,500

ž

"4890 s

1043

u

izgr.

29,503

zl

nastavak

tabele

MI

»Zdenka«

4

:

2,916

4,080

4,586

82

13,582

2,000

:

:

800

95

2,020

1,560

32

Križevci

IPK

5

165,5 izgrađ.

139,8 u izgr.

250,0 u izgr.

226,4 u izgr.

4,475

hd

Split

.40

4,000

2,000

»Podravka«

33

2,804

1,402

6

»Dalbih«

7.

PIK

..

2,000

2,000

10,000

1,862

1,402

7,470 '

2,208 1,104

5

»Kutjevo«

PIK

8.

1,103

1,104

5,519

103,8

izgrađ

»Jadro«

9.

Sinj

OOUR

392

9

195

392

1,175

196

130,5 izgrađ.

132,7

:

»Mljekara«

10.

Ukupno: 0/

361

361

160

180

737

63,512 38,8

35,685 21,8

32,748 20,0

31,787

163,732

19,4.

100

108,812 33,2

90,728 27,1

69,082 21,1

53.697

327,319

18

100

Sveukupno: 9/9

učešće

podaci pokazuju je Prednji da

u

kreditiranju

Do —

—

U PIK

—

—

Lokalna

banka

Vlastito

učešće

Fond

stočarstvo

sada IPK UTTP

toku

izgrađene

društvene

su

kooperacija

sektor

27,1 33,6 22,2 16,5 100,0

banka

Međunarodna

38,8 21,8 20,0 19,4 100,0

farme:

Osijek Rabac

za

800

krava

za

500

krava

jeizgradnja

Vinkovci

222,2

bilo:

društveni

za

1,062

8

Split

u

,

12.000 krava

za

uzgoj 500 krava. farma IPK-a U Osijek projektiranju je sredstva i utrošena ili U objekti kooperacijiizgrađeniadaptirani OOUR-a i »Jadru« PIK-u »Zdenki« Veliki Sinj »MljekaKutjevo, Zdenci, ri« Split. sredstva u: U korištenju »DalKriževci TPK KIM »Sireli«x »Dukatu« Bjelovar, Karlovac, Zagreb, i PI »Podravka« bih« Koprivnici.

Split sektor društveni iznosila investicija je Ukupna predračunska 33.000 I farma IPK po stajalištu Osijek 52.000 Rabac UTTP po stajalištu Čepić 57.000 po Vinkovci PIK-u stajalištu 52.000 II farme IPK po stajalištu Osijek 22.500 Ves Martinska PZ po staja.ištu PZ

Martinska

Ves

za

750

tov

za

i 250

za

za

u

cca

u:

su

su

u

za

—

—

—

—

—

—

42

—

u

skuplji, objekte koje izgradile organizacija kao što će doći do kodobjekataizgradnji. poskupljenja obzirom Po postojeću Osijek objekti-ujeftiniji projektu dio dio tov, Ves Martinska!

PZ kod objekta gradi infrastrukturu, IPK-u znatno oprema jeftinija. gdjeje junica, uzgoj U tim iznosima nisuuračunata grla. normalno domaćinstvu bila po U odstupanjaulaganju prosječna kooperaciji domai unutar kao po između pojedinm organizacije organizacija, pojedinih ili velčini objekta, ovisilo što opremanju izgradnjiadaptaciji, ćnstvima, je i dr. nabavi objekata, mehanzacje domaćinstvu po iznosipo organizacijama pojedinim ulaganja Prosječna od 130.000 do dinara 222.200 la dinara.

1,103.000 odstupanjima i po obuhvaćeno je 9,5stajalištadomaćinstvu, Izgradnjomadaptacijom 7.000 a ili tako da cijena prosječna stajališta, ukupno adaptirano izgrađeno je niže od znatno što 23.390 iznosi stajavišta cijene je dinara, stajališta jednog kod

iznosi

Ovi

znatno

su

su

u

na

s

su

za

se

a

za

a

rk

IS

RARI,

"

u

su

o:

:

:

sa

su

u

sektoru.

društvenom

kod

nalazi

domaćinstava

većegbroja

i

mehanizacija, a

ovojcijeni i dio stoke. negdje vlastite radne snage, nalazi Ova dijela .korištenju opravdanje cijena fari i i dr. opremanja izgradnje materijala jedne kvalitetnije građevnog strane. sektora druge društvenog banke Međunarodne kreditna i linija Zaključeniugovoriosigurana U

se

u

u

s

s

mama

za:

su

sektor

društveni

kooperacija

=

—

PPP

Ukupno

Zp

=

sredstva

Navedena

dinara

$ 4,590.000 dinara 55.998.000 $ 3,060.000 _____“___——______“_Č_Č“Č_“ _“_“_ČČ Č“ “ZZ PČEE E EEE, dinara 139.995.000 $ 7,650.000 83.997.000

=

—

se

mogu

koristiti u sabirnih

stanica

laktofriza

i opreme

izgradnju i prevoz mlijeka prihvat i proizobjekata opremanje adaptaciju izgradnju kooperaciji b) i robnih kod nabavu mlijeka proizvođača vodnjumlijeka organiziranih stoke. rasplodne iznos i iznosa Na mogućijeslijedeći investicaja uvjeta gornjih sektoru: pojedinom sektoru

društvenom

a)

za

—

za

za

za

—

:

u

osnovu

000 Izvor

društv.

kredita

banka

Međunarodna

sektor.

%

dinara

kooperacija%

83.997

41

55.998

28

Vlastito

učešće

51.218

25

39.998

20

Lokalna

banka

34.828

17

69.997

35

34.828

17

34.000

17

Samoupravni Ukupno

fond

Do

sada

su

u

1978.

100,00

204.871

godini

odobreni

krediti

za

društveni

199.993

100,00

sektor:

43

Red. broj- Organizacija 1. MP — »Dukat« Zagreb 2. »Sirela« Bje.ovar Ukupno

Međ.

Lok.

= učešće mmmmmooooo E 24.637 5.869 —

banka

banka

ž ">

oem

Vlast.

32.507 16.528

49.035

Fond

Ukupno m

12.907

75.920

13.706

3.226

6.853

40.313

38.343

9.095

19.760

116.233

Podnijetizahtjevi najavljeni Osijek Mljekara, »Mljekara« i iznosima tu Zadar, »Mljekara« Split »Mljekara« Rijeka koji mogući znatno to nivou Poslovne stonamjenu.

Zahtjevi veći, je zajednice čarstvo utvrđen sekcije mljekarsku industriju, prioritetpojedine mljekare.

Od slobodnih sredstava individualni sektor ukupno kooperaciju iznosu od dinara sredstva Međunarodne što 55,998.000 banke, omogućava od ukupnuinvesticiju199,993.000 dinara, najavljen je»zahtjev« Mljekarske »Zdenkax iz Velikih Zdenaca ili i opremaindustrije izgradnju adaptaciju 103 domaćinstva kod njeobjekata proizvodnju mlijeka području djeloiznosu od dinara što mrjekarske vanja industrije ukupnom 15,000.000 čini tu 7,5%mogućeinvesticije namjenu.

Za i izgradnju adaptaciju opremanje objekata proizvodnju mlijeka interesa niza prokooperaciji naročitog zbog problema govedarskoj kao što izvodnji ili su

su

IPK

—

u

su

su

na

za

za

—

za

za

za

u

—

za

za

na

ove

u

za

za

—

u

nema

u

su:

mlijeka, cijene posebno cijene drugih troškova proizvodnje i plasman vrijeme nesiguran sezonskog priliva mlijeka redukcije to koju vrijeme provode pojedine mljekare visoka kamatna sredstva Međunarodne banke posebno (11%) stopa, i banaka što čini nerentabilnom (9— drugih investiciju i vlastite kvalitetne i 10%), neriješeni problemi proizvodnje spremanja jeftine stočne hrane. niske

—

u

odnosu

stočne

na

hrane

i

u

—

u

na

—

—

drugiproblemi svoje razjašnjenje konkretnoj primjeni i douključivanja proizvođačazajedničko investiranje, stvaranje i njegovu raspodjelu.

Ovi ZUR-a hotka

i

nalaze

u

u

S. B.

»AURELIA« stočara brojem je iz okolici SR Ponos tamotenbergeraMeersburga Stuttgarta,Njemačka. je crno-šare i crveno-šare pošnjeg stočarskog udruženja goveda pasmine krava »Aurelia« dručje pokrajine BadenSpomenuta proizvela je 7.387 masti od Treba jednoj laktaciji kg.mlijekaprosječnim sadržajem 4,0%.

Wiirttenberg. da tada imala 4 i 9 Znači nešto od spomenuti je godine mjeseci. manje pet godina!

Kad slici odmah na možemo da izrazito pogledamo njenotijelo, zapazitije to od karakteristika trokutastog oblika, jejedna glavnih mlječno govedo.

Krava

»Aurelia«

s

matičnim

19110

RL

vlasništvo

H.

u

za

u

za

s

»samo«

a

44

za

Lai-

da

oblika.

vime, jesavršenog Dalje zapažamo razvijeno između 7.000 do 8.000 1itu Takvo vime mlijeka omogućuje njenuproizvodnju tara laktaciji.

Obično nalaze velikim Takvih krava ima i gospocrnonekih i darstvima mogu kombinata, vidjeti stajama poljoprivrednih bijelih stočarabređe vrsnih stočara 18 desetak iz kooperanata. kupilo junice Virja je Prije godina stočari nisu bili ali brzo im »zametnuo« Tamošnji “bijele je pasmine, trag. obilan i pun To naše grlo, zahtjeva prilike osjetljivo njimazadovoljni.je krmnim obrok prema dovoljno slobodnog proizvodnji, njihovoj jedinicama livadu. i »dobru« kretanja pašnjaku naš sobom i veliki rizik nosi takva Visoka kojeg rasplodna grla cijena teško može sam podnjeti! stočarkooperant ZM možemo

dobro

utvrditi

u

u

nas.

se

na

se

a

u

crno-

s

se

za

u

na

sa

za

'

MALO

JE JOŠ TAKVIH

manji zapaziti gradskim donose te sira i promlječne kojijoš vrhnja.

Seljaci domaćeg brojprodavača dolazak većem danom svakim izloženi izvode vremena, gubitku to može baš tolika da i dr. A zarada izdatak i nije »placovinu« odlazak, Na

možemo

tržnicama

našim

sve

su

za

svakim

danom

sve

novaca

za

sve

namiriti.

45

Na

slici: Tržnica

Dolac, Zagreb

proizvoda organizirani prodavači mlječnih selima, odluče tamo sabiralištu. Zašto isporučiti otkupmlijeka tamošnjem ali Možda više smatra ima odgovora, razlogom jedna mlijeko? mljekaru svoje navika odlaska sir i vrhnje grad, prerađeno mlijeko glavni je dugotrajna odlaska. razlog tog odakle

U

dolaze

ima

ti

se

u

za

ne

se

a

u

u

ZM

SIRELINIGOSTI veljače stručnjaka Bajna Posljednjih mjeseca »Sirelu« i kao i su kooperanti zadruge posjetiii njene Srbije, proizvođači Sirelini koliko Dva dana posjet, domaćini nastojali proizvođače. je trajao i dana što Prvog sve interesiralo. uobičajan pokazati jekolege proizvođače prijem »Sireli« i obilazak tvornice gdje upoznati proizvodnjom, poi kvalitetnih krava Predavcu. mlijeka uzgajače sjetili proizvođače interesirali »Sirele« Gosti su kao i seleki mlijeka, suradnji proizvođača zahvatima. cijskim dana

Z.

grupa

Z.

Bašta

iz

—

su

uz

su

u

su

sa

u

—

se

o

Drugog posjetili Središnji razmnožavanje domaćih Centar U. O. ih dr Pavuna upoznao Križevci, gdje je tinja uzgojnim i mladih krava programomS. R. Hrvatske,. bikova, kao kolekcijama koje Predavcu i Babotoku.

Na su domaćinstvo završetku posjetili vidjeli Franje Veličana iz upoznati tom domlijeka proizvodnjom na Babotoka, gdje 1978. viška kravi: 4,523 po proizvelo maćinstvu, kojeje godine mlijeka tržnog dana

zavod

su

za

—

živo-

za

sa

su

u

su

46

sa

Na

slici:

Kooperanti Z.

Bajna

Bašta

Z.

»Sirele«

razgledavanju

u

Bjelovaru

u

otkupa mlijeka organizaciju povratku posjetili Lalića iz te Patkovca, gdje upoznati Stjepana mjestuPrespa, kooperanta modernim izrađenim objektima. mlijeka proizvodnji Božidar Majhen, dipl. ing.

litre. Na

sabiralište

su

i

u

su

u

o

novo

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR

R.J.

rasplodnom

kooperanata

—

Promet

i 1.

2.

dake Beštek

<

J.

9.

10.

11.

ž. tele

Kupac

Db.

»PIK—Čazma«

25161

:

643

"

4039

j

Lalić

2

dd

Daje-Baner Bengez Drveni

Robotić

<

Antolić

krava

Severin

T.

I.

M.

T. A.

m.

Sandrovica

T.

< J. 8. < Srbljenović 7.

ž. tele

“

5.

6.

Kategorija

Kuštani krava Novoseljani

D.

Čuvčić

proizvođača

stokom

Selo

3.

4.

STOČARSKI

"

junica Na PEZ

Dautan. aka

Kovačec

Nevinec./

SIEJEH

-

Babotok >

tele

363

_

3327 J

1381 4204

Bjelovar

»Sirela«, s

2

4203.

\

6553 3456

i

4293

, a.

dade

(i

0.

oz

a

: -

47

,

o. kr 12.

13.

14.

15.

16.

17.

Tot

S.

Lazić

Đ.

—

Kopričanec

Halauš Beneš

M.

Janković

24.

J. I.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

55.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

<

Jaklinović

S.

Čorba

5756

Virje

,

Virje

“

9843

Hrsovo

sa

vid

Sever

<

Strojnić V. s

Đurić Tudić

V.

M.

Severin

—

D.

—

Grginac

134

.

549

=

1073

sd

10486

.

367

da

krava

313

.

junica

3004

E.

>

Sasovac

Bedenik

—

Raić

i

Ivanovo

m.

Matajina

Kovač

D.

G.

K.

Vujević

S.

\

Kovačica

LL]

s.

»2.

S.

Habijanec

44.

Sekulić

N.

45.

Kertez

N.

Urbančić

S.

s.

MI

»Zdenka,

Bregi

K.

.

Vladislav

wd

Bregi

I.

"

Bregi

P

4286

“a

2412

"

2717

za

[1]

4802

.

5013

_

10039

u

krava

<

4461

'

4701

ž. tele

Polje

Grub.

A.

4465

.

krava

.

Zdenci as

2705

a

Gola

:

Niče

49.

<

6155

tele

Pečarl.

—

586

krava

Pisanica

»Sirela«, Bjelovar

V.

Pajadlin

—

13456

M

2248

krava m.

M.

Mučurlija

2791

ž. tele

a

oK

:

krava

di Paljevine

3279

vd

13870

tele

Grabovnica

a

tele

861

“

o

o

m.

<

1288

krava

Zdenci

“

24592

krava m.

.

9784

ž. tele

:

A.

sd

krava

Ladina

V.

.

ž. tele

Gola

S.

.

krava

.

— ElijašJ.

<

Polje

Mičetinec

B.

43.

48.

sa

Grđevac

dd

Bebek

47.

2377

.

bd

42.

46.

Z

>

25.

26.

Talan — 28.

3499

<

Fistinec

bd

27.

4455

i

“;

21.

23.

B.

Pintarić

4438

Grub.

Drumenčić

19.

Bedenik Bačkovica Starčevljani

Kupac

:

V.

S.

Petričević

22.

Z.

D.

18.

20.

Kategorija pb.

Selo

893

a

5141

m

“

516

ž. tele

"

6161

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik dipl inž. Dinko SRH. i izdavač; | uredništvo: Udruženje mljekarskih radnika Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476. d. 6.— i ustanove Mjesečna pretplata za privredne organizacije d.

3.— proizvođače mlijeka a Za

Kaštelan

Vlasnik

Tisak:

43

NIŠRO

»VJESNIK«

—

OOUR

TMG

—

POGON

VS

Zagreb