..
.
-
--
.
-
>
.
.
.
*
-..—aA
BOLJE, VIŠE | JEFTINIJEPROIZVODITI
KAKO
SIUKS
SVIT
BILJE
KRMNO
NOVO
—
i sudanske
(hibrid
sirka
MLIJEKO? NAS
KOD
trave)
pred ujedno je proizvođača, zbog broju, vašu kulturi bit će govora pažkoja zaslužuje krmnoj jednoj proljetna sjetva, naći u vašem će brzo i plodoredu. mjesto svoje nju koja Svit trave tzv. sudanske i hibrida sirka između Radi o križancu krmnog iz SAD-a. Siuks je Sioux),porijeklom (Sweet će klimati Poneki glavom sumnjičavo čatajući retke, proizvođač, striji te uzimala nerado Stoka istine! tome ima sirak. kad i spomene je Vjerujte, imale što tome sirka. sorte tvrdu (vjerojatno) Razlogje nekadašnje sirak prirod. najveći daje rečeno, kada, uzgred metličenja stabljiku vrijemeimale i veliku količinu HCN Osim te sorte koja, kiselina) (cijanovodična toga, minimalMoranu Prema toksično ima kao što djelovanje. (otrovno) jepoznato, žive 1 HCN letalna doza mg mg vage). kg 2,32 (po goveda, 2,04 je: sadrže HCN nosilac sirka sortama U tim durin, toksičnog jeglikozid starijim neke sorte Naročito mlade ga najviše biljke,nagloopada. Starenjem biljke. To su: hirbida sadrže Lindsey Beefbuilder, Siloking, Atlas, Soave, glikozid. ovaj U
interesa
ovom
već
što
a
nama
o
|
se
a
ove
u
se
su
u
one
u
su
za
za
na
ovce
a
on
i 10IF.
92F
namijetrava) jejednogodišnja biljka što Osim sočnom zelenom stoke ishranu mjesecima. ljetnim stanju njena koristiti silažu. i možemo od može sijeno stanju, njega80-120 spremati svježem Ako visinu kad ga koristimo kosimo Svit Siuks biljka dosegne kodok 120-150 visok biti cm, biljku silažu, košnje, vrijeme sijeno, fazu tek kad simo sjemena. 500-900 mtc/ha. Vrlo brzo zametanja stigne od zelene visoke Svit Siuks prinose daje visoki Da toku 3-5 koristiti može se se pa dobije priljeta. puta regenerira, otkosa ovih držati ii što veći uputa: potrebno je broj tazatim zaorati duboko treba (20- cm), srednje zemljište Prije sjetve i konačno usitni i ga da sjetpripremiti drljačom slegne zemljište njurati 30 Svit
Siuks
krmna
i sudanska
(sirak
u
u
za
u
se
za
cm.
za
u
mora
u
mase
se
u
se
nos
.
za
se
vu.
veliki
prinosi pokloniti pažnju, Gnojenju tla mineralnih tvari. količine velike iz zelene mase, biljke uzimaju jer i mineralnim treba gno(stajskim) gnojivom vrlo dobro isorganskim Zemljište gnojiti kultura oko 300 mtc/ha Zaorava ga stajskog gnojajer jivima. Treba 30% dodatak mineralnog gnoja. smanjujemo ujedno korištava, kolitroši velike sirka i sudanske da Svit Siuks trave) (križanac pomenuti či100 O. dr kako navodi čine dušika ,pa jezbogtoga Šarić, kg/ha potrebno, KAN-a. 400 oko dušika kg/ha tj. skog i 30 dodati kg/hačistog dušika, stajski gnoj zemlji Prijeoranja.treba fosfora i 60 40 Neposredno predsjetvu kg/hačistog kalija. .kg/ha čistog fosfora i 60 40 40 treba kg čistog dušika, kgčistog zadrljati još kg čistog zemlju trebamo 30 dušika ostalim hektar..S na (oko kg/ha) dijelom čistog kalija dana nakon 30 sjetve. prihranjivati ljište Svit Siuksa zelene krmne veće mase ostvarili bismo Da poželjno prinose II i eventualno odmah dušikom čistim samo poslije I, zemlju jeprihranjivati do da ne HI dođe ugrijavanja. košnje dan ili i kukuruz kad istovremeno Ova poslije njega. koji biljka sije Koto Kad 10travnja (15- IV). zemljišta jepotkraj temperatura je 15C, 25. treba
s
punu
obzirom
da
su
to
se
na-
za
a
—
u.
.
zem-
dak
se
a
*
34
<
25-30
preporukama, je sjemena sjetvu biljke, Neki naši iz preporučuju. veću. količinu kg/ha. vlastitog iskustva, stručnjaci, do 20 kg sjemena/ha.s:. tj. sjemena sjetvu dale Gušća njeSvit Siuks razmake od 30 cm sjetva (25- cm). sije bokori. Dubina treba biti 3-4 ali stabljiku, slabije sjetve Ovaj žniju 40 koš+ nakon trave dobro bokori križanac sirka i sudanske i vrlo brzo regenerira 3-5 Iz nakon otkosa prvog biljaka, drugom sjemena razvije nje. jednog 10 visini kad ovisi i i intenzitet preko biljaka. Bokorenje bilje biljke porasta strni daće iz ku kosimo. treba kositi visini od 15-20 cm, Biljku preostalih jer u izdanke. Ako sočnu krmu ti nove pravovremeno kosi, nježkultura daje i dosta lista. stabljikom kukuruz 1-1 dosta tada sadrži oko samo proteina 15%/0) 2Biljka (zeleni Da bi šećera rado i i vitamina pa justoka mlijeka. jede, povećavasekreciju 2,5%o kada 40 toku naročito spriječila pojava dana, korova, poslije sjetve, koherbicide. Herbicidi se sporo biljke potrebno koji razvijaju, jeprimjeniti korova kukuruzu koristiti. Na riste mogu 1primjer uništavanje ili 2-3 sl. Ovi herbicidi 2-3 i kg/ha Gesaprim (50, 80, 1802) kg/ha, Agelon ovdje 500-1000 1 vode nakon do Svit Siuks i se prskaju biljke. tvaraju sjetve nicanja hibrida sirka i sudanske nakon vrlo sporog (križanac trave) početnog razvoja, kratku što brzo Dobra i ima svojstva počinje razvijati vegetaciju. kao visoke i naknadni podnosi toplinusušu, dajesigurne prinose (500usjev -900 mtc/ha). Ako ili ako normalno mogućnost postoji navodnjavanja jegodina vlažna, otkos kulture stiže te ishranu krava koristi tokom početkom lipnja, prvi kolovoza Kravama i obroku može davati oko 50-60 hipnja, srpnja, rujna. zelene sočne krmne Svit Siuksa. Za kravu treba mase ha kg osigurati jednu 0,1 ili 10 krava 1 hektar. m?) (1006 Uglavnom Već kad sirak mogu neke emu: spominjem proširiti spoznajenji
ličina
.za
američkim
prema
ove
za
.
se
u
se
cm.
se
a u
se
o
sa
se
=:
nom
a
se
se
u
za
u
se
ras-
—
u
mu
su
se
a
se
se
za
u
za
o
še
svrstava Sirak
u
ove
grupe:
ž
i hibridi
spadaju
Ovamo
koristimo
koje
proizvodnju Zrno sirka slično kukuruzu. sastavu Sadrži nešto više po je proteina 72-76% U zrnima nalazi a škroba. se (8manjeulja. njegovim Kemijski škroba sastav različit fazama Prinos i je pojedinim razvoja. hranjiva 12%e), vrijedkrmnih sirkova nost ovisi fazi i zahvatima. sorti, razvojaagrotehničkim Sirak krmu Od metlica tih siraka čet(tehnički sirak) izrađujumetle, ke i dr. Zrno ishranu i jecijenjeno goveda, svinjaperadi. sirak od i po tome što neke sorte 'Šećerni razlikujemo drugihpodvrsta i do narastu visine. zatim i Kini. 4 Najrasprostranjeniji SADje Indiji Sve više širi i naročito i ŠpanjolEvropi, Francuskoj, SSSR- Italiji u, aridne klime. I veliki interes skoj, ponajviše zbog našoj zemlji postoji sjetu, sirka i križanaca. Prema njegovih brojnim i spitivanjima području Zagreba i K. Šoštarićpo (Institut proizvodnju oplemenjivanje bilja.Zagreb) -Pisačiću i M. Gikiću hibrid sirka 15% zelene dali najbolji šećernog krme više nego zeleni 12% odnosno više suhe tvari. Prema uspokukuruz, redbi kukuruza i sirka i šećernog siliranje (dakle potkraj mlječne početku voštane dao silažni kukuruz mazriobe) je 13,5% sedmogodišnjem prosjeku suhe tvari po 1/ha. nje i škrobnih ekvivalenata sirka pa prepoOmjerproteina je širok, kombinirani obrok krave i to zeleni sirak lucerkom. ručuje pomješan Najveći dnevni obrok sirka 35 zelene već i da mase, šećernog je kg dopušteni stoga za
zrno
sorte
zrna.
za
u
o
za
se
za
m
se
u
u
u
u
u
u
za
vu
na
za
—
su
za
u
u
za
veoma
za
se
sa
33.
kukuruzom
silažu
jepreporuka izbjegne trovanje Tako način i veći sirak šećerac. Na dobijemo sigurniji prirod. taj pomješa oko 4-5 kukuruza 30 količinu nešto (oko kg sjemena/ha) pomiješa smanjenu krmiod U tu možemo dodati sirka šećerca. jedno leguminoznih kg/ha smjesu zečak može ući krmivo Kao (Vigina grah jesoja, smjesu koje leguminozno izrazito i sirak šećerac krmivo, kukuruz i td. Kako ugljikohidratno sinensis) je Dr silažnu dodatkom bjelančevinama. obogaćujemo leguminoza sjemena sirak i takve silažne navodi da J. Čižek (kukuruz, grah smjesi sijanje treba biti: zečak) + 45-55 zečak kukuruz 30-40 kg/ha kg/ha grah + zečak 45-55 sirak 10-12 kg/ha kg/ha grah to kukuruza fazi vrši i sirka, je siliranje najpodesnijoj Košnja HCN.
sa
se
da
Dobra
se
s
za
u
se
u
va.
masu
voštane
a
za
u
se
faza
mase
za
u
zriobe.
koji smjesa čistog naglasiti biti niža od 80-100 bi kg/ha. dajegnojenjem smjela iz Uvoznik iz inostranstva. Siuksa Svit uvozi je »Poljooprema« Sjeme Svit obratite ako ste zainteresirani Siuks, Dragiproizvođači, Sarajeva. 14. 44000 adresu: Kranjčevićeva »Kooperativa« Sisak, simože racionalnim Kako vašegzemljišta osigurati korištenjem vidite, zimi sušnim krava i ishrana gurna ljetnim podmlatka mjesecima, starijeg zimu! misli silaže. Jer ishrana i kvalitetna proljeće putem sigurna Ivica KATALINIĆ,dipl. ing. da
Treba
kod
svih
ovih
dušika
količina
se
do-
ne
se
se
za
na
se
a
u
u
se
na
100.500LITARA MLIJEKA Križanić
proizvodnju godini mlijeka postigao je prošloj Želimo li to 100.500 litara prikazati mlijeka. proizveo je krajKarlovca, Turnja količinama dnevnim mljekari isporučio proizvođač kojejetajpoznati mlijeka treba spoSvakako 273 litre tada moramo »KIM« mlijeka. napisati Karlovcu, i brata i od veliku ima Ivan menuti da Drage njihovih svojega pomoć drug Rekordnu
u
Ivan
iz
a
u
u
su-
36
Treba
pretek, predaha. 26 i k tome 21 nahraniti i i nego junica još grlo proizvesti toliku hranu goveda koja u staji. službe Veliku »KIM« iz stručne pomoćpružaju mljekare Karlovca, obroka izboru treba pomuzare, sastavljanju pravilnog najbolje smjese koja dići količinu masti i mlječne mlijekujošmnogo togadrugog. Ivana da i i Križanić i naše čestitke Gospodarstvu godiDrage željom bude tisuća litara više! koja mlijeka Posla
pruga. dnevno
tu
ima
bez
na
odmora
i
muzara
ne
za
nahraniti
svako-
samo
su
mu
u
za
u
s
ove
ne
|
ZM
NOVOJ
OBAVIJEST O 1. 1 DO
CIJENI MLIJEKA 31. XI 1979. do»Uredbi Prema i o mlijeko« kojaje premijama kravljeovčje novoj nešena »Narodnim novinama« ind. br. 9 od 27. II. 1979. g. određuje proizvood osnovi đačima od dinara litru u iznosu premija 0,20 isporučenu mlijeka masti. Ako dinara iznos od 3,2%mlječne jedinicu preračuna taj 0,20 tada iznosi dinara. premija 0,0625 Od 1. II. do 31. XII. 1979. g. obračunavati će ciproizvođačima od dinara od dinara i jena 1,18 jedinicu premija 0,0625 jedito iznaša dinara nicu, zajedno 1,2425 jedinicu. 1 litru Za će niže navedena mlijeka proizvođačima isplaćivati cijena količini masti: prema mlječne za
se
u
na
za
u
se
masnu
se
za
osnovna
masnu
za
za
a
masnu
masnu
se
*%y
mlječne
masti
3,2% 3,3% 3,4% 3,5% 3,6% 3,7% 3,8% 3,9% 4,0% 4,1% 4,2% 4,3%
premija
cijena
osnovna
3,776 3,894 4,012 4,13 4,248 4,366 4,484 4,602 4,72 4,838 4,956 5,074
UKUPNO
0,20 0,20625 0,2125 0,21875 0,225 0,23125 0,2375 0,24375 0,25 0,25625 0,2625 0,2625
DINARA
3,976 4,10025 4,2245 4,34875 4,473 4,59725 4,71215 4,84575 4,97 5,09425 5,2185 5,3365 :
ZM
SLINAVKA | šAP Slinavka Obavezno i bolest virusom. šapje papkara prouzrokovana te bolesti odmah veterinaru. jepojavu javiti Ova bolest širi dodirom bolesnih Sirenje pretežno životinja iako sami nisu tu zdravima, dalje koji putemprenosioca, prijemljivi bolest, virus virus prenose prenašaju jepasivno, jer tijelu. Nadalje, prenosi onečišćenim tako ili predmetima virusom, hranom, priborom čišćenjenapavozilom itd. Važnu kod slinavke i janjem, ulogu prijenosa šapa igra č ovjek koji dolazeći dodir bolesnom onečisti obuću i pa ga životinjom, odijelo virusom, daleke To tim što virus naročito prenosi krajeve.je lakše, je krpiotporan, od stijenkemjehura. zarazna
zaraze
—
se
sa
za
'
na
svom
se
za
u
na
sa
u
cama
37
stotine kilometara:
prenio Ustanovljeno je ječovjek ili stoke uz širi /Slinavka i kojimprolazi prevozi puteve, šap prometom bolesna pa zajedničkim napasivala bolesna Bora gdje stoka, pašnjacima, bolesna stoka. gdje napajala zdencima, javnmi lapa stokom, pretršci i važnu ulogu sa Od nlae stinavke ljudi igraju da
<.
na
zarazu
se
se
/
se
na
se
za
.
skitnice
itd.
ograničiti možemo bolesti te rijetko širenja Radi slinavku i.šap brzog čitavih država obično širi i kontinenata. i Ona dvorište se preko jedno mjesto. razliDanas ima Uzročnik tzv, imunobiološka razna svojstva. koji jevirus, tiB i C. izazvane virusa slinavke: tri zaraze, jednim Preboljenje A, kujemo tipa može kratkom te ista od ne pa pom životinja jedna drugog, oboljenja zaštićuje oblika ima i Osim tri vremenu prelaznih virusa,vjerojatno oboljetiputa. toga može da zaraze drugi. pretvoriti tijekom jedan tip je Na zaražene hrane i Način Zaraza pića. mjestiuslijedi primanjem biti i malene, ma mogu mikroskopski kojepovrede povrijeđene sluznice, crvenilo uslijed najprije Nastaje »aphta« mjehur. razvijeprimarna viruVeć onda virusa tom umnažanja vrijeme mjehur. mjestu, žavanja odakle raznosi po virus cijelom »aphtae« prodre krv, primarne mjestu sekundarne nekim pa Ta mjesta »aphtae«. razvijaju mjestima tijelu, koža stidnica i tanka koža krune sluznica mošnja, papaka, vime, ustiju, butova. stranama tarnjim dadva do sedam do bolesti Znakovi: Od (inkubacija) traje pojave Uz i jesti.groznicupojave prestaju dobiju groznicu Poslije togaživotinje slinavci da li tome i ostali znakovi prema oboljela ježivotinja bolesti, što istodobno slinavci i ili ili uvijek slučaj. šapu, jegotovo šapu pak obično koze i slinavci i Goveda obole obično ovce, šapu. svinje šapu, Dok i slinavci obole Životinje jestipreživati.jošživotinje koje prestanu i žvaču i oprezno, malo hranu mogu polako je gubicu, jepolako jesti, uzimaju otvanerado drže Kada već zatvorenu, pa je gutaju. zalogaj progutnu, gubicu nakon znakova dana tri sline. Dva do Iz se pomnogo prvih raju. gubice cijedi zatim bez+tnom naročito kažu se na čeljusti, dijelu gornje strani, unutarnjoj :ziku i ostalim zubnom dijelovima ustiju, donjeusnice, prednjem sadrž i žućkaveličine. Ti na bjelkastu mjehurići aju početku mjehurići Ovakav sivo :ane stu vodenastu r mjehur, bijela. koja tekućinu, Tada nakon što se ili na, prvog prsne pojavio. drugog, najkasnije trećeg bio tamo brzo od kožica iz gdjeje optadne, mjehura mjehuraizlije sadržina, Nakon rubovima. neravnim ili crvenosmeđe ostane boje mjehur već i tada dana 1—2 rane počinju životinje opetpolagano počinju zacijelivati da se Više hranu. uzimati nego najedamput mjehuri vide, puta dogodi velike ili i čitave kože pa gubici jezika odlupe odpadnu, zaostaju hrpe Ovakvi i ranice često žućkasto mjehuri putapojave vanjskoj biti želucu i zatim strani ili mogu pjevne gdje ždrijelu, nozdravama, sluznice. uzrokomžestokoj upali ako oboili bolesti da Kod znak noge životinja je šepa, šapajeprvi tako kadkada Ti su bolovi korača ukočeno. bolova papcima ljela, zbogjakih da Kod možemo leži i da jenatjerati digne. žestoki,životinja neprestano ili naročito nalazimo kožu krune papaka upaljenu, rascjepu točnijeg pregleda sadržina Kad onim već i u ustima. puknumjehurići njihova jednake mjehure kraste smeđe nastanu kad se ili pa osuši, nečisti, pomiješaprašinom stajskom Kad zacidolazi do tih krasta komplikacija, polako zacijele. boje. Ispod ,
na
u
a
u
se
zaraze:
usne
se
za
a
na
sa
umno-
—
se
u
na
se
su
na
na
unu-
zaraze
se
na.
na
samo
samo
na
na
samo
na
na
na
u
na
na
mesu
na
razne
vremenom
se
«
a
rana
se
crvene
sa
na
crvene
se
ne
se
na
se
rane.
u
u
na
na
sve
u
ne
se
u
se
s
rane
38
ne
upalapređe kruna, cijela mesnate dešava dio se da mesnati papka stijene uslijed upale papka, stijene dok stari tako U tom papak slučaju traje šepanje dugo, papak. izuje kod izraste novi. Osim i pojavljujumjehuri gubici ipapcima otpadne ili žućkasto sisama. vimenu i krava bijelo, Mlijeko jeplavkasto, Katkada usiri. Tek teško lako upala prijeđe mljejegorak. zgruša, u slinavke i Od doći i do može i čni kanal šapa pravimena. upale cisternu, želudac bolest kada onda vilu nego i ne samo crijeprijeđe ugibaju, životinje do redovito dolazi bolesnih od siše teladi Kod i va. majki, prasadi, koja mlijeko do komdolazi i onda sva želuca i Često izgine. gotovo upale crijeva, specijalne Sliili nekroza mesnate kostiju). papka, zgloba stijenke upala plikacija (gnojna ozdrave. i obično blaže naravi navka i životinje šapje slinavka i oblik slinavke i opaki šappoprimi šapa Mnogo puta Opaki slabost do sedmi bolesti oblik. Za dan) (obično peti nastupi vrijeme (maligni) odmah virusa virulence naročite slinavka Kadkad i srca, početku šapuslijed izaziva velike i oblik slinavke obliku. povlada gubitke, šapa Opaki opakom jele
do
osam
za
dana,
četrnaest
Kad
i ako
oboli
na
se
sasma
se
na
ne
musavo
na
na
na
mu
se
se
ne
a
u
—
u
u
nekad
50—800/.
provodimo liječenje Specifično simptomatično. Liječenje je specifično histada ali Zdrava cijepimo ugrožena hiperimunskim cijepljenjem serum serumom. ili rekonvalescentnim dobijemo Hiperimunski perimunskim krvi dobivamo rekonvalescentni tri vađenjem tipa, hiperimunizacijom dana nekoliko krv vadimo tom U od poslije slučaju životinja. prekuženih već tako već bolesnih kod dobar, grlanije Uspjeh ozdravljenja. i
serumom.
sa
sa
može
ublažiti
samo
a
sva
serumom
tok bolesti.
mladunčadi, gdje uspjeh eventualno sasma znatno izbjeći. smanjiti, gubitke ishranu da davanjem tako, reguliramo liječenje provodimo Simptomatsko zelena mekana može uzimati hrane Nadalje, hrana). (juha, napoj, kojuživotinja vodom kao hladnom sa raskužnim usta lakim često sredstvima, ispirati obroka. usta nešto dodatkom svakog valja poslije Isprati hipermanganom. octa, tako da S obzirom stelju stoje životinjama prostrti papakavalja oboljenje 5%/o-tni što češće držati čisto i raskuživati što mekšem. jod. pio(tet. Papkevalja oviti ih eventualno opraili Preporuča papke ovojem. ktanin, tripapflavin), oksida i zinci cinkova od namazati ti, 01, 60, 0, ribljeg ulja (rp. p asta pastomoviti kad skidamo katranom. namažemo ih Jecoris pa Ovaj ovojemkoji 60,0 g) normalno nogu. optereti životinja Prvenstveno Zaštita: prenosom moramo spriječiti širenje nastojati obuće raskužbom i to zatvorom iz virusa kopita, ljudi, mjesta, zaraženog mjesta izlaze iz spriječiti Nadalje nastojimo mjesta. zaraženog kola, koja konja, kotača, okolišnih serumom cijeplje(kružna mjesta papkara, cijepljenjem širenje nja). imamo
dobar
Naročito
možemo
kod
serumom
sa
moramo
na
na
se
zaraze
zaraze
PROTIV NAJBOLJI LIJEK DRUŠTVIMA, AMATERSKIM RAD U TELEVIZIJSKIHEMISIJA DOSADNIH poljoprivrednici doba, je (A.T.) PODRAVSKE židruštveni i tu se nađe kućnih Osim poslova, svojih miruju. uče treći neki kazališni vot. Jedni pjevati komad, uvježbavaju drugi sviraju, Sesveiz Podravskih »Mladost« i folklornu i slično. Tako skupinu posjetili KoŠto rekao šmrčkovice«. »kak ruke imađu Željko ta, koji pune je posla nastavnik: vačić, SESVETE
—
zimsko
I dok
vremena
ne
za
se
smo
nam
iv
39
Sada
treba
program, duge televizijski te pa nešto uvježbatiorganizirati ponekogostovanje susjedna mjesta, treba našem i zabavu Tu programom. pokoju mjestuorganizirati sada i folklorna dramska, pjevačka sekcija. A proljeće! Uz posao i oko ćemo da polju gospodarstva opet nastojatiuvježbanarodne već iz Brođanaca smo po sportske igre, kojima poznati, jer nekoliko desetaka seniorskih i srebrnih i brončanih pokupili juniorskih zlatnih, medalja. —
iskoristiti
zimske
dane
i dosadan
novo
u
u
a
s
su
za
—
na
—
vamo
smo
Na
slici: »Mladostaši«
pred
odlazak
u
susjedno Dinjevac. selo
Bilogore, Podravine, Slavonije, je drugimmjestima tko ih znade naše tamo ima onog Prigorja. Uglavnom selo, jasno gdje povede, itekako zabaviti i bez i i još dosadnog mučnog dugotrajnog sjedenjabuljenja Slično
i u
i
Moslavine
se
u
mali
ekran.
A.T.
KREDITIRANJE STOČARSKE PROIZVODNJE MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU
IZ SREDSTAVA | RAZVOJ
proizvodnje, posebno govedarstva (mlječcilju unapređivanja četiri i i nabava poprotekle godine, farme, grla dr.) uzgoj sredstavarasplodnih i domaće banke red domaćih izvora (v.astito učešće, kreditiranja fond i kreditiranje stočarstva) unapređivanje Samoupravni razvoj obnovu banke i i sredstva Međunarodne razvoj. uključena i i korištena Sredstva opremobjekatanjihovo adaptaciju izgradnju i stočne te nabavu spremanje potrebne mehanizacijepoljoprivredu ljenje, stočarske
U
a
u
ne
u
za
za
su
za
za
40
su
organizirane goveda rasplodnih hrane, robne mlijeka. proizvođače kredita bilo U I Međunarodnog pod liniji jemogućekorištenje kreditnoj sljedećim uvjetima: i nabavu
kao
i za
farme
društvene
za
'
Međunarodna banka
sektor
društveni kooperacija
vlastito
učešće
ostali
40%
25%
35%
40%
20%
40%/o
fond
unapređenje uključenSamoupravni kreditiranje je Fonda Učešće nekim 20% stočarstva, slučajeviukupneinvesticije. vojtretirano društveni dok kod učešća dio i kao sektor, je privlastitog je snazi i matebilo učešće sektora vatnog dijelu građevnog djelomičnoradnoj rijala. farme i kreditirane U s.ijedeće organizacije: periodu proteklom i
bio
U
sa
i raz-
za
u
cca
ma
—
u
su
Društveni
si. Red. broj —Organizacija IPK Osijek PBa
800
mlječne
—
farme
————__— Fond Međ. Vlast. Lok. banka banka = učešć. 4,210 3,864 10,490 17,893
000
din.
Ukupno 26,457
33
izgr.
26,000
4,000
5,140
9,160
7,700
500
Rabac
UTTP
A
kapacitet grla
sektor
52
izgr. 3.
PIK
1200
Vinkovci
68,711
10,000
17,804
29,800
11,107
57
izgr. 4.
IPK
Osijek
5,500
7,874
3,322
9,550
500
52
26,246
proj.
u
Ukupno: 9%/
3.000
26,4
Društveni __--..jj....j.j.......X.X/X/XX—
i
PZ
Martinska
sektor
34.682
23.710.
147,417
34
23,6
16,00
100
junica
uzgoj
—
Međ.
6,453 —“Č
Ves
Lok. banka
1,652
4,686
49
i tov
Vlast. banka učešć. — Č Č —“___“__ “ČČ“Č“Č—Č Č“ČČ ZČČČČ PERE EEEEEE
kapacitet grla
Red. broj —Organizacija _— = — EPP 5.
38.847
50.175
Fond
3,200
000 i
din.
Ukupno 16,173
——
u
750:250
22,5 izgr.
..X.X.XQX.....
Sveukupno: %/
4.000
45,300
21,7
55,043
36,334. 22,2
33,6
..._.:—R—:—BX]Q<W——.—.—..—...T Privatni
sektor
163,587
.26,910
100 16,5 =-=-=o=-sssaaaaaRaSaaaaai
kooperacija
—
000
Red. broj —Organizacija »Dukat«
1.
MP
2.
»Sirela«
3.
KIM
Bjelovar
Karlovac
domć.
Međ. banka
banka
304
28,963
14,481
broj
64
160
7,067 11,571
lok.
3,867
5,978
=
VI. učešće
Fond
14,521
14,481
3,866
6,030
3,700 5,924
din.
—
Ukupno
P
238,3
12,446
18,500
ž
"4890 s
1043
u
izgr.
29,503
zl
nastavak
tabele
MI
»Zdenka«
4
:
2,916
4,080
4,586
82
13,582
2,000
:
:
800
95
2,020
1,560
32
Križevci
IPK
5
165,5 izgrađ. 139,8 u izgr. 250,0 u izgr. 226,4 u izgr.
4,475
hd
Split
.40
4,000
2,000
»Podravka«
33
2,804
1,402
6
»Dalbih«
7.
PIK
..
2,000
2,000
10,000
1,862
1,402
7,470 '
2,208 1,104
5
»Kutjevo«
PIK
8.
1,103
1,104
5,519
103,8
izgrađ
»Jadro«
9.
Sinj
OOUR
392
9
195
392
1,175
196
130,5 izgrađ. 132,7
:
»Mljekara«
10.
Ukupno: 0/
361
361
160
180
737
63,512 38,8
35,685 21,8
32,748 20,0
31,787
163,732
19,4.
100
108,812 33,2
90,728 27,1
69,082 21,1
53.697
327,319
18
100
Sveukupno: 9/9
učešće
podaci pokazuju je Prednji da
u
kreditiranju
Do —
—
U PIK
—
—
Lokalna
banka
Vlastito
učešće
Fond
stočarstvo
sada IPK UTTP
toku
izgrađene
društvene
su
kooperacija
sektor
27,1 33,6 22,2 16,5 100,0
banka
Međunarodna
38,8 21,8 20,0 19,4 100,0
farme:
Osijek Rabac
za
800
krava
za
500
krava
jeizgradnja
Vinkovci
222,2
bilo:
društveni
za
1,062
8
Split
u
,
12.000 krava
za
uzgoj 500 krava. farma IPK-a U Osijek projektiranju je sredstva i utrošena ili U objekti kooperacijiizgrađeniadaptirani OOUR-a i »Jadru« PIK-u »Zdenki« Veliki Sinj »MljekaKutjevo, Zdenci, ri« Split. sredstva u: U korištenju »DalKriževci TPK KIM »Sireli«x »Dukatu« Bjelovar, Karlovac, Zagreb, i PI »Podravka« bih« Koprivnici. Split sektor društveni iznosila investicija je Ukupna predračunska 33.000 I farma IPK po stajalištu Osijek 52.000 Rabac UTTP po stajalištu Čepić 57.000 po Vinkovci PIK-u stajalištu 52.000 II farme IPK po stajalištu Osijek 22.500 Ves Martinska PZ po staja.ištu PZ
Martinska
Ves
za
750
tov
za
i 250
za
za
u
cca
u:
su
su
u
za
—
—
—
—
—
—
42
—
u
skuplji, objekte koje izgradile organizacija kao što će doći do kodobjekataizgradnji. poskupljenja obzirom Po postojeću Osijek objekti-ujeftiniji projektu dio dio tov, Ves Martinska! PZ kod objekta gradi infrastrukturu, IPK-u znatno oprema jeftinija. gdjeje junica, uzgoj U tim iznosima nisuuračunata grla. normalno domaćinstvu bila po U odstupanjaulaganju prosječna kooperaciji domai unutar kao po između pojedinm organizacije organizacija, pojedinih ili velčini objekta, ovisilo što opremanju izgradnjiadaptaciji, ćnstvima, je i dr. nabavi objekata, mehanzacje domaćinstvu po iznosipo organizacijama pojedinim ulaganja Prosječna od 130.000 do dinara 222.200 la dinara. 1,103.000 odstupanjima i po obuhvaćeno je 9,5stajalištadomaćinstvu, Izgradnjomadaptacijom 7.000 a ili tako da cijena prosječna stajališta, ukupno adaptirano izgrađeno je niže od znatno što 23.390 iznosi stajavišta cijene je dinara, stajališta jednog kod
iznosi
Ovi
znatno
su
su
u
na
s
su
za
se
a
za
a
rk
IS
RARI,
"
u
su
o:
:
:
sa
su
u
sektoru.
društvenom
kod
nalazi
domaćinstava
većegbroja
i
mehanizacija, a
ovojcijeni i dio stoke. negdje vlastite radne snage, nalazi Ova dijela .korištenju opravdanje cijena fari i i dr. opremanja izgradnje materijala jedne kvalitetnije građevnog strane. sektora druge društvenog banke Međunarodne kreditna i linija Zaključeniugovoriosigurana U
se
u
u
s
s
mama
za:
su
sektor
društveni
kooperacija
=
—
PPP
Ukupno
Zp
=
sredstva
Navedena
dinara
$ 4,590.000 dinara 55.998.000 $ 3,060.000 _____“___——______“_Č_Č“Č_“ _“_“_ČČ Č“ “ZZ PČEE E EEE, dinara 139.995.000 $ 7,650.000 83.997.000
=
—
se
mogu
koristiti u sabirnih
stanica
laktofriza
i opreme
izgradnju i prevoz mlijeka prihvat i proizobjekata opremanje adaptaciju izgradnju kooperaciji b) i robnih kod nabavu mlijeka proizvođača vodnjumlijeka organiziranih stoke. rasplodne iznos i iznosa Na mogućijeslijedeći investicaja uvjeta gornjih sektoru: pojedinom sektoru
društvenom
a)
za
—
za
za
za
—
:
u
osnovu
000 Izvor
društv.
kredita
banka
Međunarodna
sektor.
%
dinara
kooperacija%
83.997
41
55.998
28
Vlastito
učešće
51.218
25
39.998
20
Lokalna
banka
34.828
17
69.997
35
34.828
17
34.000
17
Samoupravni Ukupno
fond
Do
sada
su
u
1978.
100,00
204.871
godini
odobreni
krediti
za
društveni
199.993
100,00
sektor:
43
Red. broj- Organizacija 1. MP — »Dukat« Zagreb 2. »Sirela« Bje.ovar Ukupno
Međ.
Lok.
= učešće mmmmmooooo E 24.637 5.869 —
banka
banka
ž ">
oem
Vlast.
32.507 16.528
49.035
Fond
Ukupno m
12.907
75.920
13.706
3.226
6.853
40.313
38.343
9.095
19.760
116.233
Podnijetizahtjevi najavljeni Osijek Mljekara, »Mljekara« i iznosima tu Zadar, »Mljekara« Split »Mljekara« Rijeka koji mogući znatno to nivou Poslovne stonamjenu. Zahtjevi veći, je zajednice čarstvo utvrđen sekcije mljekarsku industriju, prioritetpojedine mljekare. Od slobodnih sredstava individualni sektor ukupno kooperaciju iznosu od dinara sredstva Međunarodne što 55,998.000 banke, omogućava od ukupnuinvesticiju199,993.000 dinara, najavljen je»zahtjev« Mljekarske »Zdenkax iz Velikih Zdenaca ili i opremaindustrije izgradnju adaptaciju 103 domaćinstva kod njeobjekata proizvodnju mlijeka području djeloiznosu od dinara što mrjekarske vanja industrije ukupnom 15,000.000 čini tu 7,5%mogućeinvesticije namjenu. Za i izgradnju adaptaciju opremanje objekata proizvodnju mlijeka interesa niza prokooperaciji naročitog zbog problema govedarskoj kao što izvodnji ili su
su
IPK
—
u
su
su
na
za
za
—
za
za
za
u
—
za
za
na
ove
u
za
za
—
u
nema
u
su:
mlijeka, cijene posebno cijene drugih troškova proizvodnje i plasman vrijeme nesiguran sezonskog priliva mlijeka redukcije to koju vrijeme provode pojedine mljekare visoka kamatna sredstva Međunarodne banke posebno (11%) stopa, i banaka što čini nerentabilnom (9— drugih investiciju i vlastite kvalitetne i 10%), neriješeni problemi proizvodnje spremanja jeftine stočne hrane. niske
—
u
odnosu
stočne
na
hrane
i
u
—
u
na
—
—
drugiproblemi svoje razjašnjenje konkretnoj primjeni i douključivanja proizvođačazajedničko investiranje, stvaranje i njegovu raspodjelu.
Ovi ZUR-a hotka
i
nalaze
u
u
S. B.
»AURELIA« stočara brojem je iz okolici SR Ponos tamotenbergeraMeersburga Stuttgarta,Njemačka. je crno-šare i crveno-šare pošnjeg stočarskog udruženja goveda pasmine krava »Aurelia« dručje pokrajine BadenSpomenuta proizvela je 7.387 masti od Treba jednoj laktaciji kg.mlijekaprosječnim sadržajem 4,0%. Wiirttenberg. da tada imala 4 i 9 Znači nešto od spomenuti je godine mjeseci. manje pet godina! Kad slici odmah na možemo da izrazito pogledamo njenotijelo, zapazitije to od karakteristika trokutastog oblika, jejedna glavnih mlječno govedo. Krava
»Aurelia«
s
matičnim
19110
RL
vlasništvo
H.
u
za
u
za
s
»samo«
a
44
za
Lai-
da
oblika.
vime, jesavršenog Dalje zapažamo razvijeno između 7.000 do 8.000 1itu Takvo vime mlijeka omogućuje njenuproizvodnju tara laktaciji. Obično nalaze velikim Takvih krava ima i gospocrnonekih i darstvima mogu kombinata, vidjeti stajama poljoprivrednih bijelih stočarabređe vrsnih stočara 18 desetak iz kooperanata. kupilo junice Virja je Prije godina stočari nisu bili ali brzo im »zametnuo« Tamošnji “bijele je pasmine, trag. obilan i pun To naše grlo, zahtjeva prilike osjetljivo njimazadovoljni.je krmnim obrok prema dovoljno slobodnog proizvodnji, njihovoj jedinicama livadu. i »dobru« kretanja pašnjaku naš sobom i veliki rizik nosi takva Visoka kojeg rasplodna grla cijena teško može sam podnjeti! stočarkooperant ZM možemo
dobro
utvrditi
u
u
nas.
se
na
se
a
u
crno-
s
se
za
u
na
sa
za
'
MALO
JE JOŠ TAKVIH
manji zapaziti gradskim donose te sira i promlječne kojijoš vrhnja. Seljaci domaćeg brojprodavača dolazak većem danom svakim izloženi izvode vremena, gubitku to može baš tolika da i dr. A zarada izdatak i nije »placovinu« odlazak, Na
možemo
tržnicama
našim
sve
su
za
svakim
danom
sve
novaca
za
sve
namiriti.
45
Na
slici: Tržnica
Dolac, Zagreb
proizvoda organizirani prodavači mlječnih selima, odluče tamo sabiralištu. Zašto isporučiti otkupmlijeka tamošnjem ali Možda više smatra ima odgovora, razlogom jedna mlijeko? mljekaru svoje navika odlaska sir i vrhnje grad, prerađeno mlijeko glavni je dugotrajna odlaska. razlog tog odakle
U
dolaze
ima
ti
se
u
za
ne
se
a
u
u
ZM
SIRELINIGOSTI veljače stručnjaka Bajna Posljednjih mjeseca »Sirelu« i kao i su kooperanti zadruge posjetiii njene Srbije, proizvođači Sirelini koliko Dva dana posjet, domaćini nastojali proizvođače. je trajao i dana što Prvog sve interesiralo. uobičajan pokazati jekolege proizvođače prijem »Sireli« i obilazak tvornice gdje upoznati proizvodnjom, poi kvalitetnih krava Predavcu. mlijeka uzgajače sjetili proizvođače interesirali »Sirele« Gosti su kao i seleki mlijeka, suradnji proizvođača zahvatima. cijskim dana
Z.
grupa
Z.
Bašta
iz
—
su
uz
su
u
su
sa
u
—
se
o
Drugog posjetili Središnji razmnožavanje domaćih Centar U. O. ih dr Pavuna upoznao Križevci, gdje je tinja uzgojnim i mladih krava programomS. R. Hrvatske,. bikova, kao kolekcijama koje Predavcu i Babotoku. Na su domaćinstvo završetku posjetili vidjeli Franje Veličana iz upoznati tom domlijeka proizvodnjom na Babotoka, gdje 1978. viška kravi: 4,523 po proizvelo maćinstvu, kojeje godine mlijeka tržnog dana
zavod
su
za
—
živo-
za
sa
su
u
su
46
sa
Na
slici:
Kooperanti Z.
Bajna
Bašta
Z.
»Sirele«
razgledavanju
u
Bjelovaru
u
otkupa mlijeka organizaciju povratku posjetili Lalića iz te Patkovca, gdje upoznati Stjepana mjestuPrespa, kooperanta modernim izrađenim objektima. mlijeka proizvodnji Božidar Majhen, dipl. ing.
litre. Na
sabiralište
su
i
u
su
u
o
novo
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR
R.J.
rasplodnom
kooperanata
—
Promet
i 1. 2.
dake Beštek
<
J.
9.
10. 11.
ž. tele
Kupac
Db.
»PIK—Čazma«
25161
:
643
"
4039
j
Lalić
2
dd
Daje-Baner Bengez Drveni
Robotić
<
Antolić
krava
Severin
T.
I.
M.
T. A.
m.
Sandrovica
T.
< J. 8. < Srbljenović 7.
ž. tele
“
5.
6.
Kategorija
Kuštani krava Novoseljani
D.
Čuvčić
proizvođača
stokom
Selo
3. 4.
STOČARSKI
"
junica Na PEZ
Dautan. aka
Kovačec
Nevinec./
SIEJEH
-
Babotok >
tele
363
_
3327 J
1381 4204
Bjelovar
»Sirela«, s
2
4203.
\
6553 3456
i
4293
, a.
dade
(i
0.
oz
a
: -
47
,
o. kr 12. 13. 14.
15. 16.
17.
Tot
S.
Lazić
Đ.
—
Kopričanec
Halauš Beneš
M.
Janković
24.
J. I.
29. 30. 31. 32. 33. 34. 55.
36. 37. 38.
39. 40.
41.
<
Jaklinović
S.
Čorba
5756
Virje
,
Virje
“
9843
Hrsovo
sa
vid
Sever
<
Strojnić V. s
Đurić Tudić
V.
M.
Severin
—
D.
—
Grginac
134
.
549
=
1073
sd
10486
.
367
da
krava
313
.
junica
3004
E.
>
Sasovac
Bedenik
—
Raić
i
Ivanovo
m.
Matajina
Kovač
D.
G.
K.
Vujević
S.
\
Kovačica
LL]
s.
»2.
S.
Habijanec
44.
Sekulić
N.
45.
Kertez
N.
Urbančić
S.
s.
MI
»Zdenka,
Bregi
K.
.
Vladislav
wd
Bregi
I.
"
Bregi
P
4286
“a
2412
"
2717
za
[1]
4802
.
5013
_
10039
u
krava
<
4461
'
4701
ž. tele
Polje
Grub.
A.
4465
.
krava
.
Zdenci as
2705
a
Gola
:
Niče
49.
<
6155
tele
Pečarl.
—
586
krava
Pisanica
»Sirela«, Bjelovar
V.
Pajadlin
—
13456
M
2248
krava m.
M.
Mučurlija
2791
ž. tele
a
oK
:
krava
di Paljevine
3279
vd
13870
tele
Grabovnica
a
tele
861
“
o
o
m.
<
1288
krava
Zdenci
“
24592
krava m.
.
9784
ž. tele
:
A.
sd
krava
Ladina
V.
.
ž. tele
Gola
S.
.
krava
.
— ElijašJ.
<
Polje
Mičetinec
B.
43.
48.
sa
Grđevac
dd
Bebek
47.
2377
.
bd
42.
46.
Z
>
25. 26. Talan — 28.
3499
<
Fistinec
bd
27.
4455
i
“;
21.
23.
B.
Pintarić
4438
Grub.
Drumenčić
19.
Bedenik Bačkovica Starčevljani
Kupac
:
V.
S.
Petričević
22.
Z.
D.
18.
20.
Kategorija pb.
Selo
893
a
5141
m
“
516
ž. tele
"
6161
UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik dipl inž. Dinko SRH. i izdavač; | uredništvo: Udruženje mljekarskih radnika Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476. d. 6.— i ustanove Mjesečna pretplata za privredne organizacije d. 3.— proizvođače mlijeka a Za
Kaštelan
Vlasnik
Tisak:
43
NIŠRO
»VJESNIK«
—
OOUR
TMG
—
POGON
VS
Zagreb