Mljekarski list 5-1979

»Dalbih« Hlađenje mlijekaKazagincu mljekaru u

za

Krolo

u

Livnu.

Sabiračica

Ruža

MLIJEKA

VELIČAN | PROIZVODNJA

FRANJO

broji članova, Bjelovar Franje Obitelj relativno živi i mlada, prugu je majka.Obitelj njegova dvojedjece njima očekivati ovu i možemo tako da proizvoddalje vrijeme dogledno i domaćinstva već i proizvodnje. napredak daljnji nju, od: od 10 se a veličine ha, sastoji posjed je Franjin 5 ha organica iz Babotoka

Veličana

5

—

uz

su-

sa

samo

ne

u

:

3 ha

livada

vinograd. zemljišta,je ostalog 1 ha i oranice 2 ha 3 i to Uz ugovorom livade, ha, obrađuje svojuzemlju 7 ha i 4 ha livada. iznosi što zemljišta obradivog ukupno to: kultura od samo 1978. i dviju sastojao p lodored godine i kukuruza pšenice. mte/ha iznosio Prinos je31,25 pšenice 95 iznosio kukuruza a mte/ha je prinos 4 silo kao siliran masa kukuruza dio Jedan kapasiliranje tornja je koševe. i kao ostali dio dok citeta 130 klip spremljen pobranje m?, otkosa. mtc/ha od 3 ha krmu na Kabastu 2,5 prinosom 92,1 proizveo je od koristio dio livadnih Jedan ispašu petogmjeseca je pregonsku površina do kasne pa sve jeseni.

200 hvati vlastite imao kultura navedenih Osim posađeno potrebe je kulture. i okućnici odnosno na povrtne posađenezasijane krumpira, i rad Za obrađu posjeduje: Franjo gospodarstvu okre4718 1. traktor »Zetor« špricu, tanjurače, drljače, (plug, priključcima tač sijena) travokosilicu »Olimpiju« Seana utovarivač gnoja samoutovarnu prikolicu kukuruznu sijačicu silognoja stajskog rasipač kombajn dosušivač sijena tajfun alati i i čekićar luždrač land potrebni strojevi drugi kukuruza, sječkara, »Alfa-laval«. muzni i kao takvo aparat gospodarstvo, prvo Većinu vrijeme p utem kredit, nabavljao je Franjo strojeva od »Sirele«. danas banaka, osloboS. O. koristio novih Nabavkom jepovlastice Bjelovar, strojeva srestva odnosno poreza bespovratna strojeva, nabavljanje dijela đenju čistokrvne junice. rasplodne već i po kojoj regiji nego j epoznat proizvodnju opišem Prije sedamdeseda treba početkom s vaštario, Franjo spomenuti, je Republici odlučio tih proizvodnju. današnju orijentaciju postepenu je godina, 4—5 držao da to znači Kada gospodarstvu je svaštario, spominjem dva držao u tovu, svinjakooperaciji, pšepastuha, sijao krava, bikova teladi, Tih navikama. već prema goi sadio nicu, zob, krumpir dr, kukuruz, jačem, 2 ha

a

šuma

to

i

se

za

u

u

s

za

za

na

sa

.

.

.

.

za

u

na

a

o

|

za

za

ne

a

u

.

se

<

na

za

na

u

66

samo

u

dina

i počeoje suradnju stručnjacima Poljoprivredne stanice, odnose tvornicom sireva kao i kooperativne Bjelovar, početak preorjentacije gospodarstvadanašnju proizvodnju.

Tokom 1978.

Veličana nalazilo 9 vigodine staji Franje je prosječno soko čistokrvnih 6 kom. steonih i 10 komada vrijednih krava, junica podmlatka ili 25 kom ukupno prosjeku.

Od tih 9 krava 1978.

40.711 litru »Sireli« predaoje godini mlijeka Bjeili po kravi tržni višak iznoso 4.523 litara. lovar, je Uz i muške teladi proizvodnju mlijeka rasplodnih grla (steonih junica, testnu stanicu i čistokrvne Varaždin) uzgaja rasplodne svinje p asmine Landrace. njemački

čvršću

kao

sa

sa

na

u

se

u

u

za

Iz

navedenog jevidljivo,je gospodarstvo orjentirano proizvodnju i iz kao i mlijeka raspolndog materijala, proizvodnju Svinjogojstva, kvalitetne kabaste silaže i te tokom kvaproizvodnju krme, kukuruza, ljeta litetne paše. da

na

uz

Za

nuz

odnosno upozorit je pšenica sije godine, sije onda, kada slamu jepotrebno osigurati stelju.

Znači se krma količigospodarstvuproizvodi potrebna dovoljnim nama svu koncentriranih krmiva stoku, potrebu d okupa (superkoncentrat 16% sa odnosno relativne kokrave proteina), zbog blizine pivare, risti tokom i to su i kolčine domagodine pivski t rop, jedine značajne koje ćin i to cca 3.000 i kupuje kg superkoncentrata tropa.

36.000 kg pivskog Svu krmu utrošio tokom silažu proizvedenu je gospodarstvu godine, od 1. 11.—1.

5. kao od 1.5.—1. osnovnu 8. kao krmu. krmu, dopunsku da

se

svake

ne

se

za

na

u

za

uz

za

na

Krmom

a

1978.

40.711 proizvedenom u proizveo je godini lit.

6 i 10 komada mlijeka 3,7%mlječne m asti, uzgojio rasplodnih junica teladi. U od'20 2 suprasne svinjogostvu odgojio leglo p rasadi komada, zimice i 4 tovljenika.

X Prae treba posebno domaćina do 1970.

U stočarskoj proizvodnji koji istaći nije svojoj staji uzgajao čistokrvnog simentalca, kontroliranog uzgojno s elekcijskim zahvatima. na

domaćinstvu

sa

na-

u

zd

Ko

mind

ozna

'

Te

službe stanice godineposredstvom selekcijske Poljoprivredne nisko visoko kvalitetnih steonih počinje zamjena produktivnih krava, junica. stada tokom tri Taj.proces Važno je izmjene obavljao je daljnje godine. da od tih mlinapomenuti godinagospodarstvoorijentiraproizvodnju ću da tržni višak 1972. bio 19.816 1975. jeka.

Spomenuti je godine go— dine 29.685 1978.

40.711 litara. visoko kvaligodine litre, Povećanjem broja itara, tetnih određene postepeno kao krava, napušta primjer poslove, koopera+ te cicijusvinja, prodaju rasplodnih ždrebaca, kooperaciju teladi,sve i ljemproizvodnje mlijekarasplodnog materijala. i nešta r eći materijalu stajama: Treba kojiuzgaja svojim iz bik Rubin centra U.O.:.Križevci. njegove staje potječe izložbama stokom“ sudjeluje stoćarskim svojom regije, gdje osvaja" titule i prve »Šampionske« nagrade, za-

se

se

na

na

a

sa

ru

49

|

o

u

t

—

—

za

-

na

67

klasirane

krave

njegove

sve

—

su

kategoriju, je, selekcijsku najvišu a

u

to

majke, visoke stoke u cijene. postiže Bjelovaru prodajama aukcijskim to č istokrvni tako uzgaja Isto svinjogojstvo, nusproizvodnji,je jednoj kao »Sirele« rasplodLandrace, stanice, Po.joprivredne potrebe njemački i nerastove nazimice reprodukciju. potrebne daljnju vlasdomaćinstvo, dohodak stvara odakle Osim svoje navedenog, i raznu tite drugo. klanje svinje perad, uzgaja potrebe da reći možemo ratarskoo Kao je zaključak gospodarstvu reći slobodno možemo Danas i livadarska materijala. rasplodnog mlijeka proizvodnja i to: nekoliko ima proizvodnju da linija opremljenih gosptodarstvo sidosušivač samoutovarna prikolica, okretač, (travokosilica, sijena linija sječkaru), puhalnik, jena, puhalnik) (silosiliranje liniju rastrešač gnoja), kombajn, (utovarivač, izđubrivanje liniju ratarskih obradu ostala oruđa površina. viška ustaliti na želi tržnog U proizvodnji proizvodnji stočarskoj domaćinstva odnosno litara 5.000 godišnje kravi isporučiti po mlijeka moramo tu želimo kada najpronaći 50.000 litara. Znači uzgoja, proizvodnju 7.000 cca će moći kg proizvesti laktaciji standardnoj grlakoja kvalitetnija viu takmičenju to Da ovogodišnjem podatak mlijeka. je mogućegovori pro5 krava u laktaciji standardnoj soku gdjeje mlijeka, proizvodnju izuzetni U napori, bila 7.027 učinjeni proizvodnji toj mlijeka. kg izvodnja nisko postojećeg male od i zmjenom da se krava, produktivnih proizvodnje da se i kao do rezultata dođe postigne gore želja navedenih, fonda, stočnog mjeri.a. evropskih proizvodnja i između rada proizvođača mnogo to Za sve zajedničkog je potrebno iskood uzgoja, ishrane, stručne siliranja spremanja, livada, službe, oranica, želimo ili do postići. koju pa postigao je koju rištavanja proizvodnje što na da sve iz te domaćinstvo p roizzemlji perspektive, Promatrajući trna i mesa plasira kroz materijala vede rasplodnog mlijeka, proizvodnju i da rentabilno da proizvodi žište, jedino zaključak je mogućedonijeti tom računicu lazi poslu. pozitivnu sa litara 40.711 prosječnom mlijeka 1978. godineFranjoje isporučio dinato te 1 79.721,90 od primio masnoćom mlijeko masti, 3,74%mliječne din. što ili iitri dinara od po ukupno »Sirelinu« i 10.177,15 kao ra, premiju 0,25 1978. gotokom Od dinara. prodao je iznosi materijala rasplodnog 189.899,65 od teladi u muške komada i 4 odraslih vrijednosti 2 komada dine goveda i prasadi iz materijala kao rasplodnog 94.000 proizvodnje svinjogojske dinara, da

su

bikovske

na

—

a

u

za

za

ne

za

za

za

za

—

za

—

za

—

za

—

se

sa

u

za

sa

su

na-

na

za

od

cca

35.000

din.

da

je prikizao Veličana, proizvodnje Opisivanjem da mu kvalitetnu i rentabilnu zainteresiran proizvodnju, domaćin mliviše da službe proizvodnju stručne unaprijedi i još pomaže pomoć radnja i materijala. jeka rasplodnog B. ing.

MAJHEN, dipl. na

za

68

sam,

domaćinstvu

a

su-

SVEČANOST ROBNIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA SESVETE U MALOJ GLAVNICI PZ »AGROCENTAR«, mlijeka općine skupnajboljih proizvođača Glavnica.

Na svečaodržan društvenom domu sela Mala u novom godine je iz Pobio velik robnih i nom stručnjaka skupu jeokupljen broj proizvođača R. J. centra Hrvatske centra i Stočarskog selekcijskog mljekare ljoprivrednog robnih

Tradiciona:ni

Sesvete

ove

»Dukat«.

»Agrocentar«— dipl. podnioje Njegovan 1978. rezultati uvodni referat u su gokojem prikazani proizvodni mlijeka Sesvete, i stručna krmne dini, organizacija problematikaproizvodnji otkupa baze, hranidbe krava i Sesvete. u podmlatka općini davalo U 1978.

1.116 godini mlijeko domaćinstava, je otkupljeno je 1 Da bi ukupno3,632.000 mlijeka. proizvodnja uporedilaprethodnom tabela. priiožena godinom, je Direktor

PZ

inž.

Savo

u

u

a

se

ova

s

Otkupljene mlijeka području općine Resnik PZ na kojemu organizira uspješno otkupmlijeka »Agrocentar« količine

u

litrama

broj broj S ih koli dopao Sesvete Godina Opć. mlijeko proizvođ. .

m

1977.

1978, Razlika

+

944

57

1.116

62

72

+5

+

Sesvete

na

3,079.620 3,248.000 168.000

i sela

Resnik

Ukupno

213.000

3,292.000 3,632.000

384.000 +171.000

+

340.000

69

otkupmlijeka jeproizvodnja podataka i U 1978. otkup proizvodnja 10%. prvim mjesecima godini p orasla dručju »crnih« Nakon tih 1977. istim bila nego godine. mjesecima slabija je mlijeka trend imali su intenzivni i Značajporasta. mlijeka otkup proizvonja mjeseci tržno da orjentiranih povećan broj činjenicu je ohrabrujuću je zapazti i veiiku Svi oni pažnju, organizacionu stručnu zaslužuju mlijeka. proizvođača trud i svakako snabdjevanja stabilizaciji jerpridonose poštovanje svoj industrije. mljekarske imali 1978. su u Na godini mlijeka proizvodnju najvišu području ovi robni proizvođači: 1 32496 1. Šašinovec mlijeka Kenfelja Stjepan 1 31505 Ivan Kos-Rucak 2. Šašinovec mlijeka I 30886 3. Hukavec Petar Šašinovec mlijeka 1 26851 4. Petras mlijeka Glavničica Stjepan I 26396 Ivan 5. Milek mlijeka Gajec 1 25217 Đuro 6. Okičan Lužan mlijeka 1 23022 Vrh Ivan 7. Košković mlijeka Šija 1 22285 Ivan 8. Hrustić mlijeka Gajec 1 21665 Ivan 9. Farko mlijeka Adamovec 1 20433 10. Fundalić mlijeka Budenec Stjepan Iz ovih

se

vidi

i

da

na

ovom

za

u

u

.

no

za

a

,

ovom

Na

10

slici:

mlijekapodručja »Agrocentar« proizvođač Najbolji s

—

Sesvete

po-

Ovako

uspješne pomoćikoju iz PZ okopravilne pružali stručnjaci »Agrocentra« svojimproizvođačima hranidbe krava i zatim i podmlatka, proizvodnji krme, spremanju izgradnji i itd. adaptaciji staja PZ kako direktor inž. Savo se Njegovan »Agrocentar«, reče, o rganizirala tako da radna svih udruženih rade organizacija postane proizvođača koji radnim svojim gospodarstvima.

Samo način robni kao radni taj proizvođači ljudi zajedničke organiimati i i mogu visoke prozacije dohotke, osiguranu egzistenciju ostvarenje duktivnosti i mesa, proizvodnji mlijeka, povrća voća, p rimjenom nih tehnoloških i sredstava agraru. inovacija proizvodnju Ovom malom ali kolektivu treba provrijednom vjerovati njegovom radu i gramskom nastojanjimabolju sutrašnjicu razvoju poljoprivredne individualnom sektoru Sesvete. proizvodnje općine rezultate

teško

bi bilo

bez

ostvariti

stručne

su

na

'

na

na

u

suvreme-

za

u

u

za

u

na

Dipl. ing.

Ivica

Osnovna

PROLJETNA | LJETNA ISHRANA

KRAVA

hrana

da

Katalinić

proljetnoj ljetnoj D ržanje paša. krava muzara na i način ishrane.

Troškovi pašijenajzdraviji najekonomičniji bilo načinu držanego proizvodnje mlijeka paši m anji pri kojem drugom krava.

Dobar hranu visoke nja pašnjak proizvodi hranjive vrijednosti, ukusnu, hranivo već samo obrok. kojaupravo predstavlja Prosječna potpuni dobrom može toku čitave sezone da održi nivo pašnjaku svoj mlječnosti bez i dobre takvim muzare ikakvog prihranjivanja, održavaju pašnjacima minimalne dodatke koncentrata. svoju mliječnost, Konačno, držanje paši utrošak radne i sredstava i snage zahtijeva pribiranje hrane, transport to vrlo ekonomski moment. je važan I kod indivinas porednezadovoljavajućeg stanja pašnjaka, ipak pretežno dualni drže krave Već nedostatka zimrano proizvođači paši. proljeće zbog ske hrane krave izlaze čime već neracionalno iskorišćavapašnjake, počinje Pošto krave brzo njepašnjaka. jepaša početku obilna, njoj oporavljaju od toku i u ali kad gubitka zime, mliječnost povećava, kasnije nastupi šni i ako krave hrane period, mliječnost opet opada isključivo paši, njihove vrlo slabo koriste. Ovakav način iskosposobnosti proizvodnju mlijeka krava ekstenzivan i dio se rišćavanja potpuno je skup, jer najveći primljene hrane troši za relativno mali dio ide održavanje funkcija tijela, proizvodDa bi se muzare i tokom važno da im nju. ljeta pravilno iskorištavale,je tom ishrana količinama hrane.

Ako periodu obezbijedi dovolinim pogodne pašnisu da normalne takojim raspolažemo njaci stanju podmire potrebe krava, da treba količinu hrane Moraobezbijediti potrebnu njihovo prihranjivanje. i redu prvom predvidjeti proljeće ljeto proizvodnu mogućnost pašnjaka da bi se utvrdilo i a kojemperiodu kojoj m jeri o bezbjeđuje potrebe, tim i treba hrane kojoj mjeri kojevrijeme obezbijediti proizvodnju priodnosno nabavku ukoliko radi koncentratima.

Za hranjivanje, prihranjivakrava toku dolazi u obzir u prvom redu zelena krana ona nje ljeta pošto j e Zelena hrana ćemo treba da viposlije pašenajjeftinija. koju proizvoditi daje soke i da po kvaliteti bude da tako da prinose svojoj pogodna dopunipašu, i

u

ishrani

na

treba

bude

su

ne

muzara

na

u

a

na

uz

na

ne

za

na

a

u

na

u

se

a

na

se

su-

se

na

za

a

na

se

u

u

za

mo

za

u

u

u

u

za-

za

za

se

o

u

"1

hranjivih ukupni hranjivoj vrijednosti svojoj tvari najbolje odgovara potrebama.

U to zavisi od će potrebehrani, njegokojoj mjeri obezbjeđivati pašnjak tratine Prinosi kvaliteti i vom optrećenosti. pašnjegovoj njegove prinosu, ali su kontrolnim utvrditi na se mogu košenjem parcelama, njakanajsigurnije toku zavise klimatskim oni vrlo i umnogome u godine. uvjetima varijabilni da bi dobro mogao pašnjak Zbogtogajepotrebno njegov prinos poznavati hrane. i na osnovu toga proizvodnja dopunske planirati unaprijed procijeniti U tako da za 1 kravu treba biti vrlo mogu pogledu prinosa, pašnjaci različiti, čitavo toku sezone, ako vrlo dobar trave i obezbijeđen vrijejepašnjak porast kadkada treba čak i 5 ha da bi dok oko lošim me, pašnjacima prinos 0,5ha, krave.

Kvalitetu s te pašnjaka jenajbolje potrebe jedne površine zadovoljio i konkontrolom težine kontrolirati stalnom grlakoja njemunapasuje da Ukoliko to znači težina ili trlom mliječnost opada, pašnjihove mliječnosti. i da ne prihranjivati. potrebe jepotrebno njak zadovoljava krava za za orgauzdržavanje tjelesnih funkcija, tj.

Prosječna podmirenje 1 oko treba dnevno oko 20-25 nizma kg mlijeka 2,5 kg kg, proizvodnju to može konzumirati oko 70-90 odličnom krava Na trave, kg —3 pašnjaku paše. ali takvi su 20-27 bi bilo rijetki, pašnjaci dovoljno kg mlijeka.

Međutim, širem mliječprosjeku zemljama gdjejepašnjarstvo intenzivnije, postižu Hanson čak bez nosti od 13-16 pa i više prihranjivanja. kg mlijeka ikakvog odličnom davale krave vodi i u Švedskoj, pašnjaslučajeve gdje pojedine da dobar U međutim ku i do 28 se pašnjak kgmlijeka.praksi računa, osrednje krave U tom 5-10 širokom kg mlijeka. slučaju prosjeku podmiruje potrebe trave. Pošto oko 40-50 toku dana takvim bi njihovi kg nakupile pašnjacima dobre krave to ako muda veću količinu mogu hrane, probavni organi prime Paša ako se zare, treba ih prihranjivati. bogata popasuju, pašnjacivrijeme je, količinski naročito ukoliko Zbogtoga proteinima. tvarima, hranjivim hraniva kotreba uzimati takva bi ne zadovoljavala potrebe,prihranjivanje siOd zelene hrane to su kukuruz, jepogodan ja bogata ugljikohidratima. ozimi zaod koncentrata i dr. Ozima rak i kukuruz, repica, ječam, sl., ječam Ako slakrma. služe kao tim ozimi proljetna jepaša grahorica najranija grašak, može vrlo dobro lucerna onda ba i siromašna poslužitiprileguminozama, bar prve otkolucernu Inače štedjeti, tj. hranjivanje. gdjegodjemogućevalja ako ishranu. zimsku Dodavanje koncentrata,jepašnjak spremitisijeno nekim američkim isdobre muzare, prema pošto dobar, jedino jeopravdano težini ako takve obilne i kustvima prihranjuju gubeu pored paše kao takvih Za su se koncentratima. najekonopokazale prihranjivanje sadrže oko 12% bjelančevina. koje smjese mičnije koristi. Dobra višestruke krava nam pašapredstavDržanje pašipruža tvari nalaze hranivo kojem pogodpotrebne hranjive ljakompletno izuzev ako su Uz dobru odnosu i u lako pitapašu, stanju. probavljivom vrlo Paša treba dodavati većom muzare, povoljmlijeka proizvodnjom nju i vrlo korisno i na organe Držanje pašije plodnost. probavne utječe i stoke djeluju zdravlje povoljno potreba vitaminima, podmirenje i na proporedtogadjeluje kretanje paši organizma, razvijanje otpornosti ni Ove osobito važno što ces produktivna grla. prednosti probave, je stoke. način držanja jedan drugi kozavisi i vremenu Kvaliteta sastava, pašeporednjenogbotaničkog mlada do da trava, kad su poraste pokazala, je Istraživanja jem popasuje. dnevni

obrok

odnosno

po

sastavu

u

o

o

o

se

u

na

na

se

muzare

a

za

a

u

za

se

u

na-

na

su

za

u

u

na

su

na

u

ona

u

a

za

za

u

a

a

za

se

u

za

za

,

se

muzare

ne

muzara

na

u

u

sve

se

u

nom

so.

s

na

na

no

na

na

u

za

na

a

nema

za

o

se

72

u

najbogatija najprobavljivija, je proteinima U mlaiskorištava. da i tom u suhoj najbolje najekonomičnije periodu 16% takva te prema tome oko de ima probavljivih pašapredproteina, paše treba koristiti u stadiumu da koncentrat«.

Iz ovog »sočni stavlja 10-12 proističepašu to od samo nacm, organiziratipregonskim jemogućnopravilno porasta način pašPregonsko napasivanje jenajintenzivnijiiskorištavanja pasivanjem. ima stoci da sistemom u s omogućuje paše mijenjanja njaka pomoćukojeg mladu travu. i toku na svježu Popasivačitavog pašnogperioda raspolaganju i time razvitka trava navedenom u povoljno djeluje porast stadiju njepaše Pored stoku da ostale se, najveći prisiljavamo uvjete postižu prinosi. toga, i načina i travu ovog gubici koji napokonprimjenom jednolično popasuje od onih koji nastaju ispaši. manji nastaju gaženjem osjetno prislobodnoj ciklusno pašnjaka, napasivanje iskorištavanje Pregonsko je prikojem Veličina više i preograđenih parcela (pregona). broj podjeljuju pašnjaci i kao će vrsti i vremena zavisit gona brojugrla kojejepotrebno životinja trave na pašnjaku. regeneraciju Brzina U zavisi o vlazi i regeneracije temperaturi. zemljama kojimaje uvedeno treba normalnu da smatra pregonsko napasivanje regeneraciju toku da da bude oko 50 mm oborina ili u u prosječno mjeseca padne najmanje od do Kod 300 oborina. periodu svibnja rujna uvjeti razvijanje visokih Ovo da trava zbog ljetnih nepovoljniji. ukazuje temperatura intenzivno nekim našim ali nisu jeti pašnjarstvo krajevima najpovoljniji, da znači da bi od ovog to načina trebalo odustati. ipak smije odnosno može stoke se pregona pregonu Opterećenje broj koji jednom biti ishraniti može što zavisi i različit, proizvodnosti stoke, tj. mliječnosti određenom održavati to moramo pašnjaka. prinosu Proizvodnju stupnju, znači da ako onda će s više grlaopteretimo pašnjak, zadržavanjejednom biti kraće i trebat će više pregona.

Za naše bi turnus pregonu jedan prilike 4 do 6 dana 1 pregonu.

Preu najbolje odgovoralo vjerojatno držanje najviše biti takvo da pregon može kroz 4-6 dana da ishrani tome, optrećenje i da Ako treba da istim muzare napamliječnostopadne. pregonima ili stoke dana turgrupa sujudvije više ukupanbroj napasivanjajednom se on pregonu grupa jednom povećava pošto u vjetovan brojem nije već odnosno količinom hrane. treba da pregona, prinosom, Opterećenost dakle, bude takva da količinu hrane krave 4-6 dana toku popasu koje zadovolji određenu težinu stoke već i određenu samo mliječnost.

Ako da računamo treba dnevno oko 50 to prosječna kg paše, či da turnusu u pregonu je njupotrebno jednom obezbijediti jednom 200-300 zelene mase prosjeku kg (4- dana).

Sitan ima mali krava može istom da sistemu po posjednik koji broj 6 organizira bez U tom krave se pregona. njihovo napasivanje podizanja slučaju vezuju duži klinom Kada za konopackoji drugomkrajupričvrsti zemlju. krava travu tom klina.

Tapopase mjestu, premiještadalje pomicanjem gdje pregonskog napasivanja, pašnjacislabije iskorišćuju, gaženje takav slobodan način razvitku te jeveće, napasivanja pogoduje korova, brzo i pašnjaci zakoravljavaju njihova vrijednost opada. vodom vrlo važno I stoke.

Obezbjeđenje je pripašnjačkom držanju što se hrane sočnom krave troše velike količine vode poredtoga hranom, ljeti i smatra da im dnevno 40-50 se 1 vode.

Pošto nedostatak jepotrebno prosječno vode važno da stoku vode i da smanjuje mliječnost, je pojila imajudovoljno visine

10-12

cm,

te

i

u

prema tvari

se

tome

a

se

na

uz

su

se

na

o

za

u

se

za

mm

nas

su

za

nam

za

uv-

u

ne

na

o

o

o

na

a

na

za

ma

mora

ne

na

se

u

nusu

na

ne

u

ne

muzara

za

zna-

u

na

se

na

na

na

mo

se

nema

se

a

se

za

73

njihovoj iliuneposrednoj pašnjacima da su i dobre da lako na su prilaze imaju mjestima, pristupačnim podignuta vode. od zagađivanja obezbijeđena krave onda blizini nalaze Ako se vraćaju poslije paše staja, pašnjaci nastrešnicom bilo bilo a koja u ispustu pod staji, mužnja obavlja ispuste, onda se od Ako određena. su to d vorišta, ekonomskog udaljeni pašnjaci je i nadstrešnice za i torovi samim mužnju. prihranjivanje podižu pašnjacima trakad i osuše kad S se dovoljno pašnjaci popašom počinjeproljeće, dok se može Paša 10-12 naraste jakežege pojave obavljati popaSredinom dana. toku p ogodno nije jakih ž ega vrijeme ljeta čitavog Tada ih obada već i samo ne sivati krave koji uznemiruju. zbog zbogžege ako a ili mora je bolje, još podnevnih žega, poslije prije organizirati ispaša noći. tokom moguće, i kvaliće o količini zavisit krava da napase kojejepotrebno Vrijeme će krave kvalitetnim i Na teti trave na pašnjacimatreba da bujnim pašnjacima. dnevno krave da Računa proslabim. tno nego napasti ranije uračunati U su to 10-12 sati. oko vedu popasivanje vrijeme pašiprosječno načinu i vremenu bude da treba i kraći odmori. prilagođeno mužnje Vrijeme ispaše. ili iskorišćavati može se oranicama Krmno popašu proizvedeno bilje ako to u mjetni podignu uvjeti, povoljni postoje gdje Najbolje je, košnju.

Ali ako stoke biti ishrana način će na jeftinija. ljetna taj pašnjaci, jer isonda naročito krmne oranicama jednogodišnje, kulture, pojedine proizvode količina znatna bi bilo proizracionalno, jer popaše korišćavanje putem način i samo hrane vedene uvječe nepovoljno pogazi,gaženje taj i lucerne otkosi doći obzir Za mogu djeteline. kasniji popašu jedino mljište. oranicama na krmno Iz navedenih je racionalnije proizvedeno bilje razloga troši i što mnogo se kositi našim košenjetransport (iporedtoga uvjetima stoci i radne jasle. snage)polagati da oslabe i obično su na U toku podnedovoljni pašnjacima prinosi jeseni zeleraznim to ishrane. toga dopunjuje vrijeme paša Zbog potrebe miruju lišćem stočne šećerne i lišćem repe, iz nim otpacima povrtljarstva, glavama sl. pe, krmnim i keljom nalaze

se

blizini. Ona

samim

na

se

u

u

se

u

da

treba

za

na

se

u

va

ne

sve

se

cm.

na

za

u

se

se

zna-

se

se

na

na

za

na

se

za

se

se

ne

ze-

na

a

na

na

u

u

za

u

se

u

re-

SVE VIŠE MLIJEKA Orgamlijeka. prerađuje Mljekara »Andobro ima i poljoprivredno mlijeka tamošnje otkupa proizvodnje nizaciju »Dalbih«

te

iz Livna

svakodnevno

više

sve

Kelava«.

Zoro

brigu njemu Kazagincu, mlijeka posetili Bukova sela iz Krolo.

Branko Ruža i Zidine, Korita, Polje, Mijakovo Mlijeko Kasvakodnevno se i Liskovaća doprema Rašeljke Kazaginac, Gora,Renići, hladi. se gdje zaginac iznose i do 1.600 litara dnevno.

Količine Drug koje otkupljuju mlijeka i vozilom sela obilazi svakodnevno Branko mlijeko preuzima spomenuta svojim na ga hlađenje. doprema stočar i svaKrolo Mara vrstan Brankova da Treba spomenuti jemajka sabiralištu. Svi stočari spomenutih krava od kodnevno mlijeko predaje svojih i dobro kakvoću na sela su prizdravo, mlijeka, jerjemlijeko svoju ponosni odličnim ili na livadskim hrane izvrsnim stoku pašpakljeti sijenom rodno, njacima.

Tako

smo

sabiralište

a

u

o

vode

u

se

—

a

74

ČESTITKA »AGROCENTRU« Nedavno

IZ SESVETA

za je »Agrocentar« laboratorij svoj meni za masti To aparat ispitivanje sadržaja mlječne aparat mlijeku. je »Milko-tester-Minor« tvornice A/S N. Foss Electric iz Danske.

Predpoznate nost brzo masti aparata je određivanje sadržaja mlječne mlijeku, tridesetak sekundi i točnost rada. način Gerberovom Dosadašnji ispitivanja metodom bio i opasan kiseline. spor sumporne je zbog upotrebe Tako dokazao da rad je »Agrocentar« unapređenju proizvodnje mlijeka treba i bez brzih i točnih analiza ne može proširiti laboratorij, jer postići kakvoća željena mlijeka.

Zato i naše čestitke iz Sesveta. »Agrocentru«

iz Sesveta

nabavio

suvre-

u

u

za

samo

na

na

se

ona

Na

slici: Prvi

dan

rada

aparata

»Milkotester«

ODBOR

Minor-a

—

ZA HRANIDBU

Poljoprivrednom stručni osnovan odbor hraje unapređenje nidbe stočarstvu. već duže vremena Zapaža potreba osnivanjem jednogtakvogstručnog budući stočarstvu tijela, cjelokupni uspjeh i na hranidbi stoke. temelji pravilnojjeftinoj odbora iz Predsjednik Žestoki tog je ing. sisačke Odbor ima »Kooperative«. svojem stavu znatan i brojpoljoprivrednih inžinjera veterinara i do sada akjepokazao z apaženu tivnost.

Pri

centru

SR

Hrvatske

za

u

se

za

se

u

u

sa-

75

struč-

kojemjeprisustvovao broj bila i domaćin Kutini održan Prvi sastanak Hrvatske. iz SR je je njaka održan tvornica Zagrebu kojemje »INA«, drugije umjetnih gnojiva silaži. održao dr Gross iz Miinchena o predavanje prof. odboru. rad Naše čestitke i uspješan spomenutom daljnji Održana

su

već

dva

sastanka

velik

na

u

na

u

a

UZORNI

PROIZVOĐAČI MLIJEKA Marofa

Novog uzorni Kuzmić i Ruža žive Franjo zai mlijekakooperanti proizvođači Sa kombinata »Sloga«. družnog 10 muzara proizvode godišnje jih Našto više od 23.000 litara mlijeka. tom mlijeka jači proizvođači godini Međutim, prošloj području. ih bili nisu najbolji jer jepretekao iz Radešića.

Marenčić Ivan drug i sedam jednu Posjeduju drže deset Obično muzara, junicu. se godine tajbroj jesmanjio ali sedam samo planuje radi ili krava bavka novih junica broja. potrebnog upotpunjenja U

selu

Paka

kod

svo-

ne-

na

su

u

muzara

no

ove

na-

u

na

Sve

kojaje godina staji je Najstarija u do 4%! od masti i odlično je Mužnja 3,9 je mlječne mlijeko sadržaj imaju vrlo zado»Nacional« s olakšana znatno kojim stroj jerposjeduju staji voljni. krava

u

»Lisa«

11

stara.

su

16

muzare

kojajošuvijek spomenuti Mariju pomažeu staji hranidbe ili mužnje.

Poželimo veće i još uspjehe Ruži, FranjiMariji proizvodnji mlijeka!

Treba

kod

i mamu

bilo

puno .

u

Na

slici: Ruža

Kuzmić

primanagradnu premiju mljekare

»Dukat«

SELO KRIŽIĆ Selo ske

Križić

nalazi

se

u

krajBjelovara.

Selo

maćinstava

i dva

blizini Ivanima

sabirališta

80

do-

mlijeka.

koje posjetili Branke tamoa ona Kanceljak, je kuima vrlo šnjasabiračica, lijepu ćicu kojoj jesmješten hladnjak Dnevno od propreuzme mlijeko. izvođača 360 litara približno mlijeka. Kućica godinu jeizgrađena prije dana tazahvaljujući velikoj pomoći i mošnjih proizvođača njihove mjezajednice. bilo čisto i uredno i sabiralište svojemmjeposjetili je čestitke urednost sabiračici Branki Kanceljak! marljivoj Sabiralište

kod

smo.

u

za

se

sne

Kada stu.

Za

smo

takvu

sve

na

77

Na

slici: Sabiralište

mlijeka u

selu

SASTANCI SA SABIRAČIMA

Križić

MLIJEKA

mnogobrojni odrSvrha sabiračima stanci mlijeka. bila tih sastanaka jeupoznati žavanja sabirače ovogodimlijeka njihovim i doznati radnim zadacima kao šnjim svakodnevnom poteškoće njihove Ove

zime

održani

sa-

su

sa

s

ra-

u

du.

bile

te sastanke

Pripreme bio sabirača odaziv zato pa ljite je dobar.

Uz predavazanimljiva paženo televibili i obrazovni njaprikazani i hrai i filmovi o mlijekunjegovim proizvodima uzgoju higijeni mužnje, zijski sabirače filmova obrazovnih nidbi muzara. predstavljalo je Prikazivanje sastanaka. večem i novost veliku mlijeka uspjehu doprinjelijoš jednu stručne sastanaka bile su sabiračima i sa temeljite, voditeljima Rasprave sabirači stekli već vrlo dobra da dokaz To i korisne. znanja mlijeka više, je sastancima radu. Na svim isvojem potvrđeno je odgovornom mlijeku, higijeni kakvoću i zalaže radu sabirača kod se pravilo da koji mlijeka koji svojem kvantitetom niti kvalitetom niti prepušta ne slučaju poteškoća mlijeka zalažu radu i bez sabirača kod onih ne Naprotiv, mlijeka! mlijeka koji ima velikih u sabiralištu. stručnogznanja poteškoća bilo radu da im se pomogne na sastancima izrazili Sabirači želju kakvoće ili kontrolom uzoraka kod način: mlijeka, uzimanja koji preuzimanja da su često iz sabirališta, prepuTvrde, puta prilikom mlijeka mlijeka otpreme stručna i vodi malo šteni sebi i da se pomoć. brigapružapotrebna njima za

su

teme-

za-

su

za

su

su

o

u

nema

sa

u

se

su

su

u

na

o

18

>

kako otkriti Sabirači potrebna uputstva nepoštene žele sabirača i proizvođače mlijeka kojejedino prevariti mljekaru.

Vjerujemo da će i tome doći dana dobrobit jednog kraj našeg mljekarstva!

dobili

su

na

sastancima

a

Na

Jedan

slici: Sastanak

za

sabirača

od

mlijeka u

Šarampovu

D.

mnogobrojnih zaključaka je godine kakvoća zadatak poboljša znatnoj mjeri higijenska mlijeka.

Taj nije l agan niti ga brzo može Rad na kakvoće postići. poboljšanju higijenske mlijeka od i do Osim labopa počinje stajemužnje predaje mlijeka mljekari. toga službe dati kakvoće i ratorijske trebaju ocjenu higijenske mlijekasmjer»djeod sabirača i lovanja« drugih stručnjaka. će list« redovito Zato donositi stručne sabiračima »Mljekarski upute mlijedobrih ka rada sabirača. i loših isticanje primjera sa

tih sastanaka

bio

da

ove

se

u

se

za-

sve

uz

R. J. STOČARSKI

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

—

Promet

ka 1.

ddr

e

stokom

proizvođača

kooperanata

pb.

Kategorija a

Selo

Javorovac

Vujčić M.

>

rasplodnom

:

junica

4996

junica junica

5028

Kupac_ PIK

OOUR

:

R

2

Kučanda

3.

Šafran Grgičin A. F.

4

< 6.

Palčić Šarec

5.

7.

Drvarić

8...

.Cmrk

9

Kolarek

P.

|

I.

V.

—

Besedić

-

I.

-“'-

Đelekovac DĐelekovac

Druje: L.

.:«“"

(<<: Nasi:

3

S.

“>

Ivanec.

0.40:2857

«junica.

=

«S

mA

4

2852

+

'/

.

2 2879

<

Venbstviti .. <

2831

junica junica. junica junica

Kooperacija

2783 3940

junica junica

.

F.-

Brisih

10.

Novigrad Drnje Prugovac Koledinec Delekovac

I.

Aleksinac

<<

1

Ste

2839 '<.;

s

;

=

iii

»Podravka«, .Koprivnica

«4629

79

Promet

rasplodnom

kooperanata proizvođača

stokom

Areli PRN gn pvrop jea DE i prezime

Ime

Red.

Kategorija

pb.

Selo

— OProizvodata-—fl?,__________———ĐĐĐ——+——-.

Dr. proizvođača

br.

11.

12.

13.

14.

— Barešić — Dorčec —

S.

Barešić

S. ĐD.

Novigrad

J.

—Rumek

Druje Druje Đurđevac P.

ž. tele

3118

krava junica krava

1002

tele

15.

ČiminN.

Gola

16.

ČiminN.

krava junica Virje junica Gola Gola junica Gola junica junica Gola junica Gola junica Gola junica Gola Koprivnica bik

17.

18.

Gola

—

Turković

S.

Živković

S.

—

Salajpal M.

19.

Pobi

F.

21.

Pobi

F.

22.

Zlatar

23.

Gal

S.

24.

Jilk

F.

25.

Panić

20.

A.

A.

26.

M. Remenerić 27 28. Rosić A. J. 29.

Popović — Čižmar B. 30.

— A.

Panić

—Čempo Rog

32.

I.

— J. Kamenar 34.

D. 35.

Magić Šarko

36.

Vađun

37

Jantol

338.

39.

40.

41.

42.

43.

M.

Matečko

33.

I.

SJ. F.

— Špoljarić I. - Jakopović V. Jantol — — M. Šalig

45.

46.

47.

48.

F.

Čukolinl.

44.

— J. Valjak — Valjak J. — J. Trupčević — Vađun

49.

Levak

I.

J.

N.

Rača

Pivče Bodegraj Straženac

1418 10369 2292 9688 9819

9912 9858 9856 9883 9887 10024

4826

4895

15813

bik

4080

bik

4074

bik

4985

O,Kutina

SIZ

S.

Vet.

st. D.

Gradiška

Rađe, Vukelić 58 Velika

Klisa

Zagreb

»Stočar«,

Nedeljanec

ž. tele

4658

"

Nova

Ves

ž. tele

4659

".

Nova

Ves

ž. tele

4689

Imbriovci Svibovec

ž. tele

4695

junica

4024

Sesvete

»Sloga«,

N,

Marof

Zagreb

»Stočar«,

3171

ž. tele

3172

LL]

3173

kid

Đurot ž. tele Đurot ž. tele Đurot ž. tele Karlovec ž. tele Križevljan ž. tele Mrženica ž. tele Sesvete ž. tele Struga ž. tele Struga junica Kobilić ž. tele

bik

Virje

ZK

ž. tele

3175 3176 3177 3178 3180 3183 3184 3185 7273 9893

..

Marković

Josip,

Petrinja Maras Drago, Ledinovac

11

jj| ŽžŽžŽžŽžŽpŽELLLmjjjŽjjŽĆŽĆŽŽ

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Kaštelan urednik Glavni i odgovorni dipl. inž. Dinko SRH. i uredništvo: radnika Uprava mljekarskih Udruženje i izdavač: Nica 31/III, telefon 440-476.

6 dinara, Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove mlijeka 3 dinara. a za VŠ POGON TMG OOUR NIŠRO »VJESNIK« Tisak:

proizvođače —

80

Koprivnica

2238

a-=»x"=———<X—————————drlrdan va

Vlasnik

stanica Vet.

ž. tele

Sesvete

F.

Vitez

Koprivnica bik bik

Jurketinec

M.

31.

m.

12727

—

Zagreb