Mljekarski list 6-1979

Novi

model

domaćeg

proizvodnje sabiranjeprijevoz mlijeka »NICRO« Zagreb

vozila

i

za

—

BJELOVAR PODACI O SURADNJI »SIRELE« SA SVOJIM PROIZVOĐAČIMA MLIJEKA U RAZDOBLJU OD 1973dkdk GODINE I. OTKUP

MLIJEKA: 1963.

godina

15,243.268 75,932.826 1978. litara iznosi godine 60,689.558

1918.

litara ,,

|,

otkupa povećanje 3% količina 1977.

1978. iznosi svega povećanje 1978. iznosi 498%/o količina 1963. povećanje količina kroz 1963.

1978. rasta Prosječna mlijeka otkupu period stopa iznosi 33,2%/o rasta ovako visoku od imade Razloga mlijeka otkupu količina stopu su: nekoliko, najbitniji 1. sela otkui Proširenje otkupnog područjauključivanje organizaciju dosada nisu davala. pa koja 2. Zainteresiranost i kao ekonomski proizvodnju prodaju razlog.

3. količina Sigurnostplasmanu proizvedenih mlijeka.

4. i opreme Kreditiranje izgradnje staja, rasplodnog materijala, poljoprivrednih strojeva.

MLIJEKA PO 1I. OTKUP OPĆINAMA I UČESTVOVANJE U ISPORUCI: 1963.

—

—

—

u

—

za

u

a

u

za

u

OPĆINA Bjelovar Đurđevac Koprivnica Križevci Vrbovec Čazma Garešnica

Iz

1978.

%%

1973.

.

8,265.000 12,790.000 2,778.000 3,062.000 4,931.00 2,905.000

23

35,090.000

100

358.000

36 8 9

14 9 1

%/9

22,172.363 16,512.195 10,085.688 9,432.002 8,902.155 7,714.419 1,114.004

30

75,932.826

100

23 13 12 11

10 2

napred pokazatelja vidljivo je mlijekaukup%% iz Interesantna u učestvovanju isporuci mijenja godine godinu. je Đurđevac dok 1973. mliu pojava općini je godine učestvovanje isporuci količinama iznosilo u 1978. to iznosi to 36%, 23%, pokazuje jeka ukupnim pad 13%. Ako za količine iznosile 1973. litara su pogledamo koje godine 12,790.000 1978. iznose u te tendencu čak za litara 16,512.195, pokazuje 3,722.195 porasta ali ovom odnosu Isto u periodu, jošuvijek laganiji druge općine. porast tako i kod Vrbovec se i odnosu izvjesna osjeća općine stagnacija pad količinama.

Dok Vrbovec 1973. »Sireli« isporuke ukupnim je isporučio litara 1978. što iznosi 1978. iznosi litara ili 14%, 4,931.000 isporuka 8,902.155 11%,iz čegajevidljivo apsolutne % da količine ali učestvopovećavaju, odnosu i u vanjasmanjuje, drugeopćine kojebilježe apsolutnim porast količinama % a i u količinama. učestvovanja isporukeukupnim navedenih

nom

da

u

se

količina

u

u

u

u

u

na

u

na

u

u

se

u

na

u

u

III. SABIRNA

MJESTA

Otkupmlijeka sela ovih općina: u

458

62

I LAKTOFRIZI: 1978.

531

godini odvijao jepreko se

mjesta sabirnog u

Sabirna

mjesta OPĆINA

2

i laktofrizi br. sab.

Bjelovar Đurđevac Koprivnica Križevci Vrbovec Čazma Garešnica

a

Ukupno:

Prema

po

općinama:

mjesta

br. laktofriza

Kapacitet

163

155

69.380

77

127

57.120

53

60

29.700

104

58

31.320

63

74

50.020

63

46

19.640

8

6

531

526

dnevnom

prosječnom dok sezone 87%, špici

zv

2.340

ei a

<

239.520

otkupu godini iznosi kada 1978. u jenajveći otkup, k oji je godini 9. X. iznosio 248.082 litre kada iznosio 9.000 litara ili jemanjakkapaciteta Na rashladnih 4%. neiskorištenje kapaciteta prosječnog dnevnog otkupa utjecalo i to što selima da je pojedinim dovoljno mlijeka pojedini 100%. laktofrizi iskoriste 1978.

u

iskorištenost

laktofriza

u

u

U

toku

1978.

mlijeka.

U

nema

se

godine nijenabavljen jedan

laktofriz

niti

1979.

potrebe otkupa

za

godini predviđa kapaciteta sa 50.000 lit. dnevno. ukupommogućnošću prihvata Za tu nabavu investirati oko dinara.

Isto tako predviđeno je 6,000.000 nabava i 2 komada modernih kamiona-cisterni.

Za predviđena je dopremu radi i iz sabirnih Za ovu mlijeka lakšeg bržegotpremanja mlijeka mjesta. nabavu oko novih dinara ili dinara predviđeno je 4,000.000 ukupno 10,000.000 što velika »Sirele« radi jeprilično investicija primarnu p roizvodnju doprešto više i sirovine. brže, kvalitetnije IV. BROJ SU DOMAĆINSTAVA KOJA ISPORUČIVALA MLIJEKO: 1973. domaćinstava iznosio 11.015 godinebroj je 1974.

912.757 1975. se

nabava

63 komada

laktofriza

raznih

u

me

|,

<

=

=,

-

M

»

.

=

417.815

»

»

»

=

"

».

1976.

1917.»

.»

1978.

m

15.631

o»

18.596

19.341 \

Povećanje brojaisporučioca mlijeka je iznosi odnosno 15%. rasta iznosi 75%, većanje godišnja prosječno stopa V. DNEVNA ISPORUKA PO DOMAĆINSTVU: 1973. lit. dnevno 3.230 lit. godina 8,85 godišnje 1974.

3.285 9,00 3.358 1975.

9,20 3.642 1976.

9,98 1977.

3.964 10,86 3.927 1978.

10,76 ovih 6 3.566 za Tati“ Prosjek godina 9,17, 1973.

:

—

1978.

iznosilo

8.326

,,

.

,,

,

,,

2

,,

o

-

,,

,,

m

.

,,

,,

2,

.

,,

,,

>

ili po-

E

83

mlijeka proizvođača vidljivo je jebroj dnevna litara ili litara od 1973. sa na godišnje prosječno povećana 10,76 8,85 odnosu U 1978. litara se po proizvođaču. po godini povećala 0,40 isporuka je iako su litara od 1977. na ukupne (1dcl) 0,10 pad jelagani godinuvidljiv da se ustanovi analizirati da će biti tako količine razlog potrebno povećane, ovog pada.

7000 OD KOJI SU ROBNIH VI. BROJ ISPORUČILIVIŠE PROIZVOĐAČA Iz navednih

robnih

da

tabela

sva-

u

:

LITARA

MLIJEKA: 181

godine godine 1.141 1977.

226 1914.

1.398 1978.

421 1975.» budućih i očit Iz ovih potencijalnih podataka vidljiv je porastpovećanje 1218 pro1973.

1978. za Od se robnih broj jepovećao mlijeka. proizvođača 1976.

180

1973.

—

izvođača VII.

ili 776%/o.

BROJ

PROIZVOĐAČA

ĆENE

PREMIJE

KOJI

SU

PREMIJU

DOBILI

Iznos

Broj

Godina

64

1973.

1974.

1975.

1976.

224

1977.

398

1978.

504

123

358

ROBNA

I

PROIZVODNJA

ISPLA-

IZNOS

premije 112.428,45 175.056,50 317.112,60 515.350,00 863.202,15

1.671 VIII.

I

ISPLAĆENA

PREMIJA

1,115.586,55 3,098.734,25 U 1978. GODINI

PO

OPĆINAMA: Iznos Broj Općina 180 424.795,70 Bjelovar 87 Vrbovec 177.933,15 88 202.050,00 Križevci 38 Koprivnica 87.698,70 54 Đurđevac 105.951,05 52 Čazma 108.425,40 5 Garešnica 8.731,95 504 1,115.586,25 Ukupno: da dnevna Iz navedenih po proizvođaču isporuka podataka vidljivo je je ih bilo 64 sa tako da od 1973. kada ke isporukom jebroj je godine veći, 504 ili 787 %/o od 9.000 litara u 1978. na mlijeka godini tajbroj povećao 1978.

10.000 litara. U količina iako mlijeka povećana jedonjagranica 1977. doneseni su su za vrijedili kriteriji koji godini dobivanje premije i to: godini i »Sirele« odnosi se područja proizvođače otkupnog područja Premija »Sireli« Bjelovar. dobavljača kojiprodaju mlijeko litri iznosi: Visina po premije 1 10.000 20.000 litara dinara 0,15 isporučeno 20.000 30.000 0,20, 30.000 litara 0,25, preko sve

za

se

na

u

ove

na

—

—

>,

84

,,

LA €

proizvođač: Premiju kvalitete količine navedene 1. prema pravilniku: mlijeka, kojiisporuči 1029 1034 a)Spt. %/o masti 3,2najmanje b) 3 nečistoće ne mehaničke prelazi c)stupanj SH veća od 7,6" da kiselost 1— (uspon nije d) 2 sata da najmanje t raje reduktornoj probi obezbojavanje 5) e) sadrži antibiotike dane i) u od krava da mlijeko. prelaze koji lijekovima liječnih nije g) ostvariti: može Premiju mlijeko bilo da ustanove službe stručne mlijeko patvorio je kojem proizvođač a) i makar masti ili vode kroz jedanput mliječne oduzimanjem 'dolijevanjem godinu, ime više ili dva ako radi jedno proizvođača predavalo b) jemlijeko Zak ostvarenja premije, moralo vratiti 3—5 kroz tok ako se putamlijeko godine proizvođaču c) ili povećane radi nečistoće kiselosti, istog kontrolom se robnom sabiraču kojem stajskom proizvođaču mlijeka d) od da više ustanovi mogućnosti, predaje mlijeka proizvodnih da sabirnom ustanovi ukoliko na se mjestu jeukupnomlijeko e) patvotakođer sabirač robni reno u svrhupovećanja gubipravo proizvođač količina, robnost

za

može

ostvariti

—

u

ne

za

na

£

|

na

ovu

premiju.

Na

:

slici:

mlijeka Skupproizvođača

»Sirele«

Bjelovar

dopuni kriterijadobivanje godini je ničke kojaglasi: premije bio netko i iz može biti robni Sabirač ne pa proizvođač istog mlijeka odnosno sabibiti može Prema robni tome kućanstva. ne sabirač, proizvođač 1978.

Trač može biti robni u ne proizvođač godini. mlijeka U

1977.

donesena

i odluka

o

za

tvor-

85

504 robna d a je poslužiti podatak je:od proizvođača čak 100 bilo sabirača ili 20% dok kod 86 robnih smo dokazali proizvođača vodu vlastitom ili na u sabirnom mlijeku, mjestu. »Sirela« od za je djelomično odstupila kriterija dobijanje premije, jer robnih bi ali da broj ovaj proizvođača primioistu, dokazuje moramo treba da budu malo ponovo od mijenjati kriterije koji rigorozniji bi ova kako bila odraz prodosadašnjih stimulacija stanja robnoj stvarnog »Sirela« i društvo za u zainteresirano.

O izvodnji koju cjelini je promjeni će biti kriterija proizvođači obaviješteni.

Zašto

to važno

može

ne

ovo

nam

u

Na

slici: Generalni

direktor

IX.

PODIJELJENI

KREDITI

U

Bjelovar, Vlado nagrade proizvođačima mlijeka »Sirele«

U

TOKU

Družinec

1974.

—

1978.

predaje

novčane

GODINE:

povećanja stočnog fonda, osiguranja mlijeka, »Sirele« kreditirano od 1974.

1978.

5.680 preko je periodu godine proizvođača i to: svrhu

kao

i

u

_

Kreditirano

Broj o

za

rasplodna junad 2. telad rasplodna 3. krediti staje 4. mehanizacija

i krave

za

5. međunarodni

6.

:

repromaterijal

7. ostalo

|

o

—___

86

Ukupno: LL...

količina

—

I

1.

većih

ZZ

o

Iznos

AVN 337 8,439.866 481 2,923.500 16 2,560.000 4765 43,239.232 35 10,500.000 4227 13,838.442 108 4,490.196 veta nanee. a o NAN 5972 81,501.040

PREGLED najboljih proizvođača mlijeka, koji godine petnaest BJELOVAR količinu »SIRELI« najveću isporučili mlijeka Red. Selo Općina Količina < i ime Prezime broj 57.983 Ivšak Ivan 1.

Križevci Križevci G. Plavnice 56.689 Ankica 2. Čižmeković Bjelovar 47.812 3.

V. Sredice Linski Mirko :.

Bjelovar 40.711 Babotok 4.

Veličan Franjo Bjelovar 38.453 5.

Bukovje Križevci Jagodić Marija 35.284 6.

Peroš Koprivnica Novigrad Ignac 34.705 Mile Lasovac 7, Čudina Bjelovar 32.096 8.

Lalić Patkovac Stjepan Bjelovar 31.953 Brdo 9. Veličan Ivica Lipovo Bjelovar 31.842 10.

St. Plavnice Bjelovar Margetić Miljenko 30.069 ll.

Taritaš Nikola Čazma Paljevine 27.109 12.

Ankica G. Selo Križevci .

Gašparović 27.161 13.

Barberić Ivan Vrbovec Markovac 26.605 Momčilo Babinac 14.

Bjelovar Smiljanić 25.840 Križovan 15.

Lasovac Franjo Bjelovar toku

u

su

1978.

:

bo:

.

>

.

REKAPITULACIJA

1. OpćinaBjelovar proizvođača 2.

3 Križevci 1 Koprivnica 3.

4.

1 Čazma 1 5 Vrbovec 9

Dis

sk

S:

,

»

'

,

UKUPNO:

15

proizvođača Franulić

Dragutin POTREBA STOKE ZA VODOM

Ona

do-

životinja. je vode individua iste vrste. Količina u nekle varira i kod potrebne pojedinih dana toku zavisi : načinu upotrebi životinje, ishrane, uhranjenosti, stanju Približna odnosno vremenskim starosti i prilikama. dobu, godišnjem njenoj treba količina vode dati određuje uglavnom životinjama pojedinim koju Za obroku. dnevnom količini suhe tvari u prema pojekojuživotinja prima količine: dine vrste ove 6— goveda4— svinje potrebne približno svaki suhe tvari 2—3 litre vode i koze ovce kilogram 8, kojudobiju konje, 6, toku hranom suhom obroku. hrane se Životinje trebaju koje pretežno više hrane sočnom dana više vode one nego hranom,deblje trebaju koje onih vode od lakše nego trebaju manje mršave, kojeobavljaju poslove više vode ne teže muzna nego koja daju grlatrebaju kojeobavljaju poslove, vriodnosu istu živu za na mlađa više nego težinu, starija trebaju mlijeko, hladno. kada više vode velikih nego je vrijeme trebaju žegaživotinje jeme Potreba

stoke

za

vodom

različita

kod

različitih

vrsta

o

se

za

su

na

u

u

se

one

u

87

konje10— gopojedine treOve količine vode veda i koze 3—8 ovce kg. životinje 10— svinje 5— 40, dnevno dobiti i u hrani baju80, zajedno pojenjem.

10, izvorska Voda treba da čista i zdrava. za Najbolja napajanje jebistra, je suviše sadrži sebi niti voda u a tvrda, meka,tj.koja kojanije pretjerano treba voda vode iznositi 10—15C. ali ne mnogo. vapna, Temperatura Topla vodom Stoku treba hladna suviše ne škodljiva. kojaje napajati jebljutava tekuća voda: i u rijekerječice, stajalakaljužama.

Opasnaje potoci, jermnogi zaraznih bovodu leševe stoke od u ljudi bacaju uginule opasnih nesavjesni može da vodu. stoku treba tako urediti da ona lesti. u NajPojila gazi automatska tako i u zvana bolja pojilastajamagdjejegodmogućepostaviti ih da onoliko treba Ona takva pojila, postaviti. omogućavaju životinjamapiju treba toku stoku dana to Inače koliko hoće i kad a hoće, jenajbolje. pojiti može onoliko koliko se hrani i to obično hranjenja, poslije svakog puta puta Umornu treba tek kad i stoku sredini se hranjenja. dovoljno pojiti pojiti već dati da a halapljivo pomalo. odmori, prežednjelim životinjama piju ili To će se ako se u stavi malo s vodom najbolje postići posudu čistog sijena kroz Zamorene tako da vodu ili slamu. slame pije životinje životinja sijeno da odmah ali im ne samo se mogu produže napojiti pod uvjetom put, putu treba dati da i mnogo halapljivo. piju

Približna

količina

dnevna

vode

iznosi

vrste

za

za

a

za

ne

su

u

a

u

se

ne

na

PROIZVODI

21.000 LITARA GODIŠNJE

svojih proizvode godišnje zadružnom kombinatu 21.000 litara mlijeka kojegisporučuju »Sloga« svojem Marofa. ratarstvu iz proizvodnju Novog Cijelu svoju usmjerio je proizvoRekao da krme muzara. kupovina dnjukrmnogbilja prehranu je domaća krma znatno a mlijeka, jenajjeftinija. poskupljuje proizvodnju i Gabra

Josip

iz Radešića

Kuzmić

8

sa

muzara

u

na

nam

za

Na

68

slici:

Kuzmić

Josip

i kćerka

Marija sa

kravom

»Cifrom«

proizvodnji mlijeka pomaže Marija svojim U stočarstvu nikada zato i ratarstvu snage pa gutinom. ljudske nije previše da svi bude i uredno zavrmlijeka staji doprinose proizvodnja vrijeme šena ili ljetina vrijeme pobrana zasijana. im krava »Cifra« ali i im izvrsne su su u Najmilija je dragejer druge da izvrsno vimena to smo a proizvodnji mlijeka. građena Zapazili imaju kod To od visoke muzara. ukazuje proizvodnje mlijeka jejedan prvihuvjeta odabrati i zadržati i veliko stočarsko Kuzmića na kojije znanje Josipa tako dobre muzare. Čestitamo! uzgojiti U

i kći

Sremec

u

na

mužem

sa

Dra-

na

a

sve

znao

ZM

ISKORIŠTAVANJE

PRIRODNIH TRAVNJAKA

»SIRELE«

radi

Bjelovar, godina Poljoprivredna bilo na livadarske bilo na prirodnim, zasijanim unapređenju proizvodnje, što zainteresirani tu da smo tome proizvodnju Razlog je, travnjacima. možemo simentalca da i proizvesti bjelovarskog uzgoj proizvodnju tramo, mlivoluminozne količine krme i kvalitetnu za jeftinu proizvodnju dovoljne da kvalitetnim Od rada i mesa. smatramo, sijenom tj. jeka početka našeg uzdržni obrok kod možemo voluminoznom krmom samo ne goveda podmiriti obroka. već i veliki dio i (krava rasploda) produktivnog dobivalo 14.042 te sa tih livadama imade površina ha, pod Bjelovar Općina da se relativno a Ova 1975.

35 mtc/ha. niska, proizvodnja je godine je visoku takmičara rezultati za više i može dokazuju proizvoditi kvalitetnije deset više od Na proizvodi prvih Bjelovar. primjer općine proizvodnju sijena otkosa bio iznad kod svih da interesantno 90 a prvog prinos mtc/ha, je, je trav1975. na 50 što više nego prinos godine prirodnim mtc/ha, je prosječan općine. njacima livadarsku da moramo rezultati su Ovi unapređivati zahtjev, imperativni kvalitetne volumimožemo količine dovoljne kojom osigurati proizvodnju, stanica

“

intenzivno

niz

na

sma-

za

za

se

krme.

nozne

unapređenju godinazapočeli rezultati bili su, da smo Prvi odnosno krava ishrane laktaciji. suhostaju, kvalitetne volumida upravo dovoljno dokazivali, gospodarstvu bez domaćinstvo da zatim kao i nozne proljeće ostaje bjelančevina, krme, da obostrana smo Rezultati takova krme. povepridonijeli rada, a sa livadarske njom kvalitetniju ishranu, omogućili proizvodnje ćanjem i goveda. povećavali iskorištavanje ishrane kod Na domaćinstvima akciju unapređenja provodili kojih kao neke nailazili sno krava na muzara, probleme primjer: domaćinstvu nema bjelančevinaste krme, dovoljno surovih mali krmi voluminoznoj proteina, postotak elemenata i odnos ne kalcijafosfora, srazmjeran i dr. ishrane tokom godine nejednoličnost proteina od %% surovih kreće krmiva se da kod Uočili smo, ispitivanih fosforu 0,60% da odnos a da naprama : 20%, 0, 10— jepostotak kalcija je 10—15%o. dobrih trava za povećan 14%o, surovih od kreće se nisu Kod livada gnojenepostotak proteina koje mikrozatim loših trava 4—6, imajumanjipostotak je velik, postotak Pred

od

više

deset

i

smo

sa

radom

na

u

u

nemamo

na

u

su

osnovne

smo

na

—

na

—

u

—

—

a

elemenata

i dr.

89

doma-

nam,.da dokazuju primjera, voluminozne kvalitetne velike ćinstvu krme, dobivanja mogućnosti postoje kao i nisu krava da surovih da iskorištavani, kapaciteti proteina, nedostaje kao i radom obostranim to da samo proizvodnji proizvodnji livadarskoj kvalitetnu i možemo proizvodnju. jeftinu proizvođača orjentirati mlijeka, B. ing.

Majhen,dipl. nekoliko

Ovih

izabranih

nasumce

na

na

na

a"

IZ RADEŠIĆA

MARENČIĆ

iz Radđešića

Marenčić

i Zora

Ivan

rekorderi

Marofa

Novog mlijeka togpodručja proizvodnji 8 krava Sa 1978. prog. za svojih i izveli godiniisporučili prošloj Po23.300 litara mlijeka. mljekari Hranu jošdvijejunice. sjeduju oraniproizvode svojim u

blizini

su

u

su

u

za

.

na

muzare

i livadama.

zara

u

toku

zime

rani

kukuruz.

Na

i

mu-

proljeća je

oranicama

sili-

obično

pšejutra, ostalo 2 jepod jutra oko

kukuruzom

jepod oko nice je

krma

Osnovna

cama

3

a

Na

slici: Marenčić

Zora

kćerkom

sa

i unukom

livadama.

»MIKA« Nikolu

ju

Blazica

i neobično

—

Miku

svi pozna11

cijene. punih Već

mlijeko područja godina prevozi i IvaVrbovca Zeline, NovogMarofa, vedar i doPo nić Grada. prirodi je i discia strog bronamjeran poslu vrline To uzornog pliniran. s

u

ra-

su

Mika činama

karu

o

koli-

kakvoći.

Od

brigu u mlijeka kojeprevozimljevodi

ne

samo

već

»Dukat«

i

o

prirozahtjeva bez nečistoće i dno mlijeko patvoreUtvrdi li mljekare laboratorij nja. i da ne propisima mlijeko odgovara odmah da kakvoćom zadovoljava uzorak uzima mlijeka dotičnog birališta i opomenu mljekare predaje Mika Zato sabiraču. koje jemlijeko od jedno najdoprema mljekaru boljih. urednost

sabirača

i

ne

sa-

u

ZM

UZORNO U

selu

Križić

GOSPODARSTVO

kod

FRANJE PERŠIĆA

Ivanjske se Peršića i gospodarstvo Franje sina Đure.

Svi njegovog poslovi dobrim megospodarstvu dijelom to olakšava i hanizirani, poboljšava ratarsku i stočarsku Veproizvodnju. liku suprupomoćpružaju Franjina Mara i Đurina ga supruga Marija kao i kćerke Jasna i Vesna. njihove U nalazi krava i četiri stoji pet Sve krave i junice. juniceimaju, i puno svoje rodoslovlje upisane u Osim uzgojnoknjige. i »Kućnu linitoga posjedujusvoju selekcijske su krave ju«jer potomci najstarije »Brune«.

Ta krava ima staji dvije !'

nalazi

u

su

a

se

su

u

kćerke

»Bebu«

»Biserku«.

Tako

i

»Bonu«

i

unuku

ostavljale i muzare najbolje njihovi potomci rezultat izvrsna pa je toga mliječnost dobra i plodnost spomenutih krava.

Sva pugrla osjemenjuju su

se

samo

se

tem

veterinarske

Stoka obrok

službe.

Na

slici:

Franjo

Peršić

s

obitelji

zimi osnovni ljeti prehranjuje pregonskom p ašnjaku silažni kukuruz i izvrsno livadsko olakšano sijeno.

Spremanje sijena se

na

a

je je

91

a jeviljuškar- smje»grabera« prikolice primjenom štena u sjeniku. dizalica modernu staru obnoviti U staju jednu još namjeravaju gospodarstvu biti će sve Tada proveći držati muzara. će moći usmjereno broj kojoj mlijeka. izvodnju to

i

samoutovarne

u

na

u

KRAVE PRED STELENJE TREBA PREŠPANCERATI i Preko-

Prigorja Podravine, je poljoprivrednika No na se su uvijek još mnogi mlijeka. proizvodnju orjentirali koji dravlja, takove Među odnosno koriste i krave ubrajamo prijevoz. radove, poljske rekao: što Evo Katalene. nam Suhe iz Cesara Tomu i je poljoprivrednika livadu. malo ih u izveo stelne krave visoko mi Iako su (bređe) malo će Krave kositi.

Lakše će pa krtince.

S poravnam prošetati, njima će jošbolje jesti. više

Sve

Moslavine

iz

za

za

sam

—

se

se

+

Tomo slici:

Na

stelne

svoje

krave.

Cesar

sa

svojim

kravama

krči

krtince

i

uz put: »Špancera« x

mlijeko? kravaKada i i dobiti ovce veli: Ne Narodna mogu novce. poslovica nekoliko bi trebao Zar dadu da mi normalno ma manjemlijeka. vozim, traktor. da »foringi«, nabavlja na Kako vi gledate mehanizaciju? ima No tu dosta mehanizacija. zemlje, je neophodna Tamo,gdjeje tima Zar rali se isplati mnogo zemlje. poljoprivrednika, kojiimajudvijedinara? traktor. Čemu nepotrebne ulagati kupovati tri milijune veći dio im nabavili su ima Nažalost mnogo koja mehanizaciju, onih, koji do dođe da treba tek Tu neiskorištena. dana u dogovaizražaja godini stoji nešto ili ću Ti na i drugo. prikolicu traktor, ja kupi principu: ranjeudruživanjedošli do iskobi Zar ne bi lakše Zar tako ne moglibolje mehanizacije? ju AT. ristiti?

—

A

s

—

za

se

—

—

s.

92

SVE VIŠE TAKMIČARA Već

tradicionalno

ZA VISOKE

PRINOSE

sa zborovanje godine takmičarimaTakvo nedavno održano ljoprivrednicima općini Koprivnica. zborovanje po- je u održali nekoliko su i NovigraduPodravskom, gdje stručnjaci predavanja rezultatima o bila su to a izlaganja takmičenja.

Najbolji nagrađeni je prida se i iskustva vezi u U lika, izmijene poljoprivredne proizvodnje. protekloj 1978. rezultate su godininajbolje postigli slijedeći poljoprivrednici:

održava

se

svake

u

Kukuruz:

Ignac (Novigrad Podravski) 2. q MatijaKralj(Novačka) 100,9 3. Slavko Janeković (Zablatje) 100,4q 1.

Peroš

101

q

s /

L

ki

4

NA

SLICI:

ekskurziju.

Članovi

školske

zadruge Novigrad

Podravski

pred

odlazak

a

na

i

Pr m

Pšenica: 1. Milorad

Manojlović (MaliPoganec) q/ha 5 8,95 2. Momčilo Kučeković q (MaliBotinovac) 58,42 3. Stevo q Mihajlović (MaliBotinovac) 58,03 4.

Trnski Mijo (Novigrad Podravski) 57,90q Prirodna livada sijeno: 1. Stevo Milaković q (Javorovec) 198,8 2. Milenko Vukmirić q (Javorovec) 187,6 3.

Mihoković q Josip (Novigrad Podravski) 175,4 4.

Trnski q Mijo (Novigrad Podravski) 166,6 5. Šlabek(Novigrad q Josip Podravski) 161,70 rezultate u livadi na Najbolje proizvodnji sijena umjetnoj postigla je rukovodi Marko ŠkolskazadrugaOŠ NovigradPodravski kojom Mihoković, nastavnik. iznosi Oni također su zasluženu g Njihovprinos 185,2 (!) primili nagradu.

—

3

A.

T.

93

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR

R. J. STOČARSKI

—

Red.

Ime

prezime

i

Selo

br. proizvođača 1.

Glavaš

2 28.

4.

Prilika

H

-

KL)

LJ

I.

56.

Pračinec

6.

Antolić

1.

Mandel 8.

9.

10.

11.

12.

Kutinica

K.

M.

S.

stokom

rasplodnom

Promet

proizvođača

Kategorija krava

pb.

ž. tele

4111

Prugovac

krava

Strmec

junica

I.

»"

Kozarić

J.

—Đuran

Horvat

J. M.

Antolić

F.

Strumica Drnek Lazine Strmec Lekneno

Turković

14.

Mužić

15.

Antolić

F.

16.

— Roginić Antolić

A.

17.

18.

19.

N. J.

F.

——Fabečić I. Bedeković

J.

»

Stjepan,

384 Bet

Botinec

4968PIK

Aleksinac, OOUR Kooperacija

—

m

4976

2» »

6246

ž

X. »

"

7210

.

4887

S

6116

»

Bukevje D. Podotočje

Lekneno Jagodno Lekneno Jakuševac Gradići

.

4881

5985

|

13.

Ivan, 23 Keglevac

203Sinus

4858

»

+»

»

Kupac

4112

»

Lekneno

F.

kooperanata

>

ka =

Za

7466

»

6368

»

"7499 4308

.

dd

A

S

2481

e

od

7458

m

Županja SuradOOUR —selom

PPK

nja sa »Napredak«

Lazine G. Podotočje

20.

Postić

21.

PeternacJ.

22.

Peternac

23.

Sučec

24.

Pračinec

25.

MalecJ.

26.

Antolić

F.

27.

Krilčić

J.

28.

Mandek

J.

29.

— Paljević

S.

F. J.

=>

Orle

Đ.

V.

junica

7063

=

Strmec Veleševac Lekneno

I.

o. ž. tele

7346

Gorica

Strmec St. Čiće

s

7449

ša »

6184

-

4958

2 "

» > S a

m

6198

o&

6303

S

7460

»

4903

7156

PTK OOUR

»

Tuzla,

racija

— 31. < Peternac 32.

30.

Vranić Antolić

St.

F.

Lekneno D. Podotočje

M.

33.

Gmižić

34.

Drenčević

35.

Slivok

I.

36.

Slivok

I.

37.

Kuzmec

38.

Celčić 39.

Čiče

I.

Čička

M.

I.

I.

Poljana

Orle Bukevje Bukevje Bapče

S

40.

Mičevac

M.

»

=.

41.

Duranić

I.

42.

Hižman

J.

43.

Dodlek

A.

44.

Polgar

J.

45.

46.

Mesarić Šafarić

47.

Klasić

I.

48.

Požgaj

J.

M. F.

Pribislavac =

Brbice z

Belica .

S _

»

junica .

: =

krava ž. tele

7135

6311

junica ž. tele

2490

i

» M » 5 =

8242

2656

20978 20902 20868 20920

20842 20907 20892 20926

ma 2 <

911 PZ

krava ž. tele

5

,

7331 1957

2161

»

>

6311

6933

—

Koope-

Vojnić » » a

s ok

»Stočar«, Zgb. » » » sm

s "

Žena

i

dom

BI TREBALA BITIPREHRANA S OBZIROM DOB, SPOL I KLIMATSKE UVJETE

KAKVA

NA RAD,

higijenske prehrane Principi znatnih načinu kao što ima kod odstupanja No, prehrane mnogihbolesnika, i kod zdravih tako ima i važnih već prema u modifikacija prehrani ljudi tome, da li se radi o teškom ili lakšem fizičkom ili djetetu odrasloj osobi, radniku, ili muškarcu trudnici ili ili o ženi, dojilji, povoljnijimmanjepovoljnim mikroklimatskim radnome na uvjetima mjestu.

Nekada bolesnici morali voditi računa kolisamo o načinu po prehrane čini i po sastavu, no danas bi svaki kakva znati bar mu čovjek približno hrana da očuva dobro i radnu najprikladnija je zdravljepotpunu sposobnost. reći da svaki bi se slobodno bio on zdrav ili bolestan ima Moglo čovjek, svoju »dijetu«, koja najbolje odgovara.

Neki elementi iz važni nikada bez ne se smiju prehrane izostaviti, jer njih može životu. Tako niti kod bolesti ne na se organizam opstati jedne smiju izostaviti animalne bjelančevine trajno (bjelančevine životinjskog porijekla), jer bez obzira na bolesti bi stradao u i proprivremeni uspjeh liječenju organizam bi mu osnovni za padao, jer nedostajao element, koji jenezamjenjivizgradnju i organa. svih tkiva Na bismo strane i čuvali neki organ tajnačin, jedne da se strane izazivali bismo pomagali oporavi, druge njegovo propadabi imao obnovu ne i nje, jer materijala opstanak. doba radi svog razvitka i rasta naročito su Dječje Djeca normalnog osjesastav možemo na reći da doba na pa pretljiva hrane, jedječje najosjetljivije hranu. loše ishrane dobi kroz čitav život. U Posljedice dječjoj opažaju redu treba dosta animalnih i što mlađe prvom djetetu bjelančevina, jedijete treba relativno više bez i u rastu bjelančevina, njih dijete zaostaje razvitku, tkiva i Pored se treba i velike razvijaju. bjelančevina organi slabije dijete količine i masnoća kako bi veliki utrošak ugljikohidrata podmirio energije koju troši stalnom i Osim treba mnogo rudnih vitatvari i pokretuigri. togadijete od bolesti. ga koji zaštićujunapadanja mina, Nužne i trošeči i sir. bjelančevine najlakšenajjeftinije stječemo mlijeko Meso i ali znatno ima osim jaja jednako dobra, skuplja.

Mlijeko bjelančevina i sve elemente smatrati se hranom. mora i Vitamina pa druge kompletnom rudnih tvari ima mnogo voću i elemente povrću,energetičke najlakše osiguravamo i kruhu, tjestenini, riži, krumpiru kolačima, Ukratko, prehrana djeteta mora biti ako dana osim redovite hrane dobiva mješovita, dijete svakog litre kao obrok biti možemo da su mlijeka, jošpola dopunski sigurni, prilično potrebe organizma podmirene. trudnica treba također voditi računa radi sebe i Žena svojoj prehrani čeda nosi. utrobi zavisi o svojeg koje Dijetemajčinoj potpuno prehrani svoje naročito su i rude Ako vitamini tvari. majke.Njemu potrebne bjelančevine, hrana ne količine će i osigurava dovoljne majku dijete, dijete podmirivati iz svakako štetu Zato na svoje potrebe majčinog organizma, zdravlja. majčinog biti obilna vitaminima rudnim tvarima. i prehrana majke bjelančevinama, Praktično trudnica uzimati mora voća i i mesa, mlijeka, jaja, povrća.

Najlakše utvrđeni

su

već

što

se

tiče količine

i kakvoće.

u

o

o

o

su

morao

mu

ne

s

.

mu

a

s

za

—

u

se

mu

u

su

u

a

u

a

o

u

za

za

mora

95

dan

mlijeka jednom podmiriti potreba najjeftinije da Nikako ne ukućani, ostali troše redovite valja k oju hrane, mješovite preko što samo ona ne alkoholna uzima hranu kao trudnica nemaju pića, jer dopunsku i izanikakvu nego p lod nježan najubitačnije djeluju vrijednost hranjivu alkoholiTakva majkapostaje promjene. degenerativne zivaju njemu i štetu i na štetu čarka na djeceporodice. svoje svoju drukao i trudnice režim isti približno prehrambeni Ženedojilje trebaju kao i loše ima trudnoće. vrijeposljedice prehrana Neispravna gojpolovini ali samo prva Prehrana trudnoće. me dojenče zadovoljava mlijekom majčinim treba i dohranjivati. a nakon dva do tri togadojenče mjeseca, litrom

će veći dio tih

moći

na

na

razne

na

u

za

KKK

KO

KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKIKKKKKKKKKKKKKKKKKKK ZAGREB«

»MLJEKARA

OOUR

»DUKAT«

Žitnjak Zagreb,

b.b.

NATJEČAJ

RASPISUJE

za

centru

4 učenika

stipendiranje školovanje Kranj. i

školskom

(muški) Mljekarskom u

Uvjeti upis: dobrim vrlo ili odličnim škola završena 1. uspjehom osmogodišnja zdravstveno 2. dobro . stanje do 18 3. starost godina stiče zvanje radnik završetka Nakon 2 školovanja Školovanje trajegodine. radnika. mljekarskog školi mljekarskoj Tehničkoj školovanja daljnjeg mogućnost Postoji Kranj. »MLJEKARA OOUR »DUKAT« RO ZAGREB«, Stipendiju osigurava škole. internatu i u visini smještajaprehrane cijene za

sa

u

:

u

priložiti: škole razredu završenom osmom 1. osmogodišnje svjedodžbu rođenih 2. izvod iz matične knjige »MLJEKARA »DUKAT« OOUR RO adresu: Molbu na dostaviti do 14. 7. 1979.

Centar za godine. najkasnije kadrove, Molbi

treba

o

ZAGREB«,

—

KRKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKEKKKKEKKKKKKKKKKKKKK emsperoop Aaaa

Vlasnik

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Kaštelan urednik i odgovorni dipL inž. Dinko Glavni SRH. i uredništvo: radnika Uprava mljekarskih Udruženje 4 izdavač: Ilica 31/III, telefon 440-476.

6 dinara, Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka 3 dinara. a za VS POGON TMG OOUR »VJESNIK« "Tisak: NIŠRO —

96

—

Zagreb